Search

Mnogim vrstama biljaka koje se koriste kako svježe tako i sušene za pripremu čajeva ili raznih tekućina pripisuju se ljekovita svojstva. Stoga se takvo bilje najčešće naziva ljekovito bilje. Danas je često u uporabi i izraz biljne infuzije što su zapravo biljni čajevi napravljeni od svježih ili suhih listova, cvijeća, korijenja ili sjemenja različitih vrsta biljaka. Tijekom pregleda raznih uzoraka ljekovitog bilja, kao i skladišta i proizvodnih pogona najčešće smo nalazili, bakrenastog moljca (Plodia interpunctella Hbn.), duhanovog moljca (Ephestia elutella Hbn.), krušara (Stegobium paniceum (F.)) iduhanara (Lasioderma serricome (L.)), kao uzročnike šteta. Cilj rada je predstaviti vrste štetnika, ukazati na važnost njihove prisutnosti, predložiti načine za određivanje nazočnosti štetnih kukaca i njihovo suzbijanje te postupke koje valja obavljati tijekom prerade i uskladištenja kako bi se spriječile štete. Feromone i svjetlosne mamce potrebno je koristiti za određivanje nazočnosti štetnika u skladištu. Za uspješno čuvanje ljekovitog bilja potrebno je imati skladišta izgrađena od kvalitetnih materijala radi održavanja ujednačene temperature u skladištu i jednostavnog održavanja čistoće i urednosti. Mjere suzbijanja valja obavljati preventivno u praznom skladištu, a za tretiranje uskladištene robe potrebno je imati odvojenu prostoriju. Za suzbijanje štetnika na ljekovitom bilju preporučuje se koristiti CO2 pod visokim tlakom u odgovarajućim čeličnim odjeljcima iako se mogu koristiti i sredstva koja oslobađaju plin fosfin.

The stored-product insects are one of the major causes of losses in the stored cereals. Most of control measures still rely on a synthetic pesticide usage, but due to its negative side effects on the goods, human health, and the environment, there is an urgent need for an alternative control. A natural formulation based on the diatomaceous earth (DE) SilicoSec®, enhanced with the botanicals (essential oil lavender, corn oil, and bay leaves dust) and the silica gel was developed. The aim of the study was to test the activity of the developed formulation as a postharvest protectant of seed wheat and barley in the suppression Sitophilus oryzae (L.), Rhyzopertha dominica (F.) and Tribolium castaneum (Herbst). As a reference comparative value, the DE SilicoSec® was applied. Subsequent to the six months of storage under the simulated warehouse conditions, the formulation has completely suppressed the initial population development of all three tested insect species, both in wheat and barley. In wheat, a complete suppression was detected at the dose of 500 ppm against T. castaneum and 600 ppm against both R. dominica and S. oryzae. In barley, a complete suppression was detected at the doses of 500 ppm, 400 ppm, and 600 ppm against R. dominica, T. castaneum and S. oryzae, respectively. Conclusively, the results of this study indicate that the developed natural formulation based on the DE, botanicals, and silica gel was highly effective against the three major stored‐product insect species, providing a long-term safe storage of wheat and barley seeds.

Sugarcane (Saccharum officinarum) is a perennial plant native to the tropic areas. Generally, the largest areas of sugarcane are located in the Americas (Brazil, Mexico, Columbia, USA, Cuba) and Asia (India, China, Thailand, and Pakistan). Sugarcane is one of the most important crops on the Island of Mauritius and represents 85% of the arable land and 45% of the total land area of the island. Although Mauritius is one of the large sugar producers, its production has fallen in the recent 20 years. In 2000 the area with sugarcane was around 73 000 ha and decreased to around 45 000 ha. An economically viable technology has to be developed for the complete package of sugarcane main product(sucrose) and waste. In Mauritius bagasse as waste from sugarcane is used to produce electricity. But these power stations work only for around 6 months during sugarcane harvest season. It could be optimised by burning other biofuels like wood and be operational over the whole year. After burning bagasse, a problem with the disposal of ash that is generated. Also, there is an alcohol produced from the waste known as molasses, but the problem is with the utilization of the final waste which is vinasse. It can be encouraged to use these wastes and maybe this approach can have a positive influence on increasing areas with sugarcane in Mauritius

Open data is critical for digital innovation in the sector of agriculture. We aimed to identify the four key elements of the open data ecosystem for the agricultural domain in Croatia. 357 data files available via the Croatian Open data portal, the internet pages of the Ministry of agriculture, the Croatian agency for agriculture and food, as well as the Paying Agency for Agriculture, Fisheries and Rural Development were analysed. The main G2B publishers of the agriculture domain have not yet reached their potential in opening data. There are still many raw and aggregated datasets not openly available. The published data lack a suitable format for data linking and information on licencing.

The current readiness of the agricultural sector in Croatia to transform is limited. Creating and using an open data ecosystem in which data truly is the main force of the innovation process offers an opportunity to strengthen cooperation in this sector. The stakeholders of the agricultural data ecosystem in Croatia were not investigated until now. The main goal of this paper was to identify key stakeholder groups in the Croatian agricultural data ecosystem using a complex query. Five groups of stakeholders with different roles were identified. Their needs are focused on greater cooperation in the sector and they all strive for the economic, environmental, and social sustainability.

The aim of this study was to determine the insecticidal efficacy of the two diatomaceous earths against red flour beetle Tribolium castaneum (Herbst) on wheat and to determine their optimal dose. Laboratory testing was conducted using three doses (250, 500 and 750 ppm) of two diatomaceous earths: SilicoSec® and Celatom Mn-51®. Wheat (100 g) with moisture content of 14.2% was treated with both diatomaceous earths, respectively, in glass jars (200 ml) followed by the introduction of 20 adults of red flour beetle of different sexes aged 7-21 days. All treatments were set up in four repetitions. The mortality rate of red flour beetle was recorded after 7 and 14 days. Significantly higher mortality rate compared to control treatment was achieved at the 7th day of exposure at the highest dose (750 ppm) for both diatomaceous earths. A significantly higher mortality rate was also observed by prolonging the exposure at 750 ppm for Celatom Mn-51® and at 500 ppm for SilicoSec®. The highest mortality rate (81.25 %) in treatment with SilicoSec® was achieved with 750 ppm after the 14th day of exposure, while the highest mortality rate achieved with Celatom Mn-51 was 55.0 % with the same dose and exposure. The results indicate on high efficiency of the investigated diatomaceous earths in suppression of red flour beetle on wheat. Further research is required on the impact on offspring development as well as testing combinations with botanicals for better insecticidal efficacy.

