Search

Rad govori o digitalnom marektingu i brendiranju turističke destinacije na primjeru Republike Hrvatske. Razrada teme dijeli se na tri dijela. Prvi dio uvodi u osnove digitalnog marketinga, iznosi teoretsku razradu današnjih trendova i važnosti društvenih mreža kao sastavne strategije digitalnog matrketinga kao i mobilnog marketiga, koji je također vrlo značajan u današnje vrijeme kada su mobilni uređaji svakidašnji alat u svim aspektima života. U drugom dijelu, teoretski se razrađuje značaj digitalnog marketinga u marketinškim strategijama i aktivnostima vezano uz turističku destinaciju, njegova uloga u brendiranju turističke destinacije te stvaranju očekivanja turista prilikom posjete destinacije. Treći dio analizira primjere digitalnog marketinga i brendiranja Hrvatske kao turističke destinacije kroz analizu web sadržaja Hrvatske turističke zajednice, ali i nekih drugih turističkih hrvatskih portala te kroz istraživanje primjera djelovanja danas popularnih influencera u hrvatskim turističkim destinacijama koji su također postali značajna strategija digitalnog marketinga u poslovanju. Naposlijetku, iznose se kritički osvrt i preporuke u svezi onoga što se analizom primjera uspostavilo The paper talks about digital marketing and branding of a tourist destination on the example of the Republic of Croatia. Elaboration of the topic is divided into three parts. The first part introduces the basics of digital marketing, presents a theoretical elaboration of today's trends and the importance of social networks as an integral strategy of digital marketing as well as mobile marketing, which is also very significant today when mobile devices are an everyday tool in all aspects of life. In the second part, there is theoretical elaboration of the importance of digital marketing in marketing strategies and activities related to the tourist destination, its role in branding the tourist destination and creating the expectations of tourists when visiting it. The third part analyzes examples of digital marketing and branding of Croatia as a tourist destination through the analysis of the web content of the Croatian Tourist Board, as well as some other touristic Croatian portals, and through the research of examples of activities of today's popular influencers in Croatian tourist destinations, which have also become a significant digital marketing strategy in business. Finally, a critical review and recommendations are presented regarding what has emerged from the analysis of the examples

Festivali predstavljaju jedinstveno iskustvo slavljenja života, kulture, povijesti i općenito povezivanja ljudi kroz organiziranu zabavu. Festivali se razlikuje s obzirom na njihove karakteristike kao i zahtjeve povezane s organizacijskim, promotivnim i razvojnim strategijama potrebnim za njihovu uspješnu realizaciju. Turističku destinaciju čine aktivnosti i dostupni resursi tj. atrakcije, među koje spadaju i festivali kao specifičan dodatak turističkoj ponudi. Organizacija i održavanje festivala ima brojne pozitivne učinke na lokalne stanovnike kao i na posjetitelje, ali i na cjelokupno gospodarstvo destinacije. Prema dostupnoj znanstvenoj i stručnoj literaturi o destinacijskom menadžmentu može se uočiti kako festivali predstavljaju značajan promotivni alat, posebno u današnje vrijeme kada turisti više cijene vrijednost doživljaja, nego novčanu vrijednost. Promocija festivala je kompleksnija od promocije proizvoda ili usluge jer festival predstavlja jedinstveno iskustvo upotpunjeno turističkim proizvodima ili uslugama destinacije u kojoj se održavaju. Za primjer festivala kao promotora turističke destinacije u ovom radu odabran je festival Virsko ljeto. Festival Virsko ljeto izvrstan je primjer festivala koji je uvelike utjecao na razvoj i izgradnju pozitivnog imidža destinacije. Organizacijom ovog festivala lokalne vlasti kontinuirano su radile na stvaranju prilika za unaprjeđenje i razvoj destinacije i njene turističke ponude. Ovim radom predstavljeni su festivali kao promotori turističkih destinacija, te način i obujam njihovog utjecaja na promoviranje određene destinacije kroz analizu studije slučaja Virskog ljeta., Festivals are a unique way to celebrate life, culture, and history and bring people together through planned entertainment. Festivals differ concerning their characteristics and the requirements related to the organizational, promotional, and development strategies necessary for their successful realization. A tourist destination consists of activities and available resources, i.e., attractions, which include festivals as a specific addition to the tourist offer. The planning and holding of the festival have a lot of sound effects on the locals, the tourists, and the economy as a whole. According to the scientific and professional literature on destination management, festivals are a powerful way to promote a place, especially now when tourists value the experience more than the money they spend. Promoting a festival is more complex than promoting a product or service because the festival represents a unique experience complemented by the products or services of the destination where it is held. The Virsko ljeto festival was chosen as an example of a festival as a promoter of a tourist destination in this paper. The Virsko ljeto festival is an excellent example of a festival that helped build a positive image of the destination and helped it grow. By organizing this festival, the local authorities worked continuously to create opportunities to improve and develop the destination and its tourist offer. This paper presents festivals as promoters of tourist destinations, as well as the manner and extent of their influence on the promotion of a particular destination through the analysis of a case study of the Vir summer festival.

