Search

S obzirom na današnje trendove, učestalu uporabu uređaja i vrijeme provedeno ispred ekrana opće je mišljenje da je čitanje u padu, posebice kod mlađih generacija. Društvene mreže, navika da se u što kraćem vremenskom roku dođe do što veće količine informacija i pretežito vizualan sadržaj smatraju se karakteristikama mladih ljudi. E-knjiga trebala je ponuditi rješenje i omogućiti knjizi da ostane relevantna u digitalnom dobu. Međutim, unatoč prvotnim pretpostavkama da e-knjiga podrazumijeva smanjenu uporabu i eventualni nestanak tiskane trendovi pokazuju da se desilo suprotno te su oba formata tražena. U ovome radu cilj je bio predstaviti tiskanu i e-knjigu, njihove glavne značajke, prednosti i mane, prisutnosti na društvenim mrežama te saznati više o stavovima i čitalačkim navikama studenata Filozofskog fakulteta, pripadnicima Generacije Z, putem ankete. Osim provedenog istraživanja kako bi se dobio potpuniji prikaz mišljenja i stavova o knjizi predstavljena su i druga istraživanja. Na temelju analize dobivenih rezultata formiran je zaključak da je e-knjigu potrebno dodatno razviti i unaprijediti te da popularnost tiskane i činjenica da je preferiraju za čitanje u slobodno vrijeme uvelike ovisi o subjektivnom doživljaju čitatelja, a da čitanje nije u padu već da se čita na drugačiji način. Considering today's trends, frequent use of devices and time spent looking at screens, the general opinion is that reading is on a downward trend, especially among the younger generations. Social media, the habit of obtaining as much information as possible in as little time and prevalent visual content are seen as characteristics of young people. The e-book was supposed to offer a solution and allow for the book to remain relevant in the digital age. However, despite the initial assumptions that the presence of e-book means a decrease in the use of the print book and its eventual disappearance, trends are showing that the opposite has happened and that both formats are equally sought after. The aim of this paper was to give an overview of both print and e-book, their main characteristics, advantages and disadvantages, presence online and to find out more about the attitudes and reading habits of students of Faculty of Humanities and Social Sciences, predominantly members of Generation Z, through a questionnaire. To get a fuller picture of book-related opinions and attitudes, other research has been reviewed as well. Based off the obtained results, it was concluded that e-book needs to develop further and that the popularity of the print and the facts that students prefer it to read in their spare time is largely due to the reader's subjective opinion and that reading is not declining but being done differently.

Razvojem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, prije svega i najznačajnije razvojem računalne tehnologije i globalne računalne mreže (interneta), otvorile su se brojne nove mogućnosti za autore u pogledu samostalnog izdavanja autorskih djela. Tehnologija je autorima dala izbor da ne moraju nužno krenuti tradicionalnim putem izdavaštva, pri čemu autori sklapaju ugovor s izdavačima (nakladnicima) o izdavanju njihovih autorskih djela već imaju opciju samostalno izdati svoja autorska djela. Broj samostalno izdanih knjiga u svijetu u zadnjih desetak godina je porastao te se procjenjuje da se svake godine samostalno izda oko dva milijuna novih naslova. Cilj ovoga rad je pojasniti pojam izdavaštva (nakladništva), posao izdavača, razvoj i digitalizaciju izdavaštva kao industrije te izdavaštvo u današnjem vremenu. Nadalje objašnjava se pojam samoizdavaštva, trendovi vezani uz samoizdavaštvo, utjecaj koji je imala pandemija COVID-19 na trendove u samoizdavaštvu, povezanost knjiga, e-knjiga i samoizdavaštva. Svrha rada je također analizirati temeljne pojmove kao što su izdavaštvo i samoizdavaštvo te objasniti trendove vezane uz samoizdavaštvo i odgovoriti na pitanje u kojoj je mjeri samoizdavaštvo rastući trend.

Usluga korištenja e-knjige u Knjižnicama grada Zagreba uvedena je krajem svibnja 2019. godine čime su stvoreni uvjeti za njen daljnji razvoj. Deset mjeseci poslije dogodila se jedna krizna situacija, zatvaranje knjižnica zbog pojave pandemije COVID-19 te potres koji je pogodio grad Zagreb i Zagrebačku županiju. U ovom diplomskom radu istraženo je kako su ta dva događaja utjecala na posudbu i korištenje e-knjige u mreži narodnih Knjižnica grada Zagreba (KGZ). Istraživanje je provedeno korištenjem statističkih podataka dobivenih iz sustava Knjižnica grada Zagreba te dostupne literature. U svrhu sagledavanja trenutnog odnosa čitatelja prema e-knjizi provedena je anketa u 15 knjižnica iz mreže KGZ-a te su dobiveni podaci sistematizirani i obrađeni. Pokazano je kako se povećava udio čitatelja e-knjige od trenutka uvođenja usluge posudbe eknjige u Knjižnicama grada Zagreba. Iz statističkih podataka vidljivo je da su fizičko zatvaranje knjižnica i ograničenost kretanja zbog epidemioloških mjera pozitivno utjecali na povećanje korištenja e-knjige. Najnoviji podaci iz 2021. godine pokazuju da to nije bio samo prolazan trend nego da se e-knjiga i dalje nastavlja sve više koristiti. Statistička analiza obavljena je na najnovijim podacima koji obuhvaćaju razdoblje od uvođenja usluge e-knjige u Knjižnicama grada Zagreba do trenutka pisanja ovog rada. Anketa je provedena nad 360 članova iz 15 različitih knjižnica na području grada Zagreba, obrađeni rezultati su uspoređeni s dostupnim statističkim podacima te je iz svega zaključeno da se uz pandemiju i potres koji su bili svojevrsni katalizator procesa, trend povećanja čitanja e-knjige i dalje nastavlja među čitateljima svih zanimanja i svih dobnih skupina. The service of using the e-book in the Zagreb City Libraries was introduced at the end of May 2019, which created the conditions for its further development. Ten months later, there was a crisis situation, the closure of libraries due to the COVID-19 pandemic and the earthquake that hit the City of Zagreb and Zagreb County. In this thesis, it was investigated how these two events affected the borrowing and use of e-books in the network of public libraries of the City of Zagreb (KGZ). The research was conducted using statistical data obtained from the Zagreb City Libraries system and available literature. In order to understand the current attitude of readers towards the e-book, a survey was conducted in 15 libraries from the KGZ network, and the obtained data were systematized and processed. It has been shown that the share of e-book readers has been increasing since the introduction of the e-book reading service in the Zagreb City Libraries. Statistics show that the physical closure of libraries and limited movement due to epidemiological restrictions have had a positive effect on increasing the use of e-books. The latest data from 2021 show that this was not just a passing trend, but that the e-book continues to be used more and more. Statistical analysis was performed on the latest data covering the period from the introduction of the e-book service in the Zagreb City Libraries to the time of writing this paper. The survey was conducted on 360 readers from 15 different libraries in the city of Zagreb, the processed results were compared with available statistics and it was concluded that with the pandemic and earthquake that were a catalyst for the process, the trend of increasing e-book reading continues among readers of all occupations and all age groups.

