Search

Cilj ovog diplomskog rada bio je istražiti stavove hrvatskih studenata ruskog jezika i književnosti o vlastitom rasponu pažnje na predavanjima, odnosno o usvojenosti nastavnog materijala koju im pruža određeni raspored predavanja u tjednu. Pregledom trenutnih istraživačkih spoznaja o rasponu pažnje kod studenata/učenika, utvrđeno je da perspektiva samih studenata nije istražena. Upravo se zbog toga ovaj rad oslanja na subjektivne dojmove studenata, te ispituje njihova mišljenja o vlastitom procesu učenja stranog jezika. Postavljena su sljedeća istraživačka pitanja: (i) Koji raspored predavanja ispitanici smatraju najboljim za usvajanje nastavnog materijala? (ii) Jesu li ispitanici dobili bolje ocjene na kolegiju na kojem raspored kolegija odgovara rasporedu za koji smatraju da je optimalan za usvajanje nastavnog materijala? (iii) Postoji li za ispitanike razlika između optimalnog rasporeda jezičnih i nejezičnih kolegija? i hipoteze: (i) Ispitanici će birati više kratkih predavanja u tjednu umjesto manje dugih predavanja u tjednu. (ii) Ispitanici imaju bolje ocjene na kolegijima čiji raspored odgovara onome, za koji su isti ispitanici smatrali da je optimalan. (iii) Ispitanici će birati više kraćih predavanja za jezične kolegije, no manje dugih predavanja za nejezične kolegije. Rezultati istraživanja pokazali su da je prva hipoteza bila točna: većina ispitanika izjasnila se da bi radije imali više kratkih predavanja Jezičnih vježbi u tjednu, nego što ih imaju. Što se tiče druge hipoteze, ona se pokazala netočnom: nije otkrivena korelacija između ocjena ispitanika i toga odgovara li trenutni raspored predavanja onome koji smatraju optimalnim. Treća hipoteza pokazala se točnom: rezultati su pokazali da većina ispitanika preferira više kraćih jezičnih predavanja u tjednu i manje dužih predavanja književnosti u tjednu.

V prispevku obravnavamo strategije učenja besedišča, ki jih uporabljajo učeči se slovenščine kot drugega in tujega jezika. Cilji prispevka so: 1) definirati strategije za usvajanje besedišča, 2) ugotoviti, katere strategije učeči se najpogosteje uporabljajo, in 3) odgovoriti na raziskovalno vprašanje, ali obstajajo razlike v uporabi strategij učenja besedišča glede na stopnjo znanja slovenščine. Izhodiščna hipoteza je, da anketiranci razmeroma pogosto uporabljajo strategije učenja besedišča, katerih pogostost uporabe se stopnjuje v smeri strategije formalnega učenja besedišča → strategije samospodbudnega učenja besedišča → strategije spontanega učenja besedišča, in sicer skladno z napredovanjem v znanju jezika v smeri A1 → A2–B1 → B2 → C1–C2. This article discusses vocabulary learning strategies used by students of Slovenian as a second and foreign language when learning vocabulary. Its aims are 1) to define the vocabulary learning strategies, 2) to identify which strategies are most frequently used, and 3) to determine whether there are differences in the use of the vocabulary learning strategies depending on the level of Slovenian proficiency. The initial hypothesis is that the respondents use vocabulary learning strategies relatively often, and that the frequency of use increases in the direction of formal vocabulary learning strategies → self-motivated vocabulary learning strategies → spontaneous vocabulary learning strategies, in accordance with progress in language proficiency in the direction of A1 → A2–B1 → B2 → C1–C2.

Monografija izlaže originalnu teoriju jezika, prema kojoj se svrha uporabe jezika sastoji u stvaranju sui generis kolektivnoga tijela, u smislu podijele osnovnih tjelesnih sposobnosti, uključujući vid, sluh, rukotvorstvo, i pamćenje, između ostaloga. Izloženi su elementarni argumenti u prilog teorije, poput argumenta da teorija elegantno objašnjava pojavu leksikaliziranih metafora, i također proces laganja. Izloženi su i osnovni naturalističko-biološki mehanizmi i procesi, poput bipedalizma, evolucijske hiperprosocijalnosti, te zrcalnih neurona. U zaključnome je poglavlju teorija korelirana sa teorijom fatičke funkcije prema Romanu Jakobsonu.

U ovom će se završnom radu usporediti tri aplikacije za učenje jezika (Memrise, Quizlet i Duolingo) iz perspektive korisnika jezičnih tečajeva (učenika) i stvaratelja jezičnih sadržaja (profesora). U prvom će se dijelu dati kratak pregled načina na koji je došlo do korištenja mrežnih alata za učenje jezika – kako su se i iz kojeg razloga te aplikacije počele pojavljivali te što je utjecalo na njihov procvat u očima šire javnosti. Nadalje, navest će se pet karakteristika zajedničkih navedenim aplikacijama te će se na osnovu navedenih karakteristika te aplikacije i usporediti. U obzir će se uzeti i razlike u obliku između samih aplikacija te njihovih odgovarajućih mrežnih stranica. Primjeri će biti dani na osnovu tečajeva japanskog i korejskog jezika. Cilj završnog rada je, uz samo osvještavanje činjenice da su aplikacije za učenje jezika jednako vrijedan alat za savladavanje jezične materije kao i tradicionalne metode učenja, doći do zaključka koja od navedenih aplikacija s obzirom na određene karakteristike najviše odgovara učenicima, a koja profesorima. Samim se radom želi istaknuti potrebitost navedenih alata kao sredstva za učenje u današnjem, progresivno sve manje analognom, svijetu. This paper will compare three applications for language learning (Memrise, Quizlet and Duolingo) from the perspective of a student (a person who is using courses) and professor (a person who is making courses). At the beginning, a short history of language learning will be presented (before and after implementation of modern technology). After that, every application will be rated individually based on following five characteristics: quality of flash-cards, quality of audio material, motivation for long-term engagement, quality of revising exercises and monetization. All potential differences between web page and application will be pointed out, and all examples will be given on the basis of Japanese and Korean language courses. Based on examined characteristic, it will be decided what applications better covers the needs of students, and what of professors. The end goal of this paper is to bring awareness to the facts that language learning applications make for a significant factor in language learning today, and are equally as valuable (maybe even more so) than traditional analog language learning tools.

U ovom radu prikazane su značajke dizajna multimedijske instruktivne poruke i ostvarenje online učenja na primjeru izrade sadržaja za učenje engleskog kao stranog jezika kroz korištenje H5P alata. Rad se bavi područjima multimedija kao i multimedijskog dizajna, instrukcijskog dizajna te interakcijskog dizajna. Istaknuta je važnost komunikacije kroz implementaciju interakcijskog pristupa e-učenju. Također su podrobnije objašnjeni procesi kreiranja i rješavanja zadataka s istaknutim prednostima i nedostatcima. Kroz integraciju putem sustava Moodle, u drugom dijelu rada predočeni su vlastiti primjeri materijala koji su izrađeni sa svrhom postizanja i ispitivanja početnih jezičnih vještina primjerenih za A1 i A2 razine jezika. This thesis depicts both the process of designing multimedia instructional content and the implementation of online learning materials created for teaching English as a second language. Multimedia is brought into focus alongside concepts of multimedia design, instructional design, and interactive design. Considerable emphasis is placed on communication by way of implementing an interactive approach to online learning, while processes of solving and creating tasks are explained and thoroughly examined. The practical part of the thesis presents eight interactive sets of tasks, made for learning English as a beginner at the A1 and A2 levels.

