Search

U knjizi je predstavljeno 18 učestalih temeljnih i 29 posebnih marketinških strategija koje se danas prakticiraju u turističkom poslovanju. Troje od petoro autora je obnašalo menadžerske funkcije u više turističkih subjekata, pa su predstavljene strategije povezali s konkretnom poslovnom praksom. U knjizi su predstavili i recentne nalaze svojih panel istraživanja kojima na zanimljiv način povezuju ostvarenu efikasnosti nacionalnog turističkog gospodarstva europskih zemalja (članica i ne članica EU) sa setovima marketinških strategija koje se prakticiraju u upravljanju nacionalnim i destinacijskim turističkim proizvodima. Pored predstavljenih marketinških strategija s taktikama i operativnim taktičkim programima kojima se iste provode u knjizi su predstavljene i praktične smjernice za učinkovito modificiranje predstavljenih, te za samostalno kreiranje novih, originalnih marketinških strategija. Knjiga je praktičan vodič za turističke djelatnike, posebno one na odgovornim funkcijama koji se profesionalno bave ovom marketinškom problematikom. Služiti će u prepoznavanju marketinških strategija konkurenata i pri odabiru spleta strategija radi zaštite tržišnog udjela turističkog subjekta. Djelo je praktičan priručnik za sve turističke djelatnike o marketinškim strategijama, a sadržajnom cjelovitošću ispunjava standarde nastavne literature za više marketinških kolegija smjerova turističko i hotelijersko poslovanje na visokoškolskim institucijama, a u cijelosti pokriva kurikulum kolegija Strategije marketinga u turizmu.

The concept of consumer brand engagement (CBE) is a domain that recently started gaining importance. The main purpose of this paper was to determine the significance of CBE, and its dimensions/interactions for the behavioural outcomes, such as the spent and planned amounts for the selected brand, and self-brand identification. The research was conducted via an online questionnaire on a convenient sample of 204 respondents. The results showed differences in the CBE and its dimensions concerning the selected brands and product categories. In addition, the results provided insights into a higher significance of an overall (net) CBE relative to its dimensions individually. Specifically, total CBE is positively associated with the amount spent and planned and with brand identification. On the other hand, the cognitive and affective CBE dimensions do not significantly impact the amount spent and planned but are positively related to brand identification. The behavioural CBE dimension is positively related to the amounts spent, planned, and brand identification. The obtained results have valuable theoretical and practical implications for companies and marketers.

Posjećenost receptivne turističke zemlje i svake njene destinacije ponaosob danas značajno ovisi o sigurnosti i dojmovima posjetitelja vezanim uz potencijalne sigurnosne ugroze. Tijekom posljednjih dvadesetak godina sigurnost destinacije na globalnom turističkom tržištu predstavlja i važno konkurentno obilježje. Strateško promišljanje o sigurnosti turističke destinacije pretpostavlja planiranje, kreiranje i upravljanje sigurnosnim sustavom. Ovaj sustav tvore dionici različitih temeljnih djelatnosti pa je potrebna koordinacija i sinergijsko djelovanje. U turističkoj se praksi prepoznaju dvije načelne koncepcije upravljanja sigurnosnim sustavom destinacije - centralistički i koncept javnog partnerstva. Cilj istraživanja je bio utvrditi sastavnice ta dva koncepta i spoznati kako te koncepcije percipiraju posjetitelji destinacija u kojima se isti prakticiraju. Predmet istraživanja je analiza sastavnica koncepcija upravljanja sigurnošću destinacije. Problem istraživanja je analiza marketinškog doprinosa predstavljenih koncepcija dojmovima posjetitelja o sigurnosti destinacija u kojima se iste prakticiraju. Istraživanje je provedeno kroz dvije faze. U prvoj su analizirane sastavnice koncepcija, a u drugoj fazi se primarnim istraživanjem analiziralo dojmove posjetitelja destinacija u kojima se iste prakticiraju. Istraživanje je provedeno na ekspertnom uzorku posjetitelja koji su tijekom glavne turističke sezone 2021. godine boravili u više destinacija na priobalju Republike Hrvatske. Temeljem nalaza provedenih istraživanja autori su ponudili prijedlog modela upravljanja sigurnošću turističke destinacije koji udovoljava visokim standardima sigurnosti, a marketinški doprinosi pozitivnim dojmovima sigurnosti posjetitelja.

Visitors' impressions of a destination's security have an increasing impact on their visit. It is also evident in the negative trends in visiting destinations where terrorist attacks take place, where the consequences of the migrant crisis are pronounced, including areas where natural disasters occur sporadically due to climate change or where local crime is on the rise, etc. The minds and subconscioussness of tourists naturally influence the choice of the destination they travel to, when they travel, and how long they will stay there. In addition to establishing and maintaining an adequate security system for the tourist destination, it is necessary to continuously monitor visitors' impressions of how safe they feel or what security threats are bothering them. Based on these findings, it is possible to prevent the negative trend in tourist visits due to fears related to personal safety. Raising the security standards of the destination and more effective management of security features in the destination image and brand are just some of the activities employed for this purpose. But the complexity and cost of these activities require rational tactical and strategic decisions in destination security management. The prerequisite for rationality in decision making is information. Therefore, relevant knowledge about visitors' impressions of a destination's security is incredibly crucial for managing destination tourism development. Based on the thus defined subject of the research, the authors aim to analyse the influence of perceptions of safety on the unexpectedly successful tourist season of the city of Split and its surroundings. The focus of the research problem is the impact of destination security impressions when choosing where to travel and how long to stay there.

