Search

Na obrobju mesta Ljubljana, ob Večni poti, kjer so sedaj trenutno locirane tri fakultete Biotehniška fakulteta (BF), Fakulteta za računalništvo in informatiko (FRI) in Fakulteta za kemijo in kemijsko tehnologijo (FKKT) se bosta v prihodnosti gradili še dve fakulteti, in sicer Fakulteta za strojništvo (FS) ter Fakulteta za farmacijo (FFA), kar stremi k vzpostavitvi prvega študentskega kampusa. Na lokaciji, kjer je pričakovana ogromna pretočnost ljudi, primanjkuje javnega prostora, ki bi povezal in kvalitetno zaokrožil novonastali študentski kampus. Poleg tega pa na območju primanjkuje raznolike ponudbe hrane. Zato zasnujem Kulinarično tržnico na območju med Biotehniško fakulteto in Fakulteto za računalništvo in informatiko. S to idejo ne dobimo samo edukacijski, ampak tudi ekonomsko trajnostni proces, saj v sodelovanju s študenti Biotehniške fakultete, kjer v predavalnicah in laboratorijih preučujejo rastline, jih vzgajajo na strehah objekta ter jih nato izpostavijo na Kulinarični tržnici kot produkt ali pa kot sestavino v jedi. Trajnostna rešitev s katero zmanjšamo onesnaževanje okolja zaradi transporta in dobimo takojšen odziv, ki ga kot primer dobre izvajamo nazaj v predavalnicah in laboratorijih ter strehah objekta. Kulinarična tržnica bi delovala kot interdisciplinarna nota med kvalitetno gastronomsko izkušnjo in hortikulturno dejavnostjo Biotehniške fakultete ob tem pa formirala javni prostor, ki ne bi bil namenjen samo študentom in uslužbencem fakultet, ampak tudi prebivalcem in obiskovalcem mesta Ljubljana. Mesto bi dobilo nov prostor z izjemnim potencialom novega stičišča znanj ob tem pa pripomoglo k utripu mesta na obrobju. On the outskirts of Ljubljana, along the Večna pot where three faculties are currently located The Faculty of Biotechnology, the Faculty of Computer and Information Science and the Faculty of Chemistry and Chemical Technology, two additional faculties are going to be built in the future, i.e. the Faculty of Mechanical Engineering and the Faculty of Pharmacy, which aims to establish the first student campus. In the location where a large flow of people is expected in the future, there is a lack of public space that would connect and integrate the newly created student campus. In addition, there is a lack of diverse food options in the area. Therefore, I am designing a Culinary Market, located between the Faculty of Biotechnology and the Faculty of Computer Science and Informatics. An educational and economically sustainable processes are going to be met in cooperation with the students of the Faculty of Biotechnology, where they study plants in lecture rooms and laboratories, grow them on the building roofs and then present them to the Culinary Market as a product or in a dish. A sustainable solution which reduces environmental pollution due to the transport and get an immediate response, which is implemented as an example of good practise back in the lecture halls, laboratories and roofs. The culinary market would act as an interdisciplinary note between the quality gastronomic experience and the horticultural activity of the Faculty of Biotechnology. Additionally, a public space would be formed, intended for students and employees of the faculties, as well as the residents and visitors of Ljubljana. The city would acquire a new space with an exceptional potential of knowledge crossroads whilst contributing to the pulse of the city on the outskirts.

Cilj ovog istraživanja je bio po prvi puta opisati dobivanje ulja sjemenki paprika sorti Podravka i Slavonka tijekom dvije sezone berbi (2020., 2021.), te istražiti njegova fizikalno-kemijska, nutritivna i senzorska svojstva, primjenu u kulinarstvu i u razvoju novih prehrambenih proizvoda. Izdvojene sjemenke paprike (ručno, sezona 2020., mehanički, sezona 2021.) osušene su na ispod 10 % vlage. Ulje sjemenki paprike proizvedeno je hladnim prešanjem. U usporedbi s drugim jestivim biljnim uljima, rezultati su pokazali, da je ulje sjemenki paprike bogato linolnom kiselinom (74,30-74,99 %), γ-tokoferolom (53,53-57,44 %), polifenolima (11,83-13,33 mg/100 g ulja), ima relativno visoku točku dimljenja (217,33-230,17 °C), a prema senzorskim osobinama, visoko je ocijenjeno od strane potrošača (ukupni dojam 7,93/9,00). Visoka točka dimljenja daje naznaku mogućnosti primjene ulja sjemenki paprike u toplim postupcima kulinarske primjene. To su pokazali i rezultati usporednog prženja krumpirića u ulju sjemenki paprike i palminom ulju (temp. 175 °C/9 min). Od dvanaest ispitivanih organoleptičkih karakteristika, statistički značajna razlika je utvrđena jedino u svojstvu boje i naknadnog okusa krumpirića prženih u ulju sjemenki paprike (p < 0,05). Prihvatljivost primjene ulja kao sastojka u umaku na bazi povrća također je potvrđena od strane potrošača, koji su proizvod ocijenili visokom prosječnom ocjenom (7,40/9,00). Rezultati su pokazali da je ulje sjemenki paprike, doprinijelo boljem nutritivnom sastavu umaka od povrća (sadržaj linolne kiseline 71,79 %, γ-tokoferola 4,16 mg/100 g umaka, vitamina C 2,58 mg/100 g, ukupnih sterola 555,33 mg/100 g, osobito delta-5-avenasterol 15,43 % i kampesterol 14,83 %, te antioksidativne snage 21,00 AU). Po prvi puta je ulju sjemenki paprike utvrđen UV faktor od 7,05-7,10, što otvara mogućnosti za njegovu primjenu i u kozmetičkoj industriji. Ovo istraživanje značajno doprinosi karakterizaciji ulja sjemenki paprike hrvatskih sorti Podravka i Slavonka, te općenito potencijalu njegove primjene u gastronomiji, prehrambenoj, kozmetičkoj i/ili farmaceutskoj industriji. The aim of this research was to describe for the first time the oil obtained from the seeds of peppers of the Podravka and Slavonka varieties during two harvest seasons (2020, 2021), and to investigate its physicochemical, nutritional and sensory properties, its application in cooking and in the development of new food products. Separated pepper seeds (manually, season 2020, mechanically, season 2021) were dried up to 10 % moisture. Pepper seed oil was produced by cold pressing. Compared to other edible vegetable oils, the results showed that pepper seed oil is rich in linoleic acid (74.30-74.99 %), γ-tocopherol (53.53-57.44 %), polyphenols (11.83-13.33 mg/100 g oil), has a relatively high smoke point (217.33-230.17 °C), and according to sensory properties, it is highly rated by consumers (overall impression 7.93/9.00). A high smoke point gives an indication of the possibility of using pepper seed oil in hot culinary applications. This was also confirmed by the results of comparative frying of french fries in paprika seed oil and palm oil (temp. 175 °C/9 min). Among twelve examined organoleptic characteristics, a statistically significant difference was found only in the color and aftertaste of fries fried in pepper seed oil (p < 0.05). Acceptability of oil as an ingredient in vegetable sauce was also confirmed by consumers, who rated the product as highly average (7.40/9.00). The results showed that pepper seed oil contributed to a better nutritional composition of the vegetable based sauce (linoleic acid content 71.79 %, γ-tocopherol 4.16 mg/100 g, vitamin C 2.58 mg/100 g, total sterols 555.33 mg/100 g, especially delta-5-avenasterol 15.43 % and campesterol 14.83 %, and antioxidant power 21.00 AU). For the first time, the results of pepper seed oil has shown UV factor of 7.05-7.10, which opens up possibilities for its use in the cosmetic industry as well. This research significantly contributes to the characterization of pepper seed oil of the Croatian varieties Podravka and Slavonka, and in general, the potential of its application in the gastronomy, food, cosmetic and/or pharmaceutical industries.

U prvom, odnosno teorijskom dijelu diplomskog rada, opisane su geografske značajke Hercegovine, kao što su geografski položaj, prirodne i antropogeografske karakteristike. Nadalje slijedi par riječi o gastronomskom turizmu, o gastronomiji kao jednom od temeljnih razloga turističkog putovanja, koje uključuje kušanje različitih tradicionalnih jela u određenim kulturama. Nakon toga su navedene neke od značajnijih definicija gastronomskog turizma. Slijedi povijest gastronomije na području Hercegovine, poglavlje koje prati razvoj gastronomske kulture na ovim prostorima. Tu se vidi susretanje mnogih kultura koje su ostavile svoje naslijeđe idućim generacijama na ovom području. Nakon toga su prikazana tradicionalna hercegovačka jela, bilo da su autohtona jela ili potječu iz drugih kultura, ali su se na ovim prostorima zadržala veliki broj godina. Slijedi turistička atrakcijska osnova Hercegovine, koja je prikazana kroz različite kategorije kao što su prirodni turistički resursi i društveni turistički resursi. Tu su navedene i opisane ljepote ovog područja. Nakon toga slijedi povijesni razvoj, gdje je opisana iznimno bogata povijest ovog područja. Nakon teorijskog dijela slijedi empirijski dio, gdje je provedeno istraživanje koristeći dvije metode: analiza jelovnika i intervju. Analiza jelovnika je provedena na 10 restorana koji nude tradicionalna jela. Intervju je proveden na 5 ispitanika koji su na poziciji vlasnika. voditelja ili šefa kuhinje. Nakon provedenog istraživanja slijedi rasprava, zaključak te sažetak rada. In the first theoretical part of the thesis, the geographical features of Herzegovina are described, such as the geographical position, natural and anthropogeographical characteristics. Furthermore, there are a few words about gastro tourism, gastronomy as one of the fundamental reasons for tourist travel, which includes trying different traditional dishes in certain cultures. After that, some of the more significant definitions of gastronomic tourism are listed. The following is the history of gastronomy in the area of Herzegovina, a chapter that follows the development of gastronomic culture in these areas. There you can see the meeting of many cultures that have left their legacy to future generations in this area. After that, traditional Herzegovinian dishes were presented, whether they are autochthonous dishes or from other cultures, but they have remained in these areas for many years. The following is the tourist attraction base of Herzegovina, which is presented through different categories such as natural tourist resources and social tourist resources. The beauties of this area are listed and described there. This is followed by the historical development of the area, where the extremely rich history of this area is described. The theoretical part is followed by the practical part, where research was conducted using two methods: menu analysis and interview. The menu analysis was conducted with 5 interviewees who are in the position of the owner, manager or head of the kitchen in a restaurant. After the research, the work finishes with discussion, conclusion, and summary.