The attempt to reveal the nature and role of foreign language learners' psychology in learning is not new; however, the extent to which these psychological factors affect foreign language proficiency levels is yet to be unveiled. To understand the relationship between these factors and the achieved level, it is important to examine it from all facets. One of the most significant research scopes is L2 motivation and its influence on the achieved proficiency level in the target language. Understanding these psychological factors can play a crucial role in developing an effective language teaching method that focuses on improving the process of learning a foreign language per se. In its first part, this article aims to analyse different theories in L2 motivation that affect language learning. Its second part gives an overview of the most important teaching methods developed to facilitate the language learning process. In addition, this article discusses the research that has been done on the different teaching methods and their effect on learners' motivation., Pokušaj otkrivanja prirode i uloge psihologije učenika stranih jezika u učenju nije novost. Međutim, stupanj u kojem ti psihološki čimbenici utječu na razinu znanja stranog jezika tek treba biti otkriven. Da bismo razumjeli vezu između navedenih čimbenika i postignute razine, važno ga je ispitati sa svih aspekata. Jedno od najznačajnijih područja istraživanja je motivacija učenja stranog jezika i njezin utjecaj na postignutu razinu znanja ciljanog jezika. Razumijevanje tih psiholoških čimbenika može imati ključnu ulogu u razvoju učinkovite metode podučavanja jezika koja se usredotočuje na poboljšanje procesa učenja stranog jezika per se. Cilj je prvog dijela rada analizirati različite teorije motivacije učenja stranog jezika koje utječu na učenje jezika. U drugom dijelu rada dan je pregled najvažnijih nastavnih metoda koje olakšavaju proces učenja jezika. Nadalje, u radu se donosi i rasprava o provedenim istraživanjima navedenih nastavnih metoda i njihovom učinku na motivaciju učenika.

Este trabajo tiene como fin analizar la adquisición del sistema fonético-fonológico del gallego por alumnos croatas, dicho trabajo está separado en dos bloques principales. En el primer bloque, la elaboración teórica, se explican los sistemas fonológicos del gallego y del croata. Además, se explica teoría del Análisis Contrastivo, las diferencias entre los dos sistemas y los problemas que pueden ocurrir en el aprendizaje. En el segundo bloque se explica la metodología de la investigación, los encuestados y el proceso de la misma que consiste, en su fase inicial, en una encuesta donde los estudiantes podrán mostrar su nivel de adquisición de la fonética gallega. Después de la recogida de los datos obtenidos en las encuestas; se ha continuado con un análisis estadístico cuantitativo, anotando los aciertos y los errores separados en dos partes: compresión oral y expresión oral. Al final se han recogido los resultados, analizado los errores y explicado posibles maneras de adquirir mejor el sistema fonológico del gallego. Cilj ovoga rada je analizirati usvajanje fonetsko-fonološkoga sistema galješkoga jezika kod hrvatskih studenata podijeljenoga u dva glavna bloka. U prvome bloku, teorijskoj razradi, prikazuju se fonološki sistemi galješkoga i hrvatskoga jezika. Objašnjava se i teorija Kontrastivne analize, razlike između oba sistema i problemi koji se pojavljuju u procesu usvajanja. U drugome bloku se objašnjava metodologija istraživanja, ispitanici i proces analize koji se sastoji, u početnoj fazi, od ankete u kojoj su studenti mogli pokazati razinu usvajanja galješke fonetike. Nakon prikupljanja podataka nastavilo se s kvantitativnom statističkom analizom prikazujući točne i netočne odgovore podijeljene u dva dijela: usmeno razumijevanje i usmeno izražavanje. Na kraju su se prikupili rezultati istraživanja i objasnili mogući načini boljeg usvajanja fonološkog sistema. This thesis aims to study the acquisition of Galician phonetic-phonological system among Croatian students. The thesis is divided into two main parts. In the first part, which is the theoretical one, phonological systems of Galician and Croatian are explained. Moreover, the theory of Contrastive Analysis, the differences between the two systems and the problems that could occur in the process of learning are described. The second part presents the methodology of the research, the respondents, and the process of the research, which consists, at the initial phase, of survey where the students can show their level of Galician phonetics acquisition. After the survey data collection, a quantitative statistical analysis indicating the correct answers and errors, which is divided into two parts: oral comprehension and oral expression, is put forward. In the end, the results of the research were collected, the errors were analysed, and possible ways to improve the acquisition of Galician phonological system were explained.

Računalno potpomognuto učenje jezika (eng. Computer-Assisted Language Learning, CALL) zasniva se na uporabi računalne tehnologije u poučavanju i učenju jezika. Multimedijsko učenje uključuje uporabu multimedija u izradi materijala za učenje sa svrhom poboljšanja usvajanja znanja. Ovaj diplomski rad opisuje i primjenjuje načela multimedijskog učenja na primjeru učenja njemačkog jezika, te daje pregled odabranih aplikacija za izradu multimedijskog materijala. U tu svrhu sastavljeni su materijali za učenje njemačkog jezika na početnom stupnju (A1.1), koji sadrže multimedijske elemente, kao i zadatke i vježbe, a prema načelima multimedijskog instrukcijskog dizajna. Određena skupina korisnika koristila je te materijale za samostalno učenje njemačkog jezika uz pomoć računala, a svoj napredak dokazali su uspješnim rješavanjem svakog od ukupno pet dijelova ispita znanja njemačkog jezika (čitanje i slušanje s razumijevanjem, pisanje, govorenje, gramatika). Computer-Assisted Language Learning (CALL) is based on the use of computer technology in language teaching and learning. Multimedia learning involves the use of multimedia while creating the learning materials for the purpose of improving knowledge acquisition. This thesis describes and applies the principles of multimedia learning on the example of learning German language, and gives an overview of selected applications for the creation of multimedia material. For this purpose, the materials for learning German language at the initial level (A1.1) have been compiled, which contain multimedia elements, as well as tasks and exercises, according to the principles of multimedia instructional design. A certain group of users used these materials for independent learning German with the help of a computer, and they proved their progress by successfully solving each of the five parts of the German language exam (reading and listening comprehension, writing, speaking, grammar).

El presente trabajo tiene como fin investigar y describir los procesos mentales que ocurren en el proceso de aprendizaje de lenguas afines, en este caso el italiano y castellano, y consta de dos bloques centrales. En el primer bloque, el marco teórico, se exponen las principales teorías sobre el aprendizaje de lenguas extranjeras (afines) de la glotodidáctica moderna, los ejes fundamentales de la lingüística contrastiva y sus implicaciones psicológicas. Las teorías se describen en su desarrollo diacrónico, desde el Análisis Contrastivo, el Análisis de Errores, hasta los estudios de la Interlengua. Al final del bloque teórico presentamos también una breve historia de las relaciones de afinidad genética entre el italiano y español. En el segundo bloque se describe una investigación elaborada a través de encuestas y entrevistas no estructuradas, cuyo fin era revelar las principales tendencias lingüísticas de los informantes, hablantes de las dos lenguas afines en cuestión. Habiendo elaborado el análisis de errores a base de las entrevistas, hacemos una estadística de la calidad y naturaleza de todos los errores, haciendo nota de aquellos que podrían deberse a la interferencia. Para la discusión final de los resultados, tomamos en cuenta tanto los datos obtenidos mediante el análisis de errores como las respuestas de los informantes en las encuestas. Ovaj diplomski rad ima kao cilj istražiti i opisati mentalne procese koji se odvijaju pri učenju bliskih jezika, u ovom slučaju Talijanskog i Španjolskog, te se može podijeliti na dva glavna bloka. U prvom dijelu rada, teorijskom okviru, opisujemo glavne teorije vezane uz učenje bliskih jezika moderne glotodidaktike, kao i fundamentalne djelove kontrastivne lingvistike te njihove psihološke implikacije. Teorije se opisuju u svom dijakronijskom razvoju, od kontrastivne analize preko analize grešaka, pa sve do teorija o Interjeziku. Na kraju teorijskog okvira, također predstavljamo kratku povijest genetske bliskosti izmežu talijanskog i španjolskog jezika. U drugom dijelu ovog rada opisujemo istraživanje koje je provedeno putem upitnika te ne strukturiranih intervjua, s ciljem da se otkriju glavne jezične tendencije ispitanika, koji su govornici ova dva bliska jezika. Nakon vršenja analize grešaka nad korpusom intervjua, predstavljamo statistički rezime kvalitete i prirode svih grešaka, uz naznaku onih grešaka koje su možda rezultat interferencije s drugim jezikom. Za finalnu raspravu rezultata uzeli smo u obzir podatke koje smo dobili putem analize grešaka, kao i odgovore ispitanika u upitnicima. This thesis aims to investigate and describe the mental processes that happen in the process of learning close, sister languages, in this case Italian and Spanish, and it consists of two central blocks. In the first part of the thesis, the theoretical framework, we describe the central theories regarding (close) foreign language learning in the context of modern language teaching, as well as the foundations of Contrastive Linguistics and its psychological implications. The theories are described in their diachronic development, from Contrastive Analysis through Error Analysis, up to the studies of the Interlanguage. At the end of the theoretical framework, we also present a short history of the genetic relations between the Italian and Spanish language. In the second part of the thesis we describe an investigation that was elaborated through surveys and non-structured interviews, wanting to reveal the main linguistic tendencies of our informants, speakers of the two close languages in question. Once we finished the error analysis on the interviews, we offered a statistical overview of the quality and nature of all of the errors, indicating those which could be derived from an interference with another language. As for the final results discussion, we took into consideration the data obtained through the error analysis, as well as the informants’ responses from the surveys.

