Search

Baza podataka i web-aplikacija za plivačka natjecanja služi za pohranu plivačkih rezultata i podataka o plivačima. U uvodu je opisana glavna motivacija za izradu ovakve aplikacije. Kroz specifikaciju zahtjeva i opis obrazaca uporabe opisane su glavne značajke sustava, i koje korisničke zahtjeve sustav mora ispuniti. Oblikovanje sustava odvojeno je u dva dijela: izrada baze podataka i izrada web-aplikacije. Prije početka pisanja koda bilo je potrebno zamisliti što je sve potrebno u bazi podataka, te misli preusmjeriti na ER model i relacijski model. Koristeći PostgreSQL sustav za baze podataka, modeli su pretvoreni u realizaciju. Drugi dio oblikovanja sustava sastojao se od oblikovanja poslužiteljske strane u Java Springu, koja izravno komunicira s bazom, te klijentske strane, koja predstavlja korisničko sučelje. Database and web application for swimming competitions is used for storing swimming results and data about swimmers. The main motivation for implementing such an application. Throughout use of system requirements and use case description the main, features of the system are outlined, as well as user requirements which system must meet. System design is separated in two parts: database implementation and web application development. Before starting the coding process, it was necessary to think about database requirements and then use that requirements to model ER model and relational model. Using PostgreSQL system for databases, models were made into existence. Second part of implementation involved using Java Spring to shape the server side, which communicated directly with the database, and client side, which represents user interface.

Sveobuhvatni napredak koji nas okružuje omogućava bolje rezultate u sportu, a također i u plivanju. Plivanje je bazičan sport koji je od svog početka pa do danas izrazito napredovao. Dupin tehnika koja se u literaturi može pronaći još pod nazivima leptir ili delfin je ujedno i najmlađa tehnika plivanja koja se razvila kao varijanta prsne tehnike. U početku se plivalo ruke leptir i noge prsno, a kasnije s ciljem što bržeg plivanja uveden je dupin udarac nogama i tako je nastala četvrta tehnika plivanja, odnosno dupin tehnika. Cilj istraživanja rezultata na 50 m, 100 m i 200 m dupin kod plivačica u finalima svjetskih i državnih prvenstava u 50 - metarskom bazenu u razdoblju od 2006. do 2022. godine, je analiza razvojnih trendova i utvrđivanje krivulje razvoja rezultata, kao i prikaz razlike u rezultatima navedenih disciplina između Hrvatske i svijeta. Uzorak ispitanika čine plivačice finala svjetskih i državnih prvenstava u razdoblju od 2006. – 2022. godine. Varijable u istraživanju su discipline 50 m dupin, 100 m dupin i 200 m dupin. Podaci su preuzeti sa službenih stranica Svjetskog vodenog sporta (WA) i Hrvatskog plivačkog saveza (HPS). Podaci su obrađeni programskim paketom Statistica 14 za analizu trenda. Trend razvoja prosjeka rezultata i najboljih rezultata s finalnih utrka na svjetskim i državnim prvenstvima obrađen je pomoću multiple regresijske analize. Za usporedbu razlika prosječnih i najboljih rezultata svjetskih i državnih prvenstava u navedenom razdoblju upotrijebljena je jednosmjerna analiza varijance (ANOVA). Analiza trenda razvoja rezultata u disciplinama tehnike dupin kod plivačica u finalima svjetskih i državnih prvenstava u 50 - metarskom bazenu u razdoblju od 2006. do 2022. godine pokazala je linearan porast rezultata gotovo u svim disciplinama, jedini utvrđeni izuzetak je u disciplini 200 m dupin na svjetskim prvenstvima gdje je prisutan negativan trend razvoja rezultata. Nulta hipoteza nije potvrđena. Usporedba rezultata državnih i svjetskih prvenstava ukazala je na statistički značajnu razliku svih disciplina. The comprehensive progress that surrounds us enables better results in sports and also in swimming. Swimming is a basic sport that has progressed significantly since its inception. The dolphin technique, which can be found in the literature under the names butterfly or dolphin, is also the youngest swimming technique that was developed as a variant of the breaststroke technique. In the beginning, arms were swum in butterfly and legs in