Korčula je otok u Jadranskom moru dobro povezana s hrvatskim kopnom i dalmatinskom obalom. Poznata je kao vinski otok, a dom je i nekih sorti koje se ne mogu pronaći nigdje drugdje, poput Grka i Pošipa. Zbog prirodnih ljepota, svake godine privlači ogroman broj posjetitelja. Unatoč pozitivnim stranama koje turizam donosi, pojavljuju se i razni problemi, a najizraženiji je problem nerazvijenosti turističke ponude. To je dovelo do porasta potražnje za selektivnim oblicima turizma koji će osim obogaćivanja turističke ponude dovesti i do pravilne prostorne i vremenske disperzije posjetitelja. Eno-gastronomski turizam jedan je od takvih oblika turizma koji se razvija na otoku Korčuli. Posjetiteljima pruža jedinstven doživljaj upoznavanja lokalne kulture, tradicije i stanovništva. Otok ima sve potrebne predispozicije i resurse za razvitak ovog oblika selektivnog turizma, ali to nije dovoljno. Potrebna je potpora od državnih institucija, suradnja svih subjekata kao i vertikalno-horizontalna integracija. S pravilno postavljenom misijom, vizijom i ciljevima, otok Korčula se na tržištu može pozicionirati kao prepoznatljiva turistička destinacija.

Unutar Belišća se uz razvoj samoga grada također, razvijao i turizam. Tijekom svih ovih godina prisutni su kulturni, vjerski, sportski i gastro turizam čiji se sadržaji mogu pronaći unutar programa raznih manifestacija koje se organiziraju tijekom cijele godine. Kulturni je turizam temeljen na obitelji Rosenberg koje se smatra početkom belišćanskog kulturnog života, kojeg je nastavio razvijati Sigmund Romberg skupa s ostalim izvođačima unutar glumačke i glazbene sfere. Sportovi u Belišću počeli su se pojavljivati početkom 20. stoljeća, među kojima su nogomet, košarka i kajakaštvo kao poznatiji sportovi u ovome gradu, a od svih lokalnih sportaša najveći je utjecaj ostavio kajakaš Matija Ljubek kroz njegova postignuća na raznim natjecanjima, između ostalog i na Olimpijskim igrama. Vjerski je turizam temeljen na povijesti izgradnje lokalne crkve. Unatoč mnogim preprekama ona je danas razvijena pod nazivom župa sv. Josipa Radnika. Belišćanska crkva, uz Svetište svete Ane, glavna je atrakcija koju nudi belišćanski vjerski turizam. Kao zadnju granu turizma važno je spomenuti gastro turizam koji nudi okuse lokalne kuhinje kroz mnoge manifestacije u Belišću. Ove četiri grane turizma su temelji sveukupnog turizma u Belišću, te svaka grana je na svoj način važna za razvoj ovoga grada. Istraživanjem mišljenja ljudi o stanju turizma dolazi se do zaključka da se ispitanicima sviđa trenutni sadržaj, ali može se poboljšati kroz bolje oglašavanje i dodavanje novog i zabavnog sadržaja. Within Belišće tourism was being developed along with the city's development. During all these years cultural, religious, sports, and gastro - tourism are present, the contents of which can be found inside of programs of various events that are organized throughout the year. Cultural tourism is based on the Rosenberg family, who are considered to be the beginning of Belišće's cultural life and it was further developed by Sigmund Romberg, along with other performers inside the acting and musical sphere. Sports in Belišće began to appear at the start of the 20th century, among which football, basketball and kayaking were more famous sports in this city, and from all the local athletes, kayaker Matija Ljubek left the biggest impact through his accomplishments in various competitions, including the Olympic Games. Religious tourism is based on the history regarding the building of the local church. Despite many obstacles, nowadays the church is developed by the name Parish of st. Josip Radnik. Belišće's church, along with the sanctuary of st. Ana, is the main attraction that's being offered by the religious tourism of Belišće. As the last branch of tourism, it's important to mention the gastro – tourism which is offering the tastes of the local kitchen through many events in Belišće. These four tourism branches are the foundation of collective tourism in Belišće, and each branch is important for the development of this city in its own way. By researching the opinions of people regarding the state of tourism, a conclusion is reached that the subjects like the current content, but it can be improved through better advertisement and adding new and fun content.

Buča je jednogodišnja biljka koja je podrijetlom iz Amerike ali danas se može naći u svim toplijim dijelovima svijeta. Izrazito je rasprostranjena ali i cijenjena. Buča se koristi cijela, meso buče koristi se za razne juhe, variva, kašice, dok se sjemenke koriste kao dodatak u raznim jelima, ali također mogu se prerađivati u ulje. Upravo u ovom radu bavit ćemo se bučinim uljem, od same tehnologije proizvodnje do gotovog proizvoda, kemijskog sastava ali spomenut će se i problematika krivotvorenja. Kako je bučino ulje skupa i dragocjena sirovina, nažalost često dolazi na metu krivotvorenja. Osim toga u ovom radu bavit ćemo se i pozitivnim učincima bučinog ulja te kako je bučino ulje dostiglo visoku poziciju u gastronomiji.

Gastronomija nekog prostora jedna je od temeljnih odrednica kulture i zajedničkih vrijednosti naroda koji na tom prostoru obitava. Ukoliko se njome pravilno upravlja, ona može postati i slika koja predstavlja taj narod u očima drugih kultura. To se postiže pažljivim upravljanjem imidža i procesom brendiranja. Na taj način su nastale neke od najjačih spona između hrane i kulture koju predstavljaju – poput pizze i Italije, sushi u Japanu te hamburgera sa Sjedinjenim Američkim Državama. Takva povezanost rezultira boljim međunarodnim imidžem, što se pozitivno odražava na različite sektore poput proizvodnje, ugostiteljstva i turizma. Zbog toga je cilj ovog diplomskog rada utvrditi postoje li u Hrvatskoj preduvjeti za proces brendiranja gastronomije, zatim kakav je potencijal hrvatske kuhinje u odnosu na ostale gastro-sile, njene prednosti i nedostatci, i finalno, koje se promjene moraju dogoditi na institucionalnom, restoraterskom, ekonomskom i drugim planovima kako bi se otvorio prostor za emancipaciju hrvatske gastronomije. Koristeći polustrukturirani intervju, konzultirano je pet stručnjaka iz područja gastro-novinarstva, kulinarstva, ugostiteljstva i marketinga te kvalitativnom analizom njihovih odgovora formirala se predodžba o trenutnom stanju hrvatske gastronomije, kao i o njenoj mogućoj budućnosti. Rezultati su pokazali da hrvatska gastronomija ima velik potencijal za brendiranje, pogotovo uzimajući u obzir broj kvalitetnih sastojaka svjetske razine te različitost njenih geo-gastronomskih regija, no također da postoji velik broj promjena koje se moraju dogoditi na institucionalnom, marketinškom te zakonodavnom planu prije nego se takav proces pokrene., The gastronomy of an area is one of the core determinants of culture and collective values of a nation occupying that area. If properly managed, it can become the image which represents that nation in the eyes of other cultures. To achieve this, its image must be carefully curated alongside the process of branding. Some of the strongest bonds between food and the culture they represent were made this way – pizza and Italy, sushi in Japan and hamburgers with the United States of America. This sort of connection results in an improved international image, which reflects positively onto different sectors such as production, the hospitality industry and tourism. Therefore, it is the goal of this Master's thesis to determine if there are sufficient prerequisites in Croatia to support the process of gastronomy branding as well as its potential in relation to other gastronomic powers, it's strengths and weaknesses and, finally, the changes that would have to happen on an institutional, restaurant, economic and other levels to open up space for the emancipation of Croatian cuisine. Using a semi-structured interview, five experts from the fields of gastro-journalism, cookery, hospitality and marketing have been consulted and, using qualitative analysis, their answers formed an image of the current state of Croatian gastronomy and its possible future. The results have shown that Croatian gastronomy carries great branding potential, especially when considering the number of high quality ingredients and the variety of its geo-gastronomic regions, however, they've also shown that many changes must be made on institutional, marketing and legislative levels before such a process can be initiated.

Gastronomija nekog prostora jedna je od temeljnih odrednica kulture i zajedničkih vrijednosti naroda koji na tom prostoru obitava. Ukoliko se njome pravilno upravlja, ona može postati i slika koja predstavlja taj narod u očima drugih kultura. To se postiže pažljivim upravljanjem imidža i procesom brendiranja. Na taj način su nastale neke od najjačih spona između hrane i kulture koju predstavljaju – poput pizze i Italije, sushi u Japanu te hamburgera sa Sjedinjenim Američkim Državama. Takva povezanost rezultira boljim međunarodnim imidžem, što se pozitivno odražava na različite sektore poput proizvodnje, ugostiteljstva i turizma. Zbog toga je cilj ovog diplomskog rada utvrditi postoje li u Hrvatskoj preduvjeti za proces brendiranja gastronomije, zatim kakav je potencijal hrvatske kuhinje u odnosu na ostale gastro-sile, njene prednosti i nedostatci, i finalno, koje se promjene moraju dogoditi na institucionalnom, restoraterskom, ekonomskom i drugim planovima kako bi se otvorio prostor za emancipaciju hrvatske gastronomije. Koristeći polustrukturirani intervju, konzultirano je pet stručnjaka iz područja gastro-novinarstva, kulinarstva, ugostiteljstva i marketinga te kvalitativnom analizom njihovih odgovora formirala se predodžba o trenutnom stanju hrvatske gastronomije, kao i o njenoj mogućoj budućnosti. Rezultati su pokazali da hrvatska gastronomija ima velik potencijal za brendiranje, pogotovo uzimajući u obzir broj kvalitetnih sastojaka svjetske razine te različitost njenih geo-gastronomskih regija, no također da postoji velik broj promjena koje se moraju dogoditi na institucionalnom, marketinškom te zakonodavnom planu prije nego se takav proces pokrene. The gastronomy of an area is one of the core determinants of culture and collective values of a nation occupying that area. If properly managed, it can become the image which represents that nation in the eyes of other cultures. To achieve this, its image must be carefully curated alongside the process of branding. Some of the strongest bonds between food and the culture they represent were made this way – pizza and Italy, sushi in Japan and hamburgers with the United States of America. This sort of connection results in an improved international image, which reflects positively onto different sectors such as production, the hospitality industry and tourism. Therefore, it is the goal of this Master's thesis to determine if there are sufficient prerequisites in Croatia to support the process of gastronomy branding as well as its potential in relation to other gastronomic powers, it's strengths and weaknesses and, finally, the changes that would have to happen on an institutional, restaurant, economic and other levels to open up space for the emancipation of Croatian cuisine. Using a semi-structured interview, five experts from the fields of gastro-journalism, cookery, hospitality and marketing have been consulted and, using qualitative analysis, their answers formed an image of the current state of Croatian gastronomy and its possible future. The results have shown that Croatian gastronomy carries great branding potential, especially when considering the number of high quality ingredients and the variety of its geo-gastronomic regions, however, they've also shown that many changes must be made on institutional, marketing and legislative levels before such a process can be initiated.