Ovdje ću izložiti pitanja i odgovore u anketi koja je poslužila kao poticaj za razgovor na Okruglom stolu „Motivacijski i disciplinarni izazovi u nastavi klasičnih jezika”, održanom 6. ožujka 2020. godine. Anketu sam provela u veljači 2020. g. među učenicima trećih i četvrtih razreda Gimnazije Lucijana Vranjanina u Zagrebu.

Mrežni rječnici katkad sadržavaju multimedijske sadržaje koji mogu uključivati i igre. Igre se najčešće nalaze u dječjim leksikografskim izdanjima te se mogu nalaziti na multimedijskim diskovima koji su dodatak tiskanim knjigama. Većina multimedijskoga sadržaja trenutačno se izdaje za mrežu. Primjere obrazovnih igra za učenje rječničkoga sadržaja možemo npr. vidjeti na mrežnim stranicama rječnika Merriam-Webster, a u Hrvatskoj na multimedijskome disku uz Prvi školski rječnik, u internetskim igrama koje slijede Prvi školski pravopis te na stranicama Arhivističkoga rječnika, na kojima se nalazi poveznica na daktilografsku igru. Nažalost, većina mrežnih stranica rječnika ne sadržava zabavne obrazovne sadržaje koji bi privukli korisnike te na zabavan način pomogli djeci, ali i odraslima, da nauče određene rječničke sadržaje poput značenja riječi, oblika riječi, izgovora, pravopisa, sintaktičkih i semantičkih veza među riječima itd. Igrifikacija je proces uključivanja pravila, elemenata ili mehanika igara u određene situacije kako bismo ih učinili zabavnijima. U radu će se objasniti proces igrifikacije rječničkoga sadržaja Hrvatskoga mrežnog rječnika – Mrežnika te ponuditi model igrifikacije mrežnoga rječnika. Prikazat će se različite igre poput kvizova, pamtilica, igara povezivanja riječi i slika itd. koje se mogu implementirati u strukturu rječnika ili staviti na mrežne stranice rječnika. Objasnit će se tehnologija koja se primjenjuje za izradu tih igara. Analizirat će se i drugi mogući elementi igrifikacije koji se mogu implementirati u igre poput bodovanja i rangiranja korisnika u natjecateljskim igrama te davanja značaka (engl. badge) najboljim igračima., Web dictionaries sometimes contain multimedia such as games. Games usually accompany lexicographic works for children and can appear on special optical media. Now, most multimedia content accompanying the content of lexicographic works is published online. Examples of dictionaries that have games for learning vocabulary are Merriam-Webster dictionaries; in Croatia, games come on CD with the printed First School Dictionary, while online games accompany the First Croatian Orthography Manual. There is also a link to a typing game on the site of the Croatian Archive Dictionary. Unfortunately, most dictionary websites do not contain entertaining educational content such as games to help their users learn certain words, different forms of words, semantic and syntactic relations between words, spelling, pronunciation, etc. Gamification is a process in which gaming mechanics and elements are applied to a non-gaming situation to make it more entertaining. This paper explains the process of gamifying the dictionary content of the Croatian Web Dictionary – Mrežnik. Gamification is conducted by using games for learning orthography, grammar (phonology, morphology, syntax), vocabulary, and culture. Many different games are implemented into the dictionary structure. These games include quizzes, memory games, crossword puzzles, drag-and-drop games etc. The technological solutions used to develop these games are explained. Other gamification elements that can be implemented into online dictionaries, such as badges for successfully finding words or leaderboards in competitive games are also presented.

Književnost nam daje primere jezika v svoji najboljši obliki. Zato se lahko uporablja kot orodje, ki izpostavlja dijake z višjo znanja pri pouku tujega jezika. Kljub temu se danes pri pouku angleščine v Sloveniji književnost zelo malo poučuje. Književnost je pogosto namenjena za slovnične in besediščne vaje, kot so klasične aktivnosti izpolnjevanja delovnih listov. Še posebej v gimnaziji, kjer dijaki začenjajo gimnazijski učni program z dobrim razumevanjem angleškega jezika, bi lahko pogosteje in bolj poglobljeno preučevali književnost. S tem bi dijaki lahko pridobili več znanja jezika in boljše razumevanje angleške kulture. Da bi odkrili kakršnekoli težave v zvezi s tem, kako se poučuje književnost pri pouku angleščine v gimnazijah in poiskali primerne rešitve, sem to poučevanje primerjala s svetovno znanim predmetom angleščine Jezik A: jezik in književnost, ki se poučuje v programu mednarodne mature. Po tem, ko so učenci in učitelji v obeh programih izpolnili vprašalnik in anketo, sem ugotovila, da bi lahko pri pouku angleščine v gimnazijah vključili več književnosti in bolj raznoliko književnost. Dijaki bi se lahko tudi bolj osredotočili na sam jezik v besedilih, za razliko od zdajšnjega učenja analize zgodbe in književnih likov. Učitelji bi lahko bili bolj usposobljeni za poučevanje književnosti v svojem univerzitetnem pedagoškem izobraževanju za poučevanje angleškega jezika. Dobro bi bilo, da se učiteljem nudi več sredstev in virov za poučevanje književnih del. Literature provides us with samples of language in its finest form. Thus, it can be used as a tool to expose students to elevated uses of language in foreign language classrooms. Despite this fact, literature is currently studied very little in English classes in Slovenia. Literature is often set aside for grammar and vocabulary drill exercises, such as classic gap-fill activities. Especially in grammar school, where students start the programme with a good understanding of the English language, literature could be studied more often and more in depth so that students can acquire more of the language and a greater understanding of English culture. In order to diagnose any problems with how literature is taught in the grammar school English course and provide solutions, I have compared it with a world-renowned course, the Language A: Language and Literature English course that is taught in the International Baccalaureate Diploma Programme. After having students and teachers in both programmes fill out a questionnaire and survey, I have concluded that more literature and more diversified literature could be added to the grammar school English course. Students could also focus more on the language in the texts as opposed to engaging primarily in plot and character analysis activities. What is more, teachers could be taught more on how to teach literature in their university preparation programmes, and also be given more resources to teach literary works.