U sažetku se opisuje laboratorijsko testiranje insekticidne učinkovitosti dijatomejskih zemalja (DZ) SilicoSec® i Celatom Mn-51® u suzbijanju žitnog kukuljičara Rhyzopertha dominica (Fab.) na pšenici s tri doze (250, 500 i 750 ppm) pri dvijema ekspozicijama (7 i 14 dana). Cilj rada je bio utvrditi insekticidnu učinkovitost testiranih DZ na žitnog kukuljičara te utvrditi optimalnu dozu. Pšenica (100 g) vlage 13, 5 % zaprašena je dijatomejskom zemljom (svaka DZ pojedinačno) u staklenkama volumena 200 ml, nakon čega je introducirano 20 jedinki žitnog kukuljičara različitog spola po tretmanu, starosti 7-21 dan. Svi tretmanu su postavljeni kroz četiri ponavljanja. Najviši mortalitet (82, 5 %) postignut je u tretmanu sa SilicoSec® pri dozi od 750 ppm nakon 14. dana ekspozicije. Statistički značajno viši mortalitet u odnosu na kontrolni tretman postignut pri ekspoziciji od 7 dana pri dozi od 500 ppm za obje dijatomejske zemlje. Produljenjem ekspozicije i povećanjem doze zabilježen je statistički značajno viši mortalitet. Navedeni rezultati ukazuju na visoku učinkovitost istraživanih DZ u suzbijanju žitnog kukuljičara na pšenici. Potrebna su daljnja istraživanja utjecaja navedenih DZ na razvoj potomstva žitnog kukuljičara.

Tijekom zadnjih nekoliko desetljeća sintetički insekticidi su bili u širokoj i standardnoj uporabi u suzbijanju štetnika u poljoprivredi. Međutim, saznanjem o sve štetnijim posljedicama na ljudsko zdravlje i okoliš sve više je jačala potreba za uporabom sigurnijih i gotovo bezopasnih postupaka suzbijanja štetnika. Stoga saznanja o svojstvima biljnih insekticida postupno uvode te pesticide u programe zaštite bilja i biljnih proizvoda od raznih štetnika. Biljni insekticidi imaju širok spektar djelovanja poput insekticidne aktivnosti, repelentnosti, smanjuju prehranu insekata biljkama (antifeedancy), posjeduju svojstva za regulaciju rasta insekata, toksični su na nematode, grinje, puževe i razne druge štetnike poljoprivrednog bilja. Isto tako pojedini biljni pesticidi djelotvorni su na gljivice, viruse i na bakterije. Toksičnost na razne druge organizme je promjenljiva premda, kao skupina manje su toksični na sisavce, s iznimkom nikotina, u usporedbi s insekticidima iz drugih skupina. U pravilu, biljni insekticidi brzo se razgrađuju u usporedbi sa sintetičkim insekticidima pa je mišljenje da su relativno znatno manje opasni za korisne organizme u odnosu na pesticide sa sporijom razgradnjom. Ti pesticidi se trebaju primjenjivati češće u odnosu na sintetičke pesticide budući da se većina njih razgrađuje tijekom nekoliko dana pa čak i nekoliko sati. Češća uporaba kao i viši troškovi proizvodnje čine te pesticide skupljim u odnosu na sintetičke pesticide. Unatoč spoznaje da brojne biljne vrste imaju supstancije (aktivne tvari) s insekticidnim svojstvima, u uporabi je samo nekoliko pesticida dobivenih izravno iz biljaka (piretrin, neem, rotenon, derris, quassia i dr.) zbog toga što je komercijalizacija novih botaničkih insekticida ograničena brojnim razlozima.

Najčešća su ograničenja uporabe sredstava za zaštitu bilja ili biocidnih proizvoda zbog spoznaje da aktivne tvari imaju negativne posljedice na ljudsko zdravlje ili okoliš, ali i zbog pojave otpornosti štetnih organizama. Najpoznatija prva ograničenja i zabrane odnose se na primjenu aktivne tvari DDT te drugih kloriranih ugljikovodika, a od tada se to događa sve češće neovisno jesu li to insekticidi, fungicidi, herbicidi, rodenticidi ili neka druga skupina pesticida. Posljedice ograničenja ili zabrane u svakodnevnoj uporabi nisu uvijek predvidljive, ali se prihvaćaju, a da nije poznato kakav utjecaj će imati na suzbijanje štetnih organizama u svakodnevnoj praksi.

Štetni kukci predstavljaju konstantnu prijetnju u skladištima poljoprivrednih proizvoda i hrane, trgovinama hrane, subjektima u poslovanju s hranom te u konačnici i domaćinstvima. Njihove populacije direktno uvjetuju gubitak na težini proizvoda uslijed prehrane, gubitak kvalitete proizvoda onečišćenjem ekskrecijskim produktima. Neke vrste kukaca prenose bakterije i viruse potencijalno opasne po čovjeka i domaće životinje, potpomažu u širenju spora skladišnih gljivica u masi proizvoda, izazivaju alergijskie reakcije kod ljudi i stoke, utiču na povišenje vlage i termperature uskladištenih proizvoda. Otkrivanje njihovih populacija u proizvodu nije uvijek jednostavan zadatak, jer se najčešće radi o vrlo sitnim organizmima, čije prisustvo uočimo tek ako se masovno razmnože, a štete su već učinjene. Stoga je nužno znati na vrijeme prepoznati njihovu pojavu kako bi se zaustavio razvoj i smanjile moguće štete na proizvodima, što se postiže kontinuiranim pregledom objekata, kao i uzorkovanjem proizvoda svaka dva tjedna. Na taj način moguće je otkriti početnu prisutnost populacije štetnika, što znači da osoblje koje vrši uzorkovanje robe mora znati kako uzorkovati, čime će uzorkovati, koliko će uzoraka treba uzeti, kako će analizirati uzorke te da li će dobiveni rezultati pregleda uzoraka biti reprezentativni za cijeli objekt. Iz pravilno uzetih uzoraka robe može se odrediti vrsta štetnika, gustoća populacije štetnika na pojedinim mjestima u objektu, prostorna i vremenska distribucija štetnika, promjene u dužini razvojnog ciklusa štetnih vrsta, brojnost vrsta štetnika, postotak zaraženog uskladištenog proizvoda te potrebitost provođenja zaštitnih mjera.

Eterična ulja, kao kompleksne mješavine različitih komponenata, posjeduju široki spektar djelovanja na veliki broj vrsta skladišnih kukaca. Glavni nedostatci koji sprječavaju njihovu širu primjenu u realnim uvjetima u području zaštite uskladištenih proizvoda su njihove molekularne i fizikalne karakteristike: netopljivost u vodi, kemijska nestabilnost, visoka isparljivost, kratka rezidualna aktivnost. Jedno od mogućih rješenja ovih prepreka je primjena nanotehnologije u razvoju nanoformulacija na bazi eteričnih ulja i njihovih komponenata. Nanoformulacije omogućuju učinkovitiju primjenu eteričnih ulja obzirom da takva tehnologija štiti bioaktivne komponente od razgradnje, istovremeno omogućujući kontrolirano otpuštanje komponenata. Također, nanoformulacije mogu doprinijeti povećanju učinkovitosti komponenata, obzirom da prekrivaju veću aktivnu površinu, pojačavaju topljivost i mobilnost. Pregledni rad kroz relevantne znanstvene radove prikazuje način djelovanja i mogućnost primjene nanoformulacija u području kontrole skladišnih kukaca. Također, prikazani su preliminarni rezultati učinkovitosti nanoemulzije na bazi ulja lavandina u suzbijanju kestenjastog brašnara i rižinog žiška.