Predložena doktorska disertacija bavi se analizom razvoja Republike Hrvatske kao turističke destinacije Europske unije. Navedeno podrazumijeva sinergiju teorijskog okvira turističke destinacije i destinacijskog upravljanja, komparativnu analizu temeljnih odrednica upravljanja Hrvatskom kao turističkom destinacijom u odnosu na konkurentske zemlje te primarno istraživanje stavova, namjera i mišljenja ključnih aktera hrvatskog turizma. Sve to, utemeljeno u teoriji destinacijskog menadžmenta i teoriji upravljanja turističkom destinacijom, rezultiralo je definiranjem ključnih nedostataka korištenja razvojnih mogućnosti Hrvatske kao turističke destinacije te razvojnim prijedlozima u ključnim odrednicama hrvatskog turizma poput privlačenja turističke potražnje, razvoja ponude temeljenog na kvaliteti, a ne kvantiteti te investicijama i njihovim potencijalnim izvorima kao temeljnim pokretačima razvoja. Prikazani rad predstavlja simbiozu znanstvenog pristupa rješavanju problema te samog problema nastalog u praksi hrvatskih turističkih profesionalaca što mu upravo daje najveću vrijednost. Turizam u Hrvatskoj i njegovi rezultati uslijed primjerice dugotrajnijeg lošeg vremena pokazuju da u segmentu otpornosti na šokove u Hrvatskoj svakako postoje mogućnosti za napredak, a mnoga znanstvena i stručna istraživanja ne mogu se sa sigurnošću složiti je li konkurentno kretanje turističkih prihoda, noćenja i dolazaka u Hrvatskoj rezultat kvalitetnog turističkog upravljanja ili geopolitičke nesreće najvažnijih konkurenata na tržištu. Kako navedeno postavlja hrvatski turizam u segment neizvjesnosti u pogledu budućeg razvoja jasno je da su ovakve analize više nego potrebne kako bi se uopće približili odgovoru o mogućnostima i rizicima perspektive Hrvatske kao turističke destinacije te postigli temeljni cilj svakog strateškog upravljanja: da objekt upravljanja što više ovisi o vlastitom strateškom, taktičkom i operativnom djelovanju, a što manje o eksternalijskim trendovima. The proposed doctoral dissertation deals with the analysis of the development of Croatia as a tourist destination of the European Union. This includes the synergy of theoretical background in tourism destination management, comparative analysis of the tourist destination management including Croatia and the competitive countries, and also the primary research of the intentions, attitudes and opinions of the key actors of Croatian tourism. All the above, based on the theory of destination management, has resulted in defining the key shortcomings of using Croatia's development opportunities as a tourist destination in its key determinants such as attracting tourist demand, quality based and non-quantitative supply-driven development and their potential financial sources as the underlying drivers of development. This work represents a symbiosis of a scientific approach and proposals for solving the problems of Croatian tourist professionals and that is what underlines its highest value. Tourism in Croatia and its results, for example, for longer periods of bad weather, show that in the segment of shock resistance in Croatia there are certainly opportunities for progress, and many scientific and professional studies can not safely agree whether competitive revenue growth, tourist overnight stays and arrivals in Croatia are the result of Croatia's abilities in tourism sector or geopolitical disasters of the most important competitors. As we are pointing to the uncertainty segment in terms of future development, it is clear that such sort of analysis is more than necessary to approach the risk response from Croatia's perspective as a tourist destination and achieve the basic goal of any strategic management: that an object of governing depends more on our own strategic, tactical and operative actions and less on externality trends.

Travel influencer marketing sve je značajniji kao jedan od segmenta marketinga te kao takav ima sve snažniji utjecaj na ponašanje potrošača u turizmu koje obuhvaća donošenje kupovnih odluka koje su povezane s turističkom destinacijom, smještajem, odabirom restorana, turističkih atrakcija i sadržaja. Kako je travel influencer marketing u samim začecima tema kao takva je u nedovoljnoj mjeri istražena. Zato se ovim diplomskim radom kroz empirijsko istraživački dio nastoji potvrditi utjecaj travel influencer marketinga na ponašanje potrašača u turizmu. Cilj je dokazati kolika je svrsishodnost travel influencer marketinga kod potrošača u turizmu. Ciljevi istraživanja ovog rada ispitani su pomoću koncipiranog anketnog upitnika kojima se prikupljaju podaci, a čijom se preciznom obradom ocrtavaju stavovi i mišljenja potrošača u turizmu. Pomoću četiri postavljene hipoteze dolazi se do zaključaka o veličini utjecaja travel influencer marketinga na ponašanje potrošača u turizmu. Tako ovaj diplomski rad daje znanstveni doprinos u primjeni travel influencer marketinga, a čiji se rezultati i zaključci mogu implementirati u marketinškim aktivnostima turističkih destinacija i subjekata u turizmu. Travel influencer marketing is increasingly important as one of the segments of marketing, and as such has an increasingly strong influence on the behavior of consumers in tourism, which includes making purchase decisions related to the tourist destination, accommodation, selection of restaurants, tourist attractions, and tourist content. As travel influencer marketing is in its infancy, its impact on tourism has been insufficiently researched. This graduation thesis, through an empirical research part, tries to confirm the impact of travel influencer marketing on the behavior of tourists. The goal is to prove the impact of travel influencer marketing among consumers in tourism. The research objectives of this paper were examined using a designed survey questionnaire which collects data, and whose precise processing outlines the attitudes and opinions of consumers in tourism. By defining four hypothesis, this thesis demonstrate the strenght of the influence of travel influencer marketing on the behavior of consumers in tourism. Thus, this graduate thesis provides a scientific contribution to the application of travel influencer marketing and the results and conclusions can be implemented in the marketing activities of tourist destinations and entities in tourism.