In the thesis we write about English as a global language and the process of teaching it using a special in-company method. Learning a language differs from person to person, and even more from adults to children. When it comes to teaching English as a foreign language, we can use different approaches and methods, from conventional to alternative ones. There are many ways for people to learn a foreign language – it can be by themselves using different books, audio-visual material or apps, or by taking classes with an English teacher. Browsing through numerous job ads for English teacher vacancies one can easily notice there is a preference of native speaking teachers. Why are native speakers, that potentially do not even have any teaching certificates, more valued than non-native teachers with pedagogical background? Spain is one of the countries where English is not vastly spoken a situation which in the past few years have been slightly changing for the better as more and more people sign up for English courses to learn English for different purposes (most common are work, travelling or themselves). One of the companies that offer English courses all over Spain is Vaughan Systems where teaching evolves around an autonomous method developed by an American, Richard Vaughan. In the thesis we introduce the method and Vaughan teachers’ opinion on it regarding their workload, pedagogical background and textbook assessment and comparing the results based on the teachers’ native speaker status and the time they have been working for the company. Magistrsko delo z naslovom Uporaba metode Vaughan pri poučevanju angleščine kot tujega jezika v Španiji se osredotoča na tematiko neformalnega izobraževanja na področju angleškega jezika v podjetju Vaughan Systems. Gre za podjetje, ki ima po celotni Španiji razpleteno mrežo delegacij, kjer nudijo ure angleščine (individualne, skupinske, za odrasle, za otroke itd.). V magistrskem delu pišemo o angleščini kot o globalnem jeziku in o procesu poučevanja le-tega z uporabo avtohtone Vaughan metode. Učenje jezika se razlikuje od osebe do osebe, še več razlik je opaznih v učnem procesu med otroci in odraslimi. Pri poučevanju angleškega jezika se lahko poslužujemo različnih pristopov in metod, vse od konvencionalnih do bolj alternativnih. Poznamo več načinov, kako se posamezniki lahko učijo tujega jezika – učnega procesa se lahko lotijo sami s pomočjo priročnikov, avdio-video materiala, raznoraznih aplikacij, ki so na voljo za uporabo na mobilnih napravah, ali s pomočjo kontaktnih ur z učiteljem angleščine. Španija je ena izmed redkih evropskih držav, kjer znanje (in pogovorno znanje) angleščine doslej ni bilo tako razširjeno v zadnjih letih se je začela situacija obračati na bolje, saj vse več ljudi potrebuje ažurno znanje angleščine bodisi za službene in poslovne namene, potovanja, bodisi za lastno osebnostno rast. Brskajoč med oglasi za prosta delovna mesta poučevanja angleščine je težko prezreti dejstvo, da daje večina delodajalcev prednost učitelju, katerega materni jezik je angleščina, ne glede na to, da ima morda učitelj, ki obvlada angleščino kot svoj drugi ali tuj jezik na visoki ravni, več kvalifikacij za poučevanje. V teoretičnem delu smo se osredotočili na že objavljena literarna dela glede učenja in poučevanja jezika. Zanimalo nas je, kako se učenje jezika prične, kako je z učenjem jezika v dobi odraslosti in kako poučevati različne komponente jezika (slovnica, besedišče, izgovorjavo itd.) ter kako se lotiti poučevanja odraslih. Pomemben del naloge predstavlja tudi teoretično izhodišče statusa naravnega govorca (t.i. »native speaker«) angleščine oz. pomanjkanje le-tega ter vpliv statusa na pojmovanje kakovosti učitelja. V drugem delu naloge smo se lotili predstavitve podjetja Vaughan Systems ter metode, ki je središče ur angleščine v omenjenem podjetju. V empiričnem delu smo skušali raziskati mnenje učiteljev, zaposlenih v podjetju Vaughan Systems glede metode poučevanja, delovne obremenjenosti, pedagoške izobrazbe in ocenitve kakovosti učbenikov, ki se uporabljajo pri urah. Dobljene rezultate smo nato dodatno analizirali glede na status naravnega govorca učiteljev in čas trajanja zaposlitve v podjetju. Čeprav se uporaba metode Vaughan lahko zdi ponavljajoča, nikakor ni monotona – zmanjša samo razlago in daje bistven pomen dejanski uporabi angleščine. Gre za metodo, ki »takoj preide k bistvu z zelo majhnim deležem razlage slovnice« (Navarro Romero, 2011). Med učitelji, ki so zaposleni pri Vaughan Systems so tako tisti, katerih materni jezik je angleščina kot tudi tisti, ki so se angleščine priučili kot drugega jezika in jo obvladajo na ravni naravnega govorca (t.i. native speaker). Medgyes (Medgyes, 1986) je zapisal, da je sposobnost nenaravnih govorcev omejena in da se lahko le približajo nivoju naravnih govorcev, ampak ga nikoli ne bodo zmogli popolnoma osvojiti. V nalogi smo tako raziskovali tudi, ali obstaja povezava med naravnimi govorci angleščine in večjo kakovostjo ur ter manjšo delovno obremenjenostjo v primerjavi s kolegi, ki so se angleščine priučili kasneje. Ena izmed ključnih sestavin uspešne učne ure je dober učni načrt – pri tem smo želeli preveriti, ali naravni govorci porabijo manj časa za načrtovanje učnih ur kot njihovi kolegi, kar smo zapisali v obliki ene izmed hipotez na podlagi Medgyeseve trditve, da nenaravni govorci velikokrat občutijo nelagodje ob uporabi angleščine, kar poskusijo nadoknaditi z dodatnimi pripravami in podrobno zastavljenim učnim načrtom. Zastavljena hipoteza je bila zavrnjena

NLP is not a language-teaching or language-learning strategy, but rather a philosophical approach to communication, which includes a set of useful self-control and self-assertion techniques. Language is viewed as a way of perceiving the world around us and affecting it through verbal and nonverbal communication. Namely, NLP teaches us how the changes in our own relation to the world can also affect the behaviour of other people. Thus, NLP experts believe that it could become an effective language-teaching or language-learning method. This article addresses the key components of NLP and demonstrates the positive effects of its use in the ELT classroom., Neurolingvističko programiranje (NLP) nije službena metoda poučavanja ili učenja jezika, nego filozofski pristup komunikaciji koji uključuje niz tehnika samokontrole i samoohrabrenja. Jezik se promatra kao način opažanja svijeta koji nas okružuje i na koji utječemo putem verbalne i neverbalne komunikacije. Naime, NLP nas uči kako promjene u našem odnosu prema svijetu mogu utjecati i na ponašanje drugih ljudi. Stoga stručnjaci NLP-a vjeruju da bi to moglo postati djelotvorna metoda učenja jezika. Ovaj članak bavi se ključnim idejama i sastavnicama NLP-a te ukazuje na pozitivne učinke njegove uporabe u ELT učionici.

U današnje vrijeme brzog i sveobuhvatnog razvoja informacijsko-komunikacijske tehnologije (nadalje IKT) neminovan je njezin utjecaj na obrazovanje i pristup nastavi. Mogućnosti su primjene mnogobrojne, kao i aspekti nastave u kojima ona služi – od potpore poučavanju, preko izrade materijala za učenje i vježbu, pa sve do samostalne izrade učeničkih uradaka i projekata. U poučavanju jezika IKT može služiti kao koristan alat za razvoj svih četiriju vještina (govorenje, pisanje, čitanje i slušanje) te može biti izvorom autentičnih materijala, čime se pridonosi dinamičnosti nastave i mogućem rastu motivacije za učenje jezika. Učenici rođeni u jeku informacijske revolucije mogu se smatrati informacijskim urođenicima jer su okruženi tehnologijom od samog rođenja, a nastavnici se uglavnom smatraju digitalnim useljenicima kojima treba podrška pri integriranju IKT-a u nastavu (Prensky, 2001). To su potvrdila i nedavna istraživanja u Europi (primjerice Aşik i sur., 2019 ; Nikolopoulou i Gialamas, 2016) u kojima su nastavnici iskazali želju za integracijom IKT-a u nastavi, ali i upozorili na nedostatak edukacije i financijskih sredstava da bi se digitalni alati iskoristili na najbolji način. Slični su zaključci istaknuti i u radu Janjić, Librenjak i Kocijan (2015) u kojem su autorice ispitivale upotrebu IKT-a među nastavnicima u Hrvatskoj. Cilj je ovoga rada istražiti iskustva i stavove hrvatskih nastavnika jezika prema korištenju IKT- a u poučavanju, kao i njihova mišljenja o potrebi za dodatnom edukacijom i razvijanjem digitalnih kompetencija, posebice među mlađom generacijom nastavnika (manje od 10 godina iskustva) koji su visokoškolsko obrazovanje stjecali za vrijeme visoke zrelosti IKT-a. Podatci su prikupljeni internetskom anketom među nastavnicima raznih jezika (hrvatski, engleski, francuski, talijanski, njemački) koji rade u osnovnim, srednjim ili školama stranih jezika te budućim nastavnicima (apsolventi nastavničkog modula koji su radili ili rade u školama stranih jezika). Rezultati su pokazali da nastavnici smatraju korištenje IKT-a u nastavi pozitivnim za učenje i poučavanje jezika te da se u nastavi često služe IKT-om, ponajviše alatima za izradu kvizova i alatima za izradu materijala za učenje. Istovremeno, rezultati potvrđuju potrebu za većom edukacijom nastavnog kadra u korištenju IKT-a različitim oblicima (internetskih) radionica.

