Search

Promjene i brzina promjena u 21. stoljeću, nove tehnologije, reforma obrazovanja i novi pristupi učenju uvelike djeluju na sve segmente društva, kao i na sustav odgoja i obrazovanja te u skladu s tim i na školske knjižnice i njezine zakonske okvire. Cilj ovog preglednog rada je kroz zakonske regulative prikazati kako su se odvijale promjene u kontekstu obrazovanja školskih knjižničara, potrebne stručne spreme za rad u školi, stručnih ispita, napredovanja i stručnog usavršavanja od osnutka samostalne Republike Hrvatske do danas. Kako bi se to najzornije opisalo, uz stručnu literaturu koja je pratila cjelokupni razvoj u području školskog knjižničarstva, korišten je pristup presjeka relevantnih zakona i pravilnika koji su kroz vrijeme utvrđivali pravne okvire prateći promjene u društvu, što je naposljetku dovelo do profiliranja školskog knjižničarstva kao profesije koja ima specifičnu dvojnu ulogu unutar dvaju sustava, odgojno-obrazovnog i knjižničarskog sustava. Upravo je ta dvojnost dovela do određenih aktualnih specifičnosti koje će se prikazati u ovom radu, a koje školski knjižničari posjeduju i u usporedbi s knjižničarima drugih vrsta knjižnica, i u usporedbi s ostalim radnicima u sustavu odgoja i obrazovanja. Overall changes and the speed of changes in the 21st century, new technologies, educational reform and new approaches to learning have had a great impact on society in whole, school system, and thus consequently on school libraries and its legislation. The aim of this paper is to dispay changes in the context of school librarians, their education, required qualifications, licensing exams, professional advancement and professional development since the establishing of the Republic of Croatia. The changes were presented through professional literature and legal legislation to define the profile of a school librarian, and the profession that has a dual role within the two systems, school system and library system. The paper depicts this duality bearing specific school librarian characteristics when compared both to librarians from other types of libraries, and to other participants within the school system.

Školska knjižnica predstavlja informacijsko i komunikacijsko središte suvremene škole. Riječ je o inkluzivnoj ustanovi koja pruža brojne obavijesti i spoznaje koje su vrlo važne za uspješno uključivanje u suvremeno društvo. Školska knjižnica, ujedno omogućuje učenicima s Rješenjem o primjerenom obliku školovanja da se osiguraju svi potrebni uvjeti u podupiranju prilikom ostvarenja maksimalnih potencijala i to uz istovremeni rad s redovnim učenicima prilikom prihvaćanja različitosti. Školski knjižničar, na taj način, nositelj je djelatnosti školske knjižnice i ima neposrednu ulogu u odgojno-obrazovnoj djelatnosti. Njegova uloga je da posjeduje sposobnost razumijevanja svih korisničkih potreba te da bude potpora svim postavljenim obrazovnim ciljevima i zadacima koji su zacrtani nastavnim kurikulumom. The school library is the information and communication center of the modern school. It is therefore an inclusive institution that provides numerous information and knowledge that are very important for successful inclusion in modern society. At the same time, the school library enables students with the Decision on the appropriate form of schooling to ensure all the necessary conditions and support when realizing their maximum potential, while simultaneously working with regular students when accepting differences. In this way, the school librarian is the bearer of the activities of the school library and has a direct role in educational activities. His role is to have the ability to understand all user needs and to support all educational goals and tasks outlined in the curriculum.

Školska knjižnica bi za djecu trebala predstavljati sigurno i ugodno mjesto na kojem mogu pronaći pomoć u učenju, ali i odmak od svakodnevnih obaveza. To se mjesto s pravom zove „srce“ škole, dnevni boravak škole, no to ovisi o više faktora. Prvenstveno je tu važan angažman školskog knjižničara i uključenosti u rad učenika kroz suradnje s profesorima i učiteljima, a onda i s vanjskim suradnicima (knjižničarima u gradskim knjižnicama, književnicima, kazalištima...). U ovom radu potkrijepila sam tvrdnju da bez potpore i uključenosti školskog knjižničara ne možemo vratiti djeci ljubav prema knjigama, čitanju i shvaćanju kako je čitanje temelj za sve buduće životne događaje: od pisanja školskih sastavaka, prepričavanja, razgovora s ljudima, razgovora za posao, sposobnost izražavanja u poslovnom okruženju i sl. Svaka pročitana knjiga proširuje naš vokabular i čini nas bogatijima za nove riječi, spoznaje i vidike, učimo kritički promišljati. Školska knjižnica nije sinonim za lektiru, kao što ni školski knjižničar ne bi trebao biti netko tko nije zainteresiran za interakciju s djecom. Dobro znamo da živimo u vremenu moderne tehnologije, no knjižnica se vrlo lako i na taj način može približiti djeci, pokazati im kako tome pristupiti na pravi način, podržati novi način pristupa informacijama, ali i ukazati im na vrijednost pročitanih knjiga. School library should represent a safe and comfortable place for children where they can find assistance in studying, as well as distance from everyday obligations. That place is rightly called “the heart” of school, school living room, but that depends on several factors. What matters here, in the first place, is the engagement of the school librarian and their inclusion in the work of students through collaboration with their teachers, and then with external collaborators, too (librarians in the city libraries, writers, theatres...). In this paper, I have substantiated the claim that, without support and inclusion of a school librarian, we cannot bring back to our children love for books, reading, and understanding how reading is a foundation for all future events: from developing school essays, retelling, conversation with other people to job interviewing, ability of expressing oneself in a business environment, and alike. Every book read expands our vocabulary and makes us richer in new words, comprehension, and views, and we learn critical thinking. School library is not a synonym for school reading only, just as a school librarian should not be a person not interested in interaction with children. We know well that we live in a time of modern technology but library can easily get closer to children in that way, too. Library can show them how to access that technology in the right way, support new way of their accessing information, as well as point out the values of the books read.

Informacijsko-komunikacijske tehnologije su u potpunosti transformirale i redefinirale koncepte i definicije knjižničnog poslovanja. Automatizacija i digitalizacija su značajno povećale efikasnost poslovnih procesa i unaprijedile organizaciju informacija u knjižnici konceptom baze znanja i informacijskog sustava, iza čijeg operativnog funkcioniranja stoji sistemski odjel knjižnice i koji je s obzirom na ovisnost knjižnice o informacijskom sustavu među najvažnijim odjelima suvremene knjižnice. Informacijska pismenost je postala ključna kompetencija knjižničara u organizaciji, pretraživanju i predstavljanju informacija korisnicima, odnosno knjižničnom osoblju i klijentima. Ovaj je koncept važan za cjelokupni sustav visokoškolskog obrazovanja, kao i za formalno osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje, gdje su sveučilišni i školski knjižničari zaduženi za informacijsko i medijsko opismenjavanje učenika i studenata kroz knjižnično informacijski medijski odgoj i obrazovanje (KIMOO). Osim formalnog načina opismenjavanja postoje metodologije neformalnog i indirektnog opismenjavanja novih generacija kroz poučavanje informacijskih vještina pri pretraživanju internetskih izvora informacija. Information-communication techologies have transformed and redefined concepts and definitions of library business completely. Automatization as well as digitalization are increasing process and operation efficiency, while also improving information organization in the library through knowledge base and information system concepts, that are being managed by system department, that is technical experts that arguably became one of the most important divisions fot the modern library. Information literacy is the key librarian competence for organizing, searching and presenting information to users, which are other library personell and regular clients that use library services. Information literacy concept is of uttermost importance for the university-level education, as well as formal primary and high-school education, where university and school librarians have the duty and responsibility for promoting information and media literacy through library informational-medial education. Except formal literate education, information skills can also be acquired through informal and indirect learning in the process of searcing the Internet information sources.

Inspiriran videoigrama te interdisciplinarnim načinom istraživanja (etnografija), ovaj rad na temelju ideja Jamesa Paula Geeja, opisuje prostor afiniteta, koji se stvara kroz ljudsku interakciju, a čiji temelj je zajednički interes i prijenos informacija. U takvom prostoru, moguće je dobro učenje koje se odvija prema sljedećim načelima: identitet, interakcija, produkcija, preuzimanje rizika, prilagodba, izazov, informiranje na vrijeme i na zahtjev, situacijsko značenje, ugodna frustracija, sustavno razmišljanje, planiranje u širinu, pametni alati i raspršeno znanje, međusobno funkcionalna radna skupina te izvedba prije kompetencije. Svako od navedenih načela moguće je pronaći u videoigrama, što ovaj rad zorno prikazuje. Having been inspired by video games and interdisciplinary method of research (ethnography), this paper is based on ideas of James Paul Gee, and describes the affinity space generated through human interaction based on shared interest and the transfer of information. In such a space, good learning becomes possible and takes place according to the following principles: identity, interaction, production, risk-taking, customization, agency, challenge, just-in-time and on-demand information, situated meaning, pleasantly frustrating, system thinking, lateral thinking, smart tools and distributed knowledge, cross-functional teams, and performance before competence. Each of the mentioned principles can be found within video games, which is shown by this paper.

U diplomskom radu nastoji se protumačiti uloga koju školski knjižničari osnovnih škola Republike Hrvatske imaju u promicanju medijske pismenosti kod učenika. Najprije se objašnjava medijska pismenost, određuje se njezina definicija, dimenzije i ključni koncepti. Navode se pozitivni i negativni utjecaji koje medijski sadržaji mogu imati na djecu te se u skladu s tim objašnjava zašto je bitno medijsko opismenjivanje djece. Zatim se prelazi na definiranje školske knjižnice pri čemu se navode značajni dokumenti koji određuju njen rad. Opisuju se kompetencije koje su potrebne za vršiti posao školskog knjižničara, glavne djelatnosti koje on obavlja prema Standardu za školske knjižnice i objašnjava se njegov status, kao i rad u osnovnoj školi. Nakon toga pristupa se pregledu dokumenata koji su značajni za rad školskog knjižničara u osnovnoj školi kako bi se utvrdilo kako oni pozicioniraju njegovu ulogu u promicanju medijske pismenosti učenika. U sklopu ovog dijela nastojano je pronaći primjere iz prakse u kojima školski knjižničari provode aktivnosti kojima promiču medijsku pismenost. Zaključkom koji slijedi daje se odgovor na pitanje kako školski knjižničari osnovnih škola promiču medijsku pismenost i koja je njihova pozicija pri tome. The thesis attempts to interpret the role that school librarians of primary schools in the Republic of Croatia play in promoting media literacy among students. First, media literacy is explained, its definition, dimensions and key concepts are determined. The positive and negative effects that media content can have on children are listed, and accordingly, it is explained why educating children about media literacy is important. The thesis then defines the school library and mentions important documents that determine its work. It describes the competencies required to perform the job of a school librarian, his status and the main activities he performs according to the Standard for School Libraries are explained. Subsequently, an overview of the documents relevant to the work of the school librarian in primary school is carried out to see how they position his role in promoting students’ media literacy. This section sought to find practical examples of school librarians carrying out activities promoting media literacy. The conclusion that follows gives an answer to the question of how school librarians of primary schools promote media literacy and what is their role in doing so.

U diplomskom se radu klasificiraju različiti tipovi stvaralačkih radionica u školskim knjižnicama s pretpostavkom da upravo one dugoročno imaju moć poticati pozitivne promjene među sudionicima. Stvaralaštvo neizostavno podrazumijeva kreativnost i igru koja je glavni element uključenja djece u društvene procese, socijalizaciju, te osvještavanje vlastitog djelovanja. Provedeno istraživanje pokazuje bogatstvo stvaralačkih radionica, održanih u hrvatskim školskim knjižnicama tijekom više od tri desetljeća, te dokazuje da su školski knjižničari nositelji društvenih promjena počevši od stvaralačkog rada s učenicima do aktivnog djelovanja u lokalnim sredinama. The diploma thesis classifies different types of creative workshops in school libraries under the assumption that they have the power to encourage positive changes among participants in the long run. Creativity inevitably implies creativeness and play, which is the main element of the involvement of children in social processes, socialization, and raising awareness of their own actions. The conducted research shows the abundance of creative workshops held in Croatian school libraries for more than three decades, and proves that school librarians are social change makers starting from creative work with students to active engagement in local communities.