Globalna pandemija covid-19 mijenja stavove, očekivanja i preferencije turista pri odabiru destinacija kamo će putovati. Slijedom toga pretpostavka je da bi tradicionalnu koncepciju kreiranja specijaliziranih turističkih proizvoda trebalo prilagoditi promijenjenom ponašanju turista pri vrednovanju destinacijskih ponuda. Nastavno na toj pretpostavci autori su definirali predmet provedenog istraživanja, a u cilju spoznaja smjernica za modificiranje tradicionalne koncepcije kreiranja specijaliziranog turističkog proizvoda za post covid-19 vrijeme. Nalazi provedenog istraživanja autora na prigodnom uzorku turista provedenih u drugoj polovini 2020. godine ukazuju da će specijalizirana turistička ponuda destinacije i ubuduće biti važan preduvjet održive konkurentnosti destinacije, no i da je potrebno mijenjati pristup pri kreiranju novih specijaliziranih turističkih proizvoda. Prema spoznajama iz provedenog istraživanja obilježja specijaliziranih turističkih proizvoda koje su turiste potaknuli na putovanje tijekom sezone 2020. godine nisu primarno bili vezani uz sadržaj ponude. Te spoznaje su predstavljene u formi sugestija o kojima u post-covid vremenu dodatno treba voditi računa pri razvoju i upravljanju specijaliziranom turističkom ponudom u cilju održavanja i jačanja konkurentnosti destinacije. Obilježja turističkih ponuda koja su turiste potaknula na putovanje tijekom 2020. godine ostati će relevantan okidač u donošenju kupovnih odluka za putovanje i u post-covid vremenu. U radu su autori ta obilježja povezali s vlastitim modelom kreiranja i upravljanja specijaliziranim turističkim proizvodom argumentirajući održivost modela u kontekstu konkurentnosti destinacije. Nalazi istraživanja su dokazali da konkurentna specijalizirana turistička ponuda za post-covid vrijeme treba omogućiti kako individualno, tako i obiteljsko sudjelovanje, osigurati dojam opuštajućeg i luksuznog sadržaja, implementirati aspekte lokalnih tradicija i gastronomije, te isticati visoke ekološke standarde i očuvanost krajobraza s jasnom asocijacijom pozitivnih reperkusija na zdravlje turista.

Improving the development and commercialization of indigenous natural products in order to create customer loyalty today, as a result of the strengthening of the competition of multinational companies, is truly a research challenge. Global competitors have access to large marketing budgets but need to learn to compete with just the basic content of a marketing story – i.e. the product. Is it possible, in the development process of indigenous natural products, to identify the categories of attributes through which it is possible to competitively position oneself in a specific niche? Long-term experience of the authors suggests that the standard model of managing the development of new products needs to be modified. In order to prove this, new concepts were conducted by testing empirical models with lines of indigenous natural products. Primary research was conducted based on the attitudes of loyal customers of the selected brand on a sample connoisseurs in which individuals are selected based on the pretest. The findings illustrate key categories of attributes of indigenous natural products which contribute significantly to customer loyalty. The same can be accurately learned about the application of conjoint analysis. Implemented in the identity of a new product during the development phase, prior to commercialization, modification of a standardised model of development of new products is recommended. Research findings are scientifically substantiated for these modifications. Located primary research (2017/2019.) represent the contribution application, usable for other categories of local products. Based on the findings of this paper, an innovative model of development and commercialisation of indigenous natural products is presented.

U priobalnim turističkim destinacijama turizam se spontano razvijao. Posljedica takvog razvoja je neravnomjerno trošenje destinacijskih resursa neadekvatna logistička infrastruktura tijekom glavne turističke sezone. Slabosti logističke infrastrukture turističke destinacije slabe konkurentnost i generiraju nezadovoljstvo lokalnog stanovništva. Javlja se i animozitet lokalnog stanovništva prema turizmu i turistima. Takav stav lokalnog stanovništva ima negativne reperkusije na imidž turističke destinacije. Problem nekontroliranog intenziteta trošenja destinacijskih resursa rezultira ograničenjima u razvoju novih specijaliziranih turističkih proizvoda. Racionalna komercijalizacija destinacijskih resursa uz adekvatnu logističku podršku je pretpostavka održivom i odgovornom turističkom razvoju. Takav turistički razvoj omogućuje racionalno trošenje destinacijskih resursa, kontinuitet razvoja novih specijaliziranih turističkih proizvoda i otklanjanje problema sezonalnosti turističke posjete. Autori su proveli istraživanje na više priobalnih destinacija i utvrdili dva prevladavajuća koncepta logističkog upravljanja destinacijama. Prvi koncept, prilagođavanje promjenama je učestao u praksi manjih destinacija kod kojih prevladava sezonska turistička posjeta. Koncept planskog upravljanja turističkim razvojem prakticiraju destinacije s dugogodišnjom turističkom tradicijom. Na temelju analize tih koncepata autori su razvili vlastiti model koji su testirali provedbom više dubinskih intervjua s relevantnim predstavnicima odabranih turističkih dionika grada Splita. Za testiranje je odabran grad Split obzirom da tijekom posljednjeg desetljeća bilježi kontinuirani rast turističke posjete i produljenje turističke sezone slijedom planskog upravljanja turističkim razvojem.

U priobalnim turističkim destinacijama turizam se spontano razvijao. Posljedica takvog razvoja je neravnomjerno trošenje destinacijskih resursa neadekvatna logistička infrastruktura tijekom glavne turističke sezone. Slabosti logističke infrastrukture turističke destinacije slabe konkurentnost i generiraju nezadovoljstvo lokalnog stanovništva. Javlja se i animozitet lokalnog stanovništva prema turizmu i turistima. Takav stav lokalnog stanovništva ima negativne reperkusije na imidž turističke destinacije. Problem nekontroliranog intenziteta trošenja destinacijskih resursa rezultira ograničenjima u razvoju novih specijaliziranih turističkih proizvoda. Racionalna komercijalizacija destinacijskih resursa uz adekvatnu logističku podršku je pretpostavka održivom i odgovornom turističkom razvoju. Takav turistički razvoj omogućuje racionalno trošenje destinacijskih resursa, kontinuitet razvoja novih specijaliziranih turističkih proizvoda i otklanjanje problema sezonalnosti turističke posjete. Autori su proveli istraživanje na više priobalnih destinacija i utvrdili dva prevladavajuća koncepta logističkog upravljanja destinacijama. Prvi koncept, prilagođavanje promjenama je učestao u praksi manjih destinacija kod kojih prevladava sezonska turistička posjeta. Koncept planskog upravljanja turističkim razvojem prakticiraju destinacije s dugogodišnjom turističkom tradicijom. Na temelju analize tih koncepata autori su razvili vlastiti model koji su testirali provedbom više dubinskih intervjua s relevantnim predstavnicima odabranih turističkih dionika grada Splita. Za testiranje je odabran grad Split obzirom da tijekom posljednjeg desetljeća bilježi kontinuirani rast turističke posjete i produljenje turističke sezone slijedom planskog upravljanja turističkim razvojem.