U suvremenom svijetu sve više tiskanih medija okreće se digitalnom načinu poslovanja pa tako i kod tiskanih knjiga sve više autora se oslanja i na elektroničko izdavaštvo. Knjižnice su ograničene prostorom pa nerijetko nastaje i problem nedostatka primjeraka željenog autora, te je potrebno određeno vrijeme da se vrati u knjižnicu. Kod e-knjige se ne može desiti da nema dovoljan broj primjeraka ili da je knjiga previše oštećena što često zna biti problem kod tiskanih izdanja. U Hrvatskoj je e-knjiga dostupna svim učenicima i studentima kao i njihovim profesorima, odnosno svima koji su u autorizacijskom sustavu znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj u kojem svaki član koji pripada toj akademskoj i istraživačkoj zajednici u matičnoj ustanovi dobiva svoj AAI@EduHr elektronički identitet, odnosno korisničku oznaku i zaporku. Namjera diplomskog rada je istražiti i analizirati interes učenika osnovnih škola za e-lektiru te napraviti web-stranicu s e-knjigama za Osnovnu školu Antuna i Ivana Kukuljevića, Varaždinske Toplice, što bi uvećalo vrijednost već postojećoj stranici škole i kako bi se učenike potaknulo na čitanje knjiga. U radu su prikazane pozitivne i negativne strane uporabe e-knjige, kako se digitaliziraju i kako se koriste te koji su uređaji potrebni za njihovo čitanje. Pokazana je ukratko web-stranica i navedeno koje tehnologije su korištene. Istraživački dio rada je anketiranje učenika gdje su dobiveni odgovori koriste li e-lektiru i znaju li uopće da imaju tu mogućnost. U digitalnom svijetu velik je problem piratstvo i upravljanje autorskim pravima. U ovom projektu bit će korištene samo javno dostupne knjige za koje je dobiveno i pismeno dopuštenje za korištenje. In the contemporary world, print-based media progressively redirects to the digital way of doing business, so when it comes to printed books, analogically, there is an increase in authors who rely on electronic publishing. Libraries are space limited, so a lack of desired author copies makes a problem more often, due to quite a lot of time for copy to be returned to the library. When it comes to an e-book, those problems are avoided and the book also cannot be damaged, which can often be a problem with printed editions. In Croatia, the e-book is available to all pupils and students, also to their professors, as well as to all signed up to the Ministry of Science and Education's authorization system, where each academic and research community member receives his AAI@EduHr electronic identity, and a password at the parent institution. The thesis intention is to explore and analyse the interest of primary school students in e-reading and create a website with e-books for the Elementary School Antun and Ivan Kukuljević, Varaždinske Toplice, which would increase the existing school webpage value and encourage students for books reading. The thesis presents the positive and negative sides of the e-books use, how they are digitized and how they are used, and which devices are needed to read them. The website is shown briefly and it is stated which technologies were used. The thesis research part was a survey of students in order to gather information whether they use e-reading and whether they know at all that they have this opportunity. In the digital world, piracy and copyright management are a severe problem. Only publicly available books, for which written permission has been obtained, were used in this thesis.

U zadnjih 15 godina broj autora koji su se odlučili na samoizdavaštvo kako bi objavili svoju knjigu eksponencijalno raste. Broj takvih knjiga porastao je s nekoliko tisuća na preko milijun novih naslova godišnje. Najviše je za to odgovorna tvrtka Amazon i njihovi prijenosni čitači e-knjiga Kindle uređaji, te njihova platforma za samoizdavaštvo e-knjige Kindle Direct Publishing. Cilj ovog rada je bolje upoznati čitatelje s najvažnijim podatcima o povijesti nastanka nakladništva te njegovog razvoja u djelatnost kakvu danas poznajemo. Nadalje definiramo knjigu i e-knjigu sa stajališta različitih shvaćanja, analiziramo proces samoizdavaštva te detaljno iznosimo prednosti i mane samoizdavaštva kroz pet najvažnijih područja. Te iste prednosti i mane uspoređujemo s tradicionalnim nakladništvom i nakladničkim ugovorom. Definirani i analizirani pojmovi te prednosti i mane samoizdavaštva rađene u ovom radu trebale bi pomoći čitateljima u shvaćanju samoizdavaštva, potencijalnim autorima olakšati odabir između samoizdavaštva i sklapanja ugovora s tradicionalnim nakladnikom te autorima koji se odluče za samoizdavaštvo pomoći u navigaciji i izbjegavanju pogrešaka koje mogu biti vrlo skupe.

U ovom radu predstavit će se povijest tehnologije i njenog korištenja u knjižnicama, na koji način je implementirana te kako se koristi danas u narodnim knjižnicama. Raspravljat će se o uslugama za korisnike koje su bazirane na informacijsko komunikacijskim tehnologijama i navest će se sve prepreke do kojih dolazi korištenjem tih tehnologija. Proučavat će se i utjecaj tehnologija na samo knjižnično osoblje te koje su to vještine potrebne za kompetentnost knjižničara danas u sklopu tehnoloških napredaka i implementacije istih tehnologija. Također, e-knjiga kao noviji format bit će proučavan te će se istaknuti koje su to mane, a koje prednosti tog formata te kako utječe na poslovanje knjižnice. Provedeno je i istraživanje na području Osječko-baranjske županije pomoću kojeg se nastojalo istražiti mišljenje korisnika o samom formatu knjige, koja knjiga im je draža, učestalost posjećivanja knjižnice, zadovoljstvo opremom unutar prostorija knjižnice i koliko često se služe knjižnicom, mrežnim katalogom knjižnice i ostalim uslugama pri istraživanju.

Rad zaokružuje trenutan razvoj interaktivnih e-knjiga, te njihovu popularnost i primjenu preko proučavanja interaktivnosti, e-knjiga i digitalnih sadržaja za djecu. Proučava se njihov utjecaj na djecu, obrazovanje i njihova iskoristivost kod određenih skupina djece iz perspektive izdavača kao i pedagoških stručnjaka. Predlaže se budući projekt za korištenje tableta prilikom sati čitanja djeci u dječjim odjelima knjižnica kao i koraci u izradi interaktivne e-knjige za djecu pomoću dostupnih softvere alata. Analiziraju se stavovi stručnjaka preko intervjua i zaključuje o pravom stanju dostupne tehnologije. Proučava se buduća primjena interaktivnih e-knjiga u razvoju i obrazovanju djece te širenja kulture čitanja i čitanja djeci. The paper completes the current development of interactive e-books, and their popularity and application through the study of interactivity, e-books and digital content for children. Their impact on children, education and their usefulness in certain groups of children from the perspective of publishers as well as pedagogical experts are studied. A future project is proposed for the use of tablets during reading hours for children in the children's departments of libraries, as well as steps in creating an interactive e-book for children using the available software tools. The attitudes of experts are analyzed through interviews and conclusions are made about the true state of available technology. The future application of interactive e-books in the development and education of children and the spread of the culture of reading and reading to children is studied.

V diplomskem delu so predstavljene elektronske knjige in izdelava le-teh, s poudarkom na praktični uporabi skozi izdelavo poglavja v različnih programskih paketih. Predstavljene so različne možnosti za izdelavo e-knjig ter njihov pomen za izobraževanje skozi izdelavo poglavja o tehnologijah dostopnosti, namenjenih osebam s senzornimi in motoričnimi omejitvami. Opisan je postopek izdelave vsebin oz. gradnikov za e-knjigo, od slik, avdia in videa, do animacij in besedila. Na koncu je podan še praktičen primer izdelave enega poglavja v različnih programih, kjer je poudarek na analizi in primerjavi posameznih programov, njihovih prednosti in slabosti. Diplomsko delo je zaključeno s predlogi za uporabo in nadaljnje delo. This thesis presents electronic books and their production with an emphasis on practical use in the production of chapters in various software packages. Various possibilities for the creation of e-books and their importance for the field of education are presented through creation of a chapter on accessibility technologies for persons with sensorial and physical disabilities. The thesis describes the process of creating content or widgets for e-books, from images, audio and video to animations and text. Finally, there is a practical guide for making one chapter in different programs, where the emphasis is on analysis and comparison of individual programs, both advantages and disadvantages. The diploma thesis is completed with suggestions for use and further work.