A narrow coastal part of the Slovenian Istria is a bilingual region, where the Italian and the Slovenian language and culture coexist. In the coastal area Italian and Slovenian are offi cial languages and are used for offi cial purposes. Pupils learn both languages in school and can enrol in a primary or secondary school (at the age of 6, for the duration of 12 or 13 years) with the Italian or the Slovenian language of instruction. In both cases they are supposed to be, at least in theory, bilingual individuals when fi nishing school. Th e paper addresses the issue of bilingualism in the Slovenian Istria. It focuses on the possibilities of revitalizing the current position of Italian language especially among pupils. Th e paper presents an overview of the position of bilingualism in the Slovenian Istria focusing on the 80’, when the position of Italian was diff erent and better compared to the present (Kompara 2014). We also present the current position of the Italian language, as seen from the perspective of primary and secondary school teachers and students. Th e paper also focuses on the results of the fi nal state exam (the matura examination) in the Italian language, because the results have been worsening year by year (RIC 2017). Th e paper suggests possible ideas for revitalizing the Italian language in bilingual areas of the Slovenian Istria, focusing mainly on the specifi c areas of revitalization, from primary to secondary school revitalization. Th e process of revitalization is oriented towards the strengthening of the position of Italian in the Slovenian society, towards the establishing of good relations with the Italian minority in Slovenia, and promoting the acquisition of the Italian language. Th e paper presents the general ideas for promoting and preserving bilingualism in the Slovenian Istria., Uski obalni dio slovenskoga dijela Istre dvojezična je regija u kojoj koegzistiraju talijanski i slovenski jezik i kultura. U obalnom području talijanski i slovenski jezik su službeni jezici i koriste se u službene svrhe. Učenici uče oba jezika u školi i mogu se upisati u osnovnu ili srednju školu (u dobi od šest godina, u trajanju od 12 ili 13 godina) s talijanskim ili slovenskim jezikom nastave. U obama bi slučajevima, barem teoretski, trebali biti dvojezični pojedinci nakon završetka školovanja. U radu se obrađuje pitanje dvojezičnosti u slovenskom dijelu Istre i pritom se ukazuje na mogućnosti revitalizacije postojećeg položaja talijanskog jezika, posebice među učenicima. U radu je prikazan položaj dvojezičnosti u slovenskom dijelu Istre s naglaskom na osamdesete godine 20. stoljeća, kada je položaj talijanskog bio drukčiji i bolji u odnosu na danas (Kompara 2014). Predstavljamo i trenutni položaj talijanskog jezika, promatran iz perspektive nastavnika i učenika osnovnih i srednjih škola. U radu su predstavljeni i rezultati državne mature iz talijanskog jezika jer su rezultati iz godine u godinu sve slabiji (RIC 2017). U radu se predlažu moguće ideje za revitalizaciju talijanskog jezika u dvojezičnim područjima slovenskog dijela Istre, s naglaskom uglavnom na specifična područja revitalizacije, od osnovne škole do srednje škole. Proces revitalizacije orijentiran je na jačanje položaja Talijana u slovenskom društvu, uspostavljanje dobrih odnosa s talijanskom manjinom u Sloveniji i promicanje usvajanja talijanskog jezika. U radu su predstavljene opće ideje za promicanje i očuvanje dvojezičnosti u slovenskom dijelu Istre.

In questa tesi abbiamo cercato di dare una rassegna riguardo ai problemi che un apprendente avrebbe potuto incontrare durante il suo processo dell'apprendimento di una lingua straniera. In questo ambito abbiamo spiegato cosa sarebbe stata e come avrebbe funzionato un sistema di interlingua. Allo stesso tempo abbiamo dato degli esempi sui diversi tipi degli errori i quali possono apparire nel processo dell’apprendimento linguistico. In breve abbiamo elaborato alcuni temi neurolinguistici che riguardano il modo in cui il cervello umano potrebbe imparare una lingua straniera, sia come un processo dell’acquisizione naturale e inconscia di L2, sia come un processo dell’apprendimento di una lingua straniera che avviene nell’età adulta. Ulteriormente abbiamo discusso sui problemi della traduzione legati al concetto del bilinguismo. Alla fine, abbiamo fatto un’intervista con la persona che usava l’italiano ad un livello d’interlingua molto basso. Di conseguenza, il soggetto intervistato potrebbe essere considerato come un apprendente dell’italiano come una lingua straniera. Siccome la persona intervistata ha più di 40 anni ed usa l’italiano soltanto nell’ambito del suo lavoro in una ditta turistica, abbiamo ritenuto interessante prendere in considerazione il suo “backround” analizzando tutti gli errori che aveva commesso nel corso dell’intervista che era stata effettuata tramite un registratore. U ovom diplomskom radu pokušali smo što je više moguće razraditi tematiku koja se tiče problema na koja učenik može naići u tijeku procesa učenja stranog jezika. U tom smislu objasnili smo na što bi se odnosio i kako bi trebao funkcionirati princip interlingue. U isto vrijeme dali smo neke primjere koje se odnose na različite vrste pogrešaka koje se mogu pojaviti u procesu učenja stranog jezika. Ukratko smo obradili neke teme iz područja neurolingvistike koje se tiču načina na koji bi ljudski mozak mogao naučiti strani jezik, bez obzira jel se radi o procesu prirodnog i nesvjesnog učenja L2 ili se radi o procesu učenja stranog jezika koji se odvija u odrasloj dobi. Naposljetku smo raspravljali o problemima prevođenja koji su povezani s bilingvizmom. Na kraju smo obavili intervju s osobom koja se koristi talijanskim jezikom na vrlo niskoj razini interlingue. Posljedično smo zaključili da bi se intervjuirani subjekt mogao smatrati osobom koja je talijanski jezik učila kao strani jezik a ne kao L2. Budući da intervjuirana osoba ima više od 40 godina starosti te talijanski jezik koristi isključivo u području svog rada unutar turističke firme u kojoj je zaposlen, smatrali smo zanimljivim uzeti o obzir njegov “background”, na način da smo analizirali sve njegove pogreške koje je počinio u tijeku intervjua koji je bio registriran posredstvom snimača zvuka. In this graduate thesis we have tried to explore as much as possible issues related to the problems a student can encounter in the process of learning a foreign language. In that respect, we explained what interlanguage is related to and how the principle of interlanguage should work. At the same time, we have provided some examples of the different types of errors that may occur in the process of learning a foreign language. We have briefly dealt with some topics in the field of neurolinguistics concerning the way the human brain could learn a foreign language, regardless if the process of learning is natural and unconscious L2 learning or if the process of learning of the foreign language is one that takes place in adulthood. At last, we discussed the problems of translation that are related to bilingualism. Finally, we interviewed a person that is using the Italian language at a very low level of interlanguage. Consequently, we concluded that an interviewee could be considered a person who learned Italian as a foreign language rather than as L2. Since the interviewee is over 40 years of age and he uses Italian language exclusively in the field of his work within the tourist company where he is employed, we found it interesting to consider his background by analyzing all his mistakes he committed during the interview that was recorded through a sound recorder.

Suvremeni mješoviti migracijski tokovi uključuju i djecu odvojenu od roditelja te maloljetnike bez pratnje, koji se svrstavaju među najranjivije skupine migranata. Od 2006. do srpnja 2014. u Hrvatskoj je registrirano ukupno 3255 stranih maloljetnika bez pratnje, od čega oko četiristo maloljetnih tražitelja azila, najviše državljana Afganistana, Pakistana i Somalije. Uočljiv je fenomen da se u institucijama kojima su povjereni na skrb oni zadržavaju kratko te ih samovoljno napuštaju unutar svega nekoliko tjedana od dana dolaska. Politike i mjere usmjerene skrbi i zaštiti stranih maloljetnika bez pratnje uključuju državne mehanizme u domeni utvrđivanja identiteta i dobi maloljetnika, dodjeljivanja skrbnika, osiguravanja smještaja i slobode kretanja, pravne i financijske podrške, zdravstvene i socijalne skrbi, učenja jezika, obrazovanja te osiguravanja njihove reunifikacije s obitelji. U ovom se radu fokusira na analizu politika i mjera vezanih uz učenje jezika i obrazovanje stranih maloljetnika bez pratnje, što je jedan od temeljnih preduvjeta njihova uključivanja u društvo. Na temelju provedenog istraživanja metodom intervjua među relevantnim akterima uključenim u sustav njihove zaštite i skrbi analiziraju se neki od najvažnijih izazova, prije svega u području obrazovne, ali i šire integracije stranih maloljetnika bez pratnje. Preliminarni rezultati navode na zaključak kako njihov kratkotrajni boravak u Hrvatskoj i rano napuštanje sustava onemogućuju realizaciju državnog programa skrbi zajamčenog zakonskim okvirom, što državu dijelom priječi u sustavnom i učinkovitom planiranju i realizaciji daljnjih aktivnosti u obrazovanju djece stranaca. Manjak međuresorne i unutarresorne koordiniranosti državnog sektora rezultira u ovom području institucionalnim poteškoćama i nedosljednošću u implementaciji postojeće nacionalne regulative i europskih standarda., Modern mixed migration flows include children separated from their parents and unaccompanied minors, who are among the most vulnerable groups of migrants. From 2006 to July 2014, a total of 3255 foreign unaccompanied minors were registered in Croatia, of whom about 400 were asylum seekers, mainly citizens of Afghanistan, Pakistan and Somalia. It is obvious that they stay shortly in the institutions entitled for their care and arbitrarily leave them within just a few weeks from the day of arrival. Policies and measures aimed at the welfare and protection of foreign unaccompanied minors include state mechanisms in the domains of establishing the identity and age of a minor, appointment of a guardian, ensuring accommodation and freedom of movement, legal and financial support, health and social care, language learning, education and ensuring their reunification with family. The focus of this paper is on the analysis of policies and measures related to language learning and the education of foreign unaccompanied minors, which is one of the basic prerequisites of their inclusion in society. Based on research conducted by the interview method among the relevant actors involved in the system of their protection and care, some of the most important challenges, primarily in the field of educational, but also of the broader integration of foreign unaccompanied minors have been analysed. Preliminary results suggest that their brief stay in Croatia and early drop-out of the system prevents the implementation of the national care program guaranteed by the legal framework, which partly makes it impossible for the state to systematically and effectively plan and implement further activities in the education of children of foreigners. Lack of inter-agency and intra-agency coordination within the government sector leads in this area to institutional problems and inconsistency in the implementation of the existing national regulations and European standards.