Premda je znanstveno utvrđeno da na floru i faunu u svim vodama naše planete izrazito negativan utjecaj ima globalno zatopljenje, rast temperature i kiselosti voda, recentne studije ukazuju i na posljedice gomilanja plastičnog otpada na živi svijet. Također, novija istraživanja upozoravaju i na rast mikroplastike u svim živim organizmima u moru, od kojih se mnogi koriste u prehrani. Tijekom razgradnje plastike oslobađaju se toksini koji završavaju u vodenoj flori i fauni, a potom u probavnom traktu čovjeka. Plastični otpad značajno pridonosi odumiranju i najproduktivnijih ekosustava u vodama, prenoseći patogene bakterije na žive organizme slijedom kojih isti pobolijevaju i izumiru. Egzaktan pokazatelj narušenih ekosustava u moru su koraljni grebeni. Područje koraljnih grebena u oceanima se prostire na gotovo 600.000 kilometara kvadratnih. To su najveći ekosustavi u sklopu kojih živi više od 60.000 vrsta, pa su iskoristivi i u istraživanjima utjecaja plastičnog otpada na podmorski život. Činjenica je kako koralji na mnogim grebenima odumiru slijedom čega se povlače mnoge riblje vrste. No na koraljnim grebenima sve je više plastičnog otpada koji je neke od njih učinio neprepoznatljivima. Nedavno je otkriven prvi koraljni greben na talijanskoj strani Jadrana na dubini od 35 do 50 metara u duljini dva i pol kilometra u podmorju Apulije. Istraživanje ovoga lokaliteta se nastavlja jer znanstvenici procjenjuju da bi se mogao protezati više desetaka kilometara i do dubine od 200 metara. Ovaj greben je prvi očuvani koraljni ekosustav na Mediteranu. Dubina na kojoj ovdje rastu koralji štiti ih od previše intenzivne sunčeve svjetlosti i zagrijavanja plitkih morskih voda, no ništa ih ne može zaštiti od plastičnog otpada čija količina i u Jadranu ubrzano raste. Na žalost, nova „otkrića“ zabrinjavaju jer su na više lokacija ronioci na dah, potaknuti otkrićem koraljnog grebena u Apuliji, smatrali kako su uočili nove koraljne grebene na dubinama od tridesetak metara. Naknadnom pretragom tih lokaliteta utvrđeno je da se radi o podmorskim poljima plastičnog otpada – ostatcima plastičnih vreća, plastičnih boca i drugog smeća koje leluja ritmom podmorskih struja.

Stalna na tom svijetu samo mijena jest, jednom zapisa Petar Preradović. Neosporiva je to činjenica, no koliko se često zapitamo možemo li vlastitim ponašanjem umanjiti utjecaj mijena i negativne reperkusije na resurse podmorja kojima je Stvoritelj darovao ovaj jedinstveni rubni dio Europe? Klimatske promjene suvremena civilizacija je potaknula neodgovornim ponašanjem i neprimjerenim intenzitetom trošenja neobnovljivih resursa i više ih nije moguće zaustaviti. Možda ih možemo usporiti? Aktivnosti koje štete i trajno ugrožavaju morsku floru i faunu može se zakonski ograničiti strogim sankcijama jer svi smo osjetljivi na visoke novčane kazne. Na sinoćnjem Dnevniku objavljena je kratka reportaža kako su ronioci volonteri poduzeli akciju preseljavanja čitavog naselja periski iz uvale u kojoj su te školjke počele ugibati u drugu. Prije petnaestak godina kada se pojavila tropska alga Caulerpa Taxifolija s pogubnim djelovanjem na podmorsku floru i faunu mi, zaljubljenici podmorja okupljeni u ronilačkim klubovima organizirano smo nasade te alge prekrivali crnom folijom. Bez sunčevog svjetla agresivna tropska alga je ugibala, pa smo je na nekim područjima uspjeli potpuno iskorijeniti. Pozabavili smo se i s drugom agresivnom tropskom algom Caulerpom Racemosom. Ovakvi, još uvijek rijetki primjeri voluntarističkih inicijativa su dokaz da učimo lekciju. No ima i primjera koji navješćuju još težu budućnost našem moru. Prijedlogom Izmjena i dopuna prostornog plana jedne do priobalnih županija ponovno se aktualiziraju ideje bušenja jadranskog podmorja u akvatoriju otoka Visa, Jabuke i Palagruže….. O problemima nekontroliranog rasta kruzing turizma razmišljaju tek rijetki znanstvenici. Predstavnici jedinica lokalnih samouprava uopće nisu svjesni negativnih reperkusija ovog vida turizma na more i podmorje. Istovremeno, polucije Jadrana kojima se ne utvrđuje uzroke su sve učestalije. Kao što visoka novčana kazna za neprimjerene aktivnosti na moru i pod morem počinitelje odbija od budućih pokušaja, tako i bitno više takse za kruzere mogu predstavljati selektivni alat kojim će se taj pritisak na naše malo polu zatvoreno more smanjiti (Šerić, Rakušić 2013). Uz više takse u Jadran više neće uplovljavati brodovi kompanija koje karakteriziraju niske cijene turističkih aranžmana. Takvim kruzing kompanijama problem predstavlja i trošak adekvatnog zbrinjavanja otpadnih voda. Jednostavnije ih je ispustiti u more…… Nije moguće zaustaviti djelovanje čovjeka na more i podmorje, no trebamo postati svjesni reperkusija svake pojedinačne aktivnosti na živi svijet u podmorju. Suživot čovjeka s morem i podmorskim svijetom podrazumijeva prilagođavanje standardima odgovornog i održivog razvoja civilizacije. To podmorje je izniman prirodni kapital no ograničen i osjetljiv na aktivnosti prema i u njemu. Rizične aktivnosti treba svoditi na minimum, a naše more kao poseban resurs tretirati sustavno. Živi svijet u podmorju Jadrana je poseban po svojim specifičnostima, osjetljiv na klimatske promjene, a posebno na polucije. Konkurentnost turističke ponude Republike Hrvatske u značajnoj mjeri ovisi o očuvanju i autentičnosti prirodnih krajobraza kako u nadmorju, tako i u podmorju. Devastacija i degradacija vrijednosti istih drastično smanjuje turističku privlačnost i potencijal razvoja specijaliziranih turističkih proizvoda. Ima li turistička zemlja koja toga nije svjesna uopće svoju turističku budućnost? Kakva je uopće ekonomska budućnost zemlje koja ugrožava svoje prirodne resurse, a značajno ovisi o turističkom gospodarstvu?