breaststroke, and later, with the aim of swimming as fast as possible, the dolphin kick was introduced, and thus the fourth swimming technique, i.e. the butterfly technique, was born. The aim of researching the results in the 50 m, 100 m and 200 m butterfly of female swimmers in the finals of the world and national championships in the 50-meter pool in the period from 2006 to 2022 is the analysis of development trends and the determination of the development curve of the results, as well as the presentation of differences in results of the mentioned disciplines between Croatia and the world. The sample of participants consists of female swimmers who competed in the finals of world and national championships in the period from 2006 to 2022. The variables in the research are the disciplines of 50 m butterfly, 100 m butterfly and 200 m butterfly. The data were taken from the official websites of the World Aquatic (WA) and the Croatian Swimming Federation (HPS). The data were processed with the Statistica 14 software package for trend analysis. The development trend of the average results and the best results from the final races at the world and national championships was processed using multiple regression analysis. One-way analysis of variance (ANOVA) was used to compare the differences between the average and best results of the world and national championships in the specified period. The analysis of the development trend of results in the disciplines of butterfly technique among female swimmers in the finals of the world and national championships in the 50-meter pool in the period from 2006 to 2022 showed a linear increase in results in almost all disciplines, the only exception being found in the discipline of 200 m butterfly on world championships where there is a negative trend in the development of results. The null hypothesis was not confirmed. A comparison of the results of the national and world championships indicated a statistically significant difference in all disciplines.

U većini dosadašnjih istraživanja, utrka se dijeli na: start, čisto plivanje, okret i završetak utrke (Gonjo i Olstad, 2021). U plivanju, analiza izvedbe predstavlja analitičarima veće izazove u usporedbi sa sportovima na tlu jer nošenje bilo kakve opreme poput markera za lakšu biomehaničku analizu povećava hidrodinamički otpor i time udaljava i otežava istraživanje od „stvarne“ analize plivačkog učinka (Washino i sur., 2019). Jedna od mnogih metoda analize izvedbe u plivanju je analiza utrke, što podrazumijeva analiziranje utrka na natjecanjima ili simuliranih utrka prateći službena pravila (Costa i sur., 2010). Analize utrka u plivanju se provode korištenjem službenih rezultata utrke uključujući vrijeme reakcije, vrijeme prolaza na okretu i vrijeme utrke, često u kombinaciji s video snimkom. S obzirom da analitičari koriste različitu terminologiju, tako različito definiraju i start (Garcia i sur., 1999): od znaka za start dok glava ne probije liniju 10 ili 15 metara, ili dok glava ne probije površinu nakon podvodnog neovisno o dužini te od znaka za start dok plivač ne napravi prvi ciklus zaveslaja. Okret definiraju: 7, 5 metara do i od zida, od zadnjeg ulaza ruke u vodu dok glava ne probije površinu nakon podvodnog, od trenutka dok glava ne zaroni prije okreta te sve dok ne probije površinu nakon okreta, 5m do zida pa 15 m nakon podvodnog i okreta te 5m do zida pa 10m nakon podvodnog i okreta. Završetak utrke se definira kao zadnjih 10metara utrke, zadnjih 7, 5 metara ili zadnjih 5 metara. Većina analitičara definira start od početnog signala za start dok glava ne prođe liniju 15 metara (Gonjo i Olstad, 2021). Cilj ovog rada je napraviti analizu razlika natjecateljske utrke u plivanju u disciplini 100 m dupin tehnikom odabranih plivača. Putem softvera “Dartfish”. Tako dobiveni podatci će pružiti uvid u razlike između promatranih plivača i modela u čijem je interesu razvoj i poboljšanje plivanja djelujući na nedostatke i vrijednosti koje su slabije u odnosu na modela. Takva analiza će biti od koristi treneru jer će pružati temelje za daljnji napredak i razvoj plana i programa treninga u funkciji poboljšanja budućih rezultata na natjecanju.