Turizam je putovanje u slobodno vrijeme, užitak ili posao i obično je ograničenog trajanja. Turizam u većini slučajeva uključuje putovanje izvan zemlje prebivališta, ali također može uključivati putovanje u druga mjesta u zemlji izvan prebivališta u zemlji podrijetla. Održivi razvoj turizma zahtijeva promjene u percepciji, koje se očituju u drugačijem načinu razmišljanja i percepciji lokalnog stanovništva, što dovodi do stvaranja brenda turističke destinacije. Potrebe potencijalnih turista sve se jasnije mijenjaju kako raste životni standard, turisti imaju sve više novca na raspolaganju kroz racionalno korištenje slobodnog vremena, a poznato je da su sunce i vrijeme dva temeljna uvjeta za uključivanje u turističke tokove te se sve više ističe važnost održivog razvoja u turizmu. Održivim razvojem turizma stvaraju se uvjeti za implementaciju destinacijskog brenda koji povećava potražnju posjetitelja, predstavlja cjelovitu i konkurentnu turističku ponudu te je prilagođen lokalnom stanovništvu. Održivi razvoj turizma zahtijeva promjene u percepciji, koje se očituju u drugačijem načinu razmišljanja i percepciji lokalnog stanovništva, što dovodi do stvaranja brenda turističke destinacije. Da je kvaliteta cijena i rizik vrlo bitna odrednica kod održivosti turističke destinacije pokazuje i glavni dio ovog diplomskog rada. Turisti sve više gledaju kako svoje slobodno vrijeme iskoristiti što kvalitetnije, s manjim troškovima u sigurnim destinacijama bez rizika. Tourism is travel for leisure, pleasure or business and is usually of limited duration. Tourism in most cases involves travel outside the country of residence, but it can also involve travel to other places in the country outside of residence in the country of origin. The sustainable development of tourism requires changes in perception, which are manifested in a different way of thinking and perception of the local population, which leads to the creation of a tourist destination brand. The needs of potential tourists are changing more and more clearly as the standard of living increases, tourists have more and more money at their disposal through the rational use of free time, and it is known that sun and weather are two basic conditions for inclusion in tourist flows, and the importance of sustainable development in tourism. The sustainable development of tourism creates conditions for the implementation of a destination brand that increases visitor demand, represents a complete and competitive tourist offer and is adapted to the local population. The sustainable development of tourism requires changes in perception, which are reflected in a different way of thinking and perception of the local population, which leads to the creation of a brand of a tourist destination. The main part of this thesis shows that the quality of prices and risk is a very important determinant of the sustainability of a tourist destination. Tourists are increasingly looking at how to use their free time as efficiently as possible, with lower costs in safe, risk-free destinations.

Motivacija turista za odlazak na putovanje te odabir destinacije za sobom povlače dugoročan proces koji je pod utjecajem velikog broja čimbenika, bilo da su posjetitelji toga svjesni ili ne. Definirajući motive i želje koji pokreću taj proces doveo nas je do podjele turizma na potkategorije, od kojih je jedan i kulturni turizam, čija je glavna tema ovog diplomskog rada. Uzimajući u obzir navedene karakteristike, pogotovo informaciju da se kulturni turist pomlađuje tijekom vremena, cilj ovog diplomskog rada bio je istražiti koliko se mlađe grupne skupine s drugačijim radnim odnosom u suvremenom svijetu, primanjima i interesima mogu uklopiti u definiciju kulturnog turista. Za razumijevanje kulturnog turizma, bilo je neophodno razmotriti definiciju i poimanje same kulture i turizma, te kako međusobno utječu jedno na drugo. Samom interpretacijom definiran je kulturni turizam, međutim, kako postoji veliki broj definiranja kulture, teško je prihvatiti samo jednu definiciju kulturnog turizma, i samim time, kulturnog turista. Pa ipak, sagledavajući informacije koje su poznate o kulturnim turistima, tijekom istraživanja provedenog u sklopu diplomskog rada prikupljeni su podaci od ispitanika koji spadaju u ciljnu skupinu u dobi između 18 i 29 godina, istražujući koliko važnu ulogu ima njihov doticaj s kulturom na odabir destinacija putovanja pomoću polustrukturiranog upitnika distribuiranog preko interneta. Analizirajući prikupljene rezultate pomoću tri glavne skupine – sociodemografske karakteristike (dob, spol, osobna mjesečna primanja, trajanje radnog odnosa) prošla iskustva s kulturom ispitanika te njihovi interesi i slobodno vrijeme, anketa je distribuirana među hrvatskim i britanskim stanovništvom, te su rezultati uspoređeni kako bi se ustanovilo postoji li razlika u navedenim faktorima zbog različite etničke pripadnosti. Od ukupno 119 prikupljenih odgovora, zaključeno je kako kultura, iako nije primarni, odnosno odlučujući motiv koji potakne putnika da krene na putovanje, sigurno spada u jedan od tri najvažnija. Međutim, kultura nije primarni fokus putovanja ispitanika koji su sudjelovali u ovom istraživanju, već ispitanici spadaju u definiciju kulturnog turista sa sekundarnom motivacijom, što znači da iako su u konstantnoj interakciji s kulturom posjećene destinacije, nisu nužno svjesni učinka koji kultura ostavlja na njih. The motivation of tourists to go on a trip and the choice of a destination entails a long-term process that is influenced by many factors, whether visitors are aware of it or not. Defining the motives and desires that drive this process led us to divide tourism into subcategories, one of which is cultural tourism, which is the main topic of this thesis. Considering the aforementioned characteristics, especially the information that the cultural tourist gets younger over time, the goal of this thesis was to investigate how much younger groups with different work relationships in the modern world, incomes and interests can fit into the definition of a cultural tourist. To understand cultural tourism, it was necessary to consider the definition and understanding of culture and tourism itself, and how they mutually influence each other. Cultural tourism is defined by the interpretation itself, however, as there are a large number of definitions of culture, it is difficult to accept only one definition of cultural tourism, and thus, a cultural tourist. And yet, looking at the information that is known about cultural tourists, during the research carried out as part of the diploma thesis, data was collected from respondents who belong to the target group between the ages of 18 and 29, investigating how important a role their contact with culture has on the choice of travel destinations. using a semi-structured questionnaire distributed over the Internet. Analyzing the collected results using three main groups - sociodemographic characteristics (age, gender, personal monthly income, length of employment), past experiences with the respondents' culture and their interests and free time, the survey was distributed among the Croatian and British population, and the results were compared to it was established whether there is a difference in the mentioned factors due to different ethnicity. Out of a total of 119 answers collected, it was concluded that culture, although it is not the primary, i.e., decisive motive that encourages a traveler to go on a trip, certainly belongs to one of the three most important. However, culture is not the primary focus of the travel of the respondents who participated in this research, but the respondents belong to the definition of a cultural tourist with secondary motivation, which means that although they are in constant interaction with the culture of the visited destinations, they are not necessarily aware of the effect that culture leaves on them.