Cilj rada je prikazati značaj botaničkih insekticida te insekticida na bazi dijatomejske zemlje u suzbijanju skladišnih kukaca kao alternativne metode u odnosu na konvencionalne insekticide koji imaju niz negativnih posljedica: rezidue u tretiranoj robi, razvoj rezistentnosti kod štetnika, negativni utjecaj na toplokrvne organizme i okoliš te utjecaj na ne ciljane organizme. Prikazane su vrste skladišnih kukaca koji čine najveće ekonomske štete u pogledu kvantitete i kvalitete uskladištene robe te je opisan princip djelovanja dijatomejske zemlje i botaničkih insekticida na skladišne kukce.

The insecticidal effect of new developed insecticide formulations labelled as Natural P, Inert Natural P and Py EC on Sitophilus oryzae (L.), Rhyzopertha dominica (F.) and Tribolium castaneum (Herbst) have been evaluated on wheat grains. Formulation Natural P contains diatomaceous earth (DE), amorphous silica gel (3%), pyrethrin, flax oil, lavandin essential oil (EO) and un-activated yeast. Formulation Inert Natural P combines DE, amorphous silica gel, lavandin EO and food grade bait whereas formulation Py EC contains pyrethrin, piperonyl butoxide (PBO), flax oil, polysorbate, methyl oleate and amorphous silica gel (5%). DE Celatom® MN-51 was used as a standard insecticide. Inert Natural P and Natural P were applied as dust at four different doses, while Py EC was mixed with water in 4 dilutions containing 0.5, 1.0, 1.5 and 2.0 ppm of pyrethrin a.i. and applied as emulsions on grain by spraying. The LD50 and LD90 values of Inert Natural P were 48.72 and 163.73 ppm respectively for S. oryzae, 15.18 and 177.96 ppm for R. dominica and 115.20 and 171.30 ppm for T. castaneum. The LD50 and LD90 values of Natural P were 53.56 and 97.94 ppm respectively for S. oryzae, 19.47 and 53.05 ppm for R. dominica and 75.40 and 105.60 ppm for T. castaneum. While the LD50 and LD90 values of DE Celatom® MN-51 were 188.55 and 352.79 ppm respectively for S. oryzae, 39.86 and 405.420 ppm for R. dominica and 358.10 and 716.87 ppm for T. castaneum. Comparing with DE Celatom® MN-51 two powder formulations applied at effective concentrations had lower impact on wheat test weight reduction. Applied Py EC at concentration of 2.0 ppm a.i. pyrethrin exhibited 100 % mortality after 2 days of S. oryzae and T. castaneum and after 6 days of R. dominica. In addition, all three formulations caused significant reduction of F1 adults compared to control, providing promising approach of integrated pest management strategy.

Međunarodna radna konferencija o zaštiti uskladištenih proizvoda (International Working Conference on Stored Product Protection – IWCSPP) održana je u Berlinu od 7. do 11. listopada 2018. godine, kao 12. po redu Konferencija čija je svrha izmjena novih dostignuća i ideja za unaprjeđenjem zaštite uskladištenih proizvoda. Obuhvaćajući sve aspekte zaštite uskladištenih proizvoda, na Konferenciji su kroz 10 sekcija predstavljene novine u području biologije štetnika, mikotoksina i kemotaksije, nadalje predstavljeni su novi rezultati u mehanizaciji skladištenja, monitoringu i detekciji štetnika, u primjeni biljnih ekstrakata i kontaktnih insekticida, fumigaciji i rezistentnosti kukaca, kao i novine u području fizikalne i biološke kontrole štetnika. Između ostalog, dat je naglasak i na nove svjetske izazove kao što su promjena klimatskih uvjeta, sve veći broj raseljenih ljudi te važnost čuvanja zaliha uskladištene robe za potrebe izbjeglih ljudi, ljudi zahvaćenih poplavama, potresima i ostalim prirodnim katastrofama. Na Konferenciji je sudjelovalo 385 učesnika iz 53 zemlje svijeta izlažući svoje radove usmenim izlaganjem (129) i posterskim prezentacijama (129).

Lesser grain borer (Rhyzopertha dominica Fab.) is a storage pest of the Bostrichidae family. Insecticidal efficacy of rapeseed (Brassica napus L.) extract was investigated on four types of surfaces: ceramics, glass, treated and raw wood. Mortality rate of lesser grain borer was observed through three different exposures (4, 24 and 48 h) with the aim of determining the influence on insecticidal activity regarding different surfaces and exposures. The highest mortality rate was achieved on glass surface at the highest exposure (48 h) which was significantly higher in comparison with other surfaces. Given that the insecticidal effect was achieved on all surfaces, particularly satisfactory on glass surface, the rapeseed extract has a high potential in suppressing storage insects.

Poznavanje problema rezistentnosti štetnih organizama na sredstva za zaštitu bilja od velike je praktične važnosti za poljoprivredne proizvođače jer se poznavanjem problema na vrijeme mogu primijeniti učinkovite strategije suzbijanja štetnih organizama da se pritom odgodi ili uspori pojava rezistentnosti. U okviru projekta „Monitoring rezistentnosti štetnih organizama na sredstva za zaštitu bilja“ koji financira Ministarstvo poljoprivrede provedena je anketa među poljoprivrednim proizvođačima sa sljedećim ciljevima: a) dobivanje povratne informacije o svjesnosti poljoprivrednih proizvođača o problemu rezistentnosti, b) primjenjuju li poljoprivredni proizvođači i nekemijske mjere suzbijanja štetnih organizama ili primjenjuju samo kemijske mjere suzbijanja te c) jesu li primijetili smanjenu učinkovitost nekih sredstava za zaštitu bilja koja su u početku primjene imala zadovoljavajuću učinkovitost. Anketa je provedena tijekom 2018. godine na ukupno 204 ispitanika (172 poljoprivredna proizvođača i 32 izvođača obveznih DDD mjera) uz pomoć djelatnika Savjetodavne službe te djelatnika tvrtka Syngenta i Bayer. Pitanja u anketi za poljoprivredne proizvođače bila su kategorizirana u četiri grupe: općenita pitanja (obradive površine, dominantne kulture u proizvodnji, primjena plodoreda, na koji način suzbijaju štetne organizme…), specifična pitanja u vezi s primjenom herbicida i specifična pitanja u vezi s primjenom insekticida. Anketa za izvršitelje obveznih DDD mjera bila je podijeljena u dvije grupe pitanja: općenita pitanja i pitanja u vezi s primjenom sredstava u skladištima. Rezultati ankete pokazali su da se većina ispitanika bavi ratarskom proizvodnjom čija je veličina posjeda manja od 20 ha. Na pitanje poznaju li problem rezistentnosti, čak je 91 % ispitanika odgovorilo pozitivno, 81 % ispitanika poduzima mjere kojima se usporava pojava rezistentnosti. Slabiju učinkovitost sredstava za zaštitu bilja 20 % ispitanika pripisuje lošoj kvaliteti sredstava za zaštitu bilja, a samo 12 % smatra da je razlog smanjene učinkovitosti učestala primjena aktivnih tvari istog mehanizma djelovanja. Svega 33 % ispitanika primjenjuje plodored (istodobno 51% priznaje da uzgaja neku od kultura ponekad ili često u monokulturi), a samo 31 % ispitanika rotira sredstva za zaštitu bilja različita mehanizma djelovanja. Ankete pokazuju i da se rabe sredstva za zaštitu bilja koja nemaju dozvolu za određene namjene. Slabiju učinkovitost sredstava za zaštitu bilja poljoprivredni su proizvođači uočili za sljedeće štetne organizme: Ambrosia artemisiifolia (pelinolisni limundžik), Sorgum halapense (divlji sirak), Leptinotarsa decemlineata (krumpirova zlatica), Brassicogethes aeneus (repičin sjajnik) i Cercospora beticola (pjegavost lista šećerne repe) u poljoprivrednoj proizvodnji te štetnika Rhyzopertha dominica (žitni kukuljičar) u skladištima. Provedena anketa dokazuje da su poljoprivredni proizvođači svjesni problema rezistentnosti , ali i da postoji izvjesna doza neznanja o opisanu problemu, kao i kontradiktorni odgovori.