S razvojem tehnologije i ulaskom u globalno doba dolazi do potrebe za izmjenama i unutar knjižnica kao stupova društva. Knjižnice su s izmjenama u informacijskoj, komunikacijskoj i prije svega u tehnološkoj sferi zahtijevale brzu prilagodbu novu načinu rada. Digitalizacija knjižnične građe koja se obrađuje u radu dugotrajan je i financijski i stručno zahtjevan proces koji treba doprinijeti poboljšanju rada knjižnica, pomoći korisnicima, poboljšati informacijsko opismenjavanje te potaknuti niz drugih čimbenika. Znanstvena zajednica, ali i šira društvena zajednica, s procesom digitalizacije imala bi veći pristup informacijama, a time i mogućnost usvajanja većega znanja. Da bismo govorili o procesu digitalizacije i njegovim prednostima, moramo prvo razlikovati pojmove poput digitalne knjižnice, hibridne knjižnice i elektroničke knjižnice, što ovaj rad i prikazuje. Bez potpora vlada, međunarodnih organizacija i raznih drugih pokrovitelja knjižnice ne mogu postati spoj kulture, obrazovanja, znanosti i cjelokupnoga razvoja. Kroz pregled povijesnoga nastanka i razvoja digitalnih knjižnica možemo uočiti da su najvećim dijelom digitalizirana djela prije 20. stoljeća, a jedan od uzroka tomu je autorsko pravo koje onemogućava digitalizaciju djela 20. i 21. stoljeća bez autorova pristanka. Rad navodi niz prednosti digitalizacije knjižnične građe od očuvanja intelektualnoga sadržaja, smanjivanja mehaničkoga oštećenja, uštede prostora, povećanja dostupnosti građe, učestalosti korištenja građe itd. Da bi se građa digitalizirala, autori prema nizu različitih stručnjaka navode koji su to elementi koje treba uzeti u obzir prilikom postupka digitalizacije. Djela siročad, djela bez autora, najveći su problem u procesu digitalizacije i procesu stvaranja digitalnih knjižnica. Direktiva koja je donesena na razini Europske unije vezana za ova djela još uvijek nije usvojena iako bi doprinijela postupku digitalizacije i dostupnosti takvih djela. Dio rada govori i o pojmu e-knjige, njezinu nastanku, definiranju, prednostima, ali i nedostatcima te formalnim i intelektualnim obilježjima e-knjige. Istraživački dio rada govori o trima velikim projektima digitalizacije na svjetskoj razini: o projektu Gutenberg, Million Book i Google Books. Kroz ove projekte započeo je velik projekt masovne digitalizacije knjižnične građe. Motiv ovih projekata bio je omogućavanje dostupnosti građe i informacija korisnicima., With the technological development and having entered the global age we are faced with a need to change the libraries too, libraries as the pillars of the society. Considering the changes in the information, communication and above all technological sphere there was a need for the libraries for a quick adjustment to the new ways of working. Digitalization of library archives, which is discussed in this paper, is a long and financially and professionally engaging process that is supposed to contribute to the efficiency of the libraries, help the users, advance information knowledge and prompt a number of other factors. Through the digitalization process the scientific community, as well as society as a whole, would have a larger information access, meaning possibility of acquiring more knowledge. In order to speak of the digitalization process and its advantages, we should first differenciate between the terms like digital library, hybrid library and electronic library, which this paper offers an overview of. Without the help of governments, international organizations and various other sponsors libraries cannot become an important factor in culture, education, science and overal development. Looking through the overview of historical development of the digital libraries, we can notice that it is mostly 20th ct. works that are digitalized. One of the reasons is the copyright that prevents digitalization of the 20th and 21st ct. works without the author’s consent. The paper enumerates a number of advantages of the digitalization of library archives like intelectual content protection, smaller mechanical damages, space saving, larger access to the materials, frequency of usage of the archives,etc. According to a number of experts, the authors of this paper state the elements that should be taken into consideration in order to digitalize the archives. Orphan works, works without an author, are the largest problem in the digitalization process and the process of making digital libraries. A directive made at the level of EU is still not implemented although it would contribute to the digitalization process and availability of such works. A part of this paper is also about the term e-book, its etymology, definition, advantages and disadvantages, as well as about formal and intelectual properties of an e-book. The reseach part of the paper focuses onto three large digitalization processes in the world: Gutenberg project, Million Book and Google Books. These projects initiated the project of mass digitalization of the library archives. The motiv of these projects was to enable the users to have access to the archives and information.

Razvojem ranih svjetskih kultura zbog komunikacijskih potreba započeo je i razvoj drevnih pisama, koja su postala osnova današnjim, modernim pismima. Razvojem pisma, papira i naposljetku same knjige kao takve, započeo je kulturni procvat čovječanstva i razvoj civilizacija koji još uvijek traje. Knjiga se protezala kroz sve aspekte života, od samih početaka kulture do danas. Sam pojam knjige mijenjao se kroz određena povijesna razdoblja, a proces čitanja dobivao je različita značenja. Temeljni cilj ovog istraživanja je saznati kakav simbolizam knjige danas prevladava među studentima. Cilj je rada kroz literaturu iz područja povijesti nakladništva utvrditi i prikazati najvažnije transformacije knjige te njihov utjecaj na razvoj kulture čitanja, a potom kroz provedeni anketni upitnik prikupiti informacije i odgovoriti na pitanja koja se odnose na simbolizam knjige danas u takozvanoj generaciji Z, poput, čitaju li mladi uopće i s kojom svrhom? Je li čitanje postalo hobi, ispunjavanje slobodnog vremena, ili mladi čitaju s ciljem obrazovanja i osobnog napretka? U radu se najprije definira knjiga, njezin nastanak i razvoj, a potom razvoj čitateljstva i kulture čitanja. Također je opisan razvoj medija na kojem se čita, od izuma papira do čitača za elektroničke knjige. Slijedi prikaz rezultata istraživanja popraćen analizom i zaključkom.

Cilj ovog rada je prikazati razliku između katalogizacije tiskane i elektroničke knjige. Rad počinje od razrade pojma i procesa katalogizacije, navode se izvori podataka za katalogizaciju, skupine kataložnog opisa te se definiraju pojmovi kataložne jedinice i odrednice i navodi cilj katalogizacije. Zatim slijedi dio rada u kojem su opisani pravilnici koji se koriste u hrvatskim knjižnicama prilikom katalogiziranja, njihova povijest, uporaba i namjena. U dijelu rada koji se bavi tiskanom knjigom opisano je kako je došlo do tiskarstva i tiskane knjige te kako je pojava tiskane knjige utjecala na društvo, a zatim je knjiga definirana u širem i užem smislu. Slijedi prikaz katalogiziranja tiskane knjige u kojem se sažeto prikazuju pravila po skupinama u kataložnom opisu te se na primjeru prikazuje kako bi prema pravilima izgledala koja skupina, a potom i kako izgleda cijeli kataložni opis jedne tiskane knjige. Zatim dolazi dio rada u kojemu se definira elektronička knjiga, navode projekti digitalizacije knjiga i ciljevi tih projekata te kako je digitalizacija knjiga utjecala na knjižnice i s kojim problemima se knjižnice suočavaju u pogledu elektroničkih knjiga. Nadalje, kao i za tiskane knjige, i za elektroničke su sažeto opisana pravila za katalogizaciju prema skupinama te je na primjeru prikazano kako izgledaju katalogizirane skupine pojedinačno, a zatim i cijeli kataložni opis elektroničke knjige. Na kraju se uspoređuju pravila za katalogizaciju tiskane i elektroničke knjige te se na primjeru po skupinama prikazuje koje su razlike u katalogiziranju i zatim daje pregled potpunog kataložnog opisa istog naslova u obliku tiskane i u obliku elektroničke knjige.

Slijepe i slabovidne osobe spadaju u skupinu osoba sa posebnim potrebama. Bez obzira na to što je za njihove informacijske potrebe potrebno posebno prilagoditi kako knjižnične zbirke tako i usluge, slijepe i slabovidne osobe žele i imaju pravo na jednak pristup informacijama kao i zdrave osobe. Imajući na umu da je, posebice u Republici Hrvatskoj, tek neznatan broj knjiga u prilagođenom obliku u usporedbi s građom na standarnom tisku, iznimno je važno razvijati i prilagođavati knjižnične zbirke korisnicimakoji ne mogu čitati standardni tisak. Cilj ovog rada je kroz analizu kataloga Hrvatske knjižnice za slijepe dobiti što bolju sliku o stanju, specifičnostima i dostupnosti građe za slijepe i slabovidne. Blind and visually impaired people belong to a group of people with special needs. For information needs of blind and visually impaired people itis necessary to adjust library collections and services, but the blind and visually impaired people want and are entitled to equal access to information as well as a healthy person. In the Republic of Croatia, comparing with standard printed books, there is only a small number of books in a customized form, so it is extremely important to develop and customize library collections of users who can not read standard prints. The aim of this paper is to collect moreinformation about the current situation, specifics and availability of materials for blind and visually impaired people.