Pojam turističke destinacije obuhvaća lokacije raznih veličina te se one razvrstavaju prema prevladavajućim obilježjima koje je moguće pojedinačno analizirati radi dobivanja uvida u konkurentnost turističke destinacije na turističkom tržištu. Provođenje marketinških aktivnosti za turističke destinacije ima svoje specifičnosti, a tada te aktivnosti provode organizacije za marketing turističkih odredišta koje usklađuju zadaće brojnih sudionika i čije se ovlasti razlikuju ovisno o razini djelovanja. Na marku turističke destinacije utječe više elemenata, ali kao ključni se izdvajaju naziv, logo i slogan. Brendiranje upotrebljava kreiranu marku za daljnje procese ostvarivanja konkurentnosti na turističkom tržištu, a na njega se nadovezuje pozicioniranje. Pozicioniranjem se utječe na percepciju marke kod potrošača izdvajajući jedno ili više diferencijacijskih obilježja. U slučaju turističkih destinacija, izdvaja se više obilježja jer one nude više sadržaja od samo jednog proizvoda. Elementi pozicioniranja su naziv, simbol i najvažnije, slogan. Slogan predstavlja temelj svih promotivnih aktivnosti jer čini poveznicu u obliku osnovne poruke koja se provlači kroz sve oblike oglašavanja. Slogani se koriste za postizanje željene pozicije na tržištu, a nakon njenog uspostavljanja služe kao asocijacije. Kako je Savezna Republika Njemačka jedna od najvećih hrvatskih emitivnih tržišta, ali i jedna od šest država koje Hrvati najčešće posjećuju, analizirala se uloga slogana na pozicioniranje njemačkih saveznih država. Nakon prezentiranja teorijske osnove o povezanim pojmovima kako bi se stvorio dobar temelj za razumijevanje važnosti istraživanja turističkih slogana, provelo se empirijsko istraživanje u svrhu analize primarnih podataka. Turistički slogani saveznih njemačkih država prikupljeni su, analizirani i klasificirani u kategorije te je provedeno online anketno istraživanje o asocijacijama mladih u Hrvatskoj o navedenim sloganima. Rezultati provedenih istraživanja odgovorili su na prvobitno postavljenja istraživačka pitanja koja su se odnosila na obilježja slogana njemačkih saveznih država te na usklađenost asocijacija s obilježjima navedenih slogana. Došlo se do zaključka da su obilježja slogana njemačkih saveznih država isticanje prirodnih ljepota, mogućnost pružanja novih iskustava i zabavnih doživljaja te korištenje izraza poput posjeti, otkrij i doživi te da se asocijacije mladih ljudi u Hrvatskoj razlikuju ovisno o njihovoj razini poznavanja njemačkoga jezika, ali su asocijacije većinom usklađene s obilježjima slogana. The term tourist destination includes locations of various sizes which are classified according to the predominant characteristics that can be analyzed individually in order to gain insight into the competitiveness of the tourist destination in the tourist market. Carrying out marketing activities for tourist destinations has its specificities and these activities are carried out by tourism destination marketing organizations that coordinate the tasks of numerous participants and whose powers differ depending on the level of activity. The brand of a tourist destination is influenced by several elements, but the name, logo and slogan stand out as key. Branding uses the created brand for further processes of achieving competitiveness in the tourism market, and it is followed by positioning. Positioning affects the perception of the brand by consumers by highlighting one or more differentiating features. In the case of tourist destinations, more features stand out because they offer more content than just one product. The elements of positioning are the name, the symbol and most importantly, the slogan. The slogan is the foundation of all promotional activities because it creates a link in the form of a basic message that runs through all forms of advertising. Slogans are used to achieve the desired position in the market, and after its establishment, they serve as associations. As the Federal Republic of Germany is one of the largest Croatian emitting markets, but also one of the six countries most frequently visited by Croats, the role of slogans in positioning German federal states was analyzed. After presenting the theoretical basis of related concepts in order to create a good foundation for understanding the importance of tourism slogan research, an empirical research was conducted to analyze the primary data. The tourist slogans of the German federal states were collected, analyzed and classified into categories, and an online survey was conducted on associations of youth in Croatia about the respective slogans. The results of the conducted research answered the originally posed research questions, which were related to the characteristics of the slogans of the German federal states and to the conformity of associations with the characteristics of the said slogans. It was concluded that the characteristics of the slogans of the German federal states are the emphasis on natural beauty, the possibility of providing new and fun experiences, and the use of expressions such as visit, discover and experience and that the associations of young people in Croatia differ depending on their level of knowledge of the German language, but associations are mostly aligned with the characteristics of the slogan.

Turizam se smatra jedinim od simbola globalizacije i sastavni je dio svjetskog procesa razvoja, koji sa sobom nosi i brojne posljedice. Jedna je od tih posljedica i standardizacija proizvoda i usluga. Isto tako, turizam djeluje negativno i na prirodno okruženje, čije je narušavanje posljedica masovnog turizma. Velikim brojem posjeta turista u turističkoj sezoni dolazi do ugrožavanja prirodnih i kulturnih resursa kao i infrastrukture određene turističke destinacije. Stručnjaci navode da obujam turizma nije veliki problem ako ne dolazi do broja koji premašuje ekonomske, socijalne i prirodne kapacitete pojedine turističke destinacije. Iz tih se razloga suvremeni i budući razvoj turizma treba temeljiti na specifičnim turističkim proizvodima i uslugama koje su namijenjene užem segmentu potražnje. Navedeno se odnosi na selektivne oblike turizma, koji se vide kao održivi. Još je jedan od problema s kojim se susreće turizam Hrvatske i neravnomjerna razvijenost, a to se odnosi na veća ulaganja i razvitak obalnih dijelova Hrvatske, dok kontinentalni turizam zaostaje i ne ostvaruje svoj potencijal. Prema tome, smatra se da se razvojem selektivnog turizma i povećanjem turističke ponude na području kontinentalne Hrvatske može postići veći broj turističkih posjeta i smanjiti sezonalnost turizma, koji predstavlja prepreku hrvatskom turizmu. Cilj je ovog diplomskog rada ukazati na mogućnosti razvoja kontinentalnog turizma te revitalizaciju zaboravljene materijalne i nematerijalne baštine. Tourism is considered as one of the symbols of globalization and is an integral part of the world development process, which brings with it numerous consequences, while one of them is the standardization of products and services. Likewise, tourism has a negative effect on the natural environment, the destruction of which is a consequence of mass tourism. Many tourist visits in the tourist season endangers the natural and cultural resources as well as the infrastructure of a certain tourist destination. Experts state that the volume of tourism is not a big problem if it does not reach a number that exceeds the economic, social, and natural capacities of an individual tourist destination. For these reasons, the current and future development of tourism should be based on specific tourist products and services that are intended for a narrower segment of demand. The above refers to selective forms of tourism that are seen as sustainable. Another problem that tourism in Croatia faces is uneven development, and this refers to greater investments and development of the coastal parts of Croatia, while continental tourism lags and does not realize it´s potential. Therefore, it is considered that by developing selective tourism and increasing the tourist offer on the territory of continental Croatia, a greater number of tourist visits can be achieved and the seasonality of tourism, which is an obstacle to Croatian tourism, can be reduced. The aim of this thesis is to point out the possibilities of continental tourism development and the revitalization of forgotten tangible and intangible heritage.