Pandemija izazvana virusom COVID-19 postavila je pred cijelo čovječanstvo velike izazove i ograničenja. Svaka država pristupala je tom izazovu na svoj način i sa svojim mogućnostima, ali u skladu s epidemiološkim mjerama, pa tako i Republika Hrvatska. U tim pandemijskim okolnostima školske knjižnice su se također našle pred izazovima i otežanim uvjetima rada, ali su i dalje nastavile vršiti svoju funkciju podupiranja obrazovnog procesa. Cilj ovoga rada jest obuhvatiti i prikazati sve okolnosti i epidemiološke mjere koje su utjecale na način rad školskih knjižnica u Hrvatskoj na početku pandemije i tijekom prve godine njenog trajanja te kakvu su važnu ulogu unutar obrazovnih institucija te posebno, školskih knjižnica, imale nove mrežne tehnologije u novim okolnostima. Na početku pandemije knjižnice su zbog preventivnih epidemioloških mjera u jednom trenu bile primorane potpuno zatvoriti svoja vrata sve do početka popuštanja stroge karantene. Školski knjižničari su i u toj situaciji pronašli proaktivne načine kako se prilagoditi novonastaloj situaciji. Jedan od tih načina je i stvaranje virtualnih knjižnica pomoću kojih su svoju djelatnost preselili u online okruženje kako bi bili dostupnim svojim korisnicima u bilo koje vrijeme i s bilo kojeg mjesta. U zadnjem dijelu rada sadržajnom analizom virtualnih knjižnica pokazat će se koje su sve važne tematske sadržaje školski knjižničari obuhvatili na stranicama svojih virtualnih knjižnica. The COVID-19 pandemic has posed great challenges and restrictions to all of the humanity. Each country, as well as Republic of Croatia, approached this challenge in its own way and within its own capabilities, but always in accordance with epidemiological restrictions. In these pandemic circumstances, school libraries were also faced with many challenges and difficult working conditions, but nevertheless they continued to perform their main function of supporting the educational processes. The goal of this paper is to cover and present all the circumstances and epidemiological restrictions that affected school libraries in Croatia at the beginning of the pandemic, during the first year of its duration and the important role that new web technologies played within educational institutions and school libraries under this new conditions. At the beginning of the pandemic libraries were forced to close their doors completely due to epidemiological restrictions and had stayed closed until strict quarantine has ended. Even in those tough times, school librarians found proactive ways to adapt to the new situation. One of these ways was to create virtual libraries so they could move their activities to an online environment with access to information available to their users at any time from any place. In the last part of the paper the content analysis of virtual libraries shows all the important subject contents that school librarians have included on the pages of their virtual libraries.

Inovativni koncept upravljanja znanjem usvaja sve veći broj ustanova i poduzeća. Zbog sve većih izazova s kojima se susreću baštinske ustanove potrebne su promjene organizacijske kulture, korištenje suvremenih informacijskih tehnologija i ljudskog kapitala. Implementacija sustava upravljanja znanjem omogućuje knjižnicama i muzejima stavljanje kulturne baštine u fokus poslovanja. Kako bi korisnicima približili znanje o kulturnoj baštini u digitalnom obliku, knjižnice i muzeji pripremili su digitalne zbirke, virtualne izložbe, online predstavljanja knjiga, prijenos konferencija i izložbi putem raznih kanala. Ovaj rad bavi se utvrđivanjem prisutnosti alata i elementa upravljanja znanjem o kulturnoj baštini na primjeru dviju mrežnih sjedišta baštinskih ustanova iz istog grada – Knjižnice „Fran Galović“ Koprivnica i Muzeja grada Koprivnice, te utvrđivanjem razvijenijeg sustava za upravljanje znanjem. Za potrebe rada prikupljene informacije na mrežnim stranicama ustanova analizirane su u dva dijela. Prvi dio analize odnosi se na osam evaluacijskih kategorija za upravljanje znanjem, a drugi dio obuhvaća elemente i alate upravljanja znanjem. The innovative concept of knowledge management is adopted by an increasing number of institutions and enterprises. Due to the everyday challenges, heritage institutions have to make changes in organizational culture, using modern information technologies and intellectual capital. The implementation of knowledge management system should enable libraries and museums to put knowledge of cultural heritage in the center of their management. In order to bring users closer to the knowledge of cultural heritage in digital form, libraries and museums have prepared digital collections, virtual exhibitions, online book presentations, broadcast of conferences and performance through various channels. This paper deals with determining the presence of tools and elements of knowledge management of cultural heritage on the example of two network headquarters of heritage institutions from the same city – Public Library „Fran Galovic“ Koprivnica and Koprivnica Municipal Museum, and determining the one that is more developed. For the purposes of this paper, the information collected on the websites of the institutions is analyzed in two parts. The first part of analysis refers to eight evaluation categories for knowledge management and the second part includes elements and tools of knowledge management.

Djecu treba kontinuirano pripremati za život koji ih čeka po završetku formalnog obrazovanja. Za postizanje poslovne učinkovitosti većina država smatra da djecu treba učiti temeljnim životnim kompetencijama. Ovdje je fokus na poduzetničkim kompetencijama koje je potrebno razvijati kod djece od malena. Provedeno je neempirijsko istraživanje na dostupnoj dokumentaciji sa svrhom unapređenja knjižničarske prakse. Učenik koji ima dobre predispozicije za razvoj kompetencije poduzetništvo posjeduje izraženu motivaciju, kreativnost i inovativnost. Istraživanja su pokazala da svatko može postati poduzetnik, a poticajna okolina i podrška bližnjih povećavaju šanse za uspjeh. Kombinirajući međupredmetne teme povezuju se različita obrazovna područja. Popularizacija poduzetništva može se provoditi suradnjom knjižničara sa ostalim stručnim suradnicima u školi i izvan nje, te tako modernizirati obrazovanje i poboljšati učeničke kompetencije. Tako knjižničar postaje menadžer. Prije upisa u srednju školu učenike bi se trebalo upoznati s poduzetništvom i radom poduzetnika. Tako bi učenici naučili selektirati i povezivati informacije iz različitih područja i učiti u dinamičnim uvjetima. Rad u timu idealan je oblik učenja poduzetništva. U timu svatko ima svoju ulogu, a suradničkim naporima pridonose zajedničkom cilju. Metode za osmišljavanje poduzetničkih ideja kao što su oluja mozgova, metoda prisilnih veza i slobodno asociranje neke su od metoda koje omogućuju nastanak novih inovacija. Children are supposed to be continuously prepared for the real life that awaits after the formal education. In order to achieve business efficiency, most states believe that children are supposed to be taught basic life competencies. The focus here is on the entrepreneurial skills which should be developed since very young age. Non-empirical research has been done, using the relevant available resources with a purpose of advancement of librarian practice. A student with a good predisposition of developing entrepreneurial competences has high motivation, creativity and innovation skills. Research has shown that anyone can become an entrepreneur and that stimulating surroundings and family support increase the chances of success. By combining the interdisciplinary subjects, a variety of different educational areas are connected. Popularization of entrepreneurship may be done by a cooperation of the librarian and other coworkers / educational employees within the school and beyond, which will lead to the modernization of the educational system and improvement of students’ skills. That way the librarian becomes the manager. Before enrolling the students into secondary school, they should be introduced to the entrepreneurship and the job of an entrepreneur. It would help the students learn how to make a selection and connection between the information from different areas but also how to learn in dynamic surroundings. Teamwork is a perfect way of learning entrepreneurship. Within a team, everyone has its task and purpose and by using their cooperation effort they contribute to the common goal. Methods used for producing entrepreneurial ideas like brainstorming, forced bonding method and free association method, are some of the methods that make new innovations possible

Jedan od imperativa modernog primarnog obrazovanja svakako je stvoriti informacijski pismene učenike pripremljene za cjeloživotno učenje. Pojam pismenosti ne odnosi se više na sposobnost čitanja i pisanja, već podrazumijeva informacijsku i medijsku pismenost koja pojedincu omogućuje funkcioniranje u novom informacijskom društvu. Informacijska pismenost trebala bi se početi provoditi pri prvoj izloženosti medijima i medijskim sadržajima. Po polasku u školu, ulogu edukatora velikim dijelom preuzimaju i odgojno-obrazovni radnici – učitelji, stručni suradnici i školski knjižničari. Informacijsko opismenjavanje temelji se na nizu zakonskih akata, Nastavnom planu i programu, Školskom kurikulu, te IFLA-inim i UNESCO-vim smjernicama za školske knjižnice. Cilj je svima isti – pripremiti učenike za cjeloživotno učenje, učiniti ih računalno, digitalno, medijski, knjižnično pismenim pojedincima, spremnim za samostalno pretraživanje, pronalaženje i kritičko vrednovanje traženih informacija. One of the imperatives of modern primary education is to create information literate students prepared for lifelong learning. The term literacy does no longer mean ability to read and write, but it implies information and media literacy which enables the individual to function in a modern information society. Information literacy should be taught since the early age, during the first exposure to media and media contents. When children start the first grade, educational workers – teachers, professional school associates and school librarians, become educators. Information literacy is based upon various legislation, teaching curriculum, school curriculum and IFLA and UNESCO's School Library Guidelines. The ultimate goal is the same - preparing students for lifelong learning, making them computer, digital, media and library literate individuals, who are ready to independently search, retrieve, and critically evaluate the information required.

Mjesto prvog susreta sa knjižnicom događa se u našoj najranijoj dobi, polaskom u školu. Školska knjižnica sastavni je dio obrazovnoga procesa, a suvremena školska knjižnica je informacijsko i komunikacijsko središte škole. Dakle, školska knjižnica sadržava odgojno-obrazovnu, informacijsku i komunikacijsku komponentu te time dobiva na važnosti stručnost njenog osoblja. Školski knjižničar ima određene smjernice i kompetencije koje treba slijediti i ispunjavati u svome knjižničarskom radu u školi. On je taj koji upravlja knjižnicom, organizira kompletan rad knjižnice i čitaonice, brine o knjižničnom fondu, surađuje s kolegama i poučava učenike svoje škole. Što i koliko treba znati školski knjižničar, čime pridonosi da škola i učenici postaju uspješniji, te koje kompetencije mora razvijati i kakav će biti njegov stručni profil u budućnosti, pitanja su na koja ću pokušati ponuditi odgovor u ovom diplomskom radu. The place of the first encounter with the library takes place at our earliest age, by going to school. The school library is an integral part of the educational process, and the modern school library is the information and communication center of the school. The school library contains an educational, informational and communication component, thus gaining in importance the expertise of its staff. The school librarian has certain guidelines and competencies that need to be followed and fulfilled in his / her school library work. He is the one who manages the library, organizes the complete work of the library and reading room, takes care of the library fund, cooperates with colleagues and teaches the students of his school. What and how much a school librarian needs to know, which contributes to the school and students becoming more successful, and what competencies it must develop and what will be its professional profile in the future, are questions I will try to answer in this thesis.

Školska knjižnica sastavni je dio škole. Neodvojiva cjelina i mjesto gdje se dolazi po informaciju, učenje, ponekad i druženje.Kada razmišljamo o tome kako definirati ulogu školskog knjižničara padaju nam na pamet svi oni poslovi koje jedan knjižničar u školi radi. To svakako ne bi bila kratka definicija koja stavlja da je to informacijski stručnjak i stručnjak za knjižnične medije. Školski knjižničar je puno više od toga i njegova uloga je višestruka. Može ga se jednostavno definirati kao široko profilirani stručni suradnik.Teškoće u učenju obuhvaćaju specifično neurološko funkcioniranje koje ometa sposobnost pohranjivanja, obrade ili stvaranja informacija. The school library is an integral part of the school. An inseparable whole and a place where you come for information, to learn, and sometimes socialize.When we think about defining the role of a school librarian, all tasks that a school librarian performs come to mind. That would certainly not be a short definition that puts one to be an information and a library media expert.The school librarian is much more than that and has multiple roles. One can be easily defined as a widely profiled professional associate.Learning difficulties include specific neurological functioning that interferes with the ability to store, process, or create information.