Kontinuirani rast interesa za specijaliziranom turističkom ponudom potiče poduzetnika na promišljanje novih ideja specijaliziranih turističkih proizvoda. To često podrazumijeva značajna financijska ulaganja u opremu i resurse. Često očekivana zarada izostane. U čemu je problem? U našoj praksi se potencijalno zanimljiva ideja nove specijalizirane turističke ponude momentalno transformira u proizvod. Zanemaruje se analize i testiranje obilježja i drugih karakteristika o kojima dugoročno ovisi njena privlačnost i moguća maksimalna cijena. Autori su temelju vlastitih poslovnih iskustava i mnogih provedenih istraživanja razvili i detaljno predstavili model razvoja novog specijaliziranog turističkog proizvoda. Knjiga predstavlja detalje procesa od razvoja ideje do komercijalizacije nove specijalizirane turističke ponude. Primjenom u knjizi predstavljenog koncepta razvoja svaka se poduzetnička ideja može provjeriti i testirati obzirom na njen financijski potencijal i mogućnost zarade. Materija u knjizi je razrađena kroz 8 poglavlja i 28 pod poglavlja u kojima se po redoslijedu predstavljaju sugerirane i u praksi autora potvrđene aktivnosti razvoja svakog novog specijaliziranog turističkog proizvoda . Ovo je prva knjiga u globalnim okvirima koja predstavlja u praksi provjeren koncept razvoja specijaliziranih turističkih proizvoda čija je učinkovitost potvrđena i u poslovnoj praksi autora: Neki konkretni primjeri su u knjizi i predstavljeni.

Rast konkurencije u hotelskom poslovanju nametnuo je drugačije pristupe u upravljanju hotelskim operacijama i procesima. Logistika u hotelskom poslovanju kao svekolika podrška svim aktivnostima koje podrazumijeva integrirani hotelski proizvod prerasla je u jednu od ključnih platformi jačanja konkurentnosti, diferencijacije hotelskih proizvoda i usluga i optimizacije. Autori su temeljem konzultantske prakse u hotelskom sektoru istu povezali s recentnom teorijom i nalazima vlastitih istraživanja te predstavili primjenjive operativne, taktičke i strateške smjernice u logističkim aktivnostima upravljanju hotelskom nabavom, prodajom, načinima korištenja business intellignece alata u hotelskom poslovanju, praćenja i istraživanja turističkih tržišta te promocijom hotela. U knjizi su predstavljena aktualna međunarodna iskustva te dobra praksa projekata na kojima su autori bili angažirani ili su proveli određena istraživanja. Knjiga predstavlja nadogradnju objavljenih Istraživanja tržišta za turističke subjekte (Šerić, Jurišić, 2014) i Upravljanja marketingom hotela (Šerić, Jakšić Stojanović, Jerkunica, 2019). Materija u knjizi je razrađena kroz 7 poglavlja i 25 pod poglavlja u kojima autori logičnim slijedom povezuju teoriju s dobro međunarodnom i domaćom praksom vrednujući materiju i temeljem nalaza vlastitih istraživanja. Ovo je prvo djelo na hrvatskom jeziku koje obrađuje logistiku hotelskog poslovanja. Knjiga je praktična za samostalnu edukaciju, a posebno će koristiti menadžerima hotela, srednje i vrhovne razine. U knjizi su predstavljeni mnogi alati kojima se može ocijeniti efikasnost postojećih logističkih aktivnosti u nabavi, prodaji, promociji i drugim područjima hotelskog poslovanja. Pored toga u knjizi su date konkretne smjernice prema kojima se može samostalno oblikovati marketinški informacijski sustav , kao i efikasan prodajno promotivni sustav putem za tu svrhu namijenjenih portala na Internetu. Predstavljena materija je iskoristiva za smanjenje troškova, rast godišnje popunjenosti i rast lojalnosti gostiju za sve hotele, bez obzira na veličinu smještajnih kapaciteta, kategorizaciju i sadržajni kontekst. Unapređivanjem postojećih i implementacijom u knjizi predstavljenih novih logističkih aktivnosti hotelski subjekt će povećati godišnju popunjenost, sniziti udio troškova u godišnjem prihodu, povećati zaradu i brojnosti lojalnih gostiju. Dovoljno razloga da detaljno pročitate knjigu.

Croatia, as a moderately new member of EU, may soon discover a potential for future economic development. Participation of country enterprises in European supply chains is an important opportunity for economic growth of a region. Analysis of the logistics performance of the country, based on the World Bank data, suggest a positive change in recent years. That proves a beneficial evolution of a business environment in Croatia. Improving infrastructure and other subfactors included in the analysis, support business activities and increase readiness of the country for potential upturn of logistic services. Using logistical advantages of Croatia as location or improved infrastructure may be a stimulus for creating business relationships among business partners in EU. A country that applies the adaptable concept of logistics platform has the ability to use new possibilities on the EU market, especially thanks to growth of a sector of e-commerce. Free flow of information on the Internet and unrestricted access to customer in one single market, guaranteed by EU law, opens new possibilities for trade development and create another competitive area. Recently the European Parliament set the regulation forbidding geo-blocking and create potential for e-commerce growth in Europe. Croatia may benefit from its location and rise in logistic performance. In this relatively new sector the ability to use all logistic advantages become an asset. Employing advanced analytical techniques of simulation and visualization for logistic applications becomes now a prerequisite for growing e-commerce on the EU market. Questions raising form such perspective concerns abilities of a Croatian business to exploit described potential. In which way managers of business units should adjust their strategy? How strongly business intelligence correlates with supply chain management? The purpose of this paper is to formulate a protocol for creating a logistic strategy for Croatian enterprises. Preliminary research for this article included logistics performance index (LPI) analysis, literature, and data mining. Variables examined in the primary research of Croatian companies practice were categorized as business intelligence, supply chain management, information visibility and integration of logistic function. Factor analysis was used to connect these variables, i.e. to reduce number of variables. Authors have tested the correlation between variables. There was a significant statistical correlation between business intelligence, supply chain management, information visibility and integration as a prerequisite for concurrent logistic strategy of the company.

Cultural heritage is more than just a collection of material and immaterial goods on certain place. It is cultural identity of the nation, its history and tradition, its past and future, its ancestors and descendants … Actually, it is the nation itself. Because of that, adequate preservation, protection, valorization and promotion of cultural heritage is extremely important especially in the era of globalisation in which global dominates over national/local. In that sense, bridges as well as some other architectural works may and must be used as factors of differentiation of tourist offer and its competitive advantage on international tourist market. In order to use all benefits of these architectural works for tourist valorisation, it is necessary to consider bridges not only as object made of stone, steel etc., but as the objects which are very important from many different points of view- such as historical, cultural, artistic, etc. Only considering all these aspects, this important segment of cultural heritage may be adequately preserved, protected, valorized and promoted. Montenegro is full of beautiful bridges that have a huge potential for tourist valorization. Some of them are famous because of their architecture, some because of legends and fairytales connected with their construction, some of them have huge importance from historical or cultural point of view, while some are interesting because of picturesque idyllic sceneries of their surroundings. Although there are some interesting examples of valorization of bridges all around the world we are strongly convinced that Montenegro should create completely new concept which will be based on the implementation of modern ICT technologies. In that way the bridges would bridge past and future, traditional and modern, local and global. This book provides overview of the most important bridges in Montenegro as well as the most important data about their history, construction, architecture, legends and myths from the past, sceneries etc. But, this book also contains different ideas for valorization of Montenegrin bridges through implementation of ICT technologies which may significantly contribute to the process of putting bridges in wider cultural, historical and artist context and their adequate valorization and promotion on global tourist market.