Tradicionalna istarska gastronomija jedan je od najvažnijih elemenata kulturnog identiteta Istre i seoskog identiteta stanovnika Istre. Temeljni dio istarske gastronomije jest autohtonost, korištenje namirnica iz proizvodnje na vlastitim OPG-ovima te priprema jela na starinski način, uz čim manje uvođenja ikakvih egzotičnih začina i sl. Istarska tradicionalna gastronomija kakvu danas poznajemo nastala je pod utjecajem brojnih stranih vlasti koje su se kroz povijest izmjenjivale na ovom području, no najveći utjecaj ostavila je mletačka vlast i stanovnici provincije Furlanije – Krnjeli. Oni na područje Istre doseljavaju sredinom 16. stoljeća te otada imaju enorman utjecaj na istarsku gastronomiju kakvu danas poznajemo. Danas su istarski agroturizmi i tradicionalne istarske gastro-manifestacije važni čimbenici u očuvanju tradicionalne istarske gastronomije kao nematerijalne kulturne baštine jer upravo na ovaj način kroz njezinu popularizaciju ona dolazi do većeg broja ljudi i na taj je način osigurano da tradicija opstane. Specifična memorabilija okusa i mirisa i savršeno sljubljivanje istarske kuhinje, maslinovog ulja i vina najbolji je i nezaboravan suvenir koji svaki posjetitelj odnosi kući i taj je doživljaj, zajedno uz boravak u autohtonim selima i kućama, nešto što gosti cijene i nešto čemu se vraćaju kroz nostalgiju u svoju prošlost ili prošlost svojih predaka o kojoj su imali prilike samo slušati. Traditional Istrian gastronomy is one of the most important elements of the cultural identity of Istria and the rural identity of its inhabitants. The fundamental parts of the Istrian gastronomy are its indigenous character, the use of food from their own family farms and preparation in the old fashioned way with the interference of any exotic spices, etc., for as little as possible. Istrian traditional gastronomy as we know it today was influenced by many foreign authorities that were present on this area during history, but the greatest influence was left by the Venetian government and the inhabitants of the province of Friuli that the Istrians called Cargnels. They immigrated to Istria in the middle of the 16th century and since then they have had an enormous influence on the Istrian gastronomy as we know it today. Today, Istrian agrotourisms and traditional Istrian gastronomy events are important factors in the preservation of traditional Istrian gastronomy as an intangible cultural heritage. In such a way it reaches a larger number of people, influences its popularization and thus ensures its survival. The specific memorabilia of taste and smell and the perfect pairing of Istrian cuisine, olive oil and wine is the best and unforgettable souvenir that every visitor takes home with them. Such experience complimented with their stay in indigenous houses and villages is something the guests appreciate and something that takes them back with nostalgia into their own past or the past of their ancestors of which they had the opportunity to just listen about.

Za razliku od ranije, kada se hrana promatrala samo usputnim dijelom svakog putovanja, u novije vrijeme razvijen je poseban turistički oblik usmjeren isključivo na gastronomiju, a poznat je pod imenom '' gastro turizam''. Ljubitelji hrane, konzumacije tradicionalnih ili isprobavanja novih okusa često putuju na udaljena odredišta kako bi ostvarili nova iskustva i kroz gastronomiju upoznali nova mjesta. Na području Hrvatske gastro turizam je najistaknutiji u Istri. Riječ je o destinaciji koja sebe nastoji pozicionirati i brendirati kao jednu od svjetski poznatih gastro turističkih regija. Unutar ovog rada napravljeno je istraživanje stanja i stavova ponuditelja u gastro turizmu Istre. Rezultati ukazuju na visoku raz inu usmjerenosti ponude na lokalne specijalitete. Ponuditelji većinom mijenjaju svoju ponudu i prilagođavaju je tržišnim trendovima, no ipak postoji kritična masa onih koji smatraju kako promjene nije potrebno uvoditi, što dovodi u pitanje njihovo buduće poslovanje obzirom da je u današnjem, modernom svijetu prilagodba tržišnim zahtjevima imperativ. Ispitani stakeholderi svjesni su važnosti umrežavanja i zajedničkog rada na promicanju destinacije, a veliki napori se ulažu i u smanjenje sezonalnosti, fenomena koji ima negativne implikacije na turizam općenito i s kojim se većina destinacija bori., Unlike before, when food was observed only as a passing part of each trip, in recent times a special tourist form has been developed focused exclusively on gastronomy and it is known as "gastro tourism". Food lovers, consuming traditional or trying new flavors often travel to distant destinations to gain new experiences and get to know new places through gastronomy. In Croatia, gastro tourism is the most prominent in Istria. It is a destination that strives to position and brand itself as one of the world famous gastro tourist regions. Within this thesis, a survey of stakeholders attitudes about demand and trends in Istrian gastro tourism was made. The results indicate a high level of focus on local specialties. Stakeholders mostly change their offer and adapt it to market trends, but there is still a critical mass of those who believe that changes do not need to be introduced, which calls into question their future business given that in today's modern world, adapting to market requirements is imperative. The surveyed stakeholders are aware of the importance of networking and working together to promote the destination, and great efforts are being made to reduce seasonality, a phenomenon that has negative implications for tourism in general and which most destinatio ns struggle with.

V diplomskem delu obravnavam položaj, razumevanje in razlike v odnosu do hrane, življenja in skupnosti, ki se porajajo med filozofijo in gastronomijo. Skozi zgodovino sta hrana in kuhanje ustvarjali in združevali kulture, kot najbolj vsakodnevna in neizogibna praksa, ki preko svoje nujnosti ustvarja novo kulturno in socialno realnost. V zadnjih nekaj stoletjih je bila gastronomija prepoznana kot pomembna veda, ki se je preusmerila iz povsem znanstvenih vod v kulturološko in psihološko raziskovanje. Skozi obroke gastronomija obravnava ne le same jedi, temveč tudi človeška čustva, spomine, identiteto in kulturno bit, kar predstavlja širše področje spoznanja. Skozi svoj razvoj je tudi gastronomija bila deležna rasti, ki jo je spreobrnila v interdisciplinarno vedo, kar ji daje pozicijo med visokimi vedami, kakor je filozofija. Gastronomija daje filozofiji praktično zmožnost, da odgovori na intelektualna vprašanja, jih umešča v vsakdanje življenje in tematike ter skozi ozaveščeno uživanje problematike približa vsakdanjim ljudem. In my thesis, I discuss the position, the understanding and the differences in attitudes towards food, life and community that arise between philosophy and gastronomy. Throughout history, food and cooking have created and brought together cultures as the most mundane and unavoidable practice, creating a new cultural and social reality through its necessity. In the last few centuries, gastronomy has been recognized as an important science that has shifted from purely scientific waters to cultural and psychological research. Through meals, gastronomy deals not only with the dishes themselves but also with human emotions, memories, their identity and cultural essence, which represents a broader area of cognition. Through its development, gastronomy has also experienced growth, which has turned it into an interdisciplinary science, which gives it a position among the higher sciences such as philosophy. Gastronomy gives philosophy a practical ability to provide answers to intellectual questions, and incorporates them into everyday life and topics, and through conscious consumption brings the issue closer to the everyday person.

Ukljucivanje gastronomije u turisticku ponudu moze postati jedan od glavnih pokretaca gospodarskog razvoja u cemu do sada nije dovoljno razvijen. Prije svega, treba osmisliti kvalitetan turisticki proizvod. Premda je Hrvatska poznata po svojoj bogatoj kulturnoj bastini, prirodnim ljepotama i velikom gastronomskom raznolikosu i kvalitetom, jos se uvijek ne istice dovoljno dobro u grani gastro turizma. Potrebno je stvoriti proizvod koji ce se isticati, a koji ne prolazi bez velikog truda i spojiti tradicionalno i moderno kako bi se dobio kvalitetan proizvod po kojem bi zemlja bila poznata, kao sto je u radu naveden primjer Japana, Indije, Meksika i sl. Moguce rjesenje trenutnog problema bio bi spoj ugostitelja koji imaju zajednicki cilj bolje poslovanje vlastitog objekta i medusobno obrazovanje i unaprjedenje. Ono bi dovelo do straha od konkurencije i na trzistu bi bili spremniji pruziti bolji i kvalitetniji proizvod, jer time ce se turistu nuditi mogucnost da pojede sto god si zamisli. The inclusion of gastronomy in the tourist offer can become one of the main drivers of economic development, in which it is not sufficiently developed so far. First of all, a quality tourist product should be designed. Although Croatia is known for its rich cultural heritage, natural beauty and great gastronomic diversity and quality, it still does not stand out well enough in the branch of gastro tourism. It is necessary to create a product that will stand out, and which does not pass without much effort, and combine traditional and modern in order to obtain a quality product for which the country would be known, as in the paper the example of Japan, India, Mexico and the like. A possible solution to the current problem would be a combination of caterers who have the common goal of better business of their own facility and mutual education and improvement. It would lead to fear of competition and the market would be more willing to provide a better and higher quality product, as this would offer the tourist the opportunity to eat whatever he imagines.