Cilj ovog rada je ispitati koliko suradnja učitelja i školskih knjižničara utječe na učestalost posjeta učenika knjižnici, posuđuju li učenici literaturu za dodatno čitanje te potiču li učitelji dovoljno učenike na čitanje. Čitanje, za razliku od govora i vida, nam nije urođeno te nitko ne može naučiti čitati gledajući drugog kako čita, kao što je to slučaj s govorom. Čitanje se s vremenom razvilo unutar ograničenja našega ljudskog mozga koji je neka svoja postojeća područja prenamijenio za nove funkcije. To je bilo moguće zbog neuroplastičnosti. Čitanje u mozgu je složen proces koji ima više specijaliziranih zona koja su mrežno povezana. Znači, ako je na nekom mjestu mreža prekinuta čitanje i razumijevanje će biti otežano. S poticanjem predčitalačkih vještina treba početi već od dojenačke dobi jer je tad mozak najviše podložen promjenama zbog svoje plastičnosti. Tada je upravo uloga roditelja najvažnija. Za vrijeme školovanja ta se uloga premješta sve više na učitelja koji ima zadatak osposobiti dijete za čitanje na svim razinama. Vrlo zahtjevan zadatak, ako znamo kako sve u mozgu funkcionira, a da ne govorimo o velikoj prepreci sadašnjice tj. sve većoj uporabi digitalizacije koja čitanje stavlja u drugi plan. Zato je upravo ključna suradnja učitelja i školskih knjižničara koji će neprestano poticati djecu na čitanje te pobuditi u njima ljubav prema knjizi. Nije samo cilj naučiti dijete čitati, već ustrajati da se ono u toj djelatnosti pronalazi tijekom cijelog školovanja i poslije školovanja. Ono što čitamo mijenja naš mozak, a s promjenama u našem mozgu mijenjaju se i naše misli te stajališta o životu. The aim of this paper is to examine how much the cooperation of teachers and school librarians affects the frequency of students' visits to the library, whether students borrow literature for additional reading, and whether teachers encourage students to additional reading. Reading, unlike speech and sight, is not inborn to us, and no one can learn to read by watching another read, as it is the case with speech. Reading has evolved over time within the limitations of our human brain, which has repurposed some of its existing areas for new functions. This was possible due to neuroplasticity. Reading is a complex process in the brain that has multiple specialized zones that are networked. So, if the network is interrupted somewhere, reading and understanding will be difficult. Encouraging pre-reading skills should start as early as infancy, because then the brain is most subject to change due to its plasticity. Then it is the role of the parents that is most important. During schooling, this role is increasingly shifted to the teacher who has the task of enabling the child to read at all levels. A very demanding task, if we know how everything in the brain works, not to mention the big obstacle of today, i.e. the increasing use of digitalization, which puts reading in the background. That is why the cooperation of teachers and school librarians is crucial. They will constantly encourage children to read and arouse their love for books. The goal is not only to teach the children to read, but to persist that they find themselves in this activity throughout school and after school. What we read changes our brain, and as our brain changes, so do our thoughts and attitudes about life.

Pričanje priča u svrhu razonode, pouke i prenošenja znanja oduvijek je bilo dio međuljudske komunikacije. Pripovjedni je tekst univerzalan i prenosiv u različite strukture koje proučava naratologija. Pojam storytelling od pojma pripovijedanje možemo razlučiti definiranjem prvoga kao pričanja priče s određenim ciljem. Storytelling svoju je primjenu pronašao i u reklamnom diskurzu. Takve reklame stimuliraju emocije i temelje se na principima osobne i željene identifikacije. Svaka reklama sadrži dvije funkcije: nagovaračku i informativnu, stoga je ona iskoristiva i u neprofitnim djelatnostima kao što je knjižnična. Oglašavanje knjižnica provodi se pomoću obavijesnih plakata, biltena prinova i društvenih mreža, a tome bi valjalo pridodati i još uvijek nedovoljno primijenjeno storytelling oglašavanje kojim se na pristupačan, emotivan ili komičan način mogu predstaviti različite knjižnične usluge. Na tome je tragu IFLA pokrenula Library Map of the World, mjesto na kojemu knjižnice cijeloga svijeta mogu donijeti svoje priče s područja podrške održivom razvoju. Telling stories for the purpose of entertainment, lessons and the transfer of knowledge has always been part of interpersonal communication. The narrative text is universal and transferable into the various structures studied by narratology. The term storytelling can be distinguished from the term narration by defining the former as telling a story with a specific aim. Storytelling has also found its use in advertising discourse. Such advertisements stimulate emotions and are based on the principles of personal and desired identification. Each advertisement has two functions: persuasive and informative; therefore, it can be used in non-profit activities such as libraries. Library advertising is carried out through information posters, newsletters and social networks, to which the still insufficiently applied storytelling advertising should be added. Storytelling advertising can present various library services in an accessible, emotional or comic way. Following the mentioned, IFLA launched the Library Map of the World.

Knjižničarstvo se kao znanost u Hrvatskoj i Poljskoj razvija u sličnim uvjetima. To su obje Europske zemlje s nevelikom udaljenošću. Obje zemlje kao uzor uzimaju spoznaje iz drugih zemalja u kojima je knjižničarstvo jačalo, primjer takvih zemalja su Engleska, Francuska, Njemačka. Obrazovanje knjižničara na samom početku je vrlo praktično, ne postoje formalni obrazovni sistemi. Ipak, s vremenom nastaju prve škole. Danas je knjižničarstvo priznata znanost u svijetu, a obrazovanje za knjižničare doseglo je akademsku razinu. Zbog stalnih promjena u struci, a ponajviše onih koje se tiču tehnoloških napretka, važno je cijelo vrijeme obnavljati obrazovni program. U samo obrazovanje knjižničara uklopljeno je dakako i školsko knjižničarstvo. Zbog opširnosti područja na kojem bismo mogli proučavati ovaj fenomen, odlučila sam usporedbu obrazovanja školskih knjižničara u Hrvatskoj i Poljskoj utemeljiti na primjeru Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Fakulteta Adama Mickiewicza u Poznanju. Ovdje nailazimo na ključnu razliku kada su u pitanju obrazovni programi Hrvatske i Poljske. Iako je Filozofski fakultet pokušao uklopiti školsko knjižničarstvo u redovni studij bibliotekarstva, nije to u potpunosti uspio provesti. S druge strane Fakultet Adama Mickiewicza uveo je poseban modul za školsko knjižničarstvo pa tako student po završetku studija može raditi u svim vrstama knjižnice. Ovaj rad je osim pregleda literature, prikazao i mišljenja stručnjaka (školskih knjižničara) i studenata bibliotekarstva u Poljskoj i Hrvatskoj. Nakon provedenih intervjua ipak možemo zaključiti da su oba obrazovna sustava kvalitetna te da se studenti po završetku ovih studija mogu zaposliti u struci i kvalitetno odraditi svoj posao. Librarianship as a science in Croatia and Poland was developing in similar conditions. These are both European countries with a short distance. Both countries took as a model knowledge from other countries where librarianship has strengthened, examples of such countries are England, France, Germany. The education of librarians at the very beginning was very practical, there were no formal education systems. However, over time, the first schools emerged. Nowadays, librarianship is a recognized science in the world, and education for librarians has reached an academic level. Due to the constant changes in the profession, and especially those related to technological advances, it is important to renew the educational program all the time. Of course, school librarianship is also embedded in the education of librarians. Due to the vastness of the area in which we could study this phenomenon, I decided to compare the education of school librarians in Croatia and Poland on the example of the Faculty of humanities and social sciences, University of Zagreb and the Adam Mickiewicz University. Here we find a key difference when it comes to educational programs in Croatia and Poland. Although the Faculty of humanities and social sciences tried to incorporate school librarianship into the regular study of librarianship, it failed to fully implement it. On the other hand, the Adam Mickiewicz University has introduced a special module for school librarianship, so that a student can work in all types of libraries after graduation. In addition to reviewing the literature, this paper also presented the opinions of experts (school librarians) and librarians in Poland and Croatia. After the interviews, we can conclude that both educational systems are of high quality and that students after completing these studies can be employed in the profession and do their job well.

Post-istina je fenomen koji označava situacije u kojima se osjećaji i uvjerenja vrednuju više od činjenica i vjerodostojnih informacija. Zbog razvoja novih informacijsko-komunikacijskih tehnologija, širenje lažnih vijesti i dezinformacija odvija se brže no ikada, a algoritmi i filter mjehurići društvenih mreža stvaraju nova informacijska okruženja u kojima se korisnik može snalaziti samo ako je informacijski pismen. U radu je objašnjen pojam post-istine i fenomeni kao što su lažne vijesti i dezinformacije te je prikazano na koji način je poricanje znanosti, uz razvoj društvenih mreža i novih informacijskih okruženja, utjecalo na današnje doba post-istine. Također, rad se bavi i različitim pojmovnim određenjima koncepta informacijske pismenosti te važnosti informacijske pismenosti u formalnom i cjeloživotnom obrazovanju. Post-truth is a phenomenon wich refers to situations in which feelings and beliefs are valued more than facts and credible information. Due to the development of new information and communication technologies the spread of fake news and misinformation is happening faster than ever, algorithms and filter bubbles of social networks create new information environments in which the user can navigate only if he is information literate. This paper explains the concept of post-truth and phenomena such as false news and misinformation and shows how the denial of science, along with the development of social networks and new information environments, has affected today's post-truth era. Also, this paper deals with various conceptual definitions of the concept of information literacy and the importance of information literacy in formal and lifelong learning.

U radu se govori o sve bitnijoj i većoj ulozi školskoga knjižničara u odgojno-obrazovnoj integraciji učenika izbjeglica te o knjižnici kao mjestu koje ne dopušta izdvajanje, mržnju i netoleranciju. Iako prepoznat kao bitan faktor u teoriji, u praksi kompetencije, sposobnosti i znanja školskoga knjižničara teško dolaze do izražaja. U pokazivanju punog potencijala mogu pomoći i dobri odnosi s ostalim odgojno-obrazovnim osobljem koje također sudjeluje u odgojno-obrazovnoj integraciji učenika izbjeglica. Oni su prošli kroz razne nedaće i trebalo bi im se izaći u susret te približiti različite kulture kroz razne radionice za učenike, seminare i predavanja za roditelje i osoblje škole... Provedeno je istraživanje na malom uzorku školskih knjižničara koji rade u školama s učenicima izbjeglicama. Rezultati su pokazali da većina školskih knjižničara ipak nije dovoljno uključena u integraciju učenika izbjeglica te nisu imali prevelik kontakt s njima i njihovim roditeljima, nisu upoznati s radionicama, nisu pohađali stručno usavršavanje za rad s njima i ne uključuju ih u život škole. Kako bi se to promijenilo potrebno je osvijestiti postupke koji se u ovom slučaju ne izvode, a školski knjižničari trebali bi razumjeti da svojim radom mogu pozitivno utjecati na iskustvo učenika izbjeglica. The paper deals with the increasingly important and increasing role of the school librarian in the educational integration of refugee students and the library as a place that does not allow separation, hatred and intolerance. Although recognized as an important factor in theory, in practice its competences, abilities and knowledge hardly come to the expression. Good relations with other educational staff who also participate in the educational integration of refugee students can also help in demonstrating their full potential. They have been through various adversities and different cultures should be brought closer through various workshops for students, seminars and lectures for parents and school staff... A study was conducted on a small sample of school librarians working in schools with refugee students. The results showed that most school librarians were not sufficiently involved in the integration of refugee students and did not have too much contact with them and their parents, were not familiar with the workshops, did not attend professional training to work with them and did not include them in the life of the school. In order to change this, it is necessary to raise awareness of the procedures that are not performed in this case, and school librarians should understand that their work can positively affect the experience of refugee students.

Zadatak suvremene škole je da učenike pripremi za svijet koji je dinamičan i pun različitih informacija iz različitih izvora. U toj šumi informacija potrebno je pronaći baš onu relevantnu, odnosno onu koja najbolja odgovara zahtjevu. U obrazovanju budućeg uspješnog čovjeka izrazito je važno istraživačko učenje. Istraživačko učenje osposobljava učenika da se samostalno snalazi u novim izazovima koji ga očekuju na svakom koraku. Potrebno je dobro valorizirati relevantne informacije i točno odrediti baš onu koja daje najbolji odgovor na postavljeni zadatak. U provedbi istraživačkog učenja izrazito je važan tzv. treći prostor. Taj treći prostor za učenje u školi je školska knjižnica. Suvremena školska knjižnica danas treba moći odgovoriti na sve zahtjeve suvremenog obrazovanja pa tako i na zahtjeve istraživačkog učenja i ona na taj način postaje centar informacija u svakoj školi. U ovom radu predstavljeni su uspješni projekti nastali provođenjem istraživačkog učenja u suradnji učitelja razredne nastave i školske knjižničarke. Ti projekti su vezani za čitanje, pretraživanje informacija iz različitih izvora i kreativan odgovor na zahtjeve nastale istraživačkim učenjem. Izuzetno važno za uspješno istraživačko učenje je da školski knjižničar ostvaraje dobru suradnju s učiteljima i ravnateljem u svojoj školi. The task of the modern school is to prepare students for a world that is dynamic and full of different information from different sources. In this forest of information, it is necessary to find exactly the relevant one, and the one that best meets the requirement. Research learning is extremely important in the education of a future successful person. Exploratory learning enables the student to cope independently with the new challenges that await him at every step. It is necessary to valorize the relevant information well and determine exactly the one that gives the best answer to the set task. In the implementation of research learning is extremely important the so-called third space. That third space for learning in school is the school library. Today, a modern school library should be able to respond to all the requirements of modern education, including the requirements of research learning, and it thus becomes a center of information in every school. This paper presents successful projects created by conducting research learning in collaboration with primary school teachers and school librarians. These projects are related to reading, searching for information from various sources and creative response to the demands created by research learning. It is extremely important for successful research learning that the school librarian has a good collaboration with the teachers and the principal in school.