U radu se analiziraju uzroci gašenja i nestajanja brodogradnje u Republici Hrvatskoj

Knjiga Upravljanje markom u poduzetništvu predstavlja nadogradnju knjige Brendiranje za poduzetnike, jer predstavlja temeljne praktične modele upravljanja markom. Tako se u knjizi predstavljaju učinkoviti strateški i taktički koncepti upravljanja markom, deset efikasnih strategija pozicioniranja i upravljanja markom, te tri posebna koncepta upravljanja markom. U knjizi je objedinjen znanstveni i praktični pristup autora koji predstavljenu materiju prakticiraju u vlastitoj praksi. Materija je predstavljena na način da bude iskoristiva i za edukaciju na stručnom i diplomskom studiju marketinga, kao i na drugim studijima u čijim programima postoje kolegiji u kojima se obrađuje materija kreiranja, pozicioniranja i upravljanja markom. Predstavljena materija je praktična i za edukacije u cjeloživotnom obrazovanju odraslih, posebice poduzetnika. Predstavljene taktički i strateški koncepti upravljanja markom, kao i strategije pozicioniranja i upravljanja markom, te posebni koncepti upravljanja markom su predočeni s mnoštvom praktičnih primjera kako bi ih poduzetnici mogli i samostalno prakticirati u svom poslovanju. Knjiga je oblikovana kroz 7 poglavlja, uvodne naznake i zaključak. U uvodnom dijelu se ukazuje na razlike aktivnosti pozicioniranja i upravljanja markom, specifičnosti tržišnog okruženja u Republici Hrvatskoj, te se argumentira potreba osmišljavanja i provedbe aktivnosti upravljanja markom. U drugom poglavlju su predstavljena ograničenja i zamke u upravljanju markom o kojima poduzetnik posebno treba voditi računa. U trećem poglavlju su predstavljene temeljne razlike strateškog i taktičkog upravljanja markom. Četvrto poglavlje obrađuje 9 učinkovitih taktičkih koncepata upravljanja markom. U petom poglavlju se predstavlja 5 suvremenih strateških koncepata upravljanja markom koji su učestali na svim razvijenim tržištima. Šesto poglavlje predstavlja 3 temeljne strategije pozicioniranja i upravljanja markom. U sedmom poglavlju se predstavlja dodatnih 7 efikasnih strategija upravljanja markom. U osmom poglavlju su predstavljena 3 posebna koncepta upravljanja markom koje su autori učinkovito prakticirali u svojoj poslovnoj praksi. Deveto poglavlje – Zaključak sadrži još neke dodatne smjernice o kojima poduzetnik treba voditi računa pri osmišljavanju aktivnosti upravljanja markom. Na kraju knjige je popis literature, popis slika i u knjizi predstavljenih poslovnih slučajeva koji djelu osiguravaju dodatnu vrijednost, a poduzetnicima praktične platforme za osmišljavanje aktivnosti upravljanja vlastitom markom. Knjiga obrađuje marketinšku materiju koja je vrlo skromno obrađena u znanstvenoj literaturi na hrvatskom jeziku, te je jedina u kojoj se predstavljaju konkretni taktički i strateški koncepti upravljanja markom, te čak 10 efikasnih strategija pozicioniranja i upravljanja markom kao i 3 posebna koncepta upravljanja markom. Djelo je nadogradnja knjige Brendiranje za poduzetnike pa je pretpostavka primjerenog odabira i učinkovite primjene nekog od predstavljenih koncepata i strategija upoznatost s osnovama brendiranja. Kreiranje marke je tek prvi korak na što se nadograđuju aktivnosti upravljanja markom. Bez kreativnog osmišljavanja i provedbe ovih aktivnosti marka neminovno završava na rubu ili u graveyard zoni.