Upravljanje turističkom destinacijom zahtjeva prilagodbu promjena u turističkoj potražnji. Razvoj turističke destinacije motiviran je postojanjem turističkog proizvoda koji se može ponuditi na turističkom tržištu. Način na koji će se turistički proizvod oblikovati ovisi o vrsti turističke destinacije. U današnje vrijeme napredne tehnologije turisti imaju veću mogućnost dolaska do informacija, te su im zbog toga kod putovanja očekivanja veća. Očekuje se više od odmora, turisti žele nove turističke proizvode, to jest razne manifestacije i atrakcije koje će ih privući na odabir destinacije. Turisti postaju sve zahtjevniji u pogledu asortimana i kvalitete turističkih proizvoda koji im se nude pri odabiru svoje destinacije. The tourism destination management requires permanent adjustment to the tourism demand changes. The development of the tourism destination is caused by the existence of certain tourism product that can be placed in the tourism market. The way how will the tourist product be shaped depends on the type of tourist destination. In today's age of technology, tourists have greater access to information, which is the main reason why they have higher expectations when it comes to travel. They expect more of holiday, tourists want new tourist products, that is, various manifestations and attractions that will attract them to choose a destination. Tourists are becoming increasingly demanding in terms of the range and quality of tourist products they offer when choosing their destination.

Ovaj završni rad obrađuje temu hotelijerstva kao faktora atraktivnosti turističke destinacije. Polazeći od teoretskog koncepta hotelijerstva, u radu se analizira pojam i koncept hotelijerstva, povijesni razvoj te vrste i obilježja hotela. Pored toga, rad isto tako analizira pojam i tipologiju turističke destinacije te je prikazan životni ciklus iste kao i destinacijski marketing koji uključuje promicanje određene lokacije i njene prednosti. Također je prikazan pojam turističkih atrakcija te njihova klasifikacija prema Lew-u. U radu je naveden pojam destinacijske atraktivnosti kao i mjerenje atraktivnosti. Najvažnija stavka ovog rada je praktični dio u kojem su navedeni primjeri hotela koji su faktori atraktivnosti turističke destinacije te prikaz njihovih struktura., This final thesis deals with the topic of hotel management as a factor in the attractiveness of a tourist destination. Starting from the theoretical concept of hotel industry, the paper analyzes the term and concept of hotel management, its historical development of the type and characteristics of hotels. In addition, this thesis also analyzes the concept and typology of a tourist destination and presents its life cycle as well as destination marketing, which includes the promotion of a specific location and its advantages. The concept of tourist attractions and their classification according to Lew is also presented. The thesis describes the concept of destination attractiveness as well as the measurement of attractiveness. The most important item of this thesis is the practical part, which lists examples of hotels that are attractive factors of a tourist destination, as well as a presentation of their structures.

Marketing usluga u turizmu podrazumijeva korištenje različitih strategija i aktivnosti koje su prilagođene turističkom tržištu sa svrhom promocije i prodaje proizvoda. Turizam je temeljen na slobodnom vremenu i dohotku potrošača pri čemu se promocija nastoji prilagoditi ciljnoj skupini potrošača. Na turističkom tržištu susreću se turistička ponuda i potražnja koje su specifične po tome što se ponuda može koristiti samo na turističkoj destinaciji na kojoj se nalazi. Turistički proizvodi dostupni su u turističkim destinacijama do kojih turisti putuju, a zajedno stvaraju doživljaj za potrošače. Turistička ponuda veoma je raznovrsna te zavisi od prirodnih, kulturnih, smještajnih i drugih resursa koji se nalaze na nekom području, dok je turistička potražnja subjektivna i ovisi o željama i potrebama pojedinaca. Nacionalni parkovi dio su turističke ponude zemalja u kojima se nalaze, a budući da se radi o zaštićenim područjima njihove marketinške aktivnosti trebaju biti u skladu s propisima zakona o zaštiti prirode. U Republici Hrvatskoj nalazi se osam nacionalnih parkova od kojih svaki predstavlja posebno područje s iznimnim prirodnim i kulturno-povijesnim vrijednostima. Njihova ponuda nastoji uključiti principe održivog turizma kako bi se područja očuvala i za buduće generacije posjetitelja. Marketing services in tourism implies the use of different strategies and activities that are adapted to the tourist market for the purpose of promoting and selling products. Tourism is based on the free time and income of the consumer, where the promotion tries to adapt to the target group of consumers. In the tourist market, tourist offer and demand meet, which are specific in that the offer can only be used at the tourist destination where it is located. Tourist products are available in tourist destinations to which tourists travel, and together they create an experience for consumers. The tourist offer is very diverse and depends on the natural and cultural resources found in an area, while tourist demand is subjective and depends on the wishes and needs of individuals. National parks are part of the tourist offer of the countries in which they are located, and since they are protected areas, their marketing activities should be in accordance with the regulations of the law of nature protection. There are eight national parks in the Republic of Croatia, each of which represents a special area with exceptional natural and cultural-historical values. Their offer is based on the principles of sustainable tourism in order to preserve the area for future generations of visitors.