U ovom radu iznose se izazovi sa kojima se susreću školski knjižničari u digitalnom dobu. Tehnološki razvoj uvelike je utjecao na poslovanje školskih knjižnica. Upotreba novih tehnologija u školskoj knjižnici pruža nove mogućnosti u pružanju naprednijih usluga. Polazeći od tvrdnje da je školska knjižnica temelj uspješnog funkcioniranja škole, objašnjene su njezine zadaće, vrsta građe koja je propisana planom i programom škole te tko su korisnici školske knjižnice. Posebno je istaknuta uloga školskog knjižničara kao informacijskog stručnjaka koji pruža podršku odgojno-obrazovnom procesu. Dodatno, digitalne tehnologije prisutne su u svim aspektima ljudskih djelatnosti, a prioritet školskog knjižničara je usavršavati svoja znanja kako bi uspješno implementirao digitalne tehnologije u rad školske knjižnice. To podrazumijeva računalnu opremu u školskog knjižnici, kvalitetnu mrežni sustav umjesto klasične stranice, koji se redovito održava i sadrži online kataloge i elektroničku građu te pruža mogućnosti u skladu s webom 2.0. Napredno korištenje weba 2.0 olakšava posao školskih knjižničara, pruža im jednostavniju komunikaciju s korisnicima (npr. putem društvenih mreža) te generalno unaprjeđivanje knjižničnih usluga. Osim toga, spomenuti su alati web-a 2.0 koji tradicionalnim uslugama daju novi, suvremeni oblik. U radu je istaknuta i pandemija kao izazov djelovanja školskog knjižničara u online okruženju. In this paper, the challenges that school librarians face in the digital age are examined. Technological development has greatly affected the business of school libraries. The usage of new technologies in the school library offers new possibilities in offering advanced services. Considering the claim that the school library is the fundamental basis for the functioning of a successful school, its tasks, the type of build prescribed by the plan and programme of the school as well as who are the users of the school library are explained. Especially emphasized is the role of the school librarian as an informational expert who offers support to the educational process. In addition, digital technologies are present in all aspects of human activities, and the priority of the school librarian is to perfect their knowledge to successfully implement digital technologies in the work of the school library. This implies computer equipment in the school library, a quality network system rather than a classic website, that is regularly updated and contains online catalogs and an electronic build and offers opportunities in accordance with the web 2.0. The advanced usage of the web 2.0 makes the school librarian's job easier, offers them easier communication with its users (e.g. using social networks) and the advancement of library services in general. Furthermore, web 2.0 tools are mentioned that give traditional services a new, contemporary shape. In the paper, the pandemic is mentioned as a challenge for the school librarian in an online environment.

U radu se prikazuje, raspravlja i analizira uloga važnosti identiteta i imidža školske knjižnice s marketinškog aspekta. Najprije se polazi od pregleda školske knjižnice i njenih specifičnosti poput modela učenja, neformalnog druženja i stvaranja trećeg prostora pa sve do analiziranja i raspravljanja o ulozi školskog knjižničara. Naglašena je važnost knjižničara kao ključnog arbitra koji paralelno spaja izgradnju identiteta knjižnice, ali i pomaže u stvaranju pozitivnog imidža knjižnice kroz suodnos s korisnicima, nastavnicima i drugim dionicima. Drugi dio rada produbljuje saznanja o školskim knjižničarima s aspekta škole, školske kulture i menadžmenta u školi. Upućeno je kako školska klima i školska kultura predstavljaju vrlo važan segment upravljanja i izgradnje cjelokupnog školskog ozračja. Povoljnom školskom klimom omogućene je proces izgradnje identiteta knjižnice sukladno Kapfererovoj teoriji marke i Balmerovoj teoriji korporativnog marketinga. Najprije je prikazan model stvaranja identiteta pa se potom raspravljalo o percepciji imidža korisnika. Na kraju je zaključeno kako je najvažniji činitelj izgradnje identiteta i imidža školske knjižnice upravo sam knjižničar. The paper presents, discusses, and analyses the importance of the identity and image of the school library from a marketing aspect. We first start by reviewing the school library and its specifics, such as the model of learning, informal socializing and creating a third space, all the way to analysing and discussing the role of the school librarian. It is emphasized the importance of the librarian as a key arbiter who, at the same time, connects identity building, but also helps to create a positive image of the library through the relationship with users, teachers, and other stakeholders. The second part of the paper deepens the knowledge of school librarians from the aspect of school, school culture and school management. It was pointed out that the school climate and school culture represent a very important segment of the management and construction of the overall school atmosphere. The favourable school climate enabled the process of building a library identity in accordance with Kapferer's theory of the brand and Balmer's theory of corporate marketing. The model of identity creation was presented first, and then the perception of the user 's image was discussed. In the end, it was concluded that the most important factor in building the identity and image of the school library is the librarian himself.

Pristupe sadržajnom označivanju možemo podijeliti na objektivne i subjektivne, gdje je objektivan usmjeren na opis dokumenta, a subjektivan na zadovoljavanje potreba korisnika. Rad proučava ova dva stajališta, koja se često navode i kao komplementarna, kroz usporedbu označivanja beletristike u katalogu Knjižnica grada Zagreba te korisničkog označivanja na najpopularnijoj mreži za društveno katalogiziranje, Goodreads. Budući da katalog koristi slobodno formirane predmetne odrednice kao način osiguravanja pristupa građi kroz pregledavanje (eng. browsing), rad ne proučava klasičnu opreku između kontroliranih i prirodnih jezika koja upotpunjuje dvije paradigme označivanja. Stoga se sadržajno označivanje promatra kroz označivanje prirodnim jezikom, koju karakteriziraju prednosti poput kreativnosti i slobode izražavanja, te nedostatci kao što su nedosljednost i semantička i morfološka nečistoća. Istraživanje proučava označivanje na katalogu te folksonomije djela na društvenoj mreži kroz fokus na strukturu i sadržaj odrednica i oznaka, posebice njihovog žanrovskog određenja, te ih uspoređuje kako bi se došlo do zaključka o sposobnosti stručnjaka da obuhvati cjelovitost sadržaja koji korisnici pronalaze značajnim u djelima. Subject indexing can be studied through two notable paradigms: the objective, which is concerned with the description of documents, and the subjective, which is concerned with fulfilling user needs. This thesis studies these complementary paradigms through a comparative analysis of the subject indexing of fiction on the Zagreb City Libraries Catalog and user tagging on the widely popular social cataloging site, Goodreads. Seeing as the Zagreb City Libraries Catalog provides subject access to fiction indexing through unstandardized subject headings, thus facilitating browsing rather than information retrieval, this thesis does not study the opposition between controlled and uncontrolled vocabularies, which usually complements the objective and the subjective paradigm. Rather, subject indexing is examined through natural language indexing, which is both advantageous in that it encourages creativity and freedom of expression, and disadvantageous for the inconsistency and semantic and morpohological impurity it engenders. The subject headings and user tags are analysed separately with a focus on their structure and content, especially when it comes to the description of genre, and then comparatively in order to reach a conclusion on the capability of expert indexers to envelop the totality of what users find notable in works of fiction.

Svrha ovog rada diplomskog rada je definirati školske knjižnice u suvremenom svijetu te objasniti njihove uloge i zadaće. Može se reći da školska knjižnica predstavlja informacijsko, kulturno te obrazovno središte školskih ustanova. Ona predstavlja mjesto gdje učenici i profesori te drugo osoblje škole mogu provoditi svoje slobodno vrijeme. Na samom početku rada prikazana je povijest knjižnica te njihov razvoj. Naglasak je stavljen na povijest školskih knjižnica te prikaz radova koji su se bavili temom. U nastavku rada prikazuju se definicije školske knjižnice po službenim dokumentima, a središnji dio rada predstavlja istraživanje o kvaliteti mrežnih stranica školskih knjižnica na području grada Šibenika. Danas, kvalitetno izrađene mrežne stranice mogu biti dobar alat za pretraživanje informacija vezanih učenje ali i virtualna zajednica učenja u kojoj školski knjižničari mogu surađivati sa osobljem škole i učenicima. Iz istraživanja na kraju rada izvest će se zaključak, odnosno odgovorit će se na pitanje kakve su mrežne stranice školskih knjižnica u praksi i ponudit će se rješenje kakve bi trebale biti. The purpose of this thesis is to define school libraries in the modern world and to explain their roles and tasks. It can be said that the school library is an informational, cultural and educational center of school institutions. It is a place where students, teachers and staff can spend their free time. At the very beginning of the paper, the history of libraries and their development is presented. Emphasis is placed on the history of school libraries reviewing papers that have addressed the topic. In the continuation of the paper, the definitions of school libraries according to official documents are presented, the central part of the paper is a research on the quality of the website of school libraries in the city of Šibenik. Today, well-designed websites can be a good tool for searching for information related to learning, but also a virtual learning community in which school librarians can collaborate with staff and students. From the research at the end of the paper, a conclusion will be drawn and answer to the question how do web pages of school libraries operate in practice along with a solution how they should be.

Cilj ovog rada je objasniti ulogu školske knjižnice u obrazovnom sustavu te prikazati načine kako školske knjižnice promoviraju svoje usluge među korisnicima te na taj način povećavaju svoju vidljivost. Prikazana je važnost promicanja djelatnosti školske knjižnice kako bi što više udovoljila zahtjevima korisnika novog doba. U promicanju djelatnosti školske knjižnice marketing ima vrlo važnu ulogu. Marketing je dio svakog poslovanja, bez obzira na područje djelovanja i odnos prema profitu pa je tako i sastavni dio poslovanja školske knjižnice. Promocija je jedna od funkcija marketinga, a odnosi se na marketing komunikaciju. Njezin cilj je informirati korisnike o proizvodima i uslugama koje knjižnica nudi, potaknuti ih na njihovo korištenje i time zadovoljiti njihove potrebe i kod korisnika osvijestiti važnost uloge knjižnice u obrazovanju. U nastavku su opisani primjeri dobre prakse OŠ J. Dobrile iz Rovinja koji pokazuju kako znanje, predani rad i kreativnost rezultiraju procvatom školske knjižnice koja postaje središte školskih zbivanja. U navedenoj školi provedena je i anketa kojoj je cilj bio utvrditi kakve su čitalačke navike njenih učenika, koliko često i na koji način koriste školsku knjižnicu te što bi ih privuklo da je koriste češće. Poseban naglasak stavljen je na ulogu školskog knjižničara kao kompetentnog stručnjaka koji se zalaže za poboljšanje ugleda i promicanje vrijednosti školske knjižnice. The aim of this paper is to explain the role of the school library in the education system and to show the ways in which school libraries promote their services among users and thus increase their visibility. The importance of promoting the activities of the school library in order to meet the requirements of new age users as much as possible is presented. Marketing plays a very important role in promoting the activities of the school library. Marketing is a part of any business, regardless of the area of operation and the relationship to profit, so it is an integral part of the school library business. Promotion is one of the functions of marketing as well refers to marketing communication. Its goal is to inform users about products and services offered by the library, encourage them to use them and thus satisfy theirs needs to make users aware of the importance of the library's role in education. The following are examples of good practice from the J. Dobrila Elementary School in Rovinj, which show how knowledge, dedicated work and creativity result in the flourishing of the school library, which becomes the center of school events. A survey was conducted in the mentioned school, the aim of which was to determine what the reading habits are of her students, how often and in what way they use the school library and what would attract them if it were use more often. Special emphasis is placed on the role of the school librarian as a competent expert who is committed to improving the reputation and promoting the value of the school library.

Biblioterapija u radu s mladima kroz kreativne radionice u knjižnicama nudi jedan novi način prezentacije književnog djela. U biblioterapiji je važna uloga knjižničara koji svojim kompetencijama može utjecati na život jednog mladog čovjeka u osjetljivom životnom razdoblju u izgradnji identiteta. Kroz rad je napravljena poveznica s anksioznosti i depresijom kao izazovima s kojima se susrećemo u vremenu u kojem živimo. Biblioterapija je kroz rad prikazana kao prevencija razvoja simptoma anksioznosti i depresije te osvještavanje ovog izazova od najranije životne dobi. Bibliotherapy in working with young people through creative workshops in libraries offers a new way of presenting a literary work. In librarianship, the role of the librarian is important, who with his competencies can influence the life of a young man in a sensitive period of life in the construction of identity. Through the work, a link has been made to anxiety and depression as challenges we face in the times we live in. Through the paper, bibliotherapy is presented as a prevention of the development of symptoms of anxiety and depression and awareness of this challenge from an early age.