Općenito, od početka praćenja rezistentnosti na DDT-a 50-ih godina prošlog stoljeća, broj dokumentiranih slučajeva opće rezistentnosti na insekticide u kukaca naglo je porastao, a kućna muha je vrsta koja je pokazala najveću sposobnost razvoja rezistentnosti. Jedan od mogućih razloga je i način njezina suzbijanja. Naime, prema navodima dr. Rogera O. Drummond i njegovim praktičnim iskustvima, najraširenija metoda suzbijanja muha je primjena insekticida na mjesta gdje muhe borave. Kako su se isti insekticidi koristili godinama za suzbijanje muha, brojne populacije su sada rezistentne na mnoge od ovih sredstava. U nekim je slučajevima potvrđena rezistentnost nakon samo nekoliko aplikacija insekticida. Također, u prilog tome je i visoka stopa reprodukcije kod muha te se rezistentnost može čak i brže pojaviti u populacija koje su izložene insekticidima u zatvorenim objektima. Rezistentne populacije muha raširene su po cijelom svijetu i poseban su problem tamo gdje su insekticidi korišteni dugi niz godina. Mehanizmi preživljavanja insekticidnih tretmana kod rezistentnih populacija kućne muhe mogu se očitovati u izbjegavanju mjesta primjene tretmana, spriječavanju apsorpcije insekticida u organizam, odnosno suzbijanju djelovanja insekticida u organizmu tako da nije toksičan po njih. Primjerice, kućna muha je razvila čak pet mehanizama rezistentnosti na DDT koji su pod kontrolom mutiranih gena. Tako rezistentne populacije mogu imati živčani sustav otporan na toksičnost DDT-a, kutikulu slabije propusnu za DDT, mogu izbjegavati kontakt s DDT-om, mogu imati povećane količine lipida kojima se DDT izolira u mastima i odvoji od osjetljivih dijelova organizma te imaju povećanu razinu enzima DDT- dehidroklorinaze koji detoksificira DDT na manje toksične dijelove. Neke su populacije muha rezistentne na gotovo sve insekticide. Na nekim lokalitetima muhe su rezistentne i na nekoliko tipova insekticida. Ohrabrujuće je što selekcija jedinki s genima rezistentnosti na jedan tip insekticida ne ovisi o selekciji na ostale tipove, što može biti korisno u spriječavanju pojave rezistentnosti u praksi. Mudrom primjenom insekticida različitih mehanizama djelovanja iz različitih kemijskih skupina rezistentnost se može spriječiti, odgoditi ili kontrolirati.

The authors describe a three-year research project financed by the Croatian Science Foundation, DIACROMIXPEST IP -11-2013-5570 on the development of natural insecticide formulation in Croatia in order to apply in the stored products protection. The significance of these formulations is the technology of mixing and various combinations of inert dusts based on Croatian diatomite with several Croatian plant substances. The synergy of physical and chemical mode of action of these formulations obtained better performance on insects compared with the same substances applied alone, but also slowed down the possible emergence of resistance. Given that all of the substances in the formulations of natural origin, there should be no concern about harmful residues of the insecticide in processed goods, on surfaces and in space.

U sažetku se opisuje laboratorijsko testiranje insekticidne učinkovitosti ekstrakta lavandina Lavandula x intermedia (Emeric ex Loisel.) u kombinaciji s dva hrvatska inertna prašiva (D- 01 i MA-4) u suzbijanju žitnog kukuljičara Rhyzopertha dominica (Fab.) na pšenici s dvije doze (300 i 600 ppm) pri ekspoziciji od 7 i 14 dana s ciljem razvoja novih prirodnih insekticida bez negativnog utjecaja na okoliš. Zaprašena pšenica (100 g) s kombinacijom lavandina i inertnih prašiva stavljena je u staklenke volumena 200 ml, nakon čega je introducirano 50 jedinki R. dominica različitog spola po tretmanu, starosti 7- 21 dan. Svi tretmani su postavljeni kroz četiri ponavljanja. Najviši mortalitet (62, 5%) postignut je s kombinacijom lavandina i D-01 pri dozi od 600 ppm nakon 14. dana ekspozicije. Mortaliteti postignuti pri dozi od 600 ppm su statistički značajno viši u odnosu na mortalitete pri dozi od 300 ppm i kontroli kod kombinacije lavandina i D- 01 te lavandina i MA- 4. U tretmanu s kombinacijom lavandina i MA-4 pri dozi od 300 ppm postignuto je statistički značajno viši mortalitet (9, 0%) produljenjem ekspozicije na 14 dana u odnosu na mortalitet (4, 5%) postignut nakon 7 dana. Rezultati ukazuju na visoki potencijal kombinacije hrvatskih inertnih prašiva i botaničkih insekticida u suzbijanju R. dominica. Potrebno je provesti daljna istraživanja u kombinaciji s drugim biljnim vrstama te istražiti utjecaj na razvoj potomstva. Istraživanja su provedena u sklopu istraživačkog projekta Hrvatske zaklade za znanost IP- 11-2013-5570.

U radu se ukratko navode različite metode i tehnike detekcije s naglaskom na važnost ranog otkrivanja populacija skladišnih štetnih kukaca. Trženjem sirovina, prerađevina i gotovih prehrambenih proizvoda ukazala se potreba za razvijanjem preciznih i brzih metoda detekcije u realnom vremenu. Razvoj novih i tehnološko usavršavanje već postojećih metoda doprinosi preveniranju mogućeg širenja invazivnih vrsta. Naglasak je na metodama detekcije nižih razvojni stadija štetnika koji se najčešće definiraju kao skriveni ili latentni oblik zaraze.