Turizam je gospodarska grana koja je od velike važnosti u Republici Hrvatskoj. U svijetu je Hrvatska prepoznata kao zemlja netaknute prirode, mora, otoka i bogate kulturne baštine. S druge strane mnoge turističke destinacije nude sličnu ponudu. Izgradnja jakog i snažnog brenda može pomoći Hrvatskoj u stvaranju prednosti nad konkurencijom. Kako bi izgradili jak, prepoznatljiv i pozitivan brend treba raditi na komuniciranju svih pozitivnih aspekata koje Hrvatska ima. U ovome se diplomskom radu kroz sedam poglavlja istražuje o važnosti brendiranja destinacije, navode se elementi brenda te sam proces brendiranja. Također analizira se i Hrvatska kao turistička destinacija, vrijednost njezinog brenda te načni na koje se Hrvatska može promovirati. Drugi dio rada odnosi se na empirijsko istraživanje u kojem se provelo anketiranje. U anketi su ispitanici dali svoje mišljenje o postavljenim pitanjima vezanih uz turistički brend Hrvatske. Nakon obrade podataka iz ankete, može se zaključiti kako Hrvatska ima sve potrebno za razvoj turističkog brenda, stanovnici Hrvatske imaju pozitivno mišljenje o njezinom imidžu te kako su more i obala i dalje dominantni proizvodi Hrvatskog turizma. Cilj ovoga rada je istražiti kako učinkovito brendirati Hrvatsku kao turističku destinaciju. Problem istraživanja u ovome radu bio je otkriti kako ispitanici vide trenutno stanje turističkog brenda Hrvatske. Metode koje su korištene u radu su: metoda anketiranja, metoda analize i sinteze te metoda indukcije i dedukcije. Tourism is of great importance in the Republic of Croatia. In the world, Croatia is recognized as a country of beautiful nature, sea, islands and rich cultural heritage. On the other hand, many destinations in the Mediterran offers a simillar tourist products as Croatia. Building a strong and powerful brand can help Croatia to strengthen it's competitiveness. Many studies have shown that branding is especially important today in the time of globalization. In order to build a strong, recognizable and positive image, it is necessary to work on communicating all the positive aspects that Croatia has. In this master's thesis, the issue of branding tourism destinations is researched in two parts. In the theoretical part, the destination branding process is defined through seven chapters. It also analyzes Croatia as a tourist destination, the value of its brand and the way in which Croatia is promoted in the world. The second part is the empirical research in which the survey was conducted. In the survey, respondents gave their opinion on the branding of Croatia. After processing the data from the survey, it can be concluded that Croatia has everything necessary for the development of a tourist brand, the citizens of Croatia have a positive opinion about its image, and that the sea and the coast are still dominant products of Croatian tourism. The aim of this master's thesis is to learn how to promote Croatia as a tourist destination. The problem in resarch was to find out how the respondents see the current position of Croatia's tourism brand.

Društvene mreže sve su prisutnije i broj korisnika se znatno povećao od početka njihova korištenja do sad. U početku su bile stvorene za komunikaciju, no razvojem dobivaju na značaju. Marketinški stručnjaci okreću se digitalnim medijima za promociju više nego tradicionalnim. Ovaj trend nije zaobišao ni turistički sektor te mnoge turističke organizacije svoju promociju i komunikaciju vrše upravo preko društvenih mreža. Cilj ovog diplomskog rada bio je provesti istraživanje te utvrditi utječu li društvene mreže na odabir turističke destinacije. Istraživanju je pristupilo 104 ispitanika. Rezultati istraživanja ukazali su kako društvene mreže najviše služe za informiranje o turističkoj destinaciji. Ispitanici su se izjasnili kako su najbolje društvene mreže u svrhu informiranja o turističkoj destinaciji Instagram i Facebook. Istraživanje je utvrdilo kako društvene mreže imaju utjecaja, no ne u prevelikoj mjeri. Ispitanicima su važniji čimbenici kao što su financijski troškovi, turistička ponuda destinacije, prometna povezanost i sl. U situaciji gdje ispitanici biraju između triju destinacija, prije će odabrati jeftiniju nego skuplju iako društvene mreže skuplju predstavljaju kao najbolju. Društvene mreže su vrlo bitan alat i posjeduju mnoge prednosti: vizualni sadržaj, recenzije, brze i povratne informacije i slično. Istraživanjem je utvrđeno kako će budući posjetitelji informacije prije potražiti putem digitalnih nego putem tradicionalnih medija Social networks are more and more present and the number of users has increased significantly from the beginning until now. Initially, they were created for communication, but with development, they are gaining in importance. Marketing professionals are turning to digital media for promotion rather than traditional ones. This trend has not by passed the tourism sector either, and many tourism organizations do their promotion and communication through social networks. The aim of this thesis was to conduct research and determine whether social networks influence the choice of tourist destination. The research was attended by 104 respondents. The results of the research indicated that social networks mostly serve to inform about a tourist destination. Respondents stated that the best social network for the purpose of informing about a tourist destination is Instagram and Facebook. Respondents pointed out that the most important factors are financial costs, tourist offer of the destination, transport connections etc. In a situation where respondents choose between 3 destinations, they will rather choose cheaper than more expensive, although social networks present more expensive as the best. Social networks are a very important tool and have many advantages: visual content, reviews, quick and feedback etc. Research has shown that future visitors will seek information through digital media rather than traditional media.