Ovaj rad temelji se na analizi novih trendova u hotelijerskoj industriji. Novi trendovi nastali su prvenstveno zbog izmjene ponašanja i stavova potrošača. Izmjene su se dogodile zbog raznih utjecaja koji donose nestabilnost i dinamičnost u turističkim tokovima. Ključni utjecaji koji su odredili nove trendove su globalizacija, IT, aktualna pandemija te klimatske promjene. Trendovi koji su u radu analizirani su zdravstvena sigurnost, održivi razvoj, tehnološke inovacije, gastronomija i tematizirano hotelijerstvo. U radu je najviše pažnje posvećeno održivom razvoju koji mora biti integriran u svaku aktivnost poslovanja hotela. Također, u radu je prikazano i društveno odgovorno poslovanje prema načelima DOP-a 2.0 koje je ključno za socijalnu dimenziju održivosti. Prikazani su i projekti održivih hotela koji će biti otvoreni ili su nedavno otvoreni. Ovaj dio rada važan je kako bi se prepoznali trendovi koji će odrediti smjer razvoja hotelijerstva u budućnosti i kako bi se na primjerima prikazala kompleksnost kreiranja usluge smještaja koju ne zanima kvantiteta već isključivo kvaliteta. This paper is based on analysis of new trends in the hotel industry. New trends have emerged pimarily due to changing consumers' behavior. The canges have occured due to various influences that bring instability and dynamism to tourist flows. The key impacts that have determined the new trends are globalization, IT, the Covid- 19 pandemic and climate change. Therefore, the analyzed trends are health safety, sustainable development, tehnological innovations, gastronomy and thematic hotel managment. The paper focuses on sustainable development, which has to be integrated into every hotel business activity. Also, the paper presents corporate social responsibility according to the principles of CSR 2.0, which is crucial for the social dimension of sustainability. Sustainable hotel projects that will be opened or have recently opened are also the topic of this paper. This is important in order to identify trends that will determine the direction of hotel development in the future and to show by examples the complexity of creating an accommodation service that is not interested in quantity but only quality.

Zbog niza problema u kojima se masovni turizam našao krajem 20. stoljeća poput onečišćenja te zagušenja kapaciteta, došlo je do pojave selektivnog turizma, kao njegove suprotnosti, ako je masovni turizam koncept razvoja turizma u kojemu turist kao pojedinac nije prepoznat, u tzv. selektivnom turizmu on to jest, najvažnija karakteristika selektivnog turizma je postavljanje turista u fokus istraživanja i oblikovanja ponude i turističkih proizvoda prema njegovim potrebama i željama. U takvo profiliranom turizmu, on postaje osnovni subjekt prepoznat po imenu i prezimenu. Jedan od najraširenijih selektivnih oblika turizma bez sumnje jest upravo ruralni turizam. Ruralna područja s uređenim poljima predstavljaju idealni krajolik koji zadivljuje i osvaja gradsko stanovništvo različite životne dobi. Ruralni turizam zadire u dva gospodarska sektora, turizam i poljoprivredu koji zajedno oblikuju specifičnu turističku ponudu. Turizam na seljačkim gospodarstvima najrazvijeniji je na području Istarske županije. Ruralni turizam u Istri razvija se na njenom ruralnom prostoru unutar njenih prirodnih i kulturnih resursa. Prostor ruralne Istre zauzima 81, 6 % njezine površine, karakterizira ga velika bio i društvena različitost, što predstavlja ogromni potencijal za razvoj ruralnog turizma. To su uzrokovali povoljni prirodni preduvjeti kao što je ugodna sredozemna klima, nezagađenost zraka i vode, uvjeti za rekreaciju i razonodu, prirodne ljepote, odsudnost buke, intimnost, očuvana priroda također i očuvanost građevinskog i socio-kulturnog naslijeđa. Vrlo je važna i blizina emitivnih tržišta što svakako ide u korist turističkom razvoju. Ponuda rekreacijskih sadržaja je također više nego zadovoljavajuća – od 11 brdskih, 9 family & recreation i 15 cestovnih staza što je ukupno oko 2600 km, zatim niz predivnih pješačkih staza, 8 konjičkih centara te bezbroj drugih aktivnosti. Ruralna Istra ponosi se vrhunskom enogastronomskom ponudom a moderan, novi turist danas traži mir, autentičnost, čistu prirodu, gostoljubivost, tradicionalne specijalitete koja prate brojna autohtona vina te sukladno s time ruralna Istra u potpunosti zadovoljava ove kriterije svojom ponudom i kapacitetima. Razvojem gastronomije se omogućava kvalitetna revitalizacija unutrašnjosti Istre, te diversifikacija istarske turističke ponude, što direktno utječe na produženje turističke sezone. Za razvoj i ostvarivanje ruralnog turizma u Istri zaslužno je dobro korištenje atraktivnih, prometnih, prihvatnih i drugih činitelja, s kojima se racionalno postupa s ciljem ostvarivanja najvećih učinaka. Due to a number of problems in which mass tourism appeared at the end of the 20th century such as pollution and congestion of capacity, there was the emergence of selective tourism, as its opposite, if mass tourism is a concept of tourism development in which tourists as individuals are not recognized, but in selective tourism he is , the most important characteristic of selective tourism puts the tourist in the focus of research and design of offers and tourist products according to his needs and desires. In such profiled tourism, it becomes the basic subject recognized by name and surname. One of the most widespread selective forms of tourism is without a doubt rural tourism. Rural areas with landscaped fields represent an ideal area that amazes and conquers the urban population of different ages. Rural tourism touches on two economic sectors, tourism and agriculture, which together shape a specific tourist offer. Tourism on farms is most developed in the Istria County. Rural tourism in Istria is developing in its rural area within its natural and cultural resources. The area of rural Istria occupies 81.6% of its area, it is characterized by great bio and social diversity, which represents a huge potential for the development of rural tourism. This was caused by favorable natural conditions such as a pleasant Mediterranean climate, air and water pollution, conditions for recreation and leisure, natural beauty, the absence of noise, intimacy, preserved nature and the preservation of architectural and socio-cultural heritage. It is very important and close to the emitting markets, which certainly benefits tourism development. The offer of recreational facilities is also more than satisfactory - from 11 mountain trails, 9 family & recreation and 15 road trails, which is a total of about 2600 km, then a number of beautiful hiking trails, 8 equestrian centers and countless other activities. Rural Istria is proud of its top enogastronomic offer and modern, new tourists today are looking for peace, authenticity, pure nature, hospitality, traditional specialties that accompany many indigenous wines and accordingly rural Istria fully meets these criteria with its offer and capacity. The development of gastronomy has enabled a quality revitalization of the interior of Istria, and the diversification of Istrian tourist offers, which directly affects the extension of tourist seasons. For the development and realization of rural tourism in Istria, it is deserving of good use of attractive, traffic, reception and other factors, which are rationally handled with the aim of achieving the greatest effects.

Kroz svoj sve veći utjecaj na turizam kao gospodarsku granu, turistička destinacija sve više privlači pažnju istraživača i turističkih menadžera. Obrazloženje leži u naporima da se stekne dublji uvid u motivacije putovanja i turističke zahtjeve i potrebe. Na odredištima turisti mogu zadovoljiti mnoge svoje potrebe, prije svega potrebe za razonodom i zabavom. Udoban smještaj, rekreacijske usluge i sadržaji, prirodne i kulturne znamenitosti, kao i razni zabavni događaji te iskustvo čine destinaciju atraktivnom za turiste. Grad Slavonski Brod, grad na sjeveroistoku Republike Hrvatske sve više ulaže u svoju turističku ponudu u cilju promicanja gospodarskog razvoja. Svakodnevno se proširuju komparativne prednosti ulaganjem u ponudi hotelskih i ugostiteljskih objekata, ulaganjem u promociju kulturne baštine, organizacijom turističkih i kulturnih manifestacija. Za grad i županiju je bitno da se razvije strateški plan te iskoriste potencijale financiranja za razvitak ruralnih područja i poticanje mladih da razvijaju i očuvaju kulturu grada Slavonskog Broda. Through its growing influence on tourism as an industry, the tourist destination is increasingly attracting the attention of researchers and tourism managers. The rationale lies in efforts to gain a deeper insight into travel motivations and tourism requirements and needs. At destinations, tourists can meet many of their needs, especially the need for entertainment and fun. Comfortable accommodation, recreational services and facilities, natural and cultural sights, as well as various entertainment events and experiences make the destination attractive for tourists. The city of Slavonski Brod, a city in the northeast of the Republic of Croatia, is increasingly investing in its tourist offer in order to promote economic development. Every day, the comparative advantages are expanded by investing in the offer of hotel and catering facilities, by investing in the promotion of cultural heritage, by organizing tourist and cultural events. It is important for the city and the county to develop a strategic plan and use the funding potentials for the development of rural areas and encourage young people to develop and preserve the culture of the city of Slavonski Brod.

Koncept održivosti kao smjer razvoja u turizmu moguće je ostvariti poštujući istovremeno ekološku, ekonomsku i socio-kulturnu održivost. Turizam je pojava koja kroz svoje brojne oblike treba djelovati po principima održivog razvoja kako bi zaštitila lokalitet na kojem se odvija uz ekonomsku isplativost i društveno odgovorno poslovanje. Gastronomija je jedan od oblika koji potencijalno sudjeluje u kreiranju ovog koncepta čiji je cilj smanjenje negativnih aspekata sve većeg turističkog razvoja. Zrno soli je restoran koji svojim održivim konceptom poslovanja može poslužiti kao izvrstan primjer provedbe ovog tipa razvoja u praksi. The concept of sustainability as a direction of development in tourism can be achieved while respecting environmental, economic and socio-cultural sustainability. Tourism is a phenomenon that through its many forms should act according to the principles of sustainable development in order to protect the locality where it takes place, with economic profitability and socially responsible business. Gastronomy is one of the forms that potentially participates in the creation of this concept whose goal is to reduce the negative aspects of the growing tourist development. Zrno soli is a restaurant that with its sustainable business concept can serve as an excellent example of the implementation of this type of development in practice.

Simbole tradicionalnosti kulture lahko prepoznamo v gastronomiji družbe. Kava je eden izmed najbolj razširjenih in prepoznanih delov gastronomije, vendar pa se v različnih družbah razlikujejo načini priprave in konzumacije. Kulturo pitja kave je možno zaznati tudi v oglasih, ki vizualno reprezentirajo ponotranjene simbole določene potrošniške družbe in s tem približajo svoj produkt ciljni skupini. V Sloveniji je možno zaznati dva oglasa, ki izražata tradicionalnost slovenske kavne kulture, izobraževalne politike in pitja kave, in sicer preko navezave na dve temeljni slovenski deli. Prvo je delo Ivana Cankarja – črtica Skodelica kave in drugo Ivane Kobilce – slika Kofetarica. V diplomski nalogi sem analizirala oglasa preko multimodalne semiotične analize, kjer izpostavljam vizualne reprezentacije kave in njene elemente. Eno izmed najbolj učinkovitih sredstev za doseganje ciljev je namreč posredovanje vizualnih elementov in sporočil publiki, ki jih prepozna kot kulturno umeščene in za njih relevantne. V zaključni nalogi torej raziskujem kako dva slovenska oglasa, ki vsebujeta v središču oglasa dve temeljni deli slovenskih umetnikov, vplivata na kolektivno zavest in samoreprezentacijo kave v Sloveniji. The symbols of traditionality in culture can be recognized in the gastronomy of our society. Coffee is one of the most recognizable parts of gastronomy but there are differences in the preparation and consumption of coffee. The coffee drinking culture can also be seen in advertisements that represent symbols of a certain consumer society that make the advertised product more relevant for the consumer. We can find two advertisements in Slovenia where a tradition of Slovenian coffee culture, involvement in the educational system and coffee consumption can be seen, through the implementation of two works of art. The first belongs to Ivan Cankar - short story Skodelica kave and the second one to Ivana Kobilca - painting of Kofetarica. I have analysed the two advertisements with a multimodal semiotic approach, where I define and expose visual representations of coffee and its elements. One of the most effective ways to reach the audience is to mediate visual elements in messages that are culturally recognisable and relevant. In this final research paper I have researched how the two video Slovenian advertisements, with the implementation of fundamental art works of Ivan Cankar and Ivana Kobilca, affect the collective conscience and self-representation of coffee in Slovenia.