An insecticidal efficacy of new developed two grain protectant formulations was assessed against lesser grain borer Rhyzopertha dominica (Fabricius) (Coleoptera: Bostrichidae) on wheat and corn after 6 months period of storage (CSF Project IP-11-2013-5570). Tested formulations, marked as F1H and F2H, based on inert dust, laurel leaves, lavender essential oil, corn oil, silica gel (both F1H and F2H) and pyrethrin (only F2H) were tested at six doses (from 100 ppm to 600 ppm) depending on formulation and type of cereals. The appropriate weights of each formulation, separately were added to a plastic containers containing 10 kg of wheat and corn, separately. The initial population of 200 adults of R. dominica were added into each container and left under natural environmental conditions up to 6 months. A standard USA diatomaceous earth (DE) Celatom® Mn 51 was used for the comparison of the results, as long with the untreated control. After six months, both formulations showed higher insecticidal effect than DE Mn 51 in corn and in wheat. Further, initial population of R. dominica, prior introduced in wheat, was suppressed almost completely, with only 0.7%-5.3% live adults found, depending on formulations and dose. The order of efficacy was F1H>F2H>DE Mn 51. Similar suppression of the initial population was recorded in corn, where F2H was slightly more effective than F1H with 2.0%-10.6% and 4.1%-9.5% live adults found, respectively. At the same time, in the treatments with DE Mn 51 there were 4.7%-74.7% and 33.4%-56.1% live adults in wheat and corn, respectively.

Ljupčac (Levisticum officinale Koch) je višegodišnja aromatična biljka iz porodice Apiaceae. U pokusu je istražen insekticidni i alelopatski potencijal vodenog ekstrakta ljupčaca. Insekticidna učinkovitost ekstrakta ljupčaca testirana je kroz tri koncentracije (2, 6 i 10%) na dvjema vrstama skladišnih kukaca (Rhyzopertha dominica Fab. i Tribolium castaneum Herbst), dvije različite površine (staklo i drvo) i tri ekspozicije (4, 24 i 48 h). Zadovoljavajući mortalitet R. dominica postignut je na staklenoj površini pri svim koncentracijama, dok insekticidni učinak na T. castaneum nije zabilježen. Alelopatski utjecaj ekstrakta ljupčaca u različitim koncentracijama (2, 4, 6, 8 i 10%) istražen je na klijavost i rast klijanaca kelja i sjetvene grbice. Povećanjem koncentracije ekstrakta povećao se i alelopatski učinak te je postignut potpuni inhibitorni učinak svih parametara kod kelja pri koncentraciji od 8% te kod sjetvene grbice pri koncentraciji od 6%.

Pojava rezistentnosti definira se kao otpornost jedinki u populaciji štetnih organizama da prežive izloženost letalnim dozama primjenjenog sredstva za suzbijanje. Kada su u pitanju glodavci, a posebice štakori, rezistentnost je najčešće uočena kod primjene rodenticida u obliku antikoagulanata, koji u praksi predstavljaju najučinkovitiju metodu za njihovo suzbijanje i stoga govorimo o antikoagulacijskoj rezistentnosti. Najprecizniju definiciju antikoagulacijske rezistentnosti glodavaca na rodenticide dao je J. H. Greaves (1994.): „Antikoagulacijska rezistetntnost predstavlja značajniji gubitak učinkovitosti antikoagulanta u praktičnim uvjetima, kada je isti primijenjen pravilno, a gubitak njegove učinkovitosti je posljedica prisutnosti vrsta glodavaca s nasljedno reduciranom osjetljivošću na taj antikoagulant.“. Najčešći razlog nastanka rezistentnosti jest stalna uporaba istog antikoagulanta u nekih vrsta glodavaca. Takva je rezistentnost najčešće i geografski ograničena. U praksi, rezistentnost postaje problem kada se omjer rezistentnih jedinki u populaciji glodavaca poveća do razine kada rodenticid ne može učinkovito suzbiti njihovu najezdu.

An insecticidal efficacy of two newly developed grain protectant formulations were assessed against lesser grain borer Rhyzopertha dominica (Fabricius) (Coleoptera: Bostrichidae) on wheat and corn after 6 months period of. Tested formulations, marked as F1H and F2H, based on inert dust, laurel leaves, lavender essential oil, corn oil, silica gel (both F1H and F2H) and pyrethrin (only F2H) were tested at six doses (from 100 ppm to 600 ppm) depending on formulation and type of grain. The appropriate weights of each formulation, were added seperately to plastic containers containing 10 kg of wheat or corn. An initial population of 200 adults of R. dominica were added into each container and left under natural environmental conditions for up to 6 months. A commercial diatomaceous earth (DE) insecticide, Celatom® Mn 51, was used for the comparison of the results, in addition to the untreated control. After six months, both formulations showed higher insecticidal effect than DE Mn 51 in corn and in wheat. Furthermore, the initial population of R. dominica, introduced in wheat was suppressed almost completely, with only 0.7%-5.3% live adults found, depending on formulations and dose. The order of efficacy was F1H>F2H>DE Mn 51. Similar suppression of the initial population was recorded in corn, where F2H was slightly more effective than F1H with 2.0%-10.6% and 4.1%-9.5% live adults found, respectively. At the same time, in the treatments with DE Mn 51 there were 4.7%-74.7% and 33.4%-56.1% live adults in wheat and corn, respectively

Žitna trogoderma (Trogoderma granarium Everts) je jedna od najdestruktivnijih vrsta insekata uskladištenih proizvoda na svijetu te je u statusu jedne od 100 najinvazivnijih svjetskih vrsta. Osim toga, najvažniji je karantenski štetnik uskladištenih proizvoda u Australiji, Kanadi, Rusiji i SAD-u. Invazivnost žitne trogoderme ogleda se u izvanrednoj sposobnosti za preživljavanjem. Naime, uslijed prenapučenosti populacije, nedostatku hrane ili nepovoljnim temperaturnim režimom ličinka ulazi u stadij mirovanja u kojem može izdržati i nekoliko godina, također je sposobna, nakon što nastupe povoljni uvjeti naglo prekinuti stadij mirovanja i nastaviti s razvojnim ciklusom, što ju tijekom dužeg razdoblja čini još destruktivnijom. U vrlo kratkom periodu može uzrokovati značajne gubitke u uskladištenim žitaricama, koji mogu iznositi i do 70%. Invazivnost i karantenski status žitne trogoderme postaju još značajniji uslijed činjenice da postoje značajne prepreke i poteškoće u kontroli ove vrste. Sposobnost skrivanja u pukotinama skladišta ili ambalaža te sposobnost fakultativnog ulaska u stadij mirovanja su dva značajna aspekta koji otežavaju suzbijanje ovoga štetnika. Nadalje tolerantnost na uobičajene metode suzbijanja, koje su inače učinkovite za većinu skladišnih štetnika, bi moglo rezultirati daljnjem širenju žitne trogoderme i istovremeno smanjenju trenutnog karantenskog svjetskog područja.