Velika količina podataka koja se svaki dan kreira može se upotrijebiti za razvoj algoritama umjetne inteligencije u domeni računalnog vida koji rješavaju zadatke poput klasifikacije slika, detekcije osoba i raspoznavanja akcija. Ti skupovi podataka su najčešće izrađeni od videozapisa i slika preuzetih s televizijskih kanala ili s društvene mreže YouTube i prikupljeni su i pripremljeni za odgovarajući zadatak. Nas je zanimao zadatak detekcije plivača, kako bi se model mogao koristiti za raspoznavanje i unaprjeđenje plivačkih tehnika. Iako danas postoje ogromne otvorene baze slika poput COCO i ImageNet, pripremljene za nadzirano strojno učenje te baze sportskih scena poput Olympic Sports Dataset, UCF Action Sport dataset ili Sport-1M koje uključuju slike popularnijih (gledanijih) sportova, nijedna od njih ne uključuje slike koje bi se mogle koristiti za izradu našeg modela za detekciju plivača. Stoga je u ovom radu opisan postupak snimanja i prikupljanja video materijala te priprema skupa slika UNIRI-SWM za detekciju plivača. Skup uključuje snimke plivača u realnim, situacijskim uvjetima treninga i natjecanja snimljenih akcijskim kamerama iz različitih kutova snimanja. U radu su dani rezultati detekcije plivača korištenjem dubokih konvolucijskih neuronskih mreža Mask R-CNN i Yolov3, naučenim na skupu općih slika prije i nakon učenja na skupu UNIRI-SWM. Rezultati pokazuju da se nakon prilagodbe modela na odgovarajućem skupu slika iz domene plivanja mogu postići jako dobri rezultati detekcije plivača., The large amount of data that is created every day can be used to develop artificial intelligence algorithms in the domain of computer vision that solve tasks such as image classification, face detection and action recognition. These datasets are most often created from videos and images downloaded from television channels or the YouTube social network and are collected and prepared for the appropriate task. We were interested in the task of detecting swimmers, so that the model could be used to recognize and improve swimming techniques. Although today there are huge open image databases like COCO and ImageNet, prepared for supervised machine learning and sports scene databases like Olympic Sports Dataset, UCF Action Sport dataset or Sport-1M that include images of more popular (watched) sports, none of them include images that could be used to make our swimmer detection model. Therefore, this paper describes the process of recording and collecting video material and preparing a set of UNIRI-SWM images for swimmer detection. The set includes shots of swimmers in real, situational training and competition conditions filmed by action cameras from different shooting angles. The paper presents the results of swimmer detection using deep convolutional neural networks Mask R-CNN and Yolo v3, learned in the set of general images before and after learning in the set UNIRI-SWM. The results show that after adjusting the model on the appropriate set of images from the swimming domain, very good results of swimmer detection can be achieved.

Postavljeni cilj ovog istraživačkog rada bio jeautvrditi postoji liastatistički značajna razlikaaizmeđu plivača iaparaplivača u vrijednostima maksimalnogaprimitka kisika (VO2max) općenito te u vrijednostima VO2max u odnosu naatip plivača i FINA i MD bodove. U radu su obrađeni podaci Hrvatskih seniorskih natjecatelja točnije 12 vrhunskih plivača i 12 vrhunskih paraplivača. Uzorak se u svakoj skupini sastojao od 8 muških natjecatelja i 4 ženske natjecateljice. Podaci unutar ovog istraživanjaasu obrađeni uaprogramu Statistica 14.0, a metode korištene uaistraživanju su Studentov T-testaza nezavisne uzorkeai deskriptivna statistika za dobivanje Mediane. Rezultati ovog istraživačkog rada ukazali su na to da postoji statističkiaznačajna razlika u dvjema varijablama, a to su razlika plivača i paraplivača u vrijednostima maksimalnogaprimitkaakisika uz pogreškuap=0,023599 i razlika plivača i paraplivača u vrijednostima VO2max u odnosu na FINA i MD bodove uz pogrešku p=0,008202. Kroz istraživanje je dokazano kako nemaastatistički značajne razlike između plivačaai paraplivača u vrijednostima VO2max u odnosu na tip plivačaauz pogrešku p=0,532708. The goal of thisastudy was toadetermine whetherathere will be a statistically significant difference among swimmers andaparaswimmers in the variables maximal oxygen intake (VO2max) in general and in VO2max values referring to the type of swimmer in relation with FINA and MD points. The data of Croatian senior competitors, specifically 12 elite swimmers and 12 elite paraswimmers, are processed in this research. The sample in each group consisted of eight male competitors and 4 female competitors. The data was statistically processed in Statistica 14.0, and the methodsathat were usedain the studyawere Student's T-test for independentasamples and descriptive statistics to aquire the Median. The outcome of the study showedaa statistically significantadifference in two variables, namely the difference among swimmers and paraswimmers in the values of maximum oxygen intake with p value = 0.023599 and the difference between swimmers and paraswimmers in VO2max values in relation to FINA and MD points with the p value = 0 ,008202. After processing the data, it was determined that thereais no statisticallyasignificant difference among swimmers and paraswimmers in VO2max values inarelation to the typeaof swimmer with the p value = 0.532708.