U većem broju europskih zemalja koristi se e- lektira u srednjoškolskom obrazovanju. U Hrvatskoj je također dostupna, a koriste se izdanja „Bulaja naklade“ koja je u suradnji s CARNetom učenicima omogućila besplatnu e-lektiru. Pristup imaju učenici i njihovi nastavnici. Cilj ovog diplomskog rada je istražiti, analizirati i utvrditi trenutnu dostupnost i interes za lektiru u obliku e-knjige, i to među učenicima i nastavnicima srednjih škola u Hrvatskoj. U radu će biti istražene pozitivne i negativne strane korištenja e-knjige.

Im Vordergrund der Diplomarbeit mit dem Titel „Rezeption von gedruckten Büchern und E-Books bei Studierenden“ steht das Medium Buch in seinen beiden Formen (gedruckt und digital) und das Interesse daran herauszufinden, welche Form Studierende präferieren und wieso. Das Ziel dieser Arbeit ist es zu untersuchen, wie im heutigen digitalisierten Zeitalter, der Standpunkt der gedruckten Bücher im Vergleich zu E-Books ist. Im theoretischen Teil werden beide Formen des Mediums vorgestellt, mit dem Schwerpunkt an neuen Optionen des Lesens und Ausleihens von Büchern, die man im Web findet. Im empirischen Teil gibt es eine Analyse der Umfrage zu diesem Thema, an welcher 80 Studierende der philosophischen Fakultät in Maribor teilgenommen haben. Der Ausgangspunkt für diese empirische Untersuchung waren verschiedene neue Optionen des Lesens und Ausleihens von Büchern die entstanden sind und sich immer wieder weiterentwickeln und die Frage ob diese überhaupt benutzt werden bzw. ob sie eventuell die gedruckten Bücher ersetzen könnten. V diplomski nalogi z naslovom »Recepcija tiskanih knjig in e-knjig pri študentih« je v ospredju medij, in sicer knjiga v tiskani in elektronski obliki, prav tako pa tudi številne nove oblike branja in izposoje knjig, ki so vedno bolj napredne in se nenehno razvijajo. Namen naloge je ugotoviti, kakšen pogled imajo študentje na nove oblike branja in izposoje v času, ko prevladuje tehnologija, predvsem pa, ali so te nove oblike konkurenčne tiskani knjigi oziroma kakšno je razmerje med uporabo medijev tiskane knjige in e-knjige. S pomočjo anketnega vprašalnika, ki je bil razdeljen 80 študentom Filozofske fakultete v Mariboru, se je ugotavljalo, ali so študentje seznanjeni s temi novimi oblikami branja in izposoje, ali se le-teh poslužujejo ter katera vrsta medija (tiskana knjiga/e-knjiga) se preferira in zakaj. V uvodnem delu so predstavljena teoretična izhodišča obeh medijev (tiskane knjige in e-knjige), spletni portali/knjižnice, ki nudijo možnost izposoje/branja prek spleta, ter številčni podatki o raziskavah trga/nakupa knjig v Nemčiji. Sledi empirični del z interpretacijo in analizo rezultatov anketnega vprašalnika, nastalega na podlagi stališč študentov, ter zaključek.

Diplomsko delo je razčlenjeno na dva dela. Prvi del je uvod s teoretičnim delom o elektronskemu izobraževanju uporaba e-knjig in spletnih tečajev na splošno ter orodja, s katerimi jih izdelamo. Vključena so tudi učna okolja in njihov prodor v šolski sistem. Pred začetkom drugega dela pa so predstavljena še orodja za izdelavo interaktivnih nalog. V drugem praktičnem delu se diplomsko delo osredotoči na projekt Založbe Mladinska knjiga. Opisan je celotni proces predpriprave in priprave interaktivnih nalog za izobraževalni spletni portal UČIMse. Podrobno se osredotočim na izdelavo in oblikovanje same naloge, ki se na to objavi na portalu. V zaključku drugega dela so zbrani podatki o obiskanosti portala UČIMse. The thesis is divided into two parts. The first part is an introduction to the theoretical work on electronic education the use of e-books and online courses in general, and the tools with which we build them. Learning environments and their penetration into the school system are also included. Before the beginning of the second part, tools for creating interactive tasks are presented. In the second practical part, the thesis focuses on the project of Mladinska knjiga publishing house. The entire process of pre-preparation and preparation of interactive tasks for educational web portal UČIMse is described. I focus in detail on the creation and design of the task itself, which is published on the portal. In conclusion of the second part, data on the attendance of the UČIMse portal are collected.

Grafički dizajn već odavno nije samo dizajn tiskanih knjiga, časopisa, letaka, loga i sl. već to obuhvaća i web-dizajn, dok je jedan dio grafičkih dizajnera zaposleno i u industriji video igara kod izrade grafičkih korisničkih sučelja i sl. Grafičko korisničko sučelje bitan je dio dizajna različitih aplikacija pa tako i interaktivnih e-knjiga koje slove kao budućnost digitalnog izdavaštva (eng. Digital publishing), stoga se jedan dio grafičkih dizajnera počeo baviti pripremom interaktivnih e-knjiga. Razvojem tehnologije, javlja se poreba za novim oblicima učenja i čitanja knjiga što uvelike utječe na razvoj e-izdavaštva. Interaktivna e-knjiga je digitalni oblik knjige koji od čitatelja zahtjeva interakciju, odnosno potiče na neki oblik akcije. Čitatelj sudjeluje u multimedijalnim sadržajima koji mogu biti video, galerija slika, kviz znanja i još puno toga drugoga. Svrha ovog završnog rada je skrenuti pozornost na novi način multimedijskog izražaja u vidu interaktivne e-knjige. U radu će se nastojati objasniti izrada interaktivne e-knjige, način čitanja i pregledavanja e-knjige te logiku i psihologiju razmještaja elemenata na stranici. Aplikacije koje su napravljene za čitanje e-knjiga još uvijek se razvijaju, ali već postoje one koje čitaju gotove sve standardne formate zapisa te su neke od njih testirane za potrebe ovog projekta. U sklopu rada izrađen je model interaktivne digitalne brošure u programu koji je specijaliziran za digitalno izdavaštvo, pod nazivom PubCoder. Graphic design has, for a long time now, been more than just about designing printed books, magazines, flyers, etc. It also has to do with web design, with another part of graphical designers being employed in the video game industry, designing user interfaces. The graphical user interface plays a major role in application design, which includes e-books, seeing as they're hailed as the future of digital publishing. For that reason, one part of designers has taken up designing interactive e-books. With the development of technology, there has risen a need for new forms of learning and reading books, which has had a major impact on the development of e-publishing. Interactive e-books are a form of books which demands interaction from the user, encouraging a form of action. The reader is involved in the multimedia contents of the book, which include video, picture galleries, quizzes, and much more. The purpose of this paper is to bring attention to the new ways of multimedia expression in the form of the interactive e-book. The paper aims to explain how the e-book is made, how it is read and viewed, and the logic and psychology of element placement on the page. The applications that were made specifically to view e-books are still being worked on, but even so, there are some that are able to read almost all standard formats, with some of them being tested for the purposes of this paper. An example interactive digital flyer has been created for the purposes of this paper, using an application specialized for digital publishing, called PubCoder.

E-knjiga digitalna je verzija tradicionalne tiskane knjige, osmišljena i dizajnirana tako da se može čitati na računalu ili elektroničkom čitaču. Prve prototipe e-knjige pronalazimo još u 40-im godinama 20. stoljeća, a prvi konkretan događaj koji je omogućio daljnji razvoj e-knjiga je pokretanje Projekta Gutenberg, prve elektroničke knjižnice. Prva poznata e-knjiga je Aftermoon, a story autora Michael Joyce-a, objavljena 1987. godine, no pravi procvat, e-knjiga doživljava objavljivanjem Riding the bullet poznatog autora Stephena Kinga 2001. u elektroničkom obliku. Hrvatska je put do e-knjige započela sa zvučnim knjigama na audio-kasetama, a put je nastavila preko zvučnih knjiga na CD-ovima, potom elektroničkim knjigama na CD-ovima. Put je završila prvom suvremenom elektroničkom knjigom Mediji, propaganda i sistem 2003. godine. Prvi distributer e-knjiga nastaje 2001. godine i bio je nekomercijalne naravi. Prvi komercijalni projekt e-knjiga, TookBook, nastaje 2010. godine, a pokrenula ga je 2009. godine tvrtka Lamaro Digital. Godinu kasnije tvrtka sklapa suradnju s VIP-om te nastaje VIP knjižara. Iste godine Hrvatski Telekom predstavlja svoju uslugu e-knjižare, Planet 9. Nakon četiri godine rada, i VIP knjižara i Planet 9 prestaju s radom, prva zbog neisplativosti usluge, druga zbog propalog dobavljača. VIP je nastavio suradnju s Lamaro Digitalom, dok je Hrvatski Telekom nakon zatvaranja Planeta 9 najavio suradnje s drugim dobavljačima kako bi nastavio uslugu pružanja pristupa e-knjigama, no godinu dana nakon toga usluga i dalje nije oživjela. Usprkos tomu, nekolicina distributera i dalje nastavlja s radom i pokušava razviti tržište e-knjiga.