Sadržaj istraživačke studije su definirale potrebne informacije za realizaciju projekta RePlast 3D. Projekt je definiran kao svojevrsna platforma projektiranja i postavljanja malog pokaznog reciklažnog pogona koji bi poslovao u sklopu društvenog poduzeća u javnom ili javno privatnom partnerstvu. Zamišljeni koncept bi imao za cilj usporedno rješavanje dva društvena i ekonomska problema. Prvi je vezan uz problem dugotrajne nezaposlenosti brojnih teže zapošljivih društvenih skupina, a drugi rastuća količina plastičnog otpada za čiju razgradnju su potrebna desetljeća, pa i više stotina godina. Projektna ideja je proistekla iz nastojanja nalaženja novih načina zbrinjavanja rastućih količina plastičnog otpada, bilo onoga na deponijima ili u prirodi (na kopnu, u moru, rijekama i jezerima). Obzirom da je turizam temeljen na očuvanom i čistom krajobrazu u Republici Hrvatskoj i strateško opredjeljenje rješavanje problema plastičnog otpada na lokalnim razinama je imperativ. Rješavanje problema rastućih količina plastičnog otpada u životnom okruženju ima pozitivne reperkusije i na mnoge druge uočene probleme. Jedan od njih je porast mikroplastike u želucima komercijalno važnih ribljih vrsta u Jadranu. Na porast ove koncentracije upozoravaju mnoga recentna istraživanja (EU projekt DeFishGear u kome je sudjelovalo sedam zemalja Jadransko-jonske regije). Jedno drugo istraživanje zagrebačkog PMF-a je utvrdilo da se u probavnom sustavu svake treće glavate želve u Jadranu nalaze ostatci neke vrste plastičnoga otpada. Koncentracija otpada na morskom dnu Jadrana je zabrinjavajuću i među najvišima u Europi. 80% otpada s morskog dna je tu odbačeno s kopna. Količina odbačenog, posebno plastičnog otpada u more je u porastu tijekom turističke sezone. Na globalnoj razini procjene UN-a ukazuju da godišnje u oceanima i morima završi više od 6, 4 metričkih tona plastike. Plastični otpad i pluta morskom površinom. Smatra se da Mediteranom danas pluta više od 1000 tona plastike. Upozoravajuće su procjene fondacije Ellen MacArthur da će do 2050. godine u morima biti više plastičnog otpada nego žive riba. Pored iskorištenog plastičnog otpada svake se godine proizvede novih 250 - 300 milijuna tona plastičnih proizvoda. U naredna se dva desetljeća očekuje udvostručenje ukupne godišnje proizvodnje, a do 2050. godine učetverostručenje. Usprkos rastućoj potražnji za sirovinama u proizvodnji plastičnih proizvoda, trenutno se na globalnoj razini vrlo malo plastičnog otpada reciklira, 40 posto se odlaže na deponije, a za više od trećine se smatra da završava odbačena u more. Problem je utoliko veći jer proces raspadanja plastičnog otpada (ovisno o sastavu) traje od desetak do više stotina godina. Tijekom procesa razgradnje plastičnog otpada razvijaju se različiti toksini slijedom kojih su evidentne posljedice na prirodno okruženje i sve žive organizme. Uvažavajući sve iznesene činjenice plastični otpad je s jedne strane prijetnja čovječanstvu, a s druge potencijalni i nedovoljno iskorišten proizvodni resurs. Orijentiranost zelenom gospodarstvu, što je jedna od direktiva Europske unije podrazumijeva društvo koje reciklira. Proaktivnim djelovanjem se može doprinijeti sprječavanju rasta količine plastičnog otpada, njegovoj reciklaži i ponovnoj uporabi. Plastični otpad u Republici Hrvatskoj najčešće završava na odlagalištima, pa odvojeno prikupljanje ove kategorije otpada predstavlja potencijal za procese reciklaže. Pojedine vrste plastike se mogu reciklirati topljenjem, pri čemu ne dolazi do ispuštanja toksičnih plinova. Grijanjem se plastični materijali omekšavaju, a hlađenjem se vraćaju u prvobitno stanje. Argumenti za reciklažu plastičnog otpada su smanjivanje toksičnih plinova koji završavaju u atmosferi i smanjivanje količina otpada na deponijima. Sukladno EU Direktivi 2008/98/EZ, odnosno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, do 2020. godine Republika Hrvatska bi trebala osigurati uvjete za recikliranje 50% komunalnog otpada od papira, metala, plastike i stakla. Iskoristiva su iskustva model povrata PET ambalaže koja se nakon prikupljanja reciklira. No postoji i PET ambalaža koja se ne otkupljuje, kao i druge vrste plastike koje završavaju na deponijima, u prirodi, moru i kopnenim vodama. Gospodarenje plastičnim otpadom na nacionalnoj razini je potrebno uskladiti s prioritetima te težiti rastu udjela ponovnog korištenja, recikliranja i drugih načina njegove oporabe. Nastavno na tim ciljevima je oblikovana istraživačka studija koja slijedi provedena sukladno standardima izviđajnog istraživanja.

Knjiga Upravljanje marketingom hotela predstavlja praktičnu i teorijsku nadogradnju knjige Istraživanje tržišta za turističke subjekte (Šerić, Jurišić) objavljenu 2014. godine. O marketingu u ugostiteljstvu, što je širi pojam od marketinga hotelijerstva, u svijetu je do danas objavljeno samo jedno djelo - Nykiel, R.A. (1983), Marketing in the Hospitality Industry. To djelo s teorijskog aspekta obrađuje marketing u ugostiteljstvu, za razliku od ove knjige u kojoj je predstavljen suvremeni koncept upravljanja integriranim hotelskim proizvodom temeljem višegodišnjih istraživanja autora, njihove poslovne prakse i poslovne prakse odabranih hotelskih subjekata s čijim upravljačkim strukturama autori imaju stalne kontakte. U knjizi se kroz sedam poglavlja predstavljaju suvremeni marketinški alati i odabrane poslovne politike i marketinške strategije koje u hotelskom poslovanju doprinose rastu godišnje popunjenosti i otklanjanju različitih problema. Predstavljeni marketinški koncepti argumentirani su iskustvima dobre prakse, te dopunjeni smjernicama za osmišljavanje i primjenu konkretnih praktičnih rješenja u upravljanju integriranim hotelskim proizvodom. U knjizi su predstavljene i odabrane cjenovne strategije i politike cijena kombiniranjem kojih je moguće povećati godišnju popunjenost receptivnog subjekta i vidljivost na Internetu, slijedom čega će knjiga biti korisna i malim iznajmljivačima. Autori su analizirali marketinšku praksu današnjih hotelskih lidera, te su na temelju njihovih poslovnih iskustava predstavili konkretne smjernice za primjenu suvremenih marketinških alata u hotelskom poslovanju. Predstavljeni marketinški alati za hotelsko poslovanje, kao i smjernice i sugestije, najviše će koristiti malim i srednjim hotelskim subjektima koji rijetko prakticiraju konkretnu marketinšku koncepciju u svom poslovanju. Materija predstavljena u knjizi je posebno vrijedna za male obiteljske hotele, no iskoristiva je za unapređenje svih marketinških aktivnosti u hotelskom poslovanju neovisno o kategoriji i smještajnom kapacitetu. Knjiga će biti korisna i hotelskom vrhovnom menadžmentu. Knjiga je praktična za cjeloživotno obrazovanje odraslih i specijalističke edukacije zaposlenika u hotelijerstvu. Predstavlja korisno štivo svima koji se bave nekom turističkom djelatnošću. Praktična je za turističke djelatnike kao sredstvo samoedukacije ukoliko nemaju vremena za pohađanje organiziranih edukacija o marketingu u turizmu. Materija je u knjizi izložena na logičan i razumljiv način što djelo čini iskoristivom literaturom za kolegije na visokoškolskim institucijama u programima u sklopu kojih se obrađuje marketing u turizmu i hotelijerstvu.

The modern society in which we live made higher education institutions all around the world face numerous challenges. The main challenge actually refers to creation of competitive higher education system which will be able to meet the labour market needs and facing with trends and perspectives in modern market in the era of globalization, industrialization, digitization, etc. In order to reach this, many higher education institutions all around the world create strategies and define measures which should be taken out to reach the main strategic goals on national and international level. Important place in these strategies belongs to the introduction of practice in order to provide students not only theoretical knowledge, but practical skills and competenes as well. The special accent is put on social dimension of higher education proces - ”learning about the community” and “learning from the community”. This concept, usually well known as “service learning” as a pilot project was successfully introduced at Faculty of Visual Arts, University Mediterranean Montenegro and this paper presents this process, which, despite of many challenges, obstacles and difficulties brought a lot of benetifs to higher education institution and significantly improved the quality of teaching & learning process.