Danas gastronomija predstavlja daleko značajniji element turističke ponude destinacije nego što je to bilo prije nekoliko desetaka godina. Suvremeni turisti istu više ne promatraju kao zadovoljenje primarnih potreba, već kao priliku za nove doživljaje i iskustva, s obzirom da gastronomija predstavlja element nematerijalne kulturne baštine turističke destinacije, što značajno doprinosi njezinoj prepoznatljivosti i konkurentnosti na turističkom tržištu. Brojne svjetske destinacije su prepoznale važnost razvoja gastronomskog turizma, te aktivno rade na njegovom razvoju kako bi očuvale vlastitu tradiciju od zaborava, te potaknule prijašnje i nove posjetitelje da odaberu njihovu destinaciju (ponovno) za godišnji odmor. Gastronomska ponuda kontinentalne Hrvatske posjeduje značajnu poveznicu sa njezinim geografskim položajem i povijesnom tradicijom, te nudi brojne i jedinstvene delicije prepoznate diljem svijeta. Međutim, postavlja se pitanje do koje mjere je njezin gastronomski turizam razvijen? Svrha ovog rada je utvrditi trenutno stanje razvoja gastronomskog turizma kontinentalne Hrvatske. Metodologija ovog rada se zasniva na analizi objavljenih znanstvenih i stručnih radova iz područja gastronomskog turizma, te na podacima studije TOMAS stavovi i potrošnja u Hrvatskoj za 2019. godinu. U radu će se prikazati profil suvremenog turista, te njegovi stavovi prema gastronomskoj ponudi kontinentalne Hrvatske. Na osnovu nalaza će se ponuditi razvojne smjernice i model lanca vrijednosti gastronomske ponude kontinentalne Hrvatske.

U ovom radu istraživalo se ugostiteljstvo 21.stoljeća, njegovu problematiku za standardizaciju i normizaciju ugostiteljstva kroz turizam. Promjene u turizmu dovele su do promjena u ugostiteljstvu, a neke od tih su obrađene u radu. Nadalje, rad se bazira donekle i na nove oblike ''moderne'' hrane kojoj je turist sve više privržen. This paper investigates the hospitality of the 21st century, its problems for standardization of hospitality through tourism. Changes in tourism have led to changes in the hospitality industry, and some of these have been addressed in the paper. Furthermore, the final paper is based to some extent on new forms of "modern" food to which tourists are increasingly attached.

Hrana je neraskidivo povezana s kulturom. To je slučaj svugdje u svijetu. Japanska kuhinja nudi obilje gastronomskih užitaka zahvaljujući svojoj raznolikosti regionalnih i sezonskih jela. Za mnoge ljude u modernom društvu hrana može biti nevažan dio svakodnevnog života, ali povijesno je imala ogroman utjecaj na razne elemente ljudskog društva, a taj utjecaj je prisutan i danas. Hrana i pripremanje hrane zajednički su element svih postojećih zajednica, bez obzira na zemljopisni položaj ili povijesno razdoblje. Kroz povijest hrana i kuhinja stvarale su, kombinirale i razdvajale kulture. Ljudi su počeli putovati po svijetu iz različitih razloga i potreba, zbog kulturnih znamenitosti, kulturnih ljepota i slično, iz kojih se kasnije razvio turizam. Povećanjem broja turista i putovanja, turizam se tako počeo sve više razvijati i okretati njihovim potrebama. Putem učinkovitog marketinga destinacije može se lako stvoriti recept za izgradnju jedinstvenog, profitabilnog i opsežnog gastronomskog turizma. Zahvaljujući modernoj tehnologiji, u današnjem društvu praktički nema granica. Ljudi imaju pristup skoro svakoj državi u svijetu, što je dovelo do globalnog širenja turizma. Postoji mnogo različitih razloga za putovanje, ali može se sa sigurnošću reći da je znatiželja o novim kulinarskim iskustvima jedan od najvećih. Ovaj rad istražuje komponente ključne za učinkovitost i uspjeh japanskog gastronomskog turizma koji privlači i domaće i strane goste. Brendiranje također igra znakovitu ulogu u promoviranju neke destinacije. Glavni cilj ove teze je prikazati razvoj japanske kuhinje u kontekstu gastronomskog turizma. Ovo istraživanje može biti korisno za napredak i jačanje gastronomskog sektora turizma u svim područjima koja trpe zbog stagnacije ili pada prometa. Istraživanje se temelji na teorijskom opisu, analizi sekundarnih izvora i postojeće literature, napisane uglavnom na engleskom jeziku. Rad će predstaviti koncepte poput turizma i gastronomije, objasniti koncept japanske kuhinje i usredotočiti se na specifičnosti japanskog gastronomskog turizma. Teorijske temelje bit će poduprijte analizom web stranica Rurubu, Nihon no tabi i Arigato Food Tours Japan, u kojima će se tražiti sličnosti i pokušati objasniti njihov suptilni utjecaj na prosječnog „potrošača“. Food is inextricably linked to culture. This is the case everywhere in the world. Japanese cuisine offers an abundance of gastronomic delights thanks to its variety of regional and seasonal dishes. For many people in modern society, food can be an unimportant part of everyday life, but historically it has had a huge impact on various elements of human society, and that impact is present today. Food and food preparation are a common element of all existing communities, regardless of geographical location or historical period. Throughout history, food and cuisine have created, combined and separated cultures. People began to travel around the world for various reasons and needs, due to cultural sights, cultural beauties and the like, from which tourism later developed. With the increase in the number of tourists and travel, tourism thus began to develop more and more and turn to their needs. Preservation of national culture or cultural heritage and effective marketing can easily create a recipe for building a unique, profitable and extensive gastronomic tourism. Thanks to modern technology, in today's society there are practically no boundaries. People have access to almost every country in the world, which has led to the global expansion of tourism. There are many different reasons to travel, but curiosity about new culinary experiences is one of the biggest. This thesis explore the components crucial to the efficiency and success of Japanese gastronomic tourism that attracts both domestic and foreign guests. Branding also plays a significant role in promoting a destination. The main goal of this thesis is to show the development of Japanese cuisine in the context of gastronomic tourism. This research can be useful for the advancement and strengthening of the gastronomic sector of tourism in all areas suffering from stagnation or falling traffic. It is based on a theoretical description, analysis of secondary sources and existing literature, written mainly in English. The paper will present concepts such as tourism and gastronomy, explain the concept of Japanese cuisine and focus on the specifics of Japanese gastronomic tourism. The theoretical foundations will be supported by an analysis of the websites Rurubu, Nihon no tabi and Arigato Food Tours Japan, which will be seen into to find similarities and try to explain their subtle impact on the average "consumer".

La lengua es un instrumento de comunicación abierto a los cambios que continuamente surgen en nuestra sociedad. Para adaptarse a estos cambios y nuevas realidades a veces resulta inevitable prestar algunas palabras procedentes de otras lenguas, con el fin de designar y denominar nuevos conceptos. Es un proceso lingüístico que forma parte de todas las lenguas y que no se limita con las fronteras geográficas. Este intercambio cultural ocurre en primer lugar por la falta de equivalentes en la lengua receptora, necesarios para denotar nuevos objetos y adelantos. En la era de la globalización en que nos encontramos, los medios de comunicación y las redes sociales son los principales difusores de un montón de nuevas palabras que poco a poco penetran en la lengua y se incorporan al vocabulario. El objetivo de este trabajo es explicar y clasificar los términos préstamo y extranjerismo que se han incorporado al léxico del español, y mencionar qué lenguas han tenido mayor influencia en la configuración del vocabulario de la lengua española, con la mayor atención prestada al campo de la gastronomía. Para llevar a cabo un análisis en la parte práctica fue indispensable consultar varios diccionarios y blogs de cocina, en los que se ha recogido algunos términos extranjeros que se van a analizar y explicar con más detalle. También he decidido comparar el español de España y el español de México, Chile, Argentina, Colombia, Cuba y Uruguay para demostrar algunas diferencias en la denominación de ciertos términos de estas dos grandes variantes, la peninsular y la americana. Al final se encuentra una lista clasificada de los préstamos y extranjerismos del léxico gastronómico según su lengua de origen y su equivalente al español. Jezik je kao sredstvo komunikacije podložno promjenama koje se neprestano pojavljuju u današnjem društvu. Da bi se prilagodilo tim promjenama, ponekad je neizbježno posuditi riječi iz drugih jezika, s ciljem da se ti novi pojmovi opišu. To je lingvistički proces koji je odavno prisutan u svim jezicima i koji ne poznaje geografske granice. Ta se kulturna i jezična razmjena događa prvenstveno zbog nedostatka ekvivalentnih termina, nužnih za imenovanje novih pojavnosti. Mediji i društvene mreže su glavni širitelji vala novih riječi koje polako prodiru u jezik. Cilj ovog rada je objasniti i klasificirati posuđenice u španjolskom jeziku i spomenuti koji su jezici imali najviše utjecaja u širenju rječnika španjolskog jezika, s posebnom pažnjom usmjerenom na područje gastronomije. U praktičnom je dijelu za analizu bilo ključno konzultirati rječnike i kulinarske blogove, odakle sam izvukla nekoliko posuđenice koje ću kasnije u tekstu detaljno objasniti. Odlučila sam usporediti španjolski koji se govori u Španjolskoj i onaj u nekim zemljama Latinske Amerike kako bih skrenula pažnju na moguće razlike u imenovanju određenih posuđenica tih dvaju govornih područja. Na kraju rada nalazi se klasificirana lista sa posuđenicama u gastronomskom rječniku, zajedno sa jezikom iz kojeg su posuđene i ekvivalentom na španjolskom jeziku.