Tehnološki napredak dovodi do opće digitalizacije medija koja postaje globalni trend. Time je povećana dostupnost djelima javnog dobra, što je i bio glavni cilj pokretača projekta Gutenberg. Taj projekt je najstarija digitalna knjižara u kojoj se danas može pronaći preko 53.000 besplatnih e-knjiga. Novim informacijskim i komunikacijskim tehnologijama omogućen je daljnji razvoj elektroničkog nakladništva te stvaranje internet knjižara. Knjiga je do sada prošla put od rukopisne, tiskane, do elektroničke. Danas je uobičajena praksa čitanja elektroničkih knjiga na različitim medijima poput laptopa, tableta ili pametnih telefona, stoga će u praktičnom dijelu rada težište istraživanja biti usmjereno na uočavanje razlika u čitljivosti teksta na navedenim suvremenim medijima te papiru kao prvom tiskanom mediju. O značenjima riječi čitljivost i čitkost nastale su brojne rasprave, no analizirajući literaturu može se zaključiti da nema jedinstvene definicije tih dviju riječi te da su tumačenja različita ovisno o autoru i stajalištu s kojeg se promatra. Tekstovi za potrebe istraživanja sastavljeni su uz pomoć Hrvatskog čestotnog rječnika koji prate osnovna načela uređivanja teksta. Istraživanje je provedeno metodom direktnog praćenja i/ili mjerenja karakteristika čitanja, pod nazivom ''tekstovi čitanja'' kojom se mjeri točnost pročitanih tekstova. Medij na kojem će ispitanici tijekom čitanja imati najmanje pogrešaka smatrat će se da je čitljivost na njemu najbolja. U istraživanju su sudjelovali studenti Sveučilišta Sjever, u dobi između 20 – 24 godine. Na temelju dobivenih rezultata, ustanovljeno je da je čitljivost najbolja na pametnom telefonu (samo 31 pogreška), a najlošija na tiskanom mediju – papiru (čak 50 pogrešaka). Što se tiče drugog dijela istraživanja gdje se pokušalo utvrditi postoji li kakva veza između spola ispitanika i broja pogrešaka na pojedinom mediju, zaključak je da muškarci rade najmanje pogrešaka na tabletu, a žene na pametnom telefonu. Kod dobivenih rezultata u obzir treba uzeti i vidnu oštrinu čitača, sposobnost čitanja, raspoloženje, ali i iskustvo - na primjer tip slova na kojem je određena generacija odrasla utječu na lakše čitanje takvog tipa slova kasnije. [1] Teorijski dio ovog završnog rada bazira se na tipografiji, pojmu koji se može definirati kao znanost o slovima, umjetnost upotrebe tipografskih slovnih znakova, vještinu slaganja, oblikovanja i funkcionalne upotrebe slova. [2]

Piratstvo je jedan od najbrže rastućih trendova današnjice. Ljudi danas svakodnevno preuzimaju glazbu, filmove i knjige s Interneta što znači da je to postala svojevrsna rutina kroz koju većina pojedinaca prolazi iz dana u dan. S jedne strane se predlažu zakoni za reguliranje autorskih prava (SOPA, PIPA, ACTA), dok se s druge strane oformljavaju piratske stranke – međunarodne udruge koje se svojim stavovima bore za prilagodbu autorskih i srodnih prava današnjem vremenu. Slučaj e-knjige je pak malo drukčiji od glazbe i filma. Za glazbu i film imamo jasne definicije, no e-knjigu se ne može tako lako definirati. Na isto upućuju razna istraživanja i rezultati koji variraju od autora do autora. Tema rada je utjecaj piratskih trendova današnjice na slučaj e-knjige. Iako još nije toliko zastupljena u Hrvatskoj, e-knjiga je sve popularnija iz dana u dan. Počevši od beletristike, publicistike i raznih književnih djela sve do znanstvene i stručne literature. Teoretski dio rada je podijeljen na piratstvo i e-knjigu. Služeći se rezultatima iz ankete koja je ispunjena od strane 184 ispitanika, rad istražuje problematiku piratstva e-knjige u odnosu na glazbu i film. Osim navedene usporedbe, fokus rada je usmjeren na istraživanje navika ispitanika oko navedene teme.

Razvoj digitalne knjige posljednjih je godina pokrenuo brojne rasprave i promišljanja, s naglaskom na čitalačke navike kao i utjecaj masovne digitalizacije, posebno u području knjižničarske zajednice. Digitalne knjige dostupne su u različitim formatima, uključuju različite medije, a isporučuju se na različitim nosačima. Dominacija digitalne knjige najsnažnije je izražena u SAD­u, dok je u Hrvatskoj korištenje digitalne knjige još uvijek nedovoljnog opsega. Akademsko okruženje i fakultetske knjižnice u Hrvatskoj prate promjene u digitalnom nakladništvu i knjižarstvu. Fokus ovoga rada jest istraživanje o korištenju digitalnih knjiga u akademskom okruženju. Istraživanje uključuje nastavnike i studente Sveučilišta u Zadru, s ciljem bilježenja njihovog prepoznavanja važnosti i prednosti, kao i načina korištenja digitalnih knjiga. Za potrebe istraživanja korišten je anketni upitnik koji sadrži pitanja otvorenog i zatvorenog tipa. Ispitanika je ukupno bilo 177. Ustanovljeno je kako ispitanici koriste digitalne knjige i prepoznaju njihove prednosti, no preferiraju tiskane verzije knjiga. Ispitanici najviše koriste digitalne knjige u javnoj domeni ili s nelegalnih web sjedišta, a slabo poznaju copyright i autorska prava. Veliki problem u korištenju digitalnih knjiga predstavlja cijena elektroničkih uređaja i njihova nedostupnost na hrvatskom tržištu. Ispitanici su istaknuli i problem previše formata, bez usvojenih standarda. Digitalne sadržaje koje im se nude na sustavima za e­učenje većina ispitanika smatra jako korisnim. Digitalne bi knjige više koristili kada bi ih nudila knjižnica, uz raznovrsnije sadržaje i ponuđene e­čitače u knjižnicama. The development of digital books launched a number of discussions and deliberations in recent years, with an emphasis on reading habits and the impact of mass digitization, especially in the domain of library community. Digital books are available in various formats, including a variety of media, and are delivered on different devices. The dominance of the digital book is most strongly expressed in the United States, while in Croatia the usage of digital books is still not as widespread. Academic environment and college libraries in Croatia follow up on the changes in the digital publishing and bookselling. The focus of this paper is to explore the use of digital books in an academic environment.$ The research includes teachers and students of the University of Zadar, with the aim of documenting their recognition of the importance and benefits, as well as different ways of using digital books. A questionnaire containing open and closed questions was used for the study. The participants were a total of 177. It was found that participants use digital books and recognize their strengths, but prefer the print version of the book. Participants most commonly use digital books in the public domain or off the illegal web sites, and have poor knowledge of copyright laws. A big problem in the use of the digital book is the price of electronic devices and their inaccessibility on the Croatian market. Participants highlighted the problem of too many formats, without the adopted standards. Digital content which is offered to them through e­learning systems is considered very useful by the majority of participants. Digital books would be used more if they were offered by libraries, with more diverse content and topics, and available e­readers at hand.