The paper presents marketing projects of managing lighthouses as cultural and historical heritage in Croatia and Montengro. Regardless of the advances in technology and changes of the functioning of modern navigational aids, lighthouses as cultural-historical monuments can get other value through the touristic market. Croatian project Stone Lights is a commercialization of lighthouse buildings as a concrete example of good practice in promoting Croatia as a maritime country, so as Croatian tourism and a new national touristic brand. Montenegrin project The Art of the Lighthouses offer original experience of doing destination icons of lighthouse but of port and coastal lights through original artistic work. The goal of the paper is to present some results of these projects for the national identity. There are very few tourist destinations in the world that offer accommodation in lighthouses, and lighthouses, port and coastal lights are very rare have image as destination icons. The paper develops through three basic sections. The introduction of both projects, the secondary analyses of the lighthouses market valorization in tourism (marketing management of cultural and historical resource and doing of destination icons), and finally research findings (focus group of tourism experts – how to connect Croatian and Montenegrin projects on the marketing platform). As a research results this paper aims to connect Croatian and Montenegrin marketing experience for the possible future cooperation in the field of commercialization of cultural and historical resources for touristic valorization.

The lighthouses all over the world are becoming not also historic and architectural, but tourist and cultural attractions as well. There are spectacular examples of the lighthouses all over the world that became destinations’ icons- it is well known that many lighthouses and maritime structures became idyllic settings for weddings, celebrations, receptions, educational programs, tourism tours, museums and more. In Europe, it is especially important to mention those in France, Scotland, Ireland, England, France, Spain, Portugal etc. which became a symbol of particular destination itself and one of the most important part of its tourist offer. At the moment in Montenegro there are more than forty-five lighthouses, but unfortunately, they are not listed in the register of cultural and historical monuments, nor protected by any law, so there in the era of modernization, globalization, rapid foreign investments etc. is quite uncertain. Because of that fact, it is necessary to create completely new marketing- management approach which is based on adequate preservation, protection, valorization and promotion of lighthouses and their historical, cultural and architectural values. Our concept is based on the usage of different forms of contemporary art which represents completely new approach in promotion of this segment of cultural heritage in the world.

Priključenje male post tranzicijske zemlje ekonomskoj integraciji trenutno ne osigurava dobrobiti kakve stanovništvo nove članice priželjkuje. Ekonomska integracija priključenje nove članice promatra prvenstveno u kontekstu proširenja zajedničkog tržišta i mogućnosti ispunjavanja financijskih obaveza nove članice koje punopravno članstvo pretpostavlja. Kada mala post tranzicijska zemlja ispuni uvjete za punopravno članstvo u ekonomskoj integraciji često nije niti kadrovski niti stanjem društvene svijesti sposobna iskoristiti i sva pripadajuća prava i financijska sredstva. Političke elite malih post tranzicijskih zemalja često vizije osobnih karijera (u ustanovama i tijelima ekonomske integracije) postavljaju ispred interesa svoje zemlje. Zbog toga lobiraju za punopravno članstvo neovisno o kadrovskom i stanju društvene svijesti lokalnog stanovništva. Zbog toga se posljednjih desetljeća često događalo da su nove članice u punopravno članstvo ekonomske integracije pristupale kadrovski i društveno nespremne. Niz godina nakon pristupanja ekonomskoj integraciji nisu u mogućnosti iskoristiti sva predviđena prava. Posljedica preuranjenog punopravnog članstva zbog novih financijskih obaveza su negativne posljedice po nacionalnu bruto bilancu. Na temelju objedinjenih nalaza istraživanja relevantnih autora koji su analizirali neželjena iskustva Portugala i Španjolske u Europskoj uniji i Meksika u Nafti provedeno je istraživanje iskustava Republike Hrvatske u periodu nakon njenog priključenja Europskoj uniji. Sukladno spoznajama toga istraživanja izložene su preporučljive sugestije za njeno repozicioniranje u Europskoj uniji. Predstavljeni nalazi istraživanja i sugestije korisni su za sve male post tranzicijske zemlje Balkana poluotoka koje teže članstvu u Europskoj uniji ili nekoj drugoj ekonomskoj integraciji.

Country that applies the adaptable concept of logistic platform has the ability for new possibilities on the EU market. That means using of advanced analytical techniques of simulation and visualization of logistic applications. The purpose of the paper is to examine asses the existing logistic strategies in Croatian companies as a prerequisite for growing commerce on the EU market. Increasing the logistic performance of company supported by logistics infrastructure may be beneficial for the economic development. That can increase participation in European supply chains and decrease company logistical costs. In a process of building trust and increase attractiveness of the business, it is a prerequisite to secure a high level of logistic services. Preliminary research was conducted by LPI analysis, literature and data mining. Variables examined in the primary research of Croatian companies practice were categorized through business intelligence, supply chain management, information visibility and integration of logistic function. Factor analysis was used for the connection of these variables, i.e. reduction of number of variables. Authors have tested the correlation between variables. There was a significant statistical correlation between business intelligence, supply chain management, information visibility and integration as a prerequisite for concurrent logistic strategy of the company.

Savremeno doba karakteriše sve veća konkurencija među gradovima kao destinacijama, zbog čega marketing i brend menadžment sve više dobijaju na značaju. Naime, sve veći broj gradova razvija model brendiranja grada, shvatajući to kao zahtjev svjetskog tržišta i globalnih potrošača. Drugim riječima, model upravljanja gradom u savremenim uslovima zasniva se na pretpostavci da grad može, odnosno mora da funkcioniše kao “kompanija” na tržištu, kako bi se obezbijedio dovoljan nivo konkurentnosti, posebno u uslovima evropskih i globalnih integracija. Imajući u vidu da je brendiranje gradova interdisciplinaran koncept, autori su sproveli empirijsko istraživanje u Crnoj Gori sa ciljem sagledavanja stanja i utvrđivanja signifikantnosti faktora koji mogu doprinijeti boljem pozicioniranju gradova u svijesti evropskih, odnosno globalnih turista.U radu su korišćene kvalitativne istraživačke metode, kako bi se identifikovali faktori koji su relevantni za brendiranje grada, sa posebnim akcentom na motive, asocijacije i druge faktore koji utiču na pozicioniranost brenda i ‘brand personality’.Zaključak do kojeg autori dolaze ukazuje na neophodnost integralnog pristupa brendiranju grada, zasnovanog na simbiozi endogenih i egzogenih faktora, pri čemu izgradnja brenda grada po principu unikatnosti, odnosno jedinstvenosti treba da predstavlja dugoročni cilj.