Središnja tema ovoga rada jest grčki pjesnik Arhestrat iz Gele (4. st. pr. Kr.) i njegova gastronomska pjesma u heksametrima, koja nam je ostala fragmentarno sačuvana u Atenejevom djelu Gozba sofista. S namjerom da se približi književni kontekst u kojem je pjesma nastala, u radu se daje kratak pregled motiva hrane u grčkoj književnosti u razdoblju do Arhestratovog vremena te se navode dodirne točke s nekim drugim vrstama književnosti, primjerice epskom parodijom i didaktičnom poezijom. Središnji dio rada sačinjava osvrt na sadržaj očuvanih fragmenata. Arhestrat u svojim stihovima pojedinu vrstu hrane uglavnom obrađuje na sličan način: govori gdje i u koje doba godine je najbolje nabaviti određenu namirnicu, ističe njezina posebna svojstva te daje upute za pripravu. Ovaj karakterističan obrazac kao i još neki motivi koji se provlače kroz pjesmu ilustrirani su na primjeru nekoliko fragmenata, koji se donose na jeziku izvornika i u proznom prijevodu. U završnom dijelu rada nalazi se sažet prikaz recepcije Arhestratove pjesme u antici: dok su neki bili zgroženi njezinom prizemnom temom i promicanjem bestidnog uživanja u površnim užicima, drugi su je s oduševljenjem hvalili, a imamo i svjedočanstva o tome da se često citirala na gozbama., The main subject of the paper is the fourth-century B.C. Greek poet Archestratus of Gela and his gastronomic poem, written in hexameters, which has been fragmentarily preserved in Athenaeus' work Deipnosophistae. In order to acquaint the reader with the literary context in which the poem emerged, a brief overview is given of the topic of food in Greek literature in the period up to Archestratus' time, as well as a presentation of characteristics his poem has in common with some other forms of literature such as epic parody and didactic poetry. The central part of the paper focuses on the content of the preserved fragments. Archestratus' approach to each type of food generally follows a similar pattern: he mentions the best place and season to buy a certain ingredient, points out its special traits and gives precepts for its preparation. This characteristic formula as well as some other motives frequently appearing in the poem are illustrated in the paper by quoting from several fragments, both in the original Greek and prose translation into Croatian language. In the closing section of the paper there is a brief presentation of the reception of Archestratus' poem in antiquity: while some were appalled by its base topic and its promotion of shameless indulgence in superficial pleasures, others received it with enthusiasm and praise, and we have contemporary testimonies of its being cited at dinner-parties.

V diplomskem delu smo proučili pojem dobro počutje in raziskali, kako raznolika je ponudba Botaničnega vrta Univerze v Mariboru, ki vključuje dobro počutje ter kako so te storitve oglaševane. Rezultate smo pridobili z anketiranjem, jih analizirali in grafično prikazali. Na osnovi pridobljenih rezultatov smo sestavili predloge za izboljšavo obstoječe ponudbe v Botaničnem vrtu Univerze v Mariboru in pripravili predloge paketov s ponudbo, ki vključuje obisk Botaničnega vrta Univerze v Mariboru. Sestavili smo tudi itinerarje z vključitvijo obiska ponudbe Botaničnega vrta za različne segmente turistov. In unser Diplomarbeit haben wir das Konzept des Wohlbefindens erforscht und untersucht, wie vielfältig das Angebot des Botanischen Gartens der Universität Maribor ist, einschließlich des Wohlbefindens und wie diese Dienstleistungen beworben werden. Die Ergebnisse wurden durch eine Umfrage ermittelt, analysiert und grafisch dargestellt. Auf der Grundlage der erzielten Ergebnisse haben wir Vorschläge zur Verbesserung des bestehenden Angebots im Botanischen Garten der Universität Maribor und Paketvorschläge mit einem Angebot ausgearbeitet, die einen Besuch im Botanischen Garten der Universität Maribor beinhaltetn. Wir haben auch Reiserouten mit einem Besuch des Botanischen Gartens für verschiedene touristische Segmente zusammengestellt.

Pivski turizem je v našem okolju relativno nov pojem. Obsega obiskovanje pivovarn, pivske tematske poti, pivske prireditve in množico drugih s pivom povezanih aktivnosti. V diplomskem delu smo raziskovali, kakšno vlogo bi pivovarna Lobik lahko imela pri razvoju pivskega turizma v občini Ruše. Teoretični del diplomskega dela smo začeli s predstavitvijo pojma gastronomija, nato smo raziskali zgodovino pivovarstva, se posvetili pivskemu turizmu pri nas in po svetu ter predstavili občino Ruše. Sledil je empirični del raziskave - opredelitev potenciala za turistični razvoj na podlagi pivovarne Lobik. To smo storili po opravljenih delno strukturiranih intervjujih s strokovnjaki s področja turizma in pivovarstva. Ugotovili smo, da je pivski turizem zelo širok pojem, potencial za njegov razvoj v občini Ruše pa zelo dober. Za razvoj in dopolnitev turistične ponudbe občine in turistične destinacije Maribor - Pohorje je poleg upoštevanja trajnostnih načel potrebno tudi sodelovanje z lokalnimi deležniki. To bi koristilo deležnikom, prav tako pa tudi celotni lokalni skupnosti. Na podlagi profila gastronomskega turista smo oblikovali turistični produkt, ki sledi turističnim trendom in načelom trajnostnega razvoja. Beer tourism in Slovenia is a relatively new concept. It consists of beer-related travel activities such as beer tastings, visiting breweries, and attending beer festivals. The aim of this diploma was to research the role that the Lobik Brewery would have on the beer tourism in Ruše and its surroundings. We started with researching gastronomy and continued with the history of beer brewing up until the present day. Then we researched the area of beer tourism globally and in Slovenia. Further on we wrote about the municipality of Ruše and its current tourist offer. It is followed by establishing the level of potential of developing a new tourist product. We have done that with the help of information gained through interviews with tourism stakeholders of the area and individuals working in beer industry. We have discovered that beer tourism is a very broad field and that it has big potential in the development of tourist offer in the municipality of Ruše. It is important that there is both - the cooperation of the local stakeholders and consideration of the principles of sustainability in our case of co-shaping tourist offer of Ruše and tourist destination Maribor - Pohorje. A wholesome development of beer tourism would positively affect stakeholders, as well as the local community. Considering the profile of an average gastronomic tourist and according to current trends in tourism and sustainability principles, we have designed a tourist product of beer tourism based on the Lobik Brewery.

Skoraj noben del človeškega življenja ni tako pomemben kot sta hrana in kuhinja. Za številne ljudi v sodobni družbi je hrana morda zgolj malenkostni del vsakdana, toda zgodovinsko gledano je imela izjemen vpliv na različne elemente človeške družbe, ta vpliv pa je prisoten še dandanes. Hrana in priprava le-te sta skupni element vseh obstoječih skupnosti ne glede na geografski položaj, obdobje, stopnjo razvoja ali čas v zgodovini človeštva. Skozi zgodovino, hrana in kuhinja (eng. cuisine) sta ustvarjali, združevali in ločevali kulture. V zadnjih nekaj letih se je preučevanje gastronomije počasi preusmerilo iz znanstvenega v kulturno in psihološko. Tako se je pričelo preučevanje hrane z vidika človeških čustev, ustvarjanja identitete, ohranjanja nacionalne kulture ali kulturne dediščine ter učinkovitega trženja, iz česar lahko z lahkoto ustvarimo recept za izgradnjo edinstvenega, donosnega in obsežnega gastronomskega turizma. Zahvaljujoč sodobni tehnologiji, kot so pametni telefoni, hiter internet in različne uporabne aplikacije, v današnji družbi praktično ni meja. Ljudem je omogočen dostop do vsakega kotička planeta, zaradi česar se je neprimerljivo razširil tudi turizem na globalni ravni. Obstajajo različni razlogi za potovanja, a z gotovostjo lahko trdim, da je radovednost za nove okuse eden od najpomembnejših. V tem delu bom raziskala komponente, odločilne za učinkovitost in uspeh japonskega gastronomskega turizma, ki privablja tako domače kot tuje goste. 確の瓥蠸萟鐻において、냟硩や璙耆ほどかけがえのないものはない。糾磣鐾簚に萟きる琚くの確々にとって、냟べ硩は瓥蠸萟鐻での碛ꐰな部堆にすぎないかもしれません。しかし、豴峲袄にꒋればそれは鐾簚のさまざまなꒁꐠに琧きな豱곿を砎え、磊瓥までその豱곿は꒚いているのです。냟硩と璙耆は氰耆や、確々の衴챢、棽の豴峲の衺聕レベルやその貵ꢎにかかわらず、糾籘するすべてのコミュニティーに呱通のꒁꐠです。豴峲を通して、냟硩と璙耆は璇尖を塵造したり、ꑐびつけたり、ꢔてたりしてきたのです。병衴、その꒖点は铑籦袄なものから、璇尖袄および賃耆袄なものへと貐々に铻り瓋めています。そのため、냟べ硩はアイデンティティーを萟み哺す確の搟情や、棽の璇尖と璇尖遺萣の꒭氁、そして墹粜袄なマーケティングという꒖点で꒳糟され瓋めています。これらすべてのꒁꐠをꑄみ怈わせることで、ユニークで峎裊性が룘く、屰끡铱いフードツーリズムのレシピをꀡ屘に塵り哺すことができるでしょう。スマートフォンや룘速のインターネット、さまざまな粿堩なアプリケーションといった糾磣梀ꁓのおかげで、炃葌ꓚや棽炃は籘氨しなくなっています。確々は氰考砊をくまなく铻壕することが峯能になり、ツーリズムはこれまでにないほどの氰考꒏蠡で衺聕してきたとꠀえるでしょう。瓅ꁌにはさまざまな壕衟がありますが、環しい恳をꡦしてみたいという谲遂は、確々の簀も끕遗な壕衟であるとꠀえるでしょう。そこで、铁がꁌった途顶は、瓥簬確と琖棽確の砡璹の瓅ꁌ者にとって、瓥簬のフードツーリズムが걞蠸に墹粜を衺泮し栐墟した碋粋を桱ったものです。