Cilj istraživanja je razvoj prirodnih insekticida bez negativnog utjecaja na okoliš. Laboratorijski je procijenjena insekticidnost biljnih ekstrakata na bazi mažurana i suncokreta u suzbijanju žitnog kukuljičara Rhyzopertha dominica (Fab.) apliciranjem na četiri različite površine (staklo, keramičke ploče, obrađeno drvo i sirovo drvo), u svrhu moguće praktične primjene u skladišnim objektima. Biljni ekstrakti su aplicirani kistom na površinu od 78, 54 cm2 po uzorku, te je učinkovitost procjenjena mortalitetom odraslih jedinki R. dominica, nakon 4, 24 i 48 sati. Svi tretmani su postavljeni kroz tri ponavljanja s 20 jedinki R. dominica po tretmanu, starosti 7-21 dan. Najveća učinkovitost pri najkraćoj ekspoziciji (4 sata) je zabilježena s ekstraktom mažurana na staklenoj površini s mortalitetom od 58, 33%, zatim na keramičkim pločama (40, 00%), a najmanja učinkovitost na obrađenoj drvenoj površini (5, 00%) i neobrađenoj drvenoj površini (3, 33%). Produljenjem ekspozicije mortalitet se nije statistički značajno mijenjao. Ekstrakt suncokreta postigao je najveću učinkovitost tek nakon 48 sati ekspozicije na staklenoj površini s mortalitetom od 56, 67%, na keramičkim pločama (41, 67%), na obrađenoj drvenoj površini (16, 67%) i na neobrađenoj drvenoj površini (1, 67%). Potrebno je provesti daljnja istraživanja uporabom preciznije tehnike apliciranja kao i na drugim vrstama skladišnih površina. Istraživanja su provedena u sklopu istraživačkog projekta Hrvatske aklade za znanost IP-11-2013-5570.

Laboratorijski je ispitan insekticidni učinak dijatomejske zemlje na skladišnog štetnika, žitnog kukuljičara Rhyzopertha dominica Fab. zaprašivanjem tri različite sorte pšenice (Divana, Kraljica i Vulkan), zobi (BC Marta, Winnipeg i Winsent) i raži (Albedo, Marcelo i Picasso). Cilj je bio utvrditi ima li dijatomejska zemlja jednaku djelotvornost kod različitih sorti žitarica, te utvrditi utjecaj prašiva na fizikalna svojstva sorata. Pri dozi od 500 ppm nakon 7 dana ekspozicije, najviši prosječni mortalitet kukuljičara je postignut kod raži (98, 5%), zatim kod pšenice (95, 9%), te najniži kod zobi (84, 2%). Značajna razlika u djelotvornosti uočena je jedino kod zobi ; između sorti Winsent i BC Marta, te u vremenu ekspozicije (između 7 i 21 dan kod sorata BC Marta i Winnipeg, te između 7 i 14 dana kod sorte Winsent). Dijatomejska zemlja je kod svih ispitivanih sorti žitarica djelovala na sniženje hektolitarske mase, posebice kod sorti pšenice (za 4, 3-5, 0 kg hl-1). Najmanje sniženje hektolitarske mase uočeno je kod raži, kod sorte Marcelo (za 0, 3 kg hl-1). Također je kod tretiranih sorti žitarica (osim kod sorte zobi Winsent) zabilježeno blago sniženje vlage zrna (za 0, 2 do 1, 0%), kao i promjena temperature zrna od ± 0, 1 do 0, 4 °C. Temeljem dobivenih rezultata, vidljivo je da djelotvornost dijatomejske zemlje značajno varira ovisno o sorti žitarica.

Lavandin (Lavandula x intermedia Emeric ex Loisel.), aromatična biljka prepoznatljiva po svojim farmakološkim i terapijskim učincima, sve više se istražuje kao izvor okolišno prihvatljivih spojeva s mogućom primjenom u zaštiti bilja. Ovim istraživanjima testiran je insekticidni i alelopatski potencijal cvijeta lavandina. Insekticidna učinkovitost cvijeta u obliku prašiva testirana je u tri frakcije (150, 63 i 45 µm) na tri vrste skladišnih štetnih kukaca (Sitophilus oryzae L., Rhizopertha dominica Fab. i Tribolium castaneum Herbst) s ciljem utvrđivanja utjecaja veličine čestica na mortalitet kukaca. Utvrđeno je da veličina čestica ne utječe značajno na promjenu mortaliteta testiranih kukaca. Alelopatski utjecaj cvijeta lavandina u obliku vodenog ekstrakta u različitim koncentracijama ispitan je na klijavost i rast klijanaca salate. Povećanjem koncentracije ekstrakata povećavao se i alelopatski utjecaj, te je već pri koncentraciji od 4% zabilježeno 100% inhibitorno djelovanje svih mjerenih parametara.

Laboratory tests were carried out to examine the insecticidal effect of six (6) different pure natural diatomaceous earths (DEs): Celite 209, Perma Guard, DiaFil 610 (The USA DEs), Keepdry (Brazilian DE), InsectoSec (German DE) and Clarcel (French DE) and their mixtures on wheat grain against three stored-grain beetle species: Cryptolestes ferrugineus Stephens, Sitophilus oryzae (L.), and Tribolium castaneum (Herbst). The objective of this study was to determine the effect of blending of DEs with different physical and chemical properties on the effectiveness against insects. The following mixtures were prepared (ratio 50:50): Celite 209 + DiaFil 610, Celite 209 + Perma Guard, Celite 209 + Keepdry, Celite 209 + InsectoSec, Celite + Clarcel, DiaFil 610 + Perma Guard, DiaFil 610 + Keepdry, DiaFil 610 + InsectoSec, DiaFil + Clarcel, Perma Guard + Keepdry, Perma Guard + InsectoSec, Perma Guard + Clarcel, Keepdry + InsectoSec, Keepdry + Clarcel and InsectoSec + Clarcel. DEs alone and their mixtures were applied at 500 mg/kg of clean hard grain with 13.6% moisture content and hold at 30 0C ± 1 and 65 to 75% air relative humidity. Although few results indicate the slight increase of the effectiveness, the mixtures of DEs didn’t generate a significantly higher effectiveness when compared with the effectiveness of effective DE in the mixture when applied alone. The results of the present work indicate that blending of DEs together may not produce a new DE formulation that is more effective against stored insect pests.