V magistrskem delu predstavljamo temeljne psihološke teorije učenja in njihovo aplikacijo v učbenikih za angleščino in slovenščino. V teoretičnem delu najprej predstavimo razliko med učenjem in usvajanjem maternega jezika oz. drugega/tujega jezika. Podrobneje predstavimo splošne psihološke teorije učenja - temeljne značilnosti posamezne teorije, pri čemer poudarjamo predvsem tiste značilnosti, ki se povezujejo z jezikovnim učenjem. Teoretični del zaključimo z definicijo učbenika in kratkim pregledom lastnosti, ki sestavljajo kakovosten (tuje)jezikovni učbenik. V empiričnem delu magistrske naloge nas je zanimalo, na katerih psiholoških teorijah učenja temeljijo naloge v učbenikih za angleščino in slovenščino oz. katere od teh teorij v učbenikih prevladujejo. Analizirali smo osem učbenikov, ki so namenjeni štirim različnim skupinam uporabnikov: govorcem slovenščine kot maternega jezika, govorcem slovenščine kot drugega/tujega jezika, govorcem angleščine kot maternega jezika in govorcem angleščine kot tujega jezika. Analiza je pokazala, da je v vseh učbenikih najbolj zastopana behavioristična teorija učenja, kar pomeni, da so naloge zasnovane tako, da od učencev zahtevajo uporabo precej nezahtevnih miselnih operacij, kot sta npr. pomnjenje in ponavljanje. Precej je tudi nalog, ki temeljijo na kognitivni teoriji učenja, vendar je še zmeraj nemogoče reči, da je prišlo do prehoda od behaviorizma h kognitivizmu in da prevladujejo naloge, ki spodbujajo uporabo višjih kognitivnih procesov in ne le reprodukcijo prebranega ali slišanega. The MA thesis deals with the basic psychological theories of learning and their application in textbooks for English and Slovene. In the theoretical part, we start by presenting the difference between learning and acquiring a mother tongue or a second/foreign language. We present the general psychological theories of learning in detail - the main characteristics of each theory, with the stress on those characteristics that are associated with language learning. We conclude the theoretical part with a definition of a textbook and a brief overview of the features that constitute a (high) quality textbook. In the empirical part of the MA thesis, we wanted to establish which psychological theories are the basis for the exercises in the textbooks for English and Slovene and which of these theories prevail. We analysed eight textbooks intended for four different user groups: native speakers of Slovene, speakers of Slovene as a second/foreign language, native speakers of English and speakers of English as a foreign language. The analysis revealed that behaviourism is still the most represented psychological theory of learning in all of the textbooks, which means that the activities are designed in a way that requires from the students the use of quite undemanding cognitive operations, such as memorization and repetition. There are also many activities that are based on the cognitive theory of learning, but it is still impossible to say that the transition from behaviourism to cognitivism has taken place activities that encourage the use of higher cognitive processes and not just the reproduction of what has been read or heard still do not prevail.

We are surrounded with different varieties of English language. We listen to English music or radio shows, watch English movies and shows and watch English videos on the internet. The most common varieties that we encounter are British English and American English, which have distinctive differences in stress and pronunciation. Because we encounter both varieties daily, we have found it interesting to see which one prevails in our primary schools. The British English variety is primarily taught in school and the American variety is all around us and is thus more likely to be acquired. Children acquire a foreign language very easily if they are in contact with it on a regular basis. This is as nowadays, as we all hear English lyrics on the radio or hear English conversations on TV. The thesis focuses on the factors that might influence the choice of the English variety. It explores if the input, whether it is pictorial with pictures or textual with words, influences the choice of variety. It also presents connections between the pronunciation of more frequent and less frequent words with choice of variety, the influence of the pupils’ backgrounds, and way of learning English. Srečujemo se z različnimi variacijami angleškega jezika. Poslušamo angleško glasbo ali radijske oddaje, gledamo angleške filme in oddaje in na internetu gledamo angleške videoposnetke. Najpogostejši variaciji, ki jih slišimo so Britanska angleščina in Ameriška angleščina, ki imata točno določene razlike v izgovarjavi. Ker se z obema variacijama srečujemo dnevno nas je zanimalo katera od njih prevladuje v naših slovenskih osnovnih šolah. Ali je to britanska angleščina, ki se poučuje v šoli ali ameriška variacija, ki jo srečujemo povsod in jo tako lahko usvojimo. Otroci, ki se dnevno srečujejo s tujim jezikom, ga z lahkoto usvojijo, kar je pri nas mogoče z ameriško angleščino, saj skoraj vsi poslušamo pesmi z angleškimi besedili po radiu ali gledamo oddaje po televiziji, kjer govorijo angleško. Ta diploma se osredotoča na faktorje, ki bi lahko vplivali na izbiro angleške variacije. Raziskuje ali vhodni podatki, slikovni ali besedilni obliki, vplivajo na izbiro variacije. Predstavlja tudi povezavo med izbiro variacije in bolj pogostimi ali manj pogostimi besedami in vpliv učenčevega okolja in način učenja ter izbiro variacije.

Language learning styles are ways, while language learning strategies are instruments in which an individual acquires and retains information. Both styles and strategies play major roles in language learning. Each person has a certain way of learning and retaining information. By investigating the relationship between language learning styles and language learning strategies, teachers get an insight which strategy fits what style best. If we knew which style corresponds to what strategy, it would be easier to instruct students and help them acquire information easier.This research focuses on the relationship between language learning styles and vocabulary learning strategies. The results suggest that there is a relationship between certain language learning styles and vocabulary learning strategies. Stilovi učenja su načini, dok su strategije učenja instrumenti kojima pojedinac stiče i zadržava određene informacije. Stilovi i strategije učenja imaju važnu ulogu u učenju stranog jezika. Svaka osoba ima određen način učenja i pamćenja informacija. Istraživanjem veze između stilova i strategija učenja, učitelji imaju uvid koja strategija odgovara kojem stilu učenja. Ako nastavnik zna koji se stil slaže s kojom strategijom učenja, lakše može uputiti učenike i time im pomoći u učenju novih informacija.Fokus je ovog istraživanja povezanost stilova učenja i strategija učenja vokabulara. Rezultati istraživanja ukazuju na povezanost nekih stilova i strategija učenja vokabulara.