Food blogeri u Hrvatskoj u posljednjih su nekoliko godina važni akteri na gastronomskoj sceni, koji doprinose raznolikosti sadržaja i sudjeluju u kreiranju trendova. Svrha ovog rada je razjašnjenje motiva food blogera za pokretanje bloga te ispitivanje sadržaja koji objavljuju, njihovog zadovoljstva te potencijala za zaradu. U istraživanju su ispunjavanjem online anketnog upitnika sudjelovali hrvatski food blogeri koji blogaju dulje do tri godine i na hrvatskom jeziku. Analizom odgovora utvrđeno je kako hrvatske food blogere motiviraju ljubav prema kuhanju i zabava te kako nitko nije počeo blogati zbog zarade. Također je potvrđeno kako objavljuju raznolik sadržaj, uključujući fotografije, video materijal i tekstove o aktualnostima i zanimljivostima. Zadovoljni su uspjehom svog bloga, koji u većoj mjeri povezuju s pozitivnim feedbackom i ostvarivanjem profita. Nastavno na to, istraživanjem je potvrđeno i kako je od bloganja zaista moguće zaraditi, no mišljenja su bila podijeljena pri upitu je li od tog iznosa moguće živjeti. In recent years, food bloggers have been important actors on the Croatian gastronomic scene, to which they have contributed by creating various content and participating in setting new trends. The objective of this thesis was to explain why food bloggers start writing their blogs and analyse the content they publish, as well as to determine whether they are satisfied with what they do and whether food blogging carries profit potential. The study contained an online questionnaire which surveyed Croatian food bloggers who had been blogging for over three years in the Croatian language. The analysis of replies showed that Croatian food bloggers were motivated by their love for cooking and by a desire to have fun. None of them claimed to have started blogging in order to make a profit. The study also showed that food bloggers release miscellaneous content, including photos, videos and texts on topical and interesting subjects. They were satisfied with the success of their blogs, which they related to positive feedback and profit. What is more, the study confirmed that one can indeed make a profit from blogging, but there was no consensus among food bloggers whether one can make a living by food blogging.

Food blogeri u Hrvatskoj u posljednjih su nekoliko godina važni akteri na gastronomskoj sceni, koji doprinose raznolikosti sadržaja i sudjeluju u kreiranju trendova. Svrha ovog rada je razjašnjenje motiva food blogera za pokretanje bloga te ispitivanje sadržaja koji objavljuju, njihovog zadovoljstva te potencijala za zaradu. U istraživanju su ispunjavanjem online anketnog upitnika sudjelovali hrvatski food blogeri koji blogaju dulje do tri godine i na hrvatskom jeziku. Analizom odgovora utvrđeno je kako hrvatske food blogere motiviraju ljubav prema kuhanju i zabava te kako nitko nije počeo blogati zbog zarade. Također je potvrđeno kako objavljuju raznolik sadržaj, uključujući fotografije, video materijal i tekstove o aktualnostima i zanimljivostima. Zadovoljni su uspjehom svog bloga, koji u većoj mjeri povezuju s pozitivnim feedbackom i ostvarivanjem profita. Nastavno na to, istraživanjem je potvrđeno i kako je od bloganja zaista moguće zaraditi, no mišljenja su bila podijeljena pri upitu je li od tog iznosa moguće živjeti., In recent years, food bloggers have been important actors on the Croatian gastronomic scene, to which they have contributed by creating various content and participating in setting new trends. The objective of this thesis was to explain why food bloggers start writing their blogs and analyse the content they publish, as well as to determine whether they are satisfied with what they do and whether food blogging carries profit potential. The study contained an online questionnaire which surveyed Croatian food bloggers who had been blogging for over three years in the Croatian language. The analysis of replies showed that Croatian food bloggers were motivated by their love for cooking and by a desire to have fun. None of them claimed to have started blogging in order to make a profit. The study also showed that food bloggers release miscellaneous content, including photos, videos and texts on topical and interesting subjects. They were satisfied with the success of their blogs, which they related to positive feedback and profit. What is more, the study confirmed that one can indeed make a profit from blogging, but there was no consensus among food bloggers whether one can make a living by food blogging.

Diplomsko delo opredeljuje vpliv digitalnega sveta na prehranjevalne navade mladih odraslih. Naloga ima štiri dele. Prvi del vsebuje uvod, opredelitev ciljev in hipoteze. Opredelili smo še metode razkiskovanja. V drugem delu predstavimo koncepte, kot so gastronomija in gastronomski turizem. Ukvarjamo se z najnovejšimi trendi v gastronomskem turizmu in z inovacijami, ki jih uporabljajo v gostinskih lokalih. Tretje poglavje predstavlja generacije mladih odraslih in njihove značilnosti glede prehranjevanja. Predstavimo digitalni svet in njihove ključne elemente za omejene generacije, kot so socialni mediji in delitev fotografij o hrani. Zadnji del naloge sestavlja raziskava in opredelitev njenih rezultatov. Raziskava prikazuje izkušnje mladih s kulinariko in tehnologijo. This diplome thesis defines the impact of the digital world on eating habits of young adults. The study has four parts. The first one consists of the introduction, setting of objectives, and defining the hypotheses. In the first part we also define the research methods. In the second part, we introduce concepts such as gastronomy and gastronomic tourism. We present the latest trends in gastronomic tourism and the innovations they use in the restaurant sector. The third chapter presents the generation of young adults and their nutritional habits. We present the digital world and its key elements such as social media and sharing photos of dishes in association with the mentioned generation. The last part of the study consists of the research description and presentation of the results of the study. The research shows young people's experiences with culinary and technology.

Mnoge destinacije u svijetu zarađuju na zimskom turizmu, posebice na skijaškim aktivnostima. Međutim, globalno zagrijavanje i klimatske promjene zahtijevaju od tih destinacija da promišljaju o aktivnostima koje nisu vezane za snijeg te aktivnostima koje traju tijekom cijele godine. Turizam ledenih sela, turizam toplica i gastronomski turizam naročito plijene pažnju među tim aktivnostima. U radu se inicira rasprava o ovim aktivnostima kroz različite primjere u svijetu na teoretski način i pružaju se prikazi iz stvarnog svijeta. Počevši s prikazima literature do sada, u radu se razmatra kako različite destinacije na globalnoj razini traže načine prilagodbe drugim vrstama aktivnosti uslijed globalnog zagrijavanja. Potom se detaljno prikazuju alternativne aktivnosti zimskog turizma, te naposljetku se daje zaključak da su alternativne aktivnosti darovi destinacijama koje su pretrpjele gubitke zbog globalnog zagrijavanja te destinacijama koje traže diversifikaciju aktivnosti kako bi privukle više posjetitelja., Many destinations around the world make money out of winter tourism, specifically from skiing activity. However, global warming and climate change force these destinations to consider upon another non-snow related activities in winter or all-year activities. Among these activities, ice holiday tourism, thermal tourism and gastronomy take particular attention. The paper initiates to discuss these activities through various examples in the world in a theoretical manner together with real world reflections. Starting with presentation of previous literature, the paper will consider how different destinations at a global scale are seeking for adaptation to other type of activities in the face of global warming. Then, alternative activities for winter tourism will be presented in detail. Finally, this paper concludes that alternatives are still presents for the destinations suffering from the loss of revenue due to global warming as well as destinations looking for diversifying their activities in order to attract more tourists.

Prehrana svakog naroda pa tako i Velolučana je gastronomsko-kuharski, ekonomski, socijalni, moralni, vjerski i zdravstveni pojam. Govoriti o velolučkoj gastronomiji znači govoriti o tom naselju i vrlo često o bogatstvu raznolikosti. Gastronomija jednog kraja sastavni je dio kulturnog identiteta, a gastronomska regionalnost pridonosi raznolikosti koja čini jednu zemlju bogatijom i zanimljivijom. Mada se u prošlosti teško i oskudno živjelo u Veloj Luci, prehrana kao egzistencijalna potreba čovjeka zadovoljavala je fiziološke potrebe jer je pripremana s mnogo mašte, snalažljivosti, entuzijazma, truda, ljubavi, skromnosti i zahvalnosti Bogu i zemlji. Ta prehrana bila je uistinu plod zemlje, sunca, mora i vrijednih ljudskih ruku. Originalnost i specifičnost pripremanja jela ovog kraja uvjetovana je, pored ostalog, tradicijom obrazovanja, religijom, blagom klimom, izborom živežnih namirnica te utjecajem susjednih naroda i njihovom kulturom prehrane. No, negativni utjecaji globalizacije uveli su značajne pomake i redefinicije lokalne gastronomije. Današnji gastronomski razvoj se koči pred imperativom stvaranja profita u ugostiteljskoj industriji. Uvode se neki novi običaji koji nisu kompatibilni s običajima i specifičnostima naše gastronomije te ih dokidaju i ugrožavaju umjesto da ih nadopunjuju. Izvorna gastronomija je umijeće koje ne smije ostati petrificirano i otporno na sve utjecaje, no jednako tako izvornu gastronomiju treba razvijati s puno senzibiliteta, treba je voljeti, željeti, živjeti, održavati i dijeliti sa svojim ljudima, prijateljima i gostima.

Gastronomija je danes vse pomembnejša v turistični ponudbi določene destinacije, saj so gostje z naraščajočo vlogo individualizma vse zahtevnejši in bolj osveščeni glede prehrane. Kadar uspe ponudnikom gastronomije vzbuditi pri turistih željo po vrnitvi, spremenijo tudi njihov namen obiska destinacije. Primarni nameni potovanja turistov so še vedno ogledi destinacij in njihovih kulturno-zgodovinskih znamenitosti, vse bolj pa prihaja v ospredje tudi obiskovanje destinacije z namenom degustiranja oziroma okušanja lokalne gastronomije. Kadar ta namen ponudniki dosežejo, to pomeni uspešno trženje, s tem pa uspešnejše poslovanje organizacije. V uvodnem poglavju smo predstavili raziskavo, njen namen, opredelili smo hipotezi in cilje, postavili omejitve ter pojasnili predpostavke. V drugem poglavju smo postavili teoretični okvir. Razložili smo vlogo gastronomije pri turistični ponudbi Slovenije. V nadaljevanju poglavja smo proučili še kombinacije živil in jedi ter povezali gostinsko ponudbo z ruralnim turizmom. V tretjem poglavju je bila osrednja tema raziskava ponudbe Botaničnega vrta Univerze v Mariboru (v nadaljevanju BVUM) in oblikovanje nove ponudbe. Opredelili smo pomen Botaničnega vrta (v nadaljevanju BV) v turistični ponudbi Maribor-Pohorje in ugotovili, da ima veliko potenciala, njegova uresničitev pa je odvisna od več dejavnikov. Preko metode anketiranja smo izvedeli, česa si obiskovalci želijo v BV-u ali konkretneje, kakšna gastronomska ponudba bi jim ustrezala. Če povzamemo celotno raziskavo v eno misel, lahko rečemo, da se gastronomska ponudba BV-a s pomočjo občine počasi razvija, vendar je do končnega produkta potrebnega še precej dela na tem področju. Gastronomy is becoming more and more important as a tourist place of interest, as guests with increasing role of individualism are more demanding and more conscious about their diet. Primarily, tourism attractions are still mainly about historic sights, cultural heritage and natural landmarks, but visiting a certain place with the intent of tasting local gastronomy is slowly getting traction. When a catering industry achieves that purpose, it results in successful marketing and, of course, better business. In the first chapter we introduced our research, defined our hypothesis and our goals. We have also set the limits and clarified our assumptions. In the second chapter we set up a theoretical framework. We explained the role of gastronomy as a tourist attraction in Slovenia and carefully studied combinations of foods and dishes and linked the catering offers with rural tourism. In the third chapter the main topic was the research of the Botanical Garden of the University of Maribor's (hereinafter BVUM) gastronomic offer and our suggestion for a new offer. We defined the importance of the Botanical Garden (hereinafter BV) in the Maribor-Pohorje tourist destination and found that it has a lot of potential and its realization depends on several factors. Through the method of interviewing we found out exactly what the visitors want in BV or, more specifically, what kind of gastronomic choice would suit them. To sum up, BV's gastronomic offer is slowly improving with the help of the municipality. However, there is still a lot to be done in this area for us to claim it is a successful representation of what Maribor-Pohorje has to offer.