Destinacijske ikone su u suvremenoj turističkoj ponudi vrlo važno obilježje koje doprinosi privlačnosti i često predstavljaju jedan od razloga pri odabiru turističkog odredišta. U znanstvenoj teoriji destinacijske ikone se smatraju čvrstim privlačnim, takozvanim pull faktorima. Egzaktni globalni primjeri su Eiffelov toranj u Parizu, Kip slobode u New York-u, Kineski Zid u Pekingu, kip Krista Iskupitelja u Rio de Janeiru, doubledeckeri u Londonu i sl. Tijekom posljednjeg desetljeća na globalnom turističkom tržištu se pozicioniraju i specifične destinacijske ikone utemeljene na pričama i legendama. Različite kategorije destinacijskih ikona koriste se na različite načine u promociji turističkih destinacija ovisno o prevladavajućim oblicima specijaliziranih turističkih proizvoda. Pri tome je preporučljivo upravljanje destinacijskim ikonama koje se kvalificiraju strateškima za turistički razvoj prilagoditi ciljanim turističkim segmentima.

Having on mind the great potential of Montenegro for tourism development especially regarding to diversity of tourist offer, competitiveness on global market and natural beauties, trends and perspectives on global tourist market as well as the fact that the government of Montenegro recognized and identified tourism as one on the key milestones of national economy, it is clear why all aspects of Montenegrin tourism represent attractive and actual issues for theoretical and empirical research. It is also well known that, despite great potential, Montenegro is not positioned as attractive, competitive, unique whole-year destination and that there are a lot of challenges that should be overcome in future in order to improve the quality of tourist offer and its position on global market. Having on mind the role of logo in brand image of tourist destination, the main point of interest is put on verbal and visual elements of logo "Montenegro Wild Beauty” and their perception on the market. The results of theoretical and empirical research should provide answers on two important issues regarding to posionining of Montenegro on global tourist market. These are: Does the slogan "Montenegro Wild Beauty" really point out the main competitive advantages of Montenegro on global market as it should be and do its verbal and visual identity differentiate Montenegro from the competition and position it as an attractive, unique, recognizable destination on the global market?

In the last decades the lighthouses are becoming tourist attractions and the interest for them from historic, archeological, cultural, tourist and many other points of view is continuously increasing. There are some spectacular examples of the lighthouses all around the world which became destinations icons. At the moment there are more than 45 lighthouses in Montenegro which is significantly larger number than the one presented in available official sources. It s important to mention that official data about lighthouses in Montenegro are mostly unavailable, so most of the data for this research are collected from very scarce archive materials, old journals and archive papers as well as from discussion with historians, art historians, curators etc. Also, the lighthouses are not listed in the register of cultural and historical monuments, so it s not difficult to conclude that fate of the lighthouses in the era of modernization is quite uncertain. Being aware the fact that the lighthouses in Montenegro are not adequately preserved, protected, valorized and promoted our idea was creating a strategy of their revitalization, protection and valorization and carry out a set of activities in order to reach the main goals and make them destinations icons. For that purpose, we put an accent on several lighthouses that have the most potential from cultural, architectural, historic, tourist and many other points of view and created completely new approach which is based on promotion of lighthouses and their historical, cultural and architectural values through different forms of contemporary art.

Usprkos dinamičnom rastu broja turista raste i broj receptivnih turističkih subjekata, a sve je izraženija i konkurencija među destinacijama. Smještajni kapaciteti se ni na Mediteranu više ne popunjavaju po inerciji. Turistički resursi, sadržaji, pa čak ni turističke atrakcije sami po sebi nisu dostatni za turistički rast destinacije (Anholt, 2010). Informacije o onome što destinacija nudi su važne, no još je važniji način diseminacije tih informacija. Turizam je specifična društvena pojava (Šerić, Jurišić, 2014), pa uobičajeno informiranje globalnog turističkog tržišta ne može garantirati dolazak novih gostiju u destinaciju. Jedan od potvrđenih katalizatora turističkoga rasta destinacije je koncept marketinškog upravljanja informacijama o destinaciji. Svaki turistički resurs, sadržaj i turističku atrakciju treba marketinški predstaviti (Kaplanidou, Vogt, 2003) kako bi publika s kojom se komunicira prepoznala dodanu vrijednost destinacije. Dodana vrijednost destinacije se danas sve više prepoznaje u sekundarnim i tercijarnim sadržajima. No ako se ovi sadržaji formalizirano predstavljaju percepcija dodane vrijednosti destinacije može opet izostati. Kako bi destinacijska ponuda bila jasno prepoznata među globalnom konkurencijom u komunikaciji treba ciljano objediniti važnije sastavnice identiteta i turistima privlačne atribute destinacijskog imidža (Morgan, Pritchard, Pride, 2005). U komunikaciji s globalnim turističkim tržištem treba težiti uspostavljanju dvostrane veze koja ima reperkusije na dojam privlačnosti destinacije (Pike, 2005). Obilježja turističke destinacije turisti prepoznaju kao njene atribute, odnosno asocijacije na spomen destinacije. Te asocijacije su često direktna posljedica marketinškog upravljanja informacijama o turističkoj destinaciji i njenim specifičnim, jedinstvenim i originalnim sadržajima, prepoznatljivim obilježjima krajobraza, autohtonim kulturnim, povijesnim, vjerskim i mističnim sadržajima iskoristivima u promociji specijaliziranih turističkih proizvoda. U marketinškom upravljanju informacijama o destinaciji svi navedeni sadržaji se trebaju rangirati sukladno viziji i misiji turističkoga razvoja destinacije.

Dark tourist facilities represent one of the contemporary tourism phenomena. Although dark tourism is conceptually associated with the legal inconsistency of tourism, it is based on content related to human suffering. The tourist's interest in dark tourist products is growing, and such contents today are included in standard tourist arrangements in the receptive markets where they exist. Despite the proven contribution to the differentiation and competitiveness of the destination, the potential resources for the development of dark tourist facilities are often neglected. This is a consequence of insufficient education of tourist staff for the development of specialized tourism products. Unsustainable approach to the development of specialized tourism products results in a focus on content, ignoring broader repercussions for an integrated destination product. In the case of dark tourism products, a particular problem is in the field of socio-cultural and thanatological repercussions that the dark tourist offer makes it particularly sensitive to ethical standards of the general public. The result is a possible negative publicity for visitors and organizers of such tourist arrangements. Due to the above-mentioned risks and insufficient education of tourist industry, despite the growing global interest in the dark tourist offer, the same is slowly developing and it is still modest. The existing global supply often ignores some of the potential benefits of implementing such content into a destination and national integrated tourism product. In attempting to clear up many doubts, as well as positive and negative experiences in global tourism practice, the authors carried out several research by which they offered a framework model for creating a dark tourist product with recommended variables of significant impact.