Rad daje pregled rada školske knjižnice i knjižničarke u Centru za odgoj i obrazovanje Dubrava, ustanovi koja obrazuje učenike s teškoćama. Učenici s teškoćama primjerene oblike odgoja i obrazovanja ostvaruju uz pomoć profesionalne, programske i pedagoške prilagodbe, u čemu svoju ulogu ima i školski knjižničar kao dio stručne službe Centra. Dan je presjek strukture učenika te je opisana uloga knjižničarke u odgojno-obrazovnom procesu. Ukratko je opisana knjižnica Centra i njezina uloga multimedijalnog centra škole. Naglasak je stavljen na prilagodbe metoda rada u knjižnici potrebama njezinih korisnika te na individualni pristup korisnicima kako bi mogli zadovoljiti svoje potrebe i biti osposobljeni za cjeloživotno učenje. Opisan je knjižnični fond te problemi prilikom njegovog stvaranja. Zaključni dio bavi se problemom učenja o učenicima s teškoćama i potrebi samostalnog stručnog usavršavanja. This paper provides an overview of the work of the school library and its librarian at the Dubrava Education Centre in Zagreb, a secondary school for young people with disabilities. Pupils with disabilities obtain appropriate forms of education with the help of a planned professional program which includes pedagogical adaptations, and the school librarian takes part as one of the Centre's expert staff. The paper introduces a cross-section of the structure of the pupils and describes the librarian's role in their educational process. Furthermore, there is a short description of the school library as a multimedia centre. An emphasis is placed on adapting the library work methods in order to meet the specific needs of its users and on providing an individual approach, with the aim of preparing them for lifelong learning. Finally, the paper describes the library collection and the problems which arose during its creation. The concluding part deals with the issue of learning about pupils with disabilities and the school staff’s need for independent professional development.

Digitalna tehnologija postaje sve više prisutna u životu obitelji. Djeca i mladi odrastaju uz tu tehnologija I sasvim se dobro snalaze u toj novoj ulozi. No, postavlja se jedno ključno pitanje. Kakav je utjecaj medija na razvoj vokabulara. Što se događa s govorom djece i mladih kada se sve svodi na digitalizaciju. Čak, digitalna komunikacija postaje sve šturija i daleko od jedne iskrene zbilje. Uočen je bliski odnos između čitanja i znanja iz vokabulara. Osobe s boljim poznavanjem vokabulara često pokazuju napredne mogućnosti čitanja u odnosu na vršnjake koji imaju manje razvijeno znanje vokabulara. Da bi se ostvarile napredne mogućnsoti vokabulara, bitne su posjete knjižnici. Lektira se počinje smatrati nužnim zlom, nešto što se mora napraviti u sklopu školovanja i od toga, djeca i mladi ne žele više. Na temelju ankete provedene među knjižničarima, pokušava se odgovoriti na pitanje koliko su razvoj tehnologije i prisutnost novih medija u svakodnevnom životu utjecali na vokabular djece i mladih. Istražen je odnos prema knjižnici (poštivanje pravila tijekom boravka u knjižnici) također. Teorijski dio, uz korištenje stručne literature, objašnjava osnovne pojmove vezane uz nove digitalne medije, opisuje kako su se mediji, a paralelno s tim i tradicionalna kultura, mijenjali kroz vremenska razdoblja i stvorili potpuno novu publiku – medijske korisnike u potrazi za medijskim sadržajima, dok istraživački dio rada polazi od teze da djeca i mladi, pod utjecajem novih medija i internetskih sadržaja, osiromašuju vokabular te da su im društvene mreže izbor kojim obavljaju svoju komunikaciju a ono se svodi na skraćenice, emotikone i kratke riječi bez dodira na stvaran život i stvaran govor. Uz to sve više širi medijsko eksponiranje učenja engleskog jezika posebno mlađom djecom. Rezultati istraživanja pokazali su da su ispitanici zadovoljni sa komunikacijom s djecom i mladim ljudima, no čini im se da postoji manja vjerojatnost da će se vraćati u knjižnicu ili preporučiti istu svojim prijateljima i drugima. Digital technology becomes increasingly present in the life of family. Children and young people grow up with this technology and are quite well placed in this new role. But there is one crucial question. What is the influence of the media on the development of vocabulary? What happens to the speech of children and young people when it comes down to digitalization. Even digital technology becomes more colorful and far from one honest reality. A close relationship between reading and knowledge from vocabulary was observed. People with a better understanding of vocabulary frequently show advanced reading capabilities in relation to peers who have less developed vocabulary skills. To achieve advanced vocabulary skills, it is important to visit the library. The lectures seem to be thought as a necessary evil, something what must be done as a part of school education and from that children and young people do not want more. Basedon online survey it attempts to answer the question how technology and the presence of new digital media in everydays life influenced the vocabulary of children and young people. It is also researched the attitude toward library respect of the rules during stay at the library. The theoretical part, using expert literature, explains the basic concepts related to the new digital media, describes how media, and in parallel with this and traditional culture, have changed over time periods and created a completely new audience - media users in search of media content and online content, impoverish vocabulary, and short words without touching real life and real speech. Beside it, it more spread media exposure for English language learning, especially among young children. The results of the study showed that respondents were satisfied with communicating with children and young people, but they seem less likely to return to the library or recommend the same to their friends and others.

Odredbama Zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju propisano je i određeno postojanje i djelovanje školske knjižnice. Školska knjižnica zakonski mora udovoljavati i uvjetima koji su propisani Standardima. Standard propisuje da se djelatnost školske knjižnice odvija kroz tri osnovne programske odrednice: odgojno-obrazovna djelatnost, stručna referalna knjižnična djelatnost te kulturna i javna djelatnost. Djelatnost knjižnice, usmjerena prema osposobljavanju učenika i učitelja za istraživačko učenje, informacijsku pismenost, timski rad i kvalitetnu prezentaciju, pokazatelj je kompetencija školske knjižnice. Korištenjem knjižnične građe kojima raspolaže te suradnjom knjižničara i učitelja ostvaruje se partnerstvo u školskoj knjižnici. Nacionalni kurikulum navodi da se školska knjižnica neposredno i posredno uključuje u odgojno-obrazovni proces: neposredno kroz knjižnično-informacijsko obrazovanje, a posredno unutar međupredmetne korelacije. Kulturna i javna djelatnost školske knjižnice zauzima nezaobilazno mjesto u cjelokupnom životu škole, a školski knjižničar je animator, pokretač i informator. Zadatak je knjižničara otvoriti i promovirati prostor, fondove, nove knjižnične usluge i nove stilove učenja. Kulturna i javna djelatnost sastavni je i neizostavni dio godišnjeg plana i programa rada školske knjižnice te odgojno-obrazovnog rada škole. Sadržaji kulturne i javne djelatnosti poticaj su za provođenje aktivnosti, događanja i projekata na određenu temu koje osmišljava, pokreće i koordinira školski knjižničar, uz suradnju s učiteljima u školi. By the clauses of Law for Elementary and Middle Education, the existence and function of the school library is stipulated. The school library, by law, needs to meet the standards that are laid down by Standards. The Standard prescribes that the fuction of the school library is condoned through three basic program guidelines: an upbringing-educational activity, professional library activity, and a cultural – public activity. The library's activities, aimed at training students and teachers for research learning, information literacy, teamwork and quality presentation, are indicators of competences of the school library. By using of the library materials at disposal and the cooperation of librarians and teachers, a partnership is made in the school library. The national curriculum states that the school library is directly and indirectly involved in the educational process: directly through library-information education, and indirectly within the correlation between different schools’ subjects. The cultural and public activity of the school library occupies an indispensable place in the life of the school, and the school librarian is an animator, initiator and informant. The librarian's task is to open and promote the library space, funds, new library services and new learning styles. Cultural and public activity is an integral and indispensable part of the annual plan and program of work of the school library and educational work of the school. The contents of cultural and public activities are an incentive to carry out activities, events and projects on a specific topic designed, initiated and coordinated by the school librarian, with cooperation with teachers in the school.

Kada je 2020. godine došlo do proglašenja pandemije bolesti COVID-19, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj, došlo je do velikih promjena u svim segmentima društvenog i osobnog života. Društvene aktivnosti počele su se izvoditi online ili su u potpunosti ugašene. U Knjižnicama grada Zagreba već dugi niz godina provodi se niz projekata i programa u kojima sudjeluje i velik broj volontera. Proglašenjem pandemije većina programa djelomično je ili u potpunosti ukinuta pa je zbog toga došlo i do prekida mogućnosti volontiranja, što je svakako imalo utjecaj na pojedine volontere. U ovom radu šestero dugogodišnjih inkluzivnih volontera (volonteri treće životne dobi) odgovorilo je na pitanja koja su vezana uz njihovo volontersko iskustvo te na trenutnu situaciju u kojoj je njihova volonterska aktivnost onemogućena i ukinuta. Volonteri su svojim odgovorima, ovoga puta konkretnim primjerom, potvrdili teorije i teze, predstavljene na početku rada, a to je činjenica da je kod volontiranja segment davanja jednako važan kao i segment primanja, odnosno volonteri su osobe koje istovremeno daju i proporcionalno tome primaju. A declared COVID-19 pandemic in 2020, has changed every aspect of social and personal life in the whole world, consequently in Croatia, too. Social interaction started taking place online, or was completely shut down. For years, Zagreb City Libraries, have been organizing and implementing a number of various projects which involve numerous volunteers. Since the pandemic, most of the programmes have been partially or completely cancelled which resulted in suspension of volunteer activities as well. That has certainly influenced some of the volunteers. In this thesis, six of the inclusive volunteers (third age population), who have been volunteering for many years, had answered the questions concerning their experiences and the current situation which disables them from their usual volunteering activities. Their answers, substantiated with actual examples, confirmed theories and hypothesis presented at the beginning of this thesis. The most important fact is that volunteering means both giving and receiving, which is equally important. Volunteers not only share but also get proportionally in return.

„Ništa ne može poboljšati kvalitetu života neke zajednice kao kvalitetna škola“.1 Svaka je škola drugačija, ne samo veličinom i izgledom, već i kreiranjem raznovrsnih nastavnih i izvannastavnih odgojno- obrazovnih aktivnosti . Jednako tako razlikuju se i školske knjižnice. Kao njezin sastavni dio, knjižnica sudjeluje u radu škole i ima važnu ulogu kao informacijsko središte, mjesto za učenje i provođenje slobodnog vremena. Uloga i zadaće školskih knjižnica i knjižničara temelje se na zakonima, pravilnicima i standardu koje propisuje Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Programi knjižnica trebaju biti u skladu sa zakonskim propisima i kurikulumom škole u kojoj se nalaze. Današnje knjižnice nisu samo mjesto za pohranu i posudbu knjiga. Reforma obrazovanja, novi pristupi učenju, te ulazak novih tehnologija u škole proširuju djelatnost knjižnice, koja svojom zbirkom i aktivnostima treba doprinositi suvremenim zahtjevima odgoja i obrazovanja učenika. Svrha ovog diplomskog rada je dokazati značaj školske knjižnice za ostvarivanje ciljeva i zadaća školskih ustanova. Poseban naglasak bit će na potrebi i mogućnostima suradnje knjižničara i nastavnika u neposrednom radu s učenicima.