Gastronomija je del doživetij številnih obiskovalcev v času njihovega obiska izbrane destinacije. Prav zato je tako pomemben element turistične ponudbe izbrane destinacije. Preko tradicionalne in avtentične kulinarike obiskovalec bolje spozna destinacijo ter se z njo tudi bolj neposredno poveže. V tem oziru pa je pomembno znati upravljati z gastronomsko destinacijo, kajti samo dosledno, premišljeno in trajnostno naravnano upravljanje destinacije je ključ za uspešnost le-te. V naši nalogi smo v začetnem teoretičnem delu predstavili aspekte managementa destinacije, gastronomije v turizmu in izbrano gastronomsko regijo Maribor, Pohorje, Dravska dolina ter Kozjak, v kateri smo s ponudniki izvedli t. i. polstrukturirane intervjuje. Preko pregleda strokovne literature, swot in benchmarking analize ter intervjujev s samimi ponudniki v gastronomski regiji, smo raziskali, kako oblikovati čim bolj uspešno ponudbo, ki jo želimo ponujati v obliki novih turističnih produktov v destinaciji. Na koncu pa smo izdelali inovativen in lasten turistični produkt, in sicer itinerar za gastronomsko turistično pot po izbrani gastronomski regiji. S potjo želimo spodbuditi obiskovalce k usmeritvi v lokalno in avtentično kulinariko, prav tako pa je to nov in inovativen produkt na destinaciji, ki je dodatek k ponudbi ter tako privablja obiskovalce na samo destinacijo. Gastronomy is a part of experience of many visitors when visiting a chosen destination. This is why it is such an important element of the tourist offer at the selected destination. Through the traditional and authentic culinary, the visitor gets to know the destination and can directly connect with it. In this regard it is also important to know how to manage a gastronomic destination, because only a consistent, thoughtful and sustainable management of the destination is the key for its success. In the initial theoretical part we presented the aspects of the destination management, the gastronomy in tourism and the selected gastronomic region of Maribor, Pohorje, Dravska valley and Kozjak. There we conducted semi structured interviews with the employees in tourism which work with gastronomy. Through a review of literature swot and benchmarking analyzes, and interviews with the people who work in tourism on the gastronomic region, we realized how to operate as effectively as possible with the offer that we want to provide in the form of a new tourist product at the destination. In the end we created our own tourist product, the itinerary for a gastronomic tourist route in the selected gastronomic region. With the route we want to encourage visitors to orient into local and authentic culinary. The route also stands as a new and innovative product at the destination, which is an addition to the curent offer, thus attracting visitors to the destination.

Diese Diplomarbeit mit dem Titel „Sprachliche Unterschiede in Deutschland und Österreich im Bereich der Kulinarik“ beschäftigt sich mit Unterschieden, die in dem Bereich von Essen bzw. Kulinarik in der deutschen Sprache zu finden sind. Viele denken, dass es in der deutschen Sprache in Deutschland und Österreich wenige Unterschiede gibt und mit dieser Diplomarbeit sollte das widerlegt werden. Die österreichische Varietät unterscheidet sich wesentlich von der deutschen. Die Unterschiede sind am meisten erkennbar bei der Wortwahl und manchmal auch bei der Grammatik. Diese Unterschiede sind sehr offensichtlich, wenn man den Gebrauch der Sprache auf dem Gebiet der Küche betrachtet. Dabei sind die österreichischen Ausdrücke für das Essen und den Kochprozess in Fokus. Diese Ausdrücke mit der Benennung Austriazismen sind von der deutschen Varietät wesentlich anders und werden von den Deutschen nicht verstanden. Diplomska naloga z naslovom „Jezikovne razlike na področju kulinarike v Avstriji in Nemčiji“ se ukvarja z razlikami, ki so v nemškem jeziku opazne na področju hrane oziroma kulinarike. Te razlike se najbolj opazijo v nemščini, ki se uporablja v Avstriji ter v nemščini, ki se uporablja v Nemčiji. Avstrijska različica se precej razlikuje od nemške. Razlike med njima so najbolj opazne pri izbiri besedišča in občasno pri slovnici, kar kaže tudi na podobnost razvoja jezikov skozi zgodovino. Te razlike so izredno očitne pri jeziku, ki se uporablja v gastronomiji. Pri tem so v ospredju izrazi, ki opisujejo hrano in izrazi, ki opisujejo postopek njene priprave. Ti izrazi, poimenovani avstriacizmi, se bistveno razlikujejo od nemških, zaradi česar jih Nemci večinoma ne razumejo, če nanje naletijo v določeni situaciji, pri kateri morajo naročiti ali kupiti hrano. Enako lahko opazimo pri Avstrijcu, ki bi bral kuharski recept, pri katerem se pojavi nemška različica izrazov oziroma teutonizmov. Ti izrazi bi se jim v večini primerov zdeli moteči in nenaravni, saj zanje niso običajni in bi se sami drugače izrazili. Zaradi tega so analizirani izrazi obeh jezikovnih različic v kulinaričnem kontekstu.

Uzimajući u obzir sve konkurentnije poslovno tržište koje zahtijeva osobno brendiranje te proteklih godina aktualne medijske sadržaje koji tematiziraju hranu i kuhare, ovaj rad istražuje na koji se način brendiraju vrhunski kuhari u Hrvatskoj, koji iza sebe imaju restoransku i medijsku karijeru. Praktična svrha ovog rada je izrada preporuka za brendiranje vrhunskih kuhara u Hrvatskoj, a te su preporuke temeljene na provedenoj studiji slučaja te na teoriji osobnog brendiranja i kontekstu izgradnje kuharske karijere. Mate Janković, David Skoko, Ana Ugarković, Tomislav Špiček te Andrej Barbieri ispitanici su provedenih dubinskih intervjua, a njihovi osobni brendovi tema su studije slučaja. Interpretacija rezultata pokazuje kako ispitanici imaju vrsno izgrađene osobne brendove koji sadrže sljedeće karakteristike: kvalitetu, diferencijaciju, priču, promociju i emociju. Svoje osobne brendove izgrađuju i njima upravljaju uglavnom nesvjesnim procesom koji uključuje promišljene poslovne poteze i vješte medijske nastupe. Kao aktivni gastronomski stručnjaci dobivaju interes i povjerenje javnosti. Razvoj turizma i gastronomije, uloga kuhara i prehrane u društvu, razvoj kuharske struke i društveno odgovorno djelovanje, neki su od razloga zašto je utjecaj vrhunskih kuhara bitan., Considering the more competitive business market, which demands personal branding, and over the past years trending media content about food and chefs, this paper discovers how professional chefs in Croatia, who have restaurant and media carrier, brand themselves. The practical purpose of this paper is to make recommendations for personal branding of professional chefs in Croatia, and those recommendations are based on the conducted case study and also, on theory of personal branding and the context of building a carrier as a chef. Mate Janković, David Skoko, Ana Ugarković, Tomislav Špiček and Andrej Barbieri are the respondents of an in-depth interview, and their personal brands are the theme of this case study. Interpretation of the results shows that respondents have well-built brands which consist the following characteristics: quality, differentiation, story, promotion and emotion. Respondents are building and maintaining their brands by unconscious process which includes thoughtful business moves and skilled media performances. As an active gastronomic experts, they also receive public interest and trust. Development of tourism and gastronomy, chef’s role in society, development of the culinary profession and chef’s socially responsible behaviour, are some of the reasons why chef’s influence is important.

Turizam je danas jedan od nositelja globalne ekonomije i atraktivan način udovoljenja sve većih i zahtjevnijih potreba suvremenog čovjeka. Ubrzani način života je u posljednjem stoljeću drastično izmijenio bit i razloge putovanja, te je turizam praktički postao jedan od osnovnih globalnih trendova. Republika Hrvatska, pa tako i Istra ubrzano rastu i traže svoje konkurentnu poziciju na turističkom tržištu. Sjena koja je pala na masovni turizam i razvoj specifičnih turističkih grana ili smjerova vrlo je bitan u samom razvoju pojedine destinacije, u ovom slučaju Istre. U takvom razvoju, na primjeru Istre, gastronomija dobiva vrlo važnu ulogu. Istra objedinjuje autohtonost, povijest, prirodno okruženje, te sve u skladu sa modernim trendovima gastronomije potiče njen razvoj i jača prepoznatljivost destinacije. Tourism is today one of the leading segments of the global economy and an attractive way to satisfy the growing and demanding needs of the modern man. The accelerated way of life has drastically changed the essence and the reasons of traveling in the last century, and it can be said that tourism has become one of the basic global trends. The Republic of Croatia and Istria are also growing rapidly and seeking their competitive position on the tourist market. The shadow that has fallen on mass tourism and the development of specific tourist branches or directions is very important in the development of a particular destination, in this case Istria. In such a development, on the example of Istria, gastronomy plays a very important role. Istria unites autochthonousness, history, natural environment, and combined with the modern trends of gastronomy it encourages its development and strengthens the recognizability of the destination.