Cilj diplomskog rada je pregled i sistematična analiza dosadašnjih spoznaja o učinkovitosti plivanja na čovjekovo zdravstveno stanje, u ovom slučaju na dišne puteve zbog okolnosti u kojima se odvija ovaj sport. Plivanje u globalu ima pozitivne učinke na plućnu funkciju, no zbog uvjeta u kojima se odvija, ti učinci su nekad smanjeni ili neprimjetni, no neke studije tvrde suprotno. Osobama s alergijskim i respiratornim bolestima često se preporučuje plivanje kao terapija za njihovo zdravstveno stanje jer se vjeruje kako zdravstvene dobrobiti plivanja u zatvorenom znatno nadmašuju rizike povezane s plivanjem u zatvorenom prostoru. U ovom radu provedeno je istraživanje anketnim upitnikom pod nazivom Promjene u plućnoj funkciji uzrokovane plivanjem. Upitnik je podijeljen na 3 dijela. Prvi dio odnosio se na opće informacije o stanju pojedinca, drugi dio bio je osnovni upitnik za astmu i pitanja su bila u vezi astme, dok je treći dio orijentiran na rinitis. Upitnik nije imao točnih i netočnih odgovora, stoga smo zamolili ispitanike da odgovaraju iskreno. Upitnik je ukupno ispunilo 205 plivača/plivačica. Trinaest upitnika ispalo je zbog nepotpne ispunjenosti upitnika pa je samim time ukupan broj ispitanika iznosio 193 (N = 193). Upitnici su bili podijeljeni na razvojim kampovima Hrvatskog plivačkog saveza (Regija 1, 2, 3 i 4), ali i u klubovima za vrijeme treninga. Broj ispitanika po regijama je: Regija 1 (N = 29), Regija 2 (N = 68), Regija 3 (N = 42), Regija 4 (N = 53). Od 193 ispitanika njih 8 se izjasnilo kako imaju astmu. U nastavku je izdvojeno 7 pitanja kako bi nam dala detaljniji uvid stanja plućnih funkcija hrvatskih plivača i plivačica. The aim of the thesis is a review and systematic analysis of current knowledge about the effectiveness of swimming on human health, in this case on the respiratory tract due to the circumstances in which this sport takes place. Global swimming has positive effects on lung function, but due to the conditions in which it takes place, the effects are sometimes reduced or imperceptible, but some studies claim the opposite. People with allergies and respiratory diseases are often recommended swimming as therapy for their health condition because the health benefits of indoor swimming are believed to far outweigh the risks associated with indoor swimming. In this paper, research was conducted using a questionnaire under the name Changes in lung function caused by swimming. The questionnaire is divided into 3 parts. The first part related to general information about the individual's condition, the second part was called the basic asthma questionnaire and the questions were related to asthma, while the third part was oriented towards rhinitis. The questionnaire did not have correct or incorrect answers, so we asked respondents to answer honestly. A total of 205 swimmers completed the questionnaire. Thirteen questionnaires were dropped due to incomplete completion of the questionnaire, so the total number was 193 respondents (n=193). Questionnaires were distributed at Croatian swimming association development camps (Region 1, 2, 3 and 4), but also in clubs during training. The number of respondents by region is: Region 1 (N = 29), Region 2 (N = 68), Region 3 (N = 42), Region 4 (N = 53). Out of 193 respondents, 8 of them declared that they have asthma. In the following, 7 questions are selected in order to give us a more detailed insight into the state of lung functions of Croatian male and female swimmers.