Esistono diverse categorie fondamentali del bilinguismo individuale: il bilinguismo composto, il bilinguismo coordinato, e quello subordinato. Si evidenziano anche varie tipologie di famiglie bilingui, i genitori che hanno due diverse lingue native e che parlano con il bambino ognuno nella propria lingua, una delle due lingue è la lingua della comunità. Poi, genitori che hanno due diverse lingue native, una delle quali è la lingua della comunità, però parlano con il bambino nella lingua non usata dalla comunità. I genitori hanno la lingua comune però diversa dalla lingua della comunità, i genitori parlano due diverse lingue native ma si rivolgono al bambino ognuno nella propria lingua nativa, esistono i genitori che parlano la stessa lingua ma si rivolgono al bambino in una lingua diversa ancha dalla comunità. Nella presente tesi vengono presentati i risultati dell'analisi dei dati ottenuti nell'ambito di interviste condotte con alcuni membri di una famiglia bilingue in cui i genitori parlano la stessa lingua (l'italiano) e si rivolgono ai propri figli in tale lingua. La famiglia risiede in un ambiente in cui la lingua della famiglia non è la lingua dominante del constesto sociale. Infatti, alcuni figli sono nati in Italia, e alcuni in Serbia e Croazia. Quelli che sono nati in Italia avevano più difficoltà nell'apprendimento della lingua straniera, rispetto a quelli che sono nati in Croazia, i quali non vedono il croato come una lingua straniera, ma soltanto come la seconda lingua, lingua della comunità dove vivono. L'acquisizione del croato dei genitori rientra nella tipologia del bilinguismo cosiddetto tardivo, siccome hanno acquisito la lingua dopo la fine della pubertà, mentre i bambini minori lo hanno acquisito in età precoce e quelli maggiori nella loro adolescenza. Inizialmente i bambini hanno acquisito il croato (o il serbo) durante il gioco con i coetanei, in virtù del desiderio di farsi capire e di imitare i coetanei. In seguito la frequenza delle scuole croate da parte di alcuni figli ha giovato all'acquisizione e all'apprendimento linguistico. I genitori segnalano che i figli hanno acquisito/appreso la seconda lingua perfettamente, con l'accento tipico di Pola, in modo coordinato, ovvero in contamporanea con la prima lingua. I genitori sono molto disponibili verso il bilinguismo e adeguano le decisioni relative alla pianificazione del bilinguimo familiare a seconda dei desideri e delle inclinazioni di ogni singolo bambino (infatti non tutti i figli hanno seguito lo stesso percorso scolastico). Možemo razlikovati različite tipologije individualne dvojezičnosti, kao što su nezavisna, zavisna i složena dvojezičnost. Isto tako razlikujemo različite slučajeve u kojima su obitelji dvojezične; postoje na primjer roditelji koji imaju različite materinje jezike te se obraćaju djetetu svatko na svom jeziku od rođenja od kojih je jedan jezik jezik zajednice u kojoj žive, zatim roditelji koji također imaju različite materinje jezike sa djetetom komuniciraju jezikom različitim od zajednice. Što je slučaj s obitelji koja je bila u centru provedenoga istraživanja čiji su rezultati predstavljeni u ovome radu. Istraživanje koje je predstavljeno u ovome radu temelji se na intervjuima koja su provedena s članovima dvojezične obitelji čiji se obiteljski jezik razlikuje od dominantnoga jezika u društvenoj okolini u kojoj obitelj živi. Naime, djeca koja su rođena u Italiji su imali puno više poteškoća u razvitku drugog jezika, za razliku od djece koja su rođena u Hrvatskoj, koja su bila okružena zajednicom u kojoj se pričalo hrvatskim jezikom. Oni ne vide hrvatski jezik kao strani jezik, nego kao jezik kulture i zajednice u kojoj obitavaju. Razvitak jezika sa strane roditelja u podjeli prema vremenu spada u kasno razdoblje, jer je razvijen u doba poslije adolescencije, dok razvitak sa strane djece spada u rano razdoblje. Može se reći da su djeca naučila hrvatski jezik čistom imitacijom, dok su ih roditelji slali u hrvatske i talijanske škole, gdje su stjecali prijatelje sa kojima su razgovarali talijanskim i hrvatskim jezikom. Naučili su savršeno strani jezik, sa tipičnim pulskim naglaskom, te taj tip dvojezičnosti spada u zavisnu. Otac govori mletačkim dijalektom, dok ga majka i djeca samo razumiju, ali ne prakticiraju u govoru, dok ga sin G. običava pričati sa prijateljima. Djeca ponekad pomiješaju neke termine, riječi u svom govoru između dva jezika. Roditelji, kako se može primijetiti, su vrlo raspoloživi prema dvojezičnosti, djecu šalju u hrvatske škole, tako će na primjer S. ići u hrvatsku školu, s razlogom da bolje nauči hrvatski jezik, ali i jer roditelji slušaju volju djece.

Auf der Welt gibt es mehr als 6.000 Sprachen. Auf Grund ihrer Abstammung können wir sie als verwandte ansehen und sie in Sprachfamilien gliedern. Und unter allen Menschen auf der Welt finden wir mehr Mehrsprachige, als die, die nur eine Sprache sprechen. Früher galt die Mehrsprachigkeit als eine Schwäche der Menschen und wurde nicht akzeptiert. Heute wird sie von der Umgebung angenommen. Beim Erlernen mehrerer Sprachen gleichzeitig gibt es einige Faktoren, die den Spracherwerb beeinflussen und es kann zu einigen Schwierigkeiten kommen, wie zum Beispiel Sprachmischung. Doch können wir uns bei dem Spracherwerb mit einigen Methoden und Hilfemittel alles erleichtern. In dem theoretischen Teil meiner Diplomarbeit werde ich die Sprache untersuchen. Wie man sprechen lernt, wie man eine Sprache erlernt und wie das Alter dabei eine Bedeutung hat werde ich in dem Kapitel 3 untersuchen. Zuletzt wende ich mich noch der Mehrsprachigkeit zu was ist Mehrsprachigkeit, wer sind die Mehrsprachigen, die Schwierigkeiten und Lösungen bei mehrsprachigen Kindern. In dem empirischen Teil werde ich die Mehrsprachigkeit bei den Kindern mit Hilfe der Interviews mit den Eltern untersuchen. Acht Familien werden mir helfen, die mehrsprachige Erziehung mit allen ihren Schwierigkeiten und Lösungen darzustellen. In meiner Diplomarbeit werde ich folgende Methoden verwenden:  Deskriptive Methode  Methode der Komparation  Methode des Interviews  Methode der Analyse und Synthese Na Svetu obstaja več kot 6.000 jezikov. Na podlagi njihovega izvora jih lahko razdelimo v različne družine. Med vsemi ljudmi na Svetu lahko najdemo več večjezičnih, kot tistih, ki govorijo samo en jezik. V preteklosti je bila večjezičnost videna kot slabost posameznika in ni bila sprejemljiva. Danes jo okolica sprejema. Pri učenju več jezikov hkrati obstajajo dejavniki, ki vplivajo na le tega, in posledično lahko pride do težav, kot je mešanje jezikov. Kljub temu si lahko učenje jezikov z določenimi metodami in pomočmi olajšamo. V teoretičnem delu diplomskega dela bom raziskovala jezik, kako se učimo govoriti, kako se naučimo jezika in kakšnega pomena pri tem ima starost, kar bom preučila v poglavju 3. Na koncu se bom posvetila še večjezičnosti: kaj je to večjezičnost, kdo so večjezično govoreči ljudje, s kakšnimi težavami in rešitvami se srečujejo več jezični otroci. V empiričnem delu bom raziskala večjezičnost pri otrocih s pomočjo intervjujev staršev. Osem družim mi pomagalo predstaviti večjezičnost otrok s vsemi njenimi težavami in rešitvami. V svojem diplomskem delu bom uporabila naslednje metode:  deskriptivno metodo  komparativno metodo  metodo intervjuja  metodo analize in sinteze

U monografiji se obrađuju dva vida područja ovladavanja hrvatskim kao inim jezikom: morfologija hrvatskoga kao inoga jezika te hrvatski kao ini jezik u obrazovnome sustavu. U uvodnome se poglavlju daje pregled razvoja područja, od povremene istraživačke teme do samostalnoga istraživačkoga područja, pri čemu se detaljno opisuju svi dijelovi područja. U tematskoj cjelini koja se bavi morfologijom hrvatskoga kao inoga jezika raspravlja se o procesu ovladavanja morfologijom inoga jezika općenito, a potom o ovladavanju morfologijom hrvatskoga kao inoga jezika, kao i o morfološkim odnosima u hrvatskome, ne samo na razini sustava, već na razini uporabe (vezani tekst) te o utjecajima koji morfološka obilježja jezičnoga unosa imaju na ovladavanje morfologijom hrvatskoga jezika. Također se istražuje proces ovladavanja derivacijskom morfologijom u hrvatskome kao J2. U prvome poglavlju druge tematske cjeline započinje raspravlja se o različitim ulogama koje hrvatski jezik ima u sustavu obveznoga obrazovanja: npr. o obrazovanju učenika na hrvatskome jeziku kada im nije materinski te o mogućnostima učenja hrvatskoga jezika kao inoga. Slijedi poglavlje o preduvjetima uspješnoga poučavanja hrvatskoga kao J2 u kojemu se raspravlja o posebnim znanja i vještinama koje treba imati učitelj ili lektor hrvatskoga kao J2. Cjelina završava poglavljem o ranome učenju hrvatskoga kao inoga jezika: pregledu trenutačnoga stanja te općim načelima prema kojima bi se to poučavanje trebalo provoditi. U završnome poglavlju navode se mogući smjerovi razvoja ovoga istraživačkoga područja.