Rezistentnost na insekticide predstavlja sposobnost jedinki u populaciji da prežive izloženost letalnoj dozi primjenjenog insekticida, a na terenu se očituje kao postupni gubitak učinkovitosti jednog isprva učinkovitog insekticida. Rezistentnost predstavlja genetički uvjetovanu pojavu, a regulirana je genima za rezistentnost koji su posljedica genetičkih mutacija nastalih učestalom i opetovanom uporabom istih insekticida ili insekticida istog načina djelovanja tijekom dužeg vremenskog razdoblja. Na taj način ubija se većina osjetljivih jedinki u populaciji, dok rezistentne jedinke preživljavaju. Preživjele jedinke u populaciji imaju genetičku predispoziciju za razvoj rezistentnosti. Njihovo potomstvo će prenijeti genetičku informaciju svojih roditelja. Takvom nenamjernom selekcijom iz generacije u generaciju popravlja se omjer u korist rezistentnih jedinki. Nakon nekoliko generacija, rezistentne jedinke u populaciji prevladaju i primjenjivani insekticid više nije učinkovit.

Laboratorijski je ispitan insekticidni učinak komercijalnog inertnog prašiva na bazi dijatomejske zemlje Protect-It® na skladišnog štetnika, žitnog kukuljičara Rhyzopertha dominica Fab. zaprašivanjem na tri različite sorte pšenice (Divana, Kraljica i Vulkan), zobi (BC Marta, Winnipeg i Winsent) i raži (Albedo, Marcelo i Picasso). Cilj je bio utvrditi da li Protect-It® ima jednaku djelotvornost kod različitih sorti žitarica, te utvrditi utjecaj prašiva na fizikalna svojstva sorata. Pri dozi od 500 ppm nakon 7 dana ekspozicije, najviši prosječni mortalitet žitnog kukuljičara je postignut kod raži (98, 5 %), zatim kod pšenice (95, 9 %), te najniži kod zobi (84, 2 %). Značajna razlika u djelotvornosti uočena je jedino kod zobi ; između sorti Winsent i BC Marta, te u vremenu ekspozicije (između 7 i 21 dan kod sorata BC Marta i Winnipeg, te između 7 i 14 dana kod sorte Winsent). Protect-It® je kod svih ispitivanih sorti žitarica djelovao na sniženje hektolitarske mase, posebice kod sorti pšenice (za 4, 3-5, 0 kg hl-1). Najmanje sniženje hektolitarske mase uočeno je kod raži, i to kod sorte Marcelo (za 0, 3 kg hl-1). Također je kod tretiranih sorti žitarica (osim kod sorte zobi Winsent) zabilježeno blago sniženje vlage zrna (za 0, 2 do 1, 0%), kao i promjena temperature zrna od ± 0, 1 do 0, 4 °C. Temeljem dobivenih rezulata, vidljivo je da djelotvornost inertnog prašiva Protect-It® značajno varira ovisno o sorti žitarica koja se tretira.

Učestala uporaba fumiganata u suzbijanju skladišnih štetnika diljem svijeta uzrokovala je i razvoj rezistentnosti u znatnog broja skladišnih vrsta kukaca. S obzirom da se trženjem robe i poljoprivrednih proizvoda može očekivati i širenje rezistentnih populacija, prijeko je potrebno i u nas razviti sustavni program monitoringa rezistentnosti skladišnih štetnika na fumigante.

Ovim preglednim radom prikazuju se aktivnosti tijekom tri godine rada na istraživačkom projektu Hrvatske zaklade za znanost pod naslovom „Razvoj formulacija novih prirodnih insekticida na osnovi inertnih prašiva i botaničkih insekticida i njihovih kombinacija kao zamjena za sintetske konvencionalne insekticide“ – DIACROMIXPEST IP -11-2013-5570. Riječ je o trogodišnjim istraživanjima prirodnih formulacija insekticida u Hrvatskoj s ciljem primjene u zaštiti uskladištenih poljoprivrednih proizvoda, a uz manje modifikacije, i u javnom zdravstvu, komunalnoj higijeni, zaštiti biljaka u vegetaciji, veterini te prehrambenoj industriji. Značaj ovih formulacija je u tehnologiji miješanja i različitim kombinacijama hrvatskih inertnih prašiva s biljnim supstancijama hrvatskog podrijetla s različitim mehanizmom djelovanja na insekte. Sinergijom fizikalnog i kemijskog mehanizma djelovanja ovakvih formulacija dobiva se bolja učinkovitost na insekte u odnosu kada su iste supstancije primijenjene same, a ujedno se usporava moguća pojava rezistencije. S obzirom da su sve supstancije u formulacijama prirodnog podrijetla, ne bi trebala postojati zabrinutost o štetnim ostatcima insekticida u obrađenoj robi, na površinama i u prostoru. U projektnom timu su znanstvenici iz Diatom Research and Consulting Inc. iz Kanade (dr. sc. Zlatko Korunić), Hrvatskog geološkog instituta (prof. dr. sc. Josip Halamić i dr. sc. Ines Galović) te Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku kao nositelja projekta (prof. dr. sc. Vlatka Rozman, prof. dr. sc. Renata Baličević, prof. dr. sc. Anita Liška, i Pavo Lucić, mag. ing. agr.).

U današnje doba suvremene poljoprivredne proizvodnje kao cilj fitomedicine se postavlja ekološki prihvatljiva zaštita bilja. Biološka kontrola prihvaćena je kao praktična, sigurna, visoko efikasna i ekološki prihvatljiva metoda suzbijanja, primjenjiva u agroekološkim sustavima, bez štetnih posljedica na zdravlje potrošača i proizvođača. Velike su potrebe za iznalaženjem prirodnih formulacija insekticida u zaštiti usjeva i uskladištenih proizvoda koje imaju jednako učinkovito djelovanje kao sintetički pripravci. Prirodni insekticidi trebaju zadovoljiti sljedeće standarde: specifičnost djelovanja na ciljane organizme, netoksičnost za sisavce i usjeve, okolišnu prihvatljivost, ekonomičnu cijenu te dostupnost. Sve više se istražuju botanički insekticidi kao alternativa konvencionalnim insekticidima. Od botaničkih insekticida najčešće se primjenjuju eterična ulja, kao i brojni drugi biljni ekstrakti i biljna prašiva. U toku rada sakupljene su odabrane biljne vrsta iz ruderalnog, korovnog, travnjačkog i antropogenog sustava flore Hrvatske s potencijalnim insekticidnim djelovanjem. Istraživanja su sastavni dio hrvatskog projekta „Razvoj formulacija novih prirodnih insekticida na osnovi inertnih prašiva i botaničkih insekticida i njihovih kombinacija kao zamjena za sintetske konvencionalne insekticide“ – DIACROMIXPEST“ financiranog od Hrvatske zaklade za znanost. Od brojnih biljnih vrsta prikupljenih u Hrvatskoj za potrebe istraživanja, najviši potencijal insekticidne djelotvornosti ostvaren je s biljnom vrstom lavandin (Lavandula x intermedia Emeric ex Loiseleur) primijenjenim u obliku praha cvijeta, biljnog ekstrakta cvijeta i eteričnog ulja.