Cilj ovog je rada je opisati kondicijsku pripremu plivača dugoprugaša. U uvodnom dijelu se opisuju natjecanja i discipline te se opisuju tehnika i morfološka građa dugoprugaša. Kondicijska priprema uključuje razvoj motoričkih i funkcionalnih sposobnosti. Prvo se spominje snaga i jakost te mišići koji su aktivirani tijekom plivanja te koje vježbe na suhom dugoprugaši koriste za jačanje tih mišića. Od motoričkih sposobnosti su također važne koordinacija i fleksibilnost. Funkcionalne sposobnosti se dijele na aerobne i anaerobne funkcionalne sposobnosti. Aerobne sposobnosti su važnije za dugoprugaše, te postoje razni tipovi treninga koji se koriste za razvoj izdržljivosti. Osim funkcionalnih i motoričkih sposobnosti za kondicijsku pripremu je također važno kako se sportaš hrani. The aim of this work is to describe conditional preparation of long distance swimmers. In introductory part describes long distance competitions and distances then it describes technique and body posture of long distance swimmers. Conditional preparation includes development of functional and motor skills. First mentioned are strenght and muscles that are activated during the swimming then which exercises in the gym are best for developing those muscles. Of motor skills coordination and flexibility. Functional skills are divided into aerobic and anaerobic skills. Aerobic skills are more important for long distance swimmers and there are many types of trainings for developing endurence. Besides functional and motor skills for conditional preparation is also important how athlete feed himself.

Sa sve većom dostupnošću i pristupom različitim plivačkim pomagalima i ergometrima, video tehnologiji, dijagnostici te računalnoj opremi dolazi do boljih saznanja i spoznaja o znanosti u plivanju tako što danas sportska znanost može pružiti ključne informacije koje mogu dovesti do bolje izvedbe. Plivanje u zadnjim desetljećima bilježi veliki kvalitetni i kvantitetni skok. Taj trend nije posljedica slučaja već plod uske suradnje kineziološke znanosti s ostalim znanstvenim i tehničkim znanjima. Uz napredak znanosti i tehnologije došlo je i do razvoja alata koji mogu biti primijenjeni u sportu bez ometanja sportaša prilikom izvedbe u vodi. Da plivanje bilježi napredak može se zaključiti uspoređujući rezultate prvih službenih natjecanja i današnjih suvremenih. Cilj rada bio je analizirati i usporediti podatke natjecateljske utrke u plivanju u disciplini 100 m dupin održane 2021. godine na Svjetskom prvenstvu u Abu Dhabiju. Analizirana su tri plivača: hrvatski plivač N.M. (bio je plasiran 16. u polufinalu pa nije ušao u finale), zatim plivač koji je bio prvoplasirani na navedenoj disciplini M. R. i posljednji plivač koji je ušao u finale isplivavši 8. vrijeme u kvalifikacijama A.M. U radu se uspoređuju izvedbe u određenim parametrima (dužina zaveslaja, frekvencija zaveslaja, brzina plivanja, itd.), s konačnim ciljem utvrđivanja nedostataka kako bi plivači mogli raditi na njihovu poboljšanju. Podaci su obrađeni programskim paketom Statistica 14, dok je za utvrđivanje razlika među plivačima korišten Studentov t-test za nezavisne uzorke. Rezultatima istraživanja utvrđeno je da je nulta hipoteza potvrđena, odnosno da ne postoji statistički značajna razlika između plivača u varijablama frekvencija zaveslaja, dužina zaveslaja i brzina plivanja. Ever since swimming equipment became more available like swimming treadmills that could be combined with diagnostics, video technology and computer equipment, there was progressively more and more obtained knowledge that can provide crucial information which lead to improved performance. In recent decades, swimming has seen a great jump in quality and quantity. This trend is not the result of chance, but the result of close cooperation between kinesiology science and other scientific and technical knowledge. Along with the progress of science and technology, there has also been the development of tools that can can be used in sports without disturbing the athlete when performing a specific action in water. It can be inferred that swimming is progressing, considering the results of the first official competitions and today's contemporary ones. The purpose of this paper was to analyze and compare the data of the competitive swimming race in the 100 m butterfly discipline held in year 2021 at the World Championship in Abu Dhabi. Three swimmers were analyzed: Croatian swimmer N.M. (he was placed 16th in the semi-final race so he didn't take part in the final race), the swimmer who won the 100m butterfly event M.R., and the last swimmer that took place in the finals qualified as 8th A.M. The paper compares performances in certain parameters (stroke length, stroke frequency, swimming speed, etc.), with the ultimate goal of identifying deficiencies so that swimmers can work on improving them. Data were processed with the Statistica 14 software package, while Student t-test for independent samples was used to determine differences between swimmers. The results of the research confirmed that the null hypothesis was not confirmed and there was no statistically significant difference among swimmers among variables: stroke frequency, stroke length and swimming speed.