Glavni zadatak ovog završnog rada bio je razviti napredan sustav za čitanje i kupnju e-knjiga. Bilo je potrebno razviti korisničko i administratorsko sučelje s prikladnim uslugama. Za izradu sustava korištene su programske tehnologije HTML, CSS, jQuery, PHP i MySQL te programski alati XAMPP, PhpMyAdmin, ImageMagick i Ghostscript. Ostvarena je web aplikacija za čitanje i kupnju e-knjiga s korisničkim sučeljem koje nudi usluge kupnje, čitanja, komentiranja, ocjenjivanja, pretrage i objavljivanja e-knjiga. Sustav koji je ostvaren nagrađuje korisnika za vjernost pa tako korisnik kupnjom i objavljivanjem stječe dodatne bodove kojima ostvaruje prigodne popuste. Administratorsko sučelje omogućuje upravljanje korisnicima, korisničkim datotekama i e-knjigama. The main mission of this project was to develop an advanced system that would allow buying and reading e-books. The development process consisted of constructing a web application by utilizing programming technologies such as HTML, CSS, jQuery, PHP, MySQL and program packets such as XAMPP, phpMyAdmin, ImageMagick and Ghostscript. The result of this development process was a web application that fulfills the roles stated above that allows its users to search for, shop, read, comment on, rate and publish e-books. The user is awarded points for their loyalty to the service which they can then use in form of discounts. This web application consists of a user and an administrator interface. The administrator interface enables governing user accounts, user files and e-books.

Naloga obravnava slovensko književnost, ki jo najdemo na spletu, in vprašanje arhiviranja le-te. Vsesplošna prisotnost svetovnega spleta kot izredno dinamičnega medija je pritegnila tudi literaturo, ki se je v njem pričela izražati, ga uporabljati za svoje razširjenje, s tem pa je prišlo tudi do drugačnih načinov sprejemanja literature. V nalogi skušamo premisliti tri glavne pojme s tega področja in jih medsebojno razmejiti: digitalna literatura, digitalizirana literatura in e-knjiga. Slovenska literatura na spletu pa je razvrščena v te tri podskupine. Nato podrobno obravnavamo strategije za arhiviranje oz. hrambo literature, pri čemer prav tako ob čisto konkretnih primerih iz slovenske literature na spletu pogledamo, kako uspešno se te strategije uresničujejo. The thesis deals with Slovenian literature that can be found on the Web and discusses its archiving. The omnipresence of the World Wide Web, which is an incredibly dynamic medium, has also attracted literature, which started developing and circulating on the Web and thus gave rise to different ways of receiving it. The thesis looks into three main notions from the field and tries to delimit them: digital literature, digitised literature and e-book. Slovenian literature on the Web is also classified according to these groups. Moreover, the thesis provides insight into archiving and storing literature and assesses the implementation of those strategies based on concrete examples.

Tema diplomskog rada obuhvaća tehnološke i etičke aspekte piratiziranja knjige koji su prikazani kroz teorijski i istraživački rad. U teorijskom dijelu rada su opisani percepcija e-knjige, definicija i razvoj e-knjige u Hrvatskoj te zaštita e-knjige u kojoj su obrađeni upravljanje vlasničkim pravima (Digital Rights Management, DRM), percepcija neovlaštenog kopiranja, kršenje autorskih prava te koncept pravičnog korištenja (fair use). Elektroničko piratstvo je jedan od najvećih rastućih računalnih zločina koji se javljaju danas i ono izravno utječe na autorska prava. Stoga je važno s obje strane sagledati pristupe zaštiti autorskih prava jer oni uključuju zagovornike preventivnih alata zaštite koje nudi DRM i omogućavanje sigurnosti autorskog prava kao i aktiviste koji se protive takvoj vrsti kontrole te zastupaju ideje kritike zaštite autorskog prava (copyright). Prodajom sadržaja u digitalnom formatu, piratstvo e-knjiga je u značajnom porastu. Instrument istraživanja bila je anketa kojom je ispitano 184 ispitanika i njome se htjela ispitati problematika piratiziranja i percepcija e-knjige. Analizom dobivenih rezultata su potvrđene dvije hipoteze, jedna je djelomično potvrđena, a četvrta odbačena. Potvrđene hipoteze su da ispitanici preuzimaju piratske knjige jer su besplatne i da financijske prilike utječu na korištenje piratiziranih primjeraka, a djelomično potvrđena hipoteza je da je e- piratiziranje opće prihvaćeno u društvu mladih (18-29 godina). Odbačena je hipoteza da ispitanici u određenoj mjeri osjećaju grižnju savjesti prilikom fotokopiranja knjige ili korištenja piratizirane e-knjige jer grižnja savjesti postoji u nedovoljnoj mjeri koja bi potvrdila ovu hipotezu. Istraživanjem se pokušala napraviti usporedba kršenja autorskog prava fotokopiranjem tiskane knjige i piratiziranja e-knjige. Piratiziranje e-knjiga u Hrvatskoj još nije značajno zbog zanemarivo male ponude e-knjiga, ali se kroz istraživanje pokušao dati uvid u kojem smjeru će se cijela situacija odvijati.

V diplomski nalogi smo predstavili elektronske knjige in preučili uporabnost ter praktičnost naprav za branje elektronskih knjig: tabličnega računalnika, elektronskega bralnika in »pametnega« telefona. Najprej smo predstavili elektronske knjige in njihovo uporabnost. Nato smo predstavili naprave, opisali njihove ključne lastnosti ter jih najprej sami primerjali po teh lastnostih. Nato smo preverili uporabnost in praktičnost naprav s pomočjo ankete, katero so izpolnjevali študentje Filozofske fakultete Univerze v Mariboru. Na podlagi odgovorov smo izvedli analizo, naprave predstavili in jih razvrstili po uporabnosti. In this thesis, we presented electronic books and examine the usefulness and practicality of devices for reading electronic books: Tablet PC, e-reader, and "smart" phone. We first present the electronic books and their usability. Then we present the devices and describe the key features of the devices. First we compared the devices by their features and properties. Then we checked the usefulness and practicality of devices using surveys, which were filled by the students of the Faculty of Philosophy, University of Maribor. Based on the responses, we carried out the analysis presented and classified the devices by their usability.

Digitalno založništvo (znano tudi kot e-založništvo ali elektronsko založništvo) zajema digitalno publikacijo e-knjig, digitalnih revij in razvoj digitalnih knjiž-nic in katalogov. Postalo je nekaj običajnega, da se knjige, revije in časopise distribuira v digitalni obliki. Za izdelavo in oblikovanje naših besedil imamo na voljo veliko spletnih orodij, ki se razlikujejo po namenu glede na vrsto besedila (navadna besedila, znanstveni članki, spletne vsebine). Pregledali smo več samozaložniških platform in orodij ter jih ovrednotili glede na vnaprej definirane lastnosti, ki smo jih izbrali na osnovi potreb sodobnega samozaložnika. Nobena platforma ali orodje ne podpira vseh glavnih funkcionalnosti, se pa platforme/orodja med seboj dopolnjujejo. Distribucijska orodja/platforme večinoma pokrivajo distribucijo in trženje, medtem ko oblikovalna orodja/platforme pokrivajo oblikovanje, sodelovanje in upravljanje z različicami. Digital publishing (also referred to as e-publishing or digital publishing) includes the digital publication of e-books, digital magazines, and the development of digital libraries and catalogs. It has become common to distribute books, magazines, and newspapers to consumers in the digital form. There are a lot of different online tools for creating and formatting our texts, depending on their type (plain text, scientific articles, web content). We have reviewed several self-publishing platform and tools, and evaluated them. No platform or tool supports all the major functions, but they complete each other. Distribution tools/platform generally cover distribution and marketing, while design tools/platforms cover design, collaboration and version control.

Daljni razvoj informatičke tehnologije znatno će utjecati i na razvoj e-izdavaštva namijenjen obrazovnom sustavu. E-knjiga postaje nezamijenjivi alat u edukaciji i istraživanju te pronalaženju potrebnih informacija. Njezina trenutačna dostupnost i praktičnost u primjeni (funkcionalnost interakcije), osobito u stručnom i znanstvenom polju, bit će ključna prevaga u korist digitalne publikacije. Čitanost i preglednost e-knjige ili časopisa ovisi od uređaja na kojem se čita kao i programske podrške za njihovu objavu. Nameće se pitanje dostupnosti e-publikacija kao i platforme na kojoj je pohranjena. Prilagodba sustava elektroničkim publikacijama sljedeći je korak u interaktivnom razvoju projektne nastave. Kreiranje osobnih algoritama i implementacija niza formalnih lingvističkih opisa (Subjekt - Predikat - Objekt), stvara se semantički pristup elektroničkoj literaturi.