Tema ovog rada su školske knjižnice u radu s djecom sa slušnim oštećenjem. U prvom teorijskom djelu rada objašnjeni su i prikazani osnovni pojmovi oštećenja sluha za bolje razumijevanje i shvaćanje oštećenja sluha. Nakon toga slijedi opis školske knjižnice te sukladno tomu i knjižnične službe i usluge za gluhe. U praktičnome dijelu je provedeno istraživanje u kojem se htjelo uvidjeti koliko su školski knjižničari upoznati s djecom sa slušnim oštećenjem. Istraživanje se provodilo na području Virovitičko-podravske županije, a sudjelovalo je 50% ispitanika od ukupnog broja potencijalnih ispitanika. Rezultati istraživanja pokazuju da školski knjižničari nemaju puno iskustva u radu s takvom djecom. Nadalje, posljednji dio ovog rada je metodski dio koji sadrži primjere radionica za provjeru pročitane lektire za četvrti, peti i osmi razred osnovne škole. Osim toga zadane su aktivnosti za razvoj i poboljšanje slušne pažnje, slušnog pamćenja i slušnog procesiranja za djecu osnovnoškolske dobi jer možda im nije dijagnosticirano oštećenje sluha, ali postoji mogućnost da imaju problem s navedenim. Navedene vježbe može provoditi knjižničar, koji je ujedno i fonetičar ili u dogovoru s vanjskim suradnikom fonetičarom. Fonetičar osmišljava vježbe, a knjižničar ih provodi. The main topic of this thesis are school libraries in working with children with hearing impairment. The first part of the paper is a theoretical part in which the basic concepts of hearing impairment are explained and presented for better understanding and comprehension of hearing impairment. This is followed by a description of the school library and, futhermore, library services and services for the deaf. In the practical part, a survey was conducted to see how familiar school librarians are with children with hearing impairments. The research was conducted in the area of Virovitica-Podravina County, and 8 respondents out of a possible 16 respondents participated. The results of the research are showing that school librarians do not have much experience in working with such children. Furthermore, the last part of this paper is the methodical part which contains examples of workshops for checking the readings for the fourth, fifth and eighth grade of primary school. In addition, activities are assigned to develop and improve auditory attention, auditory memory and auditory processing for primary school children because they may not be diagnosed with hearing impairment, but there is a possibility that they have a problem with the above. These exercises can be performed by a librarian, who is also a phonetician, or in agreement with an external phonetic associate. The phonetician devises the exercises, the librarian carries them out.

Cilj ovog diplomskog rada je istražiti i analizirati literaturu koja se bavi specifičnostima rada školskog knjižničara s učenicima romske nacionalne manjine. Naime, romska populacija je u odnosu na pripadnike ostalih nacionalnih manjina specifična u više aspekata: Romi kao narod nemaju svoju domovinu, a jezik kojim se koriste hrvatski Romi nije standardiziran te se uvelike razlikuje od službenog romskog jezika. Siromaštvo, neobrazovanost, nezaposlenost, izrazito loši uvjeti stanovanja, samo su neke komponente začaranog kruga u kojemu se nalazi većina Roma. Svi pokazatelji životnog standarda upućuju da se Romi nalaze u nezavidnom položaju dok su potencijalna rješenja vremenski zahtjevna, kompleksna i multidisciplinarna

Djelovanje školske knjižnice u suvremenom svijetu iziskuje njenu cjelokupnu prilagodbu kontinuiranoj modernizaciji i promjenama koje su se uvukle u sve ljudske djelatnosti. Takvo je što moguće postići ukoliko školska knjižnica djeluje u adekvatnom prostoru ispunjenom potrebnim sadržajima, a nerijetke su školske knjižnice koje se ne mogu ostvariti kao multimedijsko središte škole upravo zbog nedostatka navedenog. Ovaj rad govori o prijeratnom i poslijeratnom djelovanju knjižnice Prve osnovne škole Petrinja na temelju rijetkih zapisa o njenoj povijesti i razvoju te na temelju knjižnične arhivske građe koju su stvarale, održavale i nadopunjavale školske knjižničarke koje su u njoj bile zaposlene tijekom godina. Prikazan je rad knjižnice Prve osnovne škole Petrinja od njenog službenog nastanka pa do danas, knjižnice koja je nekada bila središte škole, da bi tijekom godina zbog financijskog zanemarivanja od vrlo uspješne i posjećene školske knjižnice postala nekonkurentan partner za suradnju nastavnicima i učenicima za poboljšano i unaprijeđeno provođenje suvremene nastave temeljene na suvremenim planovima i programima koji podrazumijevaju i pristup multimedijskoj građi. In the contemporary world, the work of the school library requires its complete adaptation to continuing modernisation and the changes which have become an essential part of all human activities. It is hard to achieve unless the school library functions in an appropriate place with all the necessary facilities, which many libraries lack to become a multimedia centre. This paper talks about the pre-war and postwar library of the First Primary School Petrinja based on rare records about its history and development, and the library's archival material that was created, preserved, and supplemented by the school librarians who worked there over the years. It gives an overview of its work from its foundation until today. Being a library that was the centre of the school, to a library which, due to financial neglect over the years, became an uncompetitive partner for teacher-student cooperation aimed at improving and enhancing the implementation of contemporary education based on plans and programmes which imply the access to multimedia materials.

Rad zaokružuje trenutan razvoj interaktivnih e-knjiga, te njihovu popularnost i primjenu preko proučavanja interaktivnosti, e-knjiga i digitalnih sadržaja za djecu. Proučava se njihov utjecaj na djecu, obrazovanje i njihova iskoristivost kod određenih skupina djece iz perspektive izdavača kao i pedagoških stručnjaka. Predlaže se budući projekt za korištenje tableta prilikom sati čitanja djeci u dječjim odjelima knjižnica kao i koraci u izradi interaktivne e-knjige za djecu pomoću dostupnih softvere alata. Analiziraju se stavovi stručnjaka preko intervjua i zaključuje o pravom stanju dostupne tehnologije. Proučava se buduća primjena interaktivnih e-knjiga u razvoju i obrazovanju djece te širenja kulture čitanja i čitanja djeci. The paper completes the current development of interactive e-books, and their popularity and application through the study of interactivity, e-books and digital content for children. Their impact on children, education and their usefulness in certain groups of children from the perspective of publishers as well as pedagogical experts are studied. A future project is proposed for the use of tablets during reading hours for children in the children's departments of libraries, as well as steps in creating an interactive e-book for children using the available software tools. The attitudes of experts are analyzed through interviews and conclusions are made about the true state of available technology. The future application of interactive e-books in the development and education of children and the spread of the culture of reading and reading to children is studied.

2020. godina u povijesti će ostati zapamćena po pandemiji izazvanoj COVID-19 virusom koji je na globalnoj razini doveo do promjene života na koji smo navikli. Zatvaranje obrazovnih i kulturnih ustanova, uslužnih i ugostiteljskih objekata te državnih granica utjecalo je na mnoge aspekte naših života. Kako su knjižnice svojim uslugama neraskidivo povezane s društvenim procesima u radu je tematiziran njihov značaj u vremenima kriza. Tijekom pandemije knjižničari su se našli pred izazovom s kojim se još nisu susreli. Trebalo je osigurati daljnje pružanje usluga uz uvažavanje svih epidemioloških mjera. Zatvaranje knjižnica iziskivao je kreativnost knjižničara, brzu prilagodbu te promišljanje knjižnične ponude u digitalnom svijetu. Rad definira pojam knjižnice, prikazuje njezin povijesni razvoj u društvenom kontekstu te tematiziran njezin društveni značaj. Ukratko opisuje knjižničarsku djelatnost. Definira pojam kriza i utjecaj kriza na knjižnice te značaj knjižnica u vremenima elementarnih nepogoda, političkih nemira ili pandemija. Poseban osvrt dan je na suočavanje knjižnica diljem svijeta posebice Knjižnica grada Zagreba. The year 2020. will be remembered in history for the pandemic caused by the COVID-19 virus, which globally led to a change in the life we are used to. The closure of educational, cultural institutions, catering facilities and state borders has affected many aspects of our lives. As libraries are inextricably linked to social processes with their services, this paper deals with the importance of libraries in times of crisis. During the pandemic, librarians faced a challenge they had not yet encountered. Further service provision should have been ensured while respecting all epidemiological measures. The closure of libraries required the creativity of librarians, rapid adaptation and reflection on the library offer in the digital world. The paper defines the concept of a library, presents its historical development in a social context and thematizes its social significance. The paper briefly describes the library business, it defines the concept of crises and the impact of crises on libraries, as well as the importance of libraries in times of natural disasters, political unrest or pandemics. Special attention is given to the confrontation of libraries around the world, especially the Zagreb City Library.

Pojam „tehnologije“ obuhvaća sve alate, materijale i strojeve koji služe za izradu nekog proizvoda ili obavljanje neke aktivnosti, počevši od koplja pa sve do najmodernijih strojeva i računala. Iako je tehnologija oduvijek i bitno utjecala na čovjekov život, njen utjecaj nikada nije bio tako dominantan kao pri začetku druge industrijske revolucije pa sve do danas. Moderna tehnologija promijenila je način na koji čovjek radi, živi i razmišlja što je bitno utjecalo i na sve ostala područja ljudskog djelovanja. Središnje zanimanje ovog rada bit će utjecaj tehnologije na tri odvojena, ali usko povezana područja – znanje, obrazovanje i knjižnice. U radu će se istražiti koje su se sfere znanja proširile, a koje suzile, i kako se ono danas prenosi i doživljava. Također će se usporediti pojam znanja danas u odnosu na ono prije razvoja tehnologije, i kako to utječe na razvoj znanosti, ali i na čovjeka kao osobu. Drugi dio diplomskog rada ticati će se knjižnice i njenog poslovanja. Naime, promjenom poimanja znanja, mijenja se i uloga knjižnice u društvu, a samim tim nužno i njeno poslovanje. Iako će naglasak rada biti na kritici tehnologije, prikazat će se i brojne pozitivne primjene tehnologije unutar tri ciljana područja. The concept of „technology“ includes all tools, materials and machines that serve for production of some product or preformance of some activity, starting from spear all the way to the most modern machines and computers. Although technology has always and essentialy affected human life, its influence has never been that dominant as at the beginning of second industrial revolution till today. Modern technology has changed the way man works, lives and thinks which significantly affected and every other domain of human action. Central occupation of this work will be influence of technology on three separated, although narrowly connected areas – knowledge, education and liberaries. In the paper will be explored which spheres of knowledge have expanded, which have narrowed, and how is it transmitted and experienced today. The notion of knowledge today will also be compared to that before the development of technology, and how that affects on science development, but also to a man as a person. The second part of graduate thesis will concern library and its management. However, as the notion of knowledge changes, the role of library in society also changes, and thus its management. Although the emphasis of the work will be on critique of technology, a number of positive applications of the technology within the three target areas will also be presented.

U današnjem vremenu koje karakteriziraju neprestane promjene, tradicionalnim organizacijama kao što su knjižnice teško je održati se relevantnima ukoliko se i same ne počnu mijenjati. Zadaća knjižnica od samih njihovih početaka jest širenje znanja, odnosno informacija, te su oduvijek sudjelovale u procesu učenja. Brojna poduzeća i organizacije rješenje za opstanak u nestabilnoj okolini podložnoj promjenama pronašla su u primjeni koncepta učeće organizacije. Cilj je stvoriti organizaciju koja neprestano uči i stječe nova znanja i vještine putem svojih članova ili zaposlenika te tako stvarati inovacije. U ovom radu proučena je primjena ovog koncepta u Gradskoj knjižnici Slavonski Brod, narodnoj knjižnici od velikog lokalnog značaja za korisnike, ali i narodne i školske knjižnice tog područja. Provedeno je i kratko istraživanje zaposlenika knjižnice kako bi se ustanovila njihova zainteresiranost za cjeloživotno učenje, koje je glavna odrednica ovog koncepta. In the world of today, characterized by constant changes, traditional organizations such as libraries may find it challenging to maintain their relevance in society, unless they also make changes. From their beginnings, one of the main tasks of libraries has been the spread of knowledge, i. e. information, and they have always been part of the learning process. Numerous enterprises and organizations find the solution for their survival in the rapidly changing environment in adopting the concept of learning organization. The aim is to create an organization which never stops learning and acquiring new knowledge and skills by the means of its members or employees, and thus create innovations. The application of this concept in Gradska knjižnica Slavonski Brod has been researched, as it is a public library of great local importance both for the users and the public and school libraries of the area. A short research has also been conducted on the library employees to learn how interested they are for the concept of life-long learning, which is the main characteristic of the learning organization concept.