U ovom će se diplomskom radu iskazati važnost plivačkog treninga na suhom, koji ide rame uz rame treningu koji se održava u bazenu, a često je zapostavljen ili nedovoljno korišten u procesu dugoročne sportske pripreme plivača. Kako će se govoriti o kondicijskoj pripremi, naglasiti će se najvažnije motoričke i funkcionalne sposobnosti plivača i kako možemo utjecati na njihov razvoj i održavanje putem treninga na suhom. Plivanje danas poznaje 4 najvažnije natjecateljske tehnike (kraul, leptir, leđno i prsno), koja svaka za sebe zahtjeva aktiviranje različitih mišića i mišićnih skupina u različitim omjerima. Kako osnažiti i unaprijediti navedene mišiće prikazati ću primjerima trenažnih operatora koji su specifični za pojedine regije tijela, te za svaku od spomenutih tehnika, te za elemente starta i okreta. This thesis will demonstrate the importance of dry swimming training, which goes hand in hand with training held in the pool, and is often neglected or insufficiently used in the process of long-term sports preparation of swimmers. How we will talk about fitness preparation, we will emphasize the most important motor and functional abilities of swimmers and how we can influence their development and maintenance through dry training. Swimming today knows the 4 most important competitive techniques (crawl, butterfly, backstroke and breaststroke), each of which requires the activation of different muscles and muscle groups in different proportions. I will show how to strengthen and improve these muscles with examples of training operators that are specific to individual regions of the body, and for each of the mentioned techniques, and for the elements of start and turn.

Svaka tjelesna aktivnost kojom se osoba bavi ima pozitivan utjecaj na kvalitetu i zdravstveni status života. Iz toga razloga je potrebno poticati djecu i stvarati pozitivne aspekte od rane dobi na tjelesnu aktivnost. Plivanje je neophodno u svakodnevnom životu bilo u svrhu savladavanja urgentnih situacija ili u svrhu sporta rekreacije ili kineziterapije. Program poduke neplivača može biti namijenjen djeci, ali i odraslima. Privikavanje na novi medij i kretanje kroz vodu dovode do razvoja osjećaja za koordinaciju pokreta, samokontrolu i ravnotežu. Na taj način će djeca predškolske dobi steći motorička znanja, koja su im ujedno potrebna u svakodnevnom životu. Također, plivanje potiče pravilan rast i razvoj koštanog sustava i potiče na pravilno držanje tijela, odnosno kralježnice. Završnom radu dat je pregled različitih programa poduke neplivača te usporedba programa poduke neplivača kod djece predškolske dobi. Every physical activity that a person engages in has a positive impact on the quality and health of life. Because of that, it is necessary to encourage children and create positive aspects from an early age to physical activity. Swimming, as a physical activity, has been important since ancient times. It can be defined as the movement and maintenance of a person on the surface of the water, moving in the desired direction of the swimmer. Swimming is often used for health and rehabilitation purposes because it activates almost every muscle in the body, which generally affects the improvement of a person’s health. Swimming lessons are intended for children, adult non-swimmers and all non-swimmers who go to rehabilitation. Getting used to and moving through the water leads to the development of a sense of coordination of movements, self-control and balance. In this way, preschool children will acquire motor skills, which they also need in everyday life. Also, swimming stimulates the proper growth and development of the skeletal system and encourages proper posture of the body, ie the spine. The aim of this final paper is to define swimming, describe the lessons of non-swimmers and determine which are the programs of teaching non-swimmers in preschool children.