Oslanjajući se na činjenicu da broj e-udžbenika kao i njihova primjena u nastavnom procesu svakim danom sve više raste u svijetu, vidljivo je da on postaje sastavni dio primarnog i sekundarnog obrazovanja. Cilj je rada prikazati okvir i izazove uvođenja e-udžbenika čitljivog na tabletu i ručnom čitaču u nastavu, povezujući područje nakladništva i pedagogije. Svrha rada je poticanje uvođenja e-udžbenika u školsku nastavu te dokumente Republike Hrvatske koji su relevantni za to područje. U skladu s tim, u radu se ispituje i stav urednika školskih udžbenika u nakladničkim kućama o e-udžbeniku čitljivom na tabletu i ručnom čitaču u kontekstu nastavnoga procesa osnovnih i srednjih škola u Republici Hrvatskoj. Rezultati istraživanja pokazali su da uvođenje e-udžbenika čitljivoga na ručnom čitaču i tabletu na nacionalnoj razini još uvijek nije u potpunosti moguće.

E-knjiga kao najbrži rastući segment u izdavaštvu svoju funkcionalnost iskazuje u dostupnosti, osobnoj prilagodbi, jednostavnosti uporabe i interaktivnosti. U procesu inovacija i razvoja elektroničkog izdavaštva, znanstvena razmišljanja (projekti) postaju osnovom daljnjega tehnološkog razvoja. Budućnost grafičke industrije i e-izdavaštva umnogome ovisi o razvoju tehnologije i platforme koja podržava nova programska rješenja. Stvorit će se nova korelacija u proizvodnim tijekovima i komunikaciji između autora, izdavača, knjižara, web-trgovine i krajnjeg korisnika. Uloga izdavaštva poprima novi oblik koji nadopunjuje postojeću ponudu e-izdanjima i postavlja temelje digitalizacije postojećeg formata u oblik koji je prihvatljiv elektroničkim uređajima. Samostalni izdavači postaju novom varijablom koja će određivati smjer digitalnog nakladništva, potpomognuta i prilagođena e- tipografijom za mobilne uređaje. Cloud će pružati dostupnost svih podataka putem storage- servera, čime će biti osigurana sigurnost za novu globalnu mrežu. Veći broj usluga stvorit će pretpostavke za individualni pristup e- izdavaštvu gdje se predviđa kako će 2020. godine biti 50 % samostalnih izdavača. DRM (Digital Rights Management) svojim će enkripcijskim kodom osiguravati zaštitu podataka intelektualnog vlasništva. Aspekt sigurnosti za izdavača i autora predstavlja bitnu informaciju za odabir izdavača koji jamči njegovu sigurnost i autentičnost. Cloud 2020. osiguravat će trenutačni prikaz svih multimedijalnih sadržaja koji će biti implementirani u e-knjigu. E-books, as the fastest growing segment in publishing, shows functionality expressed in accessibility, personal adaptation, ease of use and interactivity. In the process of innovation and development of electronic publishing, scientific thinking (projects) becomes the basis for further technological developments. The future of the printing industry and the e- publishing industry depends largely on the development of technologies and platforms that support new software solutions. It will create a new correlation in the production flow and communication between authors, publishers, booksellers, webshops and end users. The role of publishing takes on a new shape that complements the existing range of e- publications and lays the foundation of digitizing existing formats into a form that corresponds to electronic devices. Independent publishers are becoming a new variable that will determine the direction of digital publishing, aided and customized with e- typography for mobile devices. Cloud will provide the availability of all data via storage server, thus providing security for a new global network. Larger number of services will create conditions for an individual approach to e-publishing predicting that in 2020 there will be 50% of independent publishers. DRM (Digital Rights Management) with its encryption code is going to ensure the protection of intellectual property data. The aspect of security for publishers and authors presents essential information for selecting the publisher that will guarantee his safety and authenticity. Cloud 2020 will provide current view of all multimedia content that will be implemented in the e-book.

The adoption and continued use of innovations by societies, organisations and individuals has been a subject of research since before the 1930s. A variety of different theories have been developed to account for the different speeds at which innovations are adopted and the factors that affect the adoption process. This paper reviews theories of the adoption of innovations with particular reference to the recent phenomenon of the e-book as a cultural innovation that is having an impact on individuals, organizations and national policy makers. The paper will suggest which theories are most appropriate for the different levels at which the innovation is employed., Usvajanje i kontinuirana upotreba inovacija od strane društva, organizacija i pojedinaca predmetom je istraživanja još od 1930-ih. Niz različitih teorija oblikovano je kako bi odgovorilo na različitu brzinu kojom se inovacije usvajaju i čimbenike koji utječu na taj proces. Ovaj rad razmatra teorije usvajanja inovacija s posebnim osvrtom na fenomen e-knjige kao kulturalnu inovaciju koja utječe na pojedince, organizacije te one koji stvaraju nacionalne politike. U radu će se predložiti teorije koje su najprikladnije za različite razine usvajanja inovacije.

E-knjiga kao najbrži rastući segment u izdavaštvu svoju funkcionalnost iskazuje u dostupnosti, osobnoj prilagodbi, jednostavnosti uporabe i interaktivnosti. U procesu inovacija i razvoja elektroničkog izdavaštva, znanstvena razmišljanja (projekti) postaju osnovom daljnjega tehnološkog razvoja. Budućnost grafičke industrije i e-izdavaštva umnogome ovisi o razvoju tehnologije i platforme koja podržava nova programska rješenja. Stvorit će se nova korelacija u proizvodnim tijekovima i komunikaciji između autora, izdavača, knjižara, web-trgovine i krajnjeg korisnika. Uloga izdavaštva poprima novi oblik koji nadopunjuje postojeću ponudu e-izdanjima i postavlja temelje digitalizacije postojećeg formata u oblik koji je prihvatljiv elektroničkim uređajima. Samostalni izdavači postaju novom varijablom koja će određivati smjer digitalnog nakladništva, potpomognuta i prilagođena e-tipografijom za mobilne uređaje. Cloud će pružati dostupnost svih podataka putem storage-servera, čime će biti osigurana sigurnost za novu globalnu mrežu. Veći broj usluga stvorit će pretpostavke za individualni pristup e-izdavaštvu gdje se predviđa kako će 2020. godine biti 50 % samostalnih izdavača. DRM (Digital Rights Management) svojim će enkripcijskim kodom osiguravati zaštitu podataka intelektualnog vlasništva. Aspekt sigurnosti za izdavača i autora predstavlja bitnu informaciju za odabir izdavača koji jamči njegovu sigurnost i autentičnost. Cloud 2020. osiguravat će trenutačni prikaz svih multimedijalnih sadržaja koji će biti implementirani u e-knjigu., E-books, as the fastest growing segment in publishing, shows functionality expressed in accessibility, personal adaptation, ease of use and interactivity. In the process of innovation and development of electronic publishing, scientific thinking (projects) becomes the basis for further technological developments. The future of the printing industry and the e-publishing industry depends largely on the development of technologies and platforms that support new software solutions. It will create a new correlation in the production flow and communication between authors, publishers, booksellers, webshops and end users. The role of publishing takes on a new shape that complements the existing range of e-publications and lays the foundation of digitizing existing formats into a form that corresponds to electronic devices. Independent publishers are becoming a new variable that will determine the direction of digital publishing, aided and customized with e-typography for mobile devices. Cloud will provide the availability of all data via storage server, thus providing security for a new global network. Larger number of services will create conditions for an individual approach to e-publishing predicting that in 2020 there will be 50% of independent publishers. DRM (Digital Rights Management) with its encryption code is going to ensure the protection of intellectual property data. The aspect of security for publishers and authors presents essential information for selecting the publisher that will guarantee his safety and authenticity. Cloud 2020 will provide current view of all multimedia content that will be implemented in the e-book.