Fonološka se osjetljivost definira kao osjetljivost na fonološku strukturu riječi i osjetljivost na glasove te sposobnost njihovog mentalnog upravljanja. Navodi se da je to sposobnost raščlanjivanja govornih odsječaka na manje jedinice. Fonološka osjetljivost se još može nazvati predčitačkim vještinama koje se vežu za usvajanje čitanja. Jedan od posrednika putem kojeg djeca mogu razvijati te vještine su dječje knjižnice. U istraživanju aktivnosti dječjih knjižnica u razvoju fonološke osjetljivosti vidljivo je da 50% aktivnosti koje se provode, nastoje usmjeriti upravo tom području te da svi knjižničari prepoznaju knjižnicu kao mjesto gdje su takve aktivnosti dobrodošle i važne za razvoj predčitačkih vještina kod djece. Ono na čemu svakako treba poraditi je usvajanje prakse dječjih knjižnica i dječjih odjela u provedbi takvih aktivnosti te općenito prepoznavanje svoje uloge u razvoju fonološke osjetljivosti kod djece. Phonological awareness is defined as the sensitivity to the phonological structure of words and the sensitivity to phonemes as well as the ability to mentally control them. It is the ability of breaking down larger speech sections into smaller units. Phonological awareness is also called pre-reading skills which are important for reading acquisition. One of the mediators through which children can develop these skills are children's libraries. Research on the activities of children's libraries in the development of phonological sensitivity shows that 50% of the activities are related to phonological awareness and that all librarians recognize the library as a place where such activities are welcome and important for the development of children's reading skills. What still needs to be worked on is putting these activities into practice in children´s libraries and generally recognizing the role of librarians in the development of phonological awareness in children.

Tema mog diplomskog rada je „Digitalne tehnologije u školskom knjižničarstvu 21. stoljeća“. Prikazano je kako se školske knjižnice prilagođavaju potrebama svojih korisnika u 21. stoljeću. Navedene su neke osnovne definicije iz knjižničarstva. Kao što je knjižnična djelatnost, što su knjižnice/školske knjižnice i koje su njihove zadaće i ciljevi, te koji su pravilnici, zakoni, standardi koji se primjenjuju u školskim knjižnicama. Zatim govorim o temeljnim objektima samoga školskog knjižničarstva; kao što je knjižnična građa i vrste građe u školskim knjižnicama (od one određene nastavnim planom i programom do one za razonodu, poput videoigara i dr.), tko su školski knjižničar (tko je on i koje su njegove kompetencije i dr.) i korisnici školske knjižnice (tko sve može biti korisnik školske knjižnice i koje su potrebe korisnika školske knjižnice nekada i sada). Govorim o ulozi školskih knjižnica u obrazovnom okruženju, gdje one predstavljaju temeljnu podršku formalnom obrazovanju. A razvijaju se u suradnji sa ostatkom školskog obrazovnog kadra. Održavanjem edukativnih radionica u školskim knjižnicama, školski knjižničari potiču i kreativnost svojih korisnika. U 21. stoljeću digitalno se okruženje pojavljuje u svim aspektima ljudskoga života, od običnih elemenata čovjekove svakodnevnice, do poslovnog i obrazovnog okruženja. To potiče školske knjižničare da se prilagođavaju sve zahtjevnijim potrebama svojih korisnika u novo digitalno doba. A time postavlja i nove izazove pred njih, vezano za komunikaciju sa korisnicima, nabavom knjižnične građe i njenom zaštitom, te omogućavanjem pristupa knjižničnoj građi u računalnom okruženju. Korisnici školskih knjižnica su u svom nastavnom planu i programu sve više izloženi raznim novim tehnologijama u računalnoj sferi, pa se samim time i javlja potreba implementacije takvog digitalnog okruženja u školskim knjižnicama, kako bi se zainteresiralo i privuklo što više korisnika. To nastojanje da se podigne svijest o važnosti školskih knjižnica (knjige i čitanja) školski knjižničari nastoje postići osuvremenjivanjem stranica školskih knjižnica, modernim i ugodnijim uređivanjem prostora knjižnica, omogućavanjem online komunikacije korisnika i knjižničara, povećanjem broja računala u samom prostoru knjižnica, otvaranjem mediateka u školskim knjižnicama i dr. Sve to znači da školska knjižnica u današnje doba mora biti u procesu stalnog razvoja ako želi zadovoljiti sve zahtjevnije potrebe svoje struke, ali i potrebe obrazovnog okruženja u sklopu kojeg djeluje. To osobito predstavlja izazov za školske knjižničare, koji se stalno moraju usavršavati i informirati, kako na području knjižničarstva tako i na području školskog obrazovanja; kako bi mogli što kvalitetnije odgovoriti na sve upite i zahtjeve svojih korisnika. Dat je i prikaz nekih školskih knjižnica u Hrvatskoj i svijetu i njihovih primjera iz knjižničarske prakse, u implementaciji novih metoda u pristupu knjižničnoj građi i korisnicima i općenito u njihovu pristupu radu u školskim knjižnicama. Važno je reći i da školske knjižnice osim kroz suradnju sa školom u sklopu koje djeluju, moraju dobro surađivati i sa drugim školskim knjižnicama kao i sa narodnom knjižnicom na svom području. Jer kroz suradnju dolazi do razvoja novih ideja i razvoja u knjižničnoj djelatnosti općenito. A sudjelovanjem školskih knjižničara na skupovima, seminarima i sl.; kroz cjeloživotno usavršavanje, osigurava se i korisnicima školskih knjižnica kvalitetno obrazovanje. Stvaranjem visokostandardnih uvjeta u svim aspektima poslovanja školskih knjižnica, usklađenih sa međunarodnim standardima, pomaže se u razvoju visoke razine obrazovanja. The theme of my thesis is "Digital technologies in 21st century school librarianship". It's shown how school libraries are adapting to the needs of their users in the 21st century. Some basic librarianship definitions are provided. Then I talk about basic school librarianship elements; such as what is library material and type of library material in school libraries (from curriculum based library material to library material for entertainment, such as video games, etc.), who are the school librarian (who is he and what are his competencies, etc.) and school library users (who can be a school library user and what are the needs of a school library users then and now). I talk about the role of school libraries in the educational environment, where they represent a fundamental support for formal education. And they are being developed in collaboration with the rest of the school's educational staff. By holding educational workshops in school libraries, school librarians also encourage the creativity of their users. In the 21st century, the digital environment is emerging in all aspects of human life, from the ordinary elements of human everyday life, to business and educational environment. This encourages school librarians to adapt to the increasingly demanding needs of their users in the new digital age. And this also presents new challenges for them, related to communication with users, procurement of library material and its protection, and providing access to library material in the digital environment. School library users are in their teaching curriculum increasingly exposed to various new technologies in the digital environment, and that represents the need to implement such digital environment in school libraries in order to attract as many users as possible. This effort to raise awareness of the importance of school libraries (books and reading) school librarians are achieving by modernizing school library pages, by modernizing the library space and making it more comfortable, enabling online communication between users and librarians, increasing the number of computers in the library space itself, by opening media libraries inside the school libraries, etc. All this means that the school library nowadays must be in the process of continuous development if it wants to satisfy the increasingly demanding needs of its profession, but also the needs of the educational environment within which it operates. This particularly represents a challenge for school librarians, who need to constantly educate and inform themselves, both in the field of librarianship and in the field of school education; so that they can respond to all the queries and requests of their users in the best possible way. There are examples of some school libraries in Croatia and in the world, and their general library practices are presented, in the implementation of new methods in access to library materials and users, and in their general approach to school libraries management. It is also important to say that, except through cooperation with the school within which they operate, school libraries must cooperate well with other school libraries, as well as with the public library in their area. Because through collaboration there is a development of new ideas and progress in the library science in general. And with the participation of school librarians in meetings, seminars, etc.; through lifelong learning, quality library education is also provided to school library users. Creating high standard conditions in all aspects of school library management, aligned with international standards, helps to develop a high level education.

Pojam školskog knjižničara kao instrukcijskog vođe ne spominje se često u hrvatskoj literaturi. Iako je to pojam koji je u stranoj literaturi zastupljen već mnogo godina i puno se o njemu govori, iz nekog razloga nije našao mjesto u Hrvatskoj. Ovim radom objasnit će se pojam instrukcijskog vođe te školski knjižničar u toj ulozi te će se pokušati naći razlozi zbog kojih u hrvatskom školstvu školski knjižničar nije preuzeo tu ulogu te zašto se hrvatska literatura ne bavi tim pojmom. Također, bit će ponuđen uvid u razlike u školovanju školskih knjižničara u Republici Hrvatskoj i Americi, kao i razlike u značenju same uloge školskog knjižničara. Tako će biti moguće dobiti bolje razumijevanje pojma školskog knjižničara kao instrukcijskog vođe u Hrvatskoj te razloge zbog kojih se on ne koristi.

Popularna kultura kakvu danas poznajemo nastaje, razvija se i rapidno širi kroz 20. stoljeće, a predstavlja svojevrsni temelj zapadne kulture i njezinog svakodnevnog života. Društvo ju prakticira u mnogim oblicima te ono ujedno predstavlja i glavnog proizvođača i potrošača iste. Utjecaje popularne kulture moguće je pronaći u skoro svim sferama ljudskog djelovanja, od umjetničkih djela, obrazovanja, razonode pa sve do izravne i neizravne manipulacije ljudskog mišljenja. Osmišljanjem određenih ideja i slika o komu ili čemu popularna kultura putem svojih mnogobrojnih medija utječe na način na koji šira javnost to isto percipira. Knjižničarstvo ne predstavlja iznimku. Svaku struku i profesiju prate određene predrasude i stereotipi koji svoje korijenje pronalaze u samom društvu, stoga nije iznenađujuće da je i knjižničarstvo, kao jedna od najstarijih struka, popraćeno pokojom stereotipnom idejom o tome što ono točno jest, čime se knjižničari bave i kakvom profilu osobnosti knjižničari pripadaju. Nevažno je jesu li knjižnica ili knjižničar prikazani negativno ili pozitivno, stereotipne percepcije nikada nisu potpune i ispravne reprezentacije stvarnog stanja. Ali posezanje za knjižničarstvom kao izvorom inspiracije ne predstavlja novitet, upravo suprotno, knjižnice i knjižničari već su klišejizirane tematike raznih oblika umjetnosti, a prvenstveno igranih i animiranih filmova i TV serija. Percepcija knjižnica i knjižničara u popularnoj kulturi bavi se razumijevanjem što je to uopće popularna kultura i kakav utjecaj ona ima na formiranje percepcija te kroz analizu izabranog korpusa popularne kulture pokušava dočarati kako se u prosjeku prikazuju knjižnice i knjižničari u igranim i animiranim filmovima i TV serijama. Fokusiranjem na stereotipne prezentacije knjižnica kao institucija i knjižničnih zaposlenika kao individualnih karaktera pokušava se dokučiti kakav utjecaj popularna kultura vrši na kulturno-društveni status knjižničarstva. Popular culture as we know it today has evolved at the beginning of 20th century and has since then been continuously expanding and developing. Popular culture represents a foundation of the Western culture and its everyday life. The society practices popular culture in various forms and it simultaneously represents its main producers and consumers. The influences of popular culture can be found in almost all spheres of human activity, from works of art, education, entertainment to the direct and indirect manipulation of human thought. Creating specific ideas and images about someone or something, popular culture, through the means of its many forms of media, influences how the general public perceives the represented thing. Librarianship is no exception to this. Each profession and field of work is labeled with certain prejudices and stereotypes that are rooted in society itself, so it is not surprising that librarianship, as one of the oldest professions, is marked with several stereotypical ideas of what it really is, what librarians actually do and what kind of personality traits they possess. No matter if the library or librarian is presented in a negative or positive way, stereotyped perceptions are never truly correct representations of the reallife situation. But reaching for things related to librarianship as a source of inspiration is not a novelty, on the contrary, libraries and librarians have been long clichéd topics of various art forms, especially (animated) films and TV series. Perception of libraries and librarians in popular culture deals with understanding what popular culture really is and the impact it has on the formation of public perceptions of it. Through analyzing a selected corpus of popular culture this paper wants to review the way libraries and librarians are portrayed in popular (animated) films and TV series. By focusing on the stereotypical presentations of libraries as institutions and library employees as individual characters goal of the paper is understanding and raising awareness of the influence popular culture exerts on the cultural and social status of librarianship as a profession.