Cilj istraživanja bio je utvrditi postoje li statistički značajne razlike u pokazateljima plivačkih izvedaba tijekom plivanja 50 metara slobodno na Prvenstvu Hrvatske i na Europskom juniorskom prvenstvu 2021. Obje utrke plivale su se u 50 – metarskom bazenu. Uzorak ispitanika sačinjavao je 16 plivača ‒ 8 plivača sudionika finalne utrke Prvenstva Hrvatske 2021. prosječne dobi 17, 75 godina i 8 plivača sudionika finalne utrke Europskog juniorskog prvenstva 2021. prosječne dobi 17, 25 godina, a uzorak varijabli sadržavao je šest pokazatelja plivačke izvedbe plivanja 50 metara slobodno – startne reakcije, prolaza na 15 metara, prolaza na prvih 25 metara, prolaza na drugih 25 metara, prosječne brzine plivanja (15 m start + 35 m plivanje) i frekvencije zaveslaja. Finalne grupe statistički su se značajno razlikovale u prosječnoj brzini plivanja i prolazima na 15 metara i prvih 25 metara, ali se nisu statistički značajno razlikovale u prolazu na drugih 25 metara, startnoj reakciji, ni u frekvenciji zaveslaja.

Svrha ovog istraživanja je utvrditi postoje li statistički značajne razlike u broju osvojenih medalja pojedinih Europskih država u plivanju na velikim svjetskim natjecanjima prije i za vrijeme pandemije Covid- 19. Dvadest šest Europskih država (n=26) uključeno je u ovo istrživanje. Kriterij za uključivanje je osvajanje minimalno jedne medalje na jednom od četiri plivačka natjecanja. Postavljene varijable su ukupan broj osvojenih medalja Europskih država na Olimpijskim igrama 2016. i 2021. te na Europskim prvenstvima 2018. i 2021. godine. Utvrđeno je da nema statistički značajne razlike u broju osvojenih medalja Europskih država prije i za vrijeme pandemije Covid-19 na dvjema Olimpijskim igrama (p=0, 43) te da nema statistički značajne razlike u broju osvojenih medalja Europskih država prije i za vrijeme pandemije Covid-19 na dva Europska plivačka prvenstva (p=0, 69). Zaključeno je da su sustavi plivačke pripreme pojedinih Europskih država u uvjetima pandemije Covid-19 osiguravali plivačima potrebne uvjete za realizaciju procesa treninga i natjecanja i postizanje rezultata te osvajanje medalja na velikim svjetskim natjecanjima.