Razvoj informacijsko-komunikacijske tehnologije implementira se u sve segmente života te su stoga one našle primjenu i u nakladničkom sektoru. Porast broja naslova u e-obliku doprinosi praksi sve češćeg korištenja e-knjige. Sukladno tome, svrha rada je utvrđivanje prihvaćenosti e-knjige među studentima u Hrvatskoj. Provedenim istraživanjem se želi doći do slijedećih ciljeva: utvrđivanje upoznatosti hrvatskih studenata s pojmom elektroničke knjige te utvrđivanja prihvaćenosti elektroničke knjige od strane hrvatskih studenata. U radu se najprije definira pojam e-knjiga te se daje prikaz njezinih prednosti i nedostataka. Nadalje se daje pregled povijesnog razvoja e-knjige i govori se o tehnologijama za prikaz sadržaja. Posebno poglavlje bavi se formatima koji sadrže e-knjigu, a kojima se u okviru istraživačkog djela ispitivala upoznatost studenata sa navedenim formatima. Zadnje poglavlje teorijskog dijela rada definira i govori o upravljanju vlasničkim pravima, o nakladnicima i dobavljačima e-knjige u svijetu te e-knjižarama u Hrvatskoj. Ovim poglavljem završen je teorijski dio rada nakon kojeg slijedi istraživački. Na početku istraživanja definirani su svrha i cijevi te su postavljene hipoteze. Nakon opisa uzorka navedene su korištene metode iza kojih slijede interpretirani rezultati istraživanja popraćeni tablicama i grafičkim prikazima. Kraj rada donosi najvažnije rezultate povezane sa postavljenim hipotezama koje se u zaključku prihvaćaju ili odbacuju.

Cilj je rada dati, barem djelomično, odgovor na pitanje kako studenti percipiraju e-knjigu vodeći računa o pojavnosti e-knjige s kojom se susreću te kako ju definiraju. Rezultati istraživanja provedenog na studentskoj populaciji pokazuju da se iskustvo e-knjige ispitanih studenata uglavnom odnosi na elektroničke pdfinačice tiskanih knjiga. Uređaji koji se koriste za čitanje uglavnom su računala, u manjoj mjeri tablet-računala, dok se e-čitači gotovo uopće ne koriste. Iskustvo čitanja, odnosno korištenja e-knjige, uvelike utječe na stavove o e-knjizi. Sam pojam e-knjige studenti uglavnom definiraju kao elektroničku inačicu tiskane knjige koja se čita na računalu, što se gotovo u potpunosti poklapa s oblikom e-knjige s kojim se najčešće susreću. U pogledu vrste literature studenti u značajno većoj mjeri u e-obliku čitaju znanstvenu, odnosno stručnu ili ispitnu literaturu nego književnost ili publicistiku. Od ispitanih karakteristika e-knjige ispitani studenti pozitivno ocjenjuju korisnost i praktičnost te dostupnost e-knjige, a negativno doživljaj čitanja., The aim of this paper is to address the question of students’ perception of e-books. The paper discusses the issues of defining e-books and attitudes towards e-books separately. The research conducted by an online questionnaire among student population shows that students mainly deal with pdf versions of printed books. The devices used for reading e-books are mainly desktop computers or laptops, and tablets, but to a lesser degree. Hardly any students own or use e-readers, which influences the way they define e-books. Students mainly consider an e-book to be the electronic version of a printed book that is read on a computer. As for the content, students mostly read scientific literature or exam materials in electronic format. Fiction is almost exclusively read on paper. Given the choice of the type of book students would rather choose paper in both cases, although in case of scientific literature and exam materials they are more open to e-books. The factor analysis was used to analyse the characteristics that students recognize in e-books and the results show three independent factors: Usefulness and practicality, Reading experience and Accessibility. Usefulness and practicality and accessibility were rated positively and the Reading experience was rated negatively. These results are expected considering that students mostly read e-books on computers and not on dedicated reading devices.

E-knjiga se v vlogi predmeta prodaje prvič pojavi v devetdesetih letih prejšnjega stoletja, svoj razcvet pa doživlja po letu 2007. Za nastanek trga e-knjig obstaja nekaj pogojev: (1) kritična masa razpoložljivih vsebin, (2) tehnologija za produkcijo, prodajo in distribucijo e ter (3) obstoj primernih naprav za branje. Temeljna podobnost med natisnjeno knjigo in e-knjigo je, da gre pri obeh lahko za enako vsebino. Nekateri tipi vsebin so za obe obliki enako primerni, nekateri pa so bolj primerni za eno od obeh. Temeljna razlika med natisnjeno knjigo in e-knjigo je, da e-knjiga v fizičnem smislu ne obstaja. To dejstvo ima za posledico precejšnje razlike pri produkcijskih, prodajnih in cenovnih modelih. E-knjiga je možni substitut za natisnjeno knjigo. S svojim prihodom zato pomembno vpliva na razmere na trgu natisnjenih knjig. Za nekatere akterje na tem trgu predstavlja grožnjo, za druge priložnost. Kot priložnost jo je izkoristil predvsem Amazon, ki si je na največjem trgu e-knjig (ZDA in Velika Britanija, knjige v angleškem jeziku) pridobil prevladujoči tržni delež, ki ga izkorišča kot pogajalsko izhodišče. Kot priložnost so jo izkoristili tudi številni avtorji, ki so vsebine ponudili neposredno bralcem mimo običajnih omejitev, ki jih narekujejo založbe. V vlogi grožnje e-knjigo doživljajo predvsem lastniki klasičnih (»brick and mortar«) knjigarn, deloma pa tudi založniki, ki od Amazona in njegove prodaje ne želijo biti preveč odvisni. Razmere na večini pomembnih trgov e-knjig še vedno narekuje Amazon, dva od njegovih pomemnejših konkurentov, ki ga v marsičem posnemata, pa sta Barnes & Noble in Kobo. Prvi se od Amazona pomembno razlikuje po tem, da je lastnik največje verige klasičnih knjigarn v ZDA, drugi pa po tem, da prodaja samo digitalne vsebine in nič drugega. Njihovi poslovni modeli, ki jih predstavljamo, so si zato v nekaterih pogledih podobni, v nekaterih pa različni. Podobnosti izvirajo iz tehnologije, razlike pa iz različnih tržnih položajev. Založniki na večjih evropskih jezikovnih trgih (izjema je Velika Britanija), na katere želi Amazon z e-knjigo priti na podobno hiter in dominanten način, kot je to storil v ZDA, ne želijo ponoviti napake svojih ameriških kolegov, zato so pri množični vpeljavi e-knjižnih vsebin na trg nasploh, še posebej pa pri sodelovanju z Amazonom, precej bolj konservativni. As an object of sale, eBook first appears in the nineties and starts blooming after 2007. Certain conditions needed for the emergence of e-books exist: (1) a critical mass of available contents, (2) technology for the production, sale and distribution of eBooks, and (3) the existence of suitable reading devices. The fundamental similarity between a printed book and an eBook is that both can be of the same content. Some types of content are equally suitable for both forms some are better suited for eBook, others for printed book. However, the fundamental difference between printed book and eBook is that eBook doesn’t exist in physical sense. This fact has resulted in significant differences in production, sales and pricing models. E-book is a possible substitute for the printed book. Its arrival has therefore a significant impact on the market situation of printed books. It presents a threat for some market players and an opportunity for others. Amazon considers it a great opportunity, first in the largest eBook markets (United States and United Kingdom, books in English language), where Amazon gained dominant market share, now used as its negotiating position. E-book is also a great opportunity for significant number of authors, who are now in a position where they can offer their contents directly to readers without any limits dictated by publishers. However, e-Book can also represent a threat, especially for owners of traditional ("brick and mortar") bookstores and partly for those publishers, who don’t want to be too depended on Amazon sales. The situation in most important markets for e-books is still dictated by Amazon. Two of its significant competitors are Barnes & Noble and Kobo. Barnes & Noble differs significantly from Amazon in fact that it owns the largest chain of traditional bookstores in the U.S., while Kobo in fact that it sells only digital content. Their business models, which we present, are therefore in some ways similar and in some ways different. The similarities are in technology and differences are in market positions. Publishers in major European language markets (with the exception of United Kingdom) don’t want to repeat mistakes of their American counterparts. They want to prevent Amazon from becoming such a big player as it is in English language eBook market: they are generally conservative in mass introduction of eBook content to the European markets and especially careful in cooperation with Amazon.