Concerning the growing evidence of negative effects of pesticide usage in stored products protection, there is increasing demand for alternative methods without harmful effect on health and environment. We developed (Croatian Science Foundation project IP-11-2013-5570) new formulations based on inert dusts and botanicals. In the preliminary testing their efficacy against the rice weevil Sitophilus oryzae (L.) was evaluated. Five doses of each formulation were mixed separately with 100 g of wheat grain and the efficacy was estimated through adult mortality, after 7, 14 and 21 days and through the F1 progeny production, after 49 days. All treatments were set in three repetitions with 25 adult weevils, 7-21 days old in each repetition. Formulation F1P caused 100% mortality of adults S. oryzae at 300 ppm after 7 days and at 200 ppm after 21 days of exposition. Formulation F3P reached maximum mortality at the highest dose (400 ppm after 21 days). After 21 days, LD50 and LD90 were 80.2 ppm and 126.3 ppm, respectively for F1P and 107.6 ppm and 270.7 ppm, respectively for F3P. Both formulation significantly reduced progeny production ; with percentage of inhibition ranged from 82.0 to 99.6% for F1P, and from 81.7 to 96.5% for F3P, depending on dose. Further testing should be done in order to evaluate their efficacy against other stored product insects under different conditions of grain moisture and temperature and also to test influence on bulk density reduction after mixing formulations with wheat grain.

U sklopu znanstveno istraživačkog projekta (Hrvatska Zaklada za Znanost, IP-11-2013-5570), s ciljem da se smanji uporaba sintetičkih manje sigurnih pesticida, razvijeno je nekoliko različitih formulacija insekticida na bazi dijatomita, silika gela i biljnih ekstrakata. Preliminarnim testovima procijenjena je insekticidna učinkovitost formulacija označenih kao F1P i F3P na žitnom kukuljičaru (Rhyzopertha dominica Fab.) i kestenjastom brašnaru (Tribolium castaneum Herbst). Svaka formulacija je testirana u pet doza, pomiješanih sa 100 g zrna pšenice, te je učinkovitost procijenjena kroz mortalitet odraslih jedinki testiranih vrsta kukaca nakon 7, 14 i 21 dan, kao i kroz brojnost potomstva F1 generacije nakon 63 dana. Svi tretmani su postavljeni u tri repeticije s 25 odraslih jedinki brašnara i kukuljičara, zasebno u svakoj repeticiji. Na žitnom kukuljičaru, bolju insekticidnost je postigla formulacija F3P, sa 100% mortalitetom pri dozi od 250 ppm nakon 14 dana i letalnim dozama LD50 159, 2 ppm te LD90 439, 1 ppm nakon 7 dana. Na kestenjastom brašnaru, obje su formulacije imale slabiji insekticidni učinak, s tim da je formulacija F1P bila djelotvornija, postigavši najveći mortalitet od 73, 3% (650 ppm, nakon 21 dana). F3P je u istraživanim dozama imala vrlo nisku, nezadovoljavajuću efikasnost na odrasle jedinke T. castaneum. Obje formulacije su značajno inhibirale razvoj potomstva i to kod obje vrste tretiranih kukaca. Na kukuljičaru je postotak inhibicije bio u rasponu od 89, 6% do 99, 5% kod F1P, odnosno 99, 9% do 100% kod F3P, a na brašnaru od 71, 6% do 90, 7% kod F1P, odnosno 56, 4% do 85, 3% kod F3P. Prema dobivenim rezultatima, formulacija F1P bi se mogla preporučiti za suzbijanje obje testirane vrste skladišnih štetnika, dok se formulacija F3P može preporučiti samo za suzbijanje žitnog kukuljičara. U nastavku su daljnja testiranja učinkovitosti ovih formulacija i na druge vrste skladišnih štetnika kao i njihov utjecaj na hektolitarsku težinu zrnate robe.

Inert dusts, particularly those based upon amorphous silicon dioxide have been shown to possess some effectiveness against a variety of common storage insect pests. These materials can be classified into different groups depending on their composition. There is a significant effect of these dusts on grain quality, primarily bulk density and flowability reduction. We examined the effect of eleven inert dusts applied at 100, 200, 300 and 500 ppm on wheat bulk density reduction and their insecticidal activity against rice weevil Sitophilus oryzae (L.). Inert dusts in the experiment were diatomaceous earth (DE), zeolite, bentonite, kaolin clay, silica gels and disodium octaborate tetrahydrate (DOT).The group of synthetic amorphous silicon dioxide was the most effective against S. oryzae, followed by natural DE and the group of zeolite dusts. The least effective were kaolin clay and bentonite. The similar order of dusts was obtained in the reduction of wheat bulk density. The most effective dusts reduced bulk density significantly more than less effective ones. DOT generated low initial effectiveness (2 days) but after prolonged exposure time of 7 days, the effectiveness was 100%. Due to the effect on wheat bulk density, DOT belongs to the group with the least negative effect on bulk density and therefore, it is a very promising dust to control stored grain insect pests

Rezistentnost štetnika na fumigante predstavlja otpornost jedinki u populaciji štetnika da prežive izloženost letalnim dozama. U praksi se rezistencija uočava kao postupni gubitak učinkovitosti fumiganta, a nastaje nakon što je populacija štetnika na terenu bila tijekom dužeg vremenskog razdoblja tretirana istim fumigantom ili fumigantom istog načina djelovanja čime se ubija većina osjetljivih jedinki, dok rezistentne preživljavaju Nakon nekoliko generacija, rezistentne jedinke u populaciji prevladaju i primjenjivani fumigant nije više učinkovit za tu populaciju štetnika. Akcijski odbor za praćenje rezistentnost na insekticide u svijetu (eng. - Insecticide Resistance Action Commitee - IRAC) definira rezistentnost kao nasljednu promjenu u osjetljivosti populacija štetnika na određeni kemijski spoj, a nastaje kao posljedica genetskih mutacija zabilježenih kod pojedinih jedinki u populaciji štetnika uslijed raznih faktora. Jedinke u populaciji koje sadrže takve mutirane gene razvijaju rezistentnost na primijenjeno sredstvo. Svakom daljnjom generacijom broj jedinki s mutiranim genom raste i uporaba istog sredstva i iste doze, tj. koncentracije postaje sve više neučinkovitija. Treba napomenuti da kod nekih štetnika postoje prirodne rezistentne jedinke (radi prisutnosti encima koji razgrađuju neke tvari) na pojedina sredstva i mnogo prije njihove prve primjene. No, te su jedinke tako malobrojne da se uopće ne zapažaju. Rezistentne jedinke u populaciji štetnika ne razlikuju se po svom vanjskom izgledu (fenotipu) u odnosu na normalno osjetljive jedinke, već se razlikuju po tolerantnost na iznadprosječne doze primijenjenog sredstva. Unakrsna rezistentnost (eng. - cross resistance) je sposobnost toleriranja učinkovitosti dvije vrste sredstava iz različitih kemijskih skupina istog mehanizma djelovanja, primjerice, štetnici koji su rezistentni na jedan fumigant mogu biti, i u nekim slučajevima i jesu, rezistentni i na druge fumigante. Višestruka rezistentnost (eng. - multiple resistence) je sposobnost toleriranja na više sredstva iz više kemijskih skupina različitog mehanizma djelovanja.