U radu su prikazani različiti učinci plivanja na zdravlje. Plivanje ima pozitivne učinke na zdravlje pluća, kardiovaskularni i kardiometabolički sustav, mišićno koštani sustav, neurološko zdravlje i dr. u općoj populaciji. Plivanje donosi prednosti i za određene društvene skupine, npr. osobe s invaliditetom, starije osobe i osobe ženskog spola. Međutim, određeni učinci plivanja na zdravlje još uvijek nisu dovoljno dobro istraženi. Plivanju se u znanstvenoj literaturi posvećuje znatno manje pažnje u odnosu na neke druge tjelesne aktivnosti, posebno trčanje i biciklizam. Voda posjeduje posebna fizička svojstva, stoga u poduzimanju određenih fizioloških mjerenja postoje i poteškoće. Određeni učinci plivanja na zdravlje počeli su se istraživati tek u novije vrijeme, stoga za neke učinke još uvijek ne postoje dokazi visoke razine. Plivanje ne donosi prednosti samo na individualnoj razini, već od aktivnosti i programa plivanja koristi mogu imati i čitave zajednice. Kako bi to bilo moguće, trebaju postojati određeni preduvjeti. Ovaj je rad ukazao na potrebu za daljnjim istraživanjima učinaka plivanja na zdravlje, koja u današnje vrijeme mogu biti pospješena upotrebom suvremene tehnologije. Suvremena saznanja o učincima plivanja potrebno je uključiti u programe prevencije i rehabilitacije, kao i rekreacije jer je pozitivan utjecaj tjelovježbe na opće zdravlje dobro poznat. Potrebno je i osnažiti kapacitete zajednice kako bi uopće postojali preduvjeti za bavljenje plivanjem kao tjelesnom ili sportskom aktivnosti. The paper presents various health effects of swimming. Swimming has positive effects on lung health, cardiovascular and cardiometabolic system, musculoskeletal system, neurological health, etc. in the general population. Swimming also brings benefits to certain social groups, such as people with disabilities, the elderly, and women. However, certain health effects of swimming are still not well researched. Swimming is given much less attention in the scientific literature compared to some other physical activities, especially running and cycling. Water has special physical properties, so there are difficulties in taking certain physiological measurements. Certain effects of swimming on health have only recently begun to be investigated, so for some effects there is still no evidence of high levels. Swimming does not only bring benefits at the individual level, but entire communities can benefit from swimming activities and programs. In order for this to be possible, there must be certain preconditions. This paper pointed to the need for further research into the health effects of swimming, which today can be enhanced by the use of modern technology. Modern knowledge about the effects of swimming should be included in prevention and rehabilitation programs, as well as recreation, because the positive impact of exercise on general health is well known. It is also necessary to strengthen the capacity of the community so that there are prerequisites for swimming as a physical or sporting activity.

Downov sindrom najčešći je genetski poremećaj koji se javlja kod živorođene djece. Djeca i adolescenti s Downovim sindromom imaju nižu razinu kardiorespiratorne kondicije nego ostatak populacije. Razina kardiorespiratorne kondicije važan je indikator zdravlja, a kao najčešći biološki čimbenici zašto djeca i mladi s Downovim sindromom imaju nižu razinu kardiorespiratorne kondicije navode se autonomna disfunkcija, smanjeni ventilacijski kapacitet te metabolička disfunkcija. Cilj je ovog rada prikazati istraživanja koja su se bavila pitanjem utjecaja tjelesne aktivnosti na biološke čimbenike. Kapacitet za provođenje tjelesne aktivnosti kod osoba s Downovim sindromom iznimno je nizak zbog sjedilačkog načina života. Upravo zbog toga bitno je znati koji su pozitivni biološki čimbenici koji se javljaju nakon provedene tjelesne aktivnosti. Kroz prikaz nekoliko istraživanja provedenih unazad 5 godina, prikazali smo da trening snage donjih ekstremiteta, aerobni trening, opći trening snage, plivanje i/ili ples imaju pozitivan učinak na biološke čimbenike kao što su smanjenje masnog tkiva, poboljšanje kardiorespiratorne kondicije i povećanje mišićne snage i izdržljivost kod osoba s Downovim sindromom. Uz poboljšanje bioloških čimbenika treba spomenuti i povećanje kvalitete života jer se kroz provođenje tjelesne aktivnosti i uključuju u društvo. Tjelesna aktivnost u bilo kojem obliku od iznimne je važnosti za djecu i adolescente s Downovim sindromom. Uz to što ih potiče na aktivniji način života, utječe pozitivno i na biološke faktore. Istraživanja nam pokazuju da je važno poticati mlade i adolescente na tjelesnu aktivnost od najranije dobi kako bi se prevenirali razni kardiorespiratorni i metabolički problemi u odrasloj dobi.