Razvoj turističke destinacije ovisi o mnogo elemenata, između kojih su stanje na tržištu, trendovi, imidž i brojni drugi. Kako bi se destinacija razvijala, potrebno je pripremiti i iskoristiti prirodne i kulturne resurse kako bi se stvaranjem turističkoga proizvoda moglo potaknuti turiste na odabir željene destinacije. Osim ispunjenja njegovih želja i potreba, potrebno je pratiti trendove koji su danas sve važniji i imaju veliku ulogu u odabiru destinacija za odmor. Kako bi se turist odlučio na određenu destinaciju, također važnu ulogu ima i imidž. Imidž se stvara godinama, a potrebno je malo da destinacija dospije na los glas. Kako ne bi došlo do toga, potrebno je konstantno unaprjeđivati postojeće resurse i nadograditi turističke proizvode kako bi oni bili dostatni za svih i kako bi svi dionici imali koristi od toga, odnosno win win situacija. Nova Gradiška je kao turistička destinacija dovela svoj imidž do određene razine, ali potrebno je mnogo truda i rada da bi se to nadogradilo i osigurao održiv i privlačan turistički proizvod. Kroz istraživanje su opisana mnoga rješenja kako bi se unaprijedilo određene resurse, iskoristio njihov maksimum, a Nova Gradiška postala mnogo poznatija i utjecajnija turistička destinacija. Ulaganjem u edukaciju lokalnog stanovništva, privlačenjem investitora u održive projekte, samo su neki od poticaja kako bi destinacija postala poznatija, a samim time i financijski stabilna sto utječe i na zaposlenost i profitabilnost u tom sektoru. The development of a tourist destination depends on many elements, among which are the state of the market, trends, image and many others. In order for the destination to develop, it is necessary to prepare and use natural and cultural resources so that the creation of a tourist product can encourage tourists to choose the desired destination. In addition to fulfilling his wishes and needs, it is necessary to follow the trends that are increasingly important today and play a major role in choosing a holiday destination. In order for a tourist to decide on a specific destination, image also plays an important role. The image is created over the years, and it takes a bit for the destination to get a bad name. In order to prevent this, it is necessary to constantly improve existing resources and upgrade tourism products so that they are sufficient for all and so that all stakeholders benefit from it, or win win situation. As a tourist destination, Nova Gradiška has brought its image to a certain level, but it takes a lot of effort and work to upgrade it and ensure a sustainable and attractive tourist product. Through the research, many solutions have been described in order to improve certain resources, make the most of them, and Nova Gradiška has become a much more famous and influential tourist destination. By investing in the education of the local population, attracting investors to sustainable projects, are just some of the incentives to make the destination more famous, and thus financially stable, which affects employment and profitability in the sector.

Turistička destinacija jedan je od elemenata turističkog sustava. Većina turističkih destinacija sadrži 6 komponenti (6A): atrakcije, dostupnost, receptivne sadržaje, paket aranžmane, razne aktivnosti i pomoćne usluge. S obzirom na kompleksnost turističkog sustava, potrebno je na pravilan način upravljati njime, kako bi mogao normalno funkcionirati kroz četiri klasične funkcije upravljanja: planiranje i odlučivanje, organiziranje, upravljanje ljudskim resursima i vođenje, te kontrola i monitoring. Tijelo koje je zaduženo za upravljanje turističkom destinacijom je destinacijska menadžment organizacija (DMO). Njena zadaća je da koordinira aktivnosti svih razvojnih dionika destinacije, to jest da bude voditelj turističkog razvoja u destinaciji. Nakon DMO, dolazimo do destinacijske menadžment kompanije (DMK) koja pruža usluge korisnicima i na tržišta plasira originalne paket aranžmane temeljene na jedinstvenim resursima i atrakcijama destinacije. U početku su usluge DMK najviše koristili planeri sastanaka i skupova, no kasnije su razni turoperatori i turističke agencije uvidjele njihove prednosti, te su ih postepeno počeli koristiti. Destinacijske menadžment kompanije djeluju kao lokalni partneri outbound turoperatorima, turističkim agencijama i organizatorima skupova i događanja, ali i samostalno u organizaciji i prodaji složenih turističkih proizvoda – izleta, paket-aranžmana, događanja, manifestacija, stručnih skupova i to kao inbound turoperatori. Navedeni su i primjeri destinacijskih menadžment kompanija u Hrvatskoj i u svijetu te je napravljena komparacija između poduzeć Uniline d.o.o. i Access Destination Services. A tourism destination is one of the elements of the tourism system. Most tourism destinations contain 6 components (6A): attractions, accessibility, receptive facilities, package deals, various activities and ancillary services. Given the complexity of the tourism system, it is necessary to manage it properly, so that it can function normally through four management functions: planning and decision-making, organizing, staffing and management, and control and monitoring. The body in charge of tourism destination management is the destination management organization (DMO). Its task is to coordinate the activities of all development stakeholders of the destination, and to be the leader of tourism development in the destination. After DMO, we come to a destination management company (DMC) that provides customer service and markets original travel packages based on the destination's unique resources and attractions. In the beginning, DMC services were mostly used by planners of meetings and gatherings, but later various tour operators and travel agencies realized their advantages, and gradually began to use them. Destination management companies act as local partners to outbound tour operators, travel agencies and organizers of gatherings and events, but also independently in the organization and sale of complex tourist products – excursions, package deals, events, manifestations, professional gatherings as inbound tour operators. Examples of destination management companies in Croatia and in the world are also given, and a comparison was made between Uniline d.o.o. and Access Destination Services.

Dosadašnji razvoj turizma bio je najvećim dijelom orijentiran na rast turističkog prometa, pri čemu su pitanja održivosti razvoja i njegovog utjecaja na lokalnu zajednicu uglavnom bila zanemarivana ili marginalizirana. Međutim, suvremeni razvoj društva omogućava sve većem broju ljudi Uključivanje u turistička kretanja pa se i pritisak na destinacije, posebice na one koje su najposjećenije na međunarodnoj razini, povećava. Stoga se u posljednje vrijeme naglašava problem prekomjernog turizma i njegovih posljedica na kvalitetu života lokalnog stanovništva u destinacijama u kojima se pojavljuje. Fenomen prekomjernog turizma reakcija je lokalnog stanovništva na preveliko opterećenje njihovog okruženja i nemogućnost ostvarenja optimalnih životnih uvjeta. Brojne se destinacije suočavaju s posljedicama prekomjernog turizma, a dionici tih destinacija na svim razinama uključuju se u rješavanje nastalih problema. Cilj ovog rada je analizirati čimbenike koji su uvjetovali pojavu i razvoj prekomjernog turizma te utvrditi mogućnosti prevladavanja učinaka prekomjernog turizma na razini destinacija. Doprinos rada očituje se u njegovoj primjenjivosti u analizi uzroka pojave prekomjernog turizma, kao i u definiranju uloge pojedinih dionika destinacije u prevladavanju problema uzrokovanih ovakvim razvojem turizma.