V diplomski nalogi se posvečam učenju in usvajanju slovenščine kot drugega jezika ter napakam v besednem redu, ki pri tem procesu nastajajo. Otroci, ki se preselijo v Slovenijo, se morajo brez posebnih uvajalnih jezikovnih tečajev takoj vključiti v osnovnošolsko izobraževanje. Novo okolje, nova šola in novi sošolci predstavljajo veliko spremembo za vsakogar, poleg tega pa so otroci izpostavljeni tudi novemu jeziku, ki ga v večini primerov ne znajo. V šolskem letu 2013/2014 sem sodelovala z OŠ Šturje in petim učencem pomagala z dodatnimi urami slovenščine. V tem obdobju sem zbrala besednoredne napake, ki so nastale pri reševanju delovnih listov in ustnem odgovarjanju na zastavljena vprašanja. Napake sem razvrstila in poskušala poiskati njihov izvor. Osredotočila sem se na možnost negativnega jezikovnega prenosa iz njihovega prvega jezika – bosanščine – v novi jezik – slovenščino. In my bachelor thesis I am focusing on the case of learning Slovenian as second language and errors in word order, which occur during this process. Children who move to Slovenia have to start visiting elementary school without any special introductive Slovenian courses. New environment, new school and new classmates are radical changes for anybody. Besides this, children are also faced with new, in many cases unknown language. In academic year 2013/2014 I was cooperating with elementary school OŠ Šturje, where I was helping five students with extra lessons in Slovenian language. In this period I was collecting word order errors which have occurred during oral and written examination. I classified all the errors and tried to find their origin. I focused on the possibility of negative language transfer from their native language (Bosnian) into new language (Slovenian).

U radu se govori o ulozi koju informacijska i komunikacijska tehnolgija može imati u rješavanju novih izazova u nastavi hrvatskoga jezika. Takav izazov predstavlja nastava na hrvatskome koji pohađaju učenici kojima hrvatski nije materinski jezik. Za učenike koji ne vladaju hrvatskim omogućeno je pohađanje pripremne nastave hrvatskoga jezika. U radu se navode posebnosti inojezičnih učenika i izazivi u radu s njima, kao i načela i obilježja Programa pripremne nastave. Raspravlja se o tome kako uvođenje informacijske i komunikacijske tehnologije u nastavu može pomoći u ostvarenju njezinih ciljeva.

Ova doktorska disertacija istražuje koji pristupi, metode i tehnike se koriste u učenju engleskog kao stranog jezika u osnovnim školama u Srbiji, tj. u III i IV razredu osnovne škole. Nadalje, njen cilj je da, imajući u vidu kognitivne karakteristike i ostale okolnosti učenja učenika koji su predmet istraživanja, utvrdi u kojoj meri su postojeći pristupi, metode i tehnike u skladu sa i odgovaraju potrebama učenika u učenju engleskog kao stranog jezika, sa ciljem da ih osposobe za uspešnu komunikaciju na engleskom jeziku u modernom svetu. Po svojim karakteristikama i metodologiji rada ovo istraživanje spada u u kombinovano istraživanje jer kombinuje kvantitativni i kvalitativni metod istraživanja. Razlozi upotrebe ovakvog metoda istraživanja (kombinovanog) imaju naučno teorijsko utemeljenje sa ciljem da se iskoriste prednosti obe metode prikupljanja i analize podataka- analiza većeg, statistički obradivog uzorka i dublji uvid u manji i reprezentativni uzorak, tako dodje do veće dubine i preciznijih podataka. Na osnovu podataka dobijenih ovim istraživanjem može se zaključiti da postoji odredjen broj najčešće koripćenih metoda i tehnika u nastavi engleskog jezika u III i IV razredu osnovne škole u Srbiji. Neke od njih utiču na ocenu iz engleskog jezika i / ili uspeh na testu iz engleske gramatike i / ili uspehu na testu iz komunikacije na engleskom jeziku. Kao uočljiva karakteristika okolnosti učenja javlja se poznavanje, tj. ocena iz srpskog tj. maternjeg jezika, zatim razumevanje objašnjenja i nezavistan rad na času, a kao najuočljiviji činilac javlja se ljubav prema engleskom jeziku. Što se naklonosti učenika i analiza potreba tiče, daleko najveći činilac predstavlja tehnika igranja uloga. The aim of this dissertation paper is to establish which approaches, methods and techniques are used in learning English as a foreign language in elementary state schools in Serbia, namely in 3rd and 4th grades. Furthermore, its aim is, bearing in mind the cognitive and learning setting of the learners in question, to determine to what extent these approaches, methods and techniques as noted in the field, are in compliance with and can answer young learner needs in EFL classroom in order to prepare them well for the communication in English in the modern world. The paper is by its method and character a mixed methods research, combining quantitative and qualitative methods of research. The reasons for such research are based on scientific tehoretical grounds aiming at using to the best the benefits of each type of research- large, statistically analysed samples and deeper insight into small purposeful samples. As concluded from this mixed methods research, there a number of most used methods and techniques, some influencing the mark in English and / or success in grammar or communicatin test. As a prominent characteristic of learning the knowledge or the mother tongue-Serbian, the understanding of instructions and independent work in class can be observed and most significant of all being the love for the English language. Concerning the students` affiliations and needs analysis role play technique stands out by far.

Tema ovog rada su učenički stavovi o učenju stranoga jezika. U uvodu se razmatra problematika definiranja pojma učeničkih stavova i važnost ispitivanja navedenih stavova za proces učenja i poučavanja stranoga jezika. Opisuje se i komentira kvantitativno istraživanje provedeno na uzorku od 120 učenika osnovnoškolske dobi (8. razred). Za ispitivanje učeničkih stavova korišten je upitnik BALLI (Beliefs about Language Learning Inventory). Analizirani su učenički stavovi vezani za talent za učenje jezika, prirodu učenja jezika i poteškoće s kojima se učenici susreću, strategije učenja i komunikacije te motivaciju. U zaključku su navedene implikacije za nastavnu praksu.

Tema ovog rada su učenički stavovi o učenju stranoga jezika. U uvodu se razmatra problematika definiranja pojma učeničkih stavova i važnost ispitivanja navedenih stavova za proces učenja i poučavanja stranoga jezika. Opisuje se i komentira kvantitativno istraživanje provedeno na uzorku od 120 učenika osnovnoškolske dobi (8. razred). Za ispitivanje učeničkih stavova korišten je upitnik BALLI (Beliefs about Language Learning Inventory). Analizirani su učenički stavovi vezani za talent za učenje jezika, prirodu učenja jezika i poteškoće s kojima se učenici susreću, strategije učenja i komunikacije te motivaciju. U zaključku su navedene implikacije za nastavnu praksu., This paper describes learners’ beliefs about foreign language learning and teaching. The introduction discusses various definitions of learner beliefs and conflicting attitudes of some authors in this regard. The second part of the paper is a description of a research covering 120 elementary school students who have been learning English as their second language. BALLI questionnaire (Beliefs about Language Learning Inventory) was used to collect the data. Learner beliefs about foreign language aptitude, the nature and difficulty of language learning, learning and communication strategies and motivation are analyzed and interpreted in the light of practical experience in the classroom. The implications of these findings for EFL teaching are discussed in the final part of the paper.