Predmet ovog rada je istraživanje uloge odnosa s javnošću u održivom razvoju turističke destinacije. Pri tome se turistička destinacija istražuje kao poslovni sustav na regionalnoj razini. U radu se polazi od spoznaje da se održivi razvoj turističke destinacije temelji na primjeni različitih načela održivog razvoja: ekoloških, sociokulturnih, ekonomskih, tehnoloških te političkih načela. Cilj je ovog rada istražiti utjecaj te primjenu odnosa s javnošću na održivi razvoj turističke destinacije na primjeru Zadarske županije. Provedeno je primarno istraživanje na primjeru turističke destinacije Zadarske županije u kojem su pomoću anketnog upitnika ispitani su različiti dionici iz područja javnog i privatnog sektora kao pružatelji turističke ponude u turizmu te ekspertna skupina. Ispitan je i utjecaj različitih dionika iz područja javnog i privatnog sektora na održivost destinacije. Metode istraživanja korištene u ovom radu su metoda istraživanja za stolom (desk research) te metoda anketnog upitnika i SWOT analize. U obradi rezultata istraživanja korištena je metoda deskriptivne statistike, inferencijalna statistika te Delphi metoda. Rezultati provedenog istraživanja ukazuju na posebnu ulogu odnosa s javnošću u održivom razvoju turističke destinacije.

Pandemija uzrokovana virusom COVID-19 je ostavila značajne implikacije, kako na svjetski turizam, tako i na cjelokupno svjetsko gospodarstvo. Potvrđena osjetljivost turizma na ovakve izvanredne situacije, kao i promjene stavova turista prema poduzimanju turističkih putovanja i boravka u turističkim destinacijama ukazuje na važnu činjenicu kako je nužno i potrebno pratiti kako isti percipiraju sigurnost u destinacijama s obzirom da danas ista predstavlja ključan faktor ostvarenja konkurentskih prednosti destinacije na turističkom tržištu. Autori su u ovom radu koristili epistemološki pristup sa ciljem razvoja konceptualnog modela za sigurnost turističke destinacije u post-kovid periodu. Izradom konceptualnog modela predložen je teorijski razvojni okvir koji potiče promatranje relevantnih konstrukata u sigurnosti turističke destinacije.

The purpose of this conceptual study is to define the possibilities and constraints of assessing the economic impact of tangible cultural heritage on the economic sustainability of a tourism destination. To achieve this goal, the following were critically analysed: (1) strengths and limitations of previously used assessment approaches and techniques; and (2) sustainable development indicators for urban tourism destinations that contain world-class cultural heritage sites. The case study used in this research is an urban cultural heritage site listed on the UNESCO World Heritage List, namely the Historical Complex of Split with the Palace of Diocletian, Croatia, and the associated tourism destination setting. Observational and case study methods were used. Despite all previous efforts to prevent miscalculations and develop a technique that would best suit the tangible cultural heritage valuation process, findings suggest that each cultural heritage site has unique characteristics and requires its own approach to assessing its value and impact. Moreover, such findings have further implications for the UNESCO World Heritage List and the management of World Heritage sites., Svrha je ovog konceptualnog rada definirati mogućnosti i ograničenja procjene ekonomskog utjecaja kulturne baštine na ekonomsku održivost turističke destinacije. Kako bi se postigao cilj ovog istraživanja, kritički se analiziraju: (1) pristupi i tehnike ekonomske procjene utjecaja materijalne kulturne baštine na destinaciju, ukazujući pritom na njihove glavne prednosti i ograničenja; (2) pokazatelji održivog razvoja za urbane turističke destinacije koje sadrže lokalitete kulturne baštine svjetske klase. Studija slučaja koja se koristi u ovom istraživanju jest urbani lokalitet kulturne baštine, uvrštena na UNESCO-ov popis svjetske baštine, točnije, povijesni kompleks Splita s Dioklecijanovom palačom i pripadajući prostor turističke destinacije. U ovoj studiji koriste se metode promatranja i analize slučaja. Unatoč svim dosadašnjim naporima da se spriječe pogrešne procjene i razvije tehnika koja bi najbolje odgovarala procesu vrednovanja materijalne kulturne baštine, nalazi ovog rada sugeriraju da svako mjesto kulturne baštine ima jedinstvene karakteristike pa stoga mora imati i svoj vlastiti pristup procjeni njezine vrijednosti i utjecaja. Takvi nalazi imaju daljnje implikacije na UNESCO-ov popis kulturne baštine i upravljanje lokalitetima svjetske baštine.

Ovaj se rad bavi temom utjecaja pandemije COVID-19 na hrvatski turizam. Naime, ova je tema vrlo aktualna jer je navedeni javno-zdravstveni problem zahvatio cijeli svijet i ostavlja negativne posljedice na brojne djelatnosti. Budući da gospodarstvo Republike Hrvatske počiva na turizmu, za pretpostaviti je da se pandemija negativno odrazila i na turizam Hrvatske općenito, a samim time i ostavila posljedice na gospodarstvo. U skladu s tim, u ovom se radu daje pregled hrvatskog turizma prije i tijekom pandemije koronavirusa, tj. prikazuje se usporedba predpandemijske 2019. godine sa pandemijskim godinama (2020. i 2021.). Iz rada se može zaključiti da je hrvatsko gospodarstvo definitivno pogođeno pandemijom, što će ostaviti dugoročne posljedice i slijedi velika recesija. Naime, 2020. godina bila je najgora godina u povijesti putovanja, ne samo u Hrvatskoj nego i u cijelome svijetu. No, već se u 2021. godini mogu primijetiti određeni pozitivni pomaci, što je rezultat javno-zdravstvenih preporuka i mjera te posljedično i povoljnije epidemijske situacije.