U radu je prikazana analiza kriznog komuniciranja Knjižnica grada Zagreba sa svojim korisnicima/članovima u vrijeme pandemije COVID-19. U tu svrhu napravljena je analiza komunikacije na društvenoj mreži Facebook KGZ-a, službenoj internet stranici KGZ-a, YouTube kanalu KGZ-a, e-mail-u KGZ-a te elektroničkim medijima u periodu od 15. ožujka 2020., kada su knjižnice započele rad u izmijenjenim uvjetima do kojih je došlo zbog pojave pandemije COVID-19, pa do 30. rujna 2020. Analizirani su broj objava, datum objava, tema objava te broj reakcija, a u cilju kvalitetnije analize ovogodišnja komunikacija uspoređena je s prošlogodišnjom. Također, na temu kriznog komuniciranja u KGZ-u proveden je intervju s djelatnicima KGZ-a. Knjižnice grada Zagreba su u kriznom periodu pravovremeno komunicirale kroz različite komunikacijske kanale prenoseći korisnicama ključne informacije vezane uz epidemiološke mjere te različiti kulturni sadržaj kako bi i u izazovnim vremenima koje je stvorila kriza izazvana COVID-19 obavljale svoju zadaću promicanja kulture i obrazovanja. Osim analize, pojašnjena je terminologija knjižnica, vrsta knjižnica, neprofitnih organizacija, odnosa s javnošću te kriznog komuniciranja s naglaskom na knjižnice. Također, prikazani su dobri primjeri iz prakse određenih knjižnica iz Europe i svijeta. The paper presents an analysis of crisis communication of Zagreb City Libraries with its users/members during the COVID-19 pandemic. For this purpose, an analysis of communication was made on the social network Facebook of ZCL, the official website of ZCL, YouTube channel of ZCL, e-mail of ZCL and electronic media in the period from March 15th, 2020, when libraries started working in changed conditions due to the outbreak of the COVID-19 pandemic, until September 30th, 2020. The number of publications, date of publication, topic of publications, and number of reactions were analyzed, and in order have better analyze, this year's communication was compared with last year. Also, related to the topic of crisis communication in ZCL, an interview was conducted with ZCL employees. During the crisis, Zagreb City Libraries communicated in a timely manner through various communication channels, transmitting to the users key information related to epidemiological measures and various cultural content in order to perform their task of promoting culture and education even in challenging times created by the COVID-19 crisis. In addition to the analysis, the terminology of libraries, types of libraries, non-profit organizations, public relations, and crisis communication with an emphasis on libraries were clarified. Good examples from the practice of certain libraries from Europe and the world are also presented.

Posljedice klimatskih promjena, najvećim dijelom uzrokovane ljudskom djelatnošću, potaknule su razvoj ekološke svijesti s ciljem očuvanja planete. Knjižnica, u skladu s IFLAinom Izjavom o knjižnicama i razvitku prepoznata je kao kulturno i informacijsko središte, pa je razmišljanje o klimatskim promjenama omogućilo pokretanje zelenih knjižnica. O zelenoj se knjižnici govori kao održivoj zgradi u sklopu različitih održivih praksi, ali je zelena knjižnica i koncept programa, usluga i zbirki koje knjižnica priprema za korisnike. Zelena knjižnica potiče zeleno korisničko ponašanje, stoga su knjižnice usmjerene na zeleno opismenjavanje. Cilj je rada prikazati što knjižnice čine kao zagovaratelji održivih ideja i prikazati djelovanja koja su u skladu s konceptom održivoga razvoja. Središnji dio rada prikazuje nastanak zelene ideje u knjižničnoj praksi. Pokretač razvoja zelenih knjižničnih programa u Hrvatskoj je osnivanje Radne grupe za zelene knjižnice te se od tada, u skladu sa svjetskim trendovima, počinju provoditi aktivnosti u nastojanju da ekološke teme budu što dostupnije korisnicima, a knjižničari ih, ovisno o vrsti knjižnice, tematski povezuju s lokalnom problematikom. Zadnji dio rada usmjeren je na praksu hrvatskih knjižnica u zelenom opismenjavanju korisnika prikazom knjižničnih aktivnosti kao što su razni projekti, edukacije i radionice. Results of climate change, mostly caused by human activity, have stimulated the development of ecological thinking with the aim of preserving the planet. A library, in accordance with “IFLA’s statement on libraries and development”, is acknowledged as cultural and informational hub, thus the consideration of climate change made establishing green libraries possible. The green library is seen as a sustainable building within different sustainable practices, but the green library is also a concept of activities, services, collections and corpora prepared by the library for its users. The green library promotes eco-friendly user behavior, thus the libraries are focused on green literacy. The aim of this work is to show what libraries do as advocates of sustainable ideas and to display acts which are in compliance with the concept of sustainable development. Main part of the piece shows the creation of the green idea in library practices. The founding of Working Group for Green Libraries initiated the development of green library programs in Croatia and from that moment, in accordance with global trends, activities seeking to make ecology topics as available as possible to the users begin to take place, then the librarians connect them with local issues depending on the type of library. The final part of the work is focused on practices of Croatian libraries in regards to green literacy efforts by displaying library activities such as various projects, education courses and workshops.

U današnje vrijeme važno je da školska i narodna knjižnica surađuju. Budući da se njihove djelatnosti podudaraju i nadopunjavaju, postoji potreba za suradnjom. Njihovi korisnici, tj. učenici su u središtu odgojno-obrazovnog procesa, a jedna od zadaća narodne knjižnice je potpora formalnom obrazovanju, ali i neformalnim oblicima učenja, tako da ima važnu ulogu u odgojno-obrazovnom procesu. I školska i narodna knjižnica moraju spremno odgovoriti na promjene kojima su izložene, a zajedničkim djelovanjem uspjeh obiju je izgledniji. Glavna svrha ovog rada je dati pregled suradnje školske i narodne knjižnice na primjeru dobre prakse. Kronološkim slijedom prikazana je petogodišnja suradnja dviju osnovnoškolskih knjižnica s narodnom knjižnicom u lokalnoj sredini. Izdvojeni su najučestaliji oblici suradnje, a to su: izložbe, književni susreti i predstavljanja knjiga, predavanja i radionice. Pregled suradnje pokazuje sustavnu i kontinuiranu suradnju što može poslužiti kao poticaj i putokaz drugim knjižnicama. In the contemporary world, it is important that the school and public library cooperate. Since their missions are complementary, there is a need for their cooperation. Their users, ie. students, are the centre of the education process, and one of the missions of the public library is to provide support to formal education, as well as to informal learaning forms, and this is where its important role in the education system stems from. Both the school and public libraries must readily respond to the changes they are facing, and they stand better chances if they do it together. The main aim of this thesis is to present an overview of the collaboration between the school and public libraries on the example of good practice. In the chronological order, an overview is given of a five-year collaboration between two elementary school libraries with a public library. The most frequent forms of collaboration are: exhibitions, literary events and book launches, lectures, and workshops. The overview of that collaboration testifies to a systemic and continuous collaboration, which can serve as a guidance to other libraries.

Informacijska pismenost obuhvaća skup opisanih znanja, vještina, sposobnosti i stavova u čijem središtu stoji informacija. Informatička pismenost predstavlja znanja i vještine potrebne za razumijevanje informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Medijska pismenost slična je informacijskoj pismenosti jer je naglasak na kritičkom vrednovanju informacija, ali za razliku od informacijske pismenosti, medijska pismenost naglasak stavlja na odašiljanju informacija. Uloga knjižničara u informacijskom opismenjavaju od iznimne je važnosti, ali kako bi znanja knjižničari mogli uspješno prenostiti drugima i sami moraju usavršiti ulogu prenošenja i objašnjavanja znanja. Za usvajanje informacijske opismenjenosti ključna je suradnja nastavnika i knjižničara. Novi mediji su fleksibilni, hibridni i interaktivni. Razvijaju se brzo i imaju veliku komunikaciju primjenu. Odnos „starih“ i „novih“ korisnika medijskih sadržaja potpuno se promijenio zahvaljujući konvergenciji medija koja mijenja odnos između postojećih tehnologija, industrije, tržišta i publika. Digitalna podjela odnosi se na širok spektar socijalnih razlika u pristupu i načinima te mogućnostima uporabe računala i interneta. Cjeloživotno učenje i aktivnosti nakon odlaska u mirovinu temelj su kvalitetnog starenja u informacijskom društvu. U informacijskom opismenjavanju osobe treće životne dobi susreću se nekim preprekama kao što je narušeno fizičko zdravlje, nisko samopouzdanje i manjak motivacije. Iz tih razloga, pri poučavanju važno je imati strpljenja i proučiti potrebe i motivacije osoba treće životne dobi. Istraživanje informacijske, informatičke i medijske pismenosti korisnika Gradske knjižnice Velika Gorica potvrdilo je sve 3 postavljene hipoteze. Iz toga se donosi zaključak kako su osobe starije životne dobi manje informatički, informacijski i medijske pismene od ostalih korisnika u knjižnici. Information literacy includes a range of knowledge, skills and abilities with information in its center. Informatically literate people have skills and abilities to understand communication technologies. Media literacy is similar to information literacy because they both use critical evaluation of information, but the focus of media literacy is on sending information. The role of librarian in information literacy is very important. Librarians have to constantly learn and improve their teaching skills in order to teach about information literacy well. There is also a need for cooperation between librarians and teachers so that information literacy can be well understood. New media are flexible, hybrid and interactive. They are developing very quickly and they have a great communication application. The relationship between "old" and "new" users of media content has completely changed because the convergence of media changes the relations between existing technologies, industry, market and audience. Digital division happens because there are big social differences in the access and capabilities of using computers and technologies. Lifelong learning and activities are essential in order to have quality life after retiring. Elderly people face some obstacles like poor health, low self-esteem and no motivation while trying to get information literate. For that reason, people who teach elder people need to be patient and find what motivates them. Reasearch about information, informatics and media literacy of users from City Library in Velika Gorica confirmed all three hypothesis. Elderly people are less informatically, information and media literate than other users in the library.

Tema ovog rada je usluživanje i prilagodba korisnicima s disleksijom u školskoj knjižnici. Prvi dio rada je teorijski, a sastoji se od opisa školske knjižnice te disleksije kao najpoznatije teškoće čitanja. Nakon toga je sve navedeno pojašnjeno u okviru knjižničnih služba i usluga za osobe s disleksijom. Izdvojene su i najpoznatije aktivnosti, kampanje i tehnologije osmišljene s ciljem unaprjeđenja kvalitete života osoba s teškoćom disleksije. Na kraju rada nalazi se praktični dio kojim se željelo dobiti uvid u stvarno stanje knjižničnih usluga za korisnike s disleksijom u školskim knjižnicama. Provedeno je istraživanje u kojem je sudjelovalo 25 osnovnoškolskih knjižnica s područja Varaždinske županije. Rezultati su pokazali kako je prilagodba školskih knjižnica korisnicima s disleksijom nedostatna unatoč tome što potreba za takvim oblikom prilagodbe postoji. The main topic of this thesis is the service and adaptation of school libraries to its dyslexic users. The first part of the thesis is theoretical, consisting of a description of a school library and a definition of dyslexia as a well-known reading difficulty. Furthermore, all of the above has been explained in terms of library services to people with dyslexia. The most common activities, as well as campaigns and technologies designed to improve the quality of life of dyslexic people have also been listed. There is a practical part at the end of the thesis aimed at getting an insight into the actual state of school library services for dyslexic users. For the purposes of this thesis, 25 elementary school libraries from Varaždin County participated in a survey. The results have shown that the adaptation of school libraries to users with dyslexia is inadequate, despite the existing need for this type of adaptation.

Informacijska pismenost javlja se razvojem informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Nove generacije većinu svoga vremena provode na internetu i informacije koje pronalaze na njemu koriste u svim sferama svoga života. Stoga je nužno uvesti nove metode kojima bi se potaknuo razvoj kritičkog mišljenja kako bi se pojedinci mogli pripremiti za daljnje obrazovanje i život. U cilju programa informacijskog opismenjavanja, učenici uče kako pronaći informacije, kako ih vrednovati i kako ih koristiti. Ovim radom željela se ispitati razina informacijske pismenosti maturanata Srednje škole Slunj u Slunju. Provedeno je istraživanje među maturantima četverogodišnjeg srednjoškolskog obrazovanja kako bi se utvrdilo stvarno stanje te potaknula mogućnost informacijskog opismenjavanja kroz pisanje eseja. U radu se iznosi analiza rezultata i daju smjernice za daljnje istraživanje. Information literacy occurs with the development of information and communication technologies. New generations spend most of their time on the internet and use the information they find in all areas aspets. It is therefore necessary to introduce new methods to encourage the development of critical thinking so that individuals can prepare for further education and life. For the purpose of information literacy programs, students learn how to find information, how to evaluate it, and how to use it. The aim of this paper was to examine the level of information literacy of graduates in High School Slunj. A survey was conducted among high school graduates to determine the actual situation and to encourage the possibility of information literacy through essay writing. The paper presents an analysis of the results and provides guidelines for further research.

Informacijska pismenost predstavlja skup znanja, vještina i strategija koje pojedinac koristi u svom obrazovanju, na poslu i svakodnevnom životu. Posebno je važno razvijati informacijsku pismenost u najranijoj dobi, a škole i knjižnice trebale bi biti mjesta njezina promicanja i razvijanja. Smatra se glavnom komponentom cjeloživotnoga učenja, dio je koncepta „učiti kako učiti“. Njezinu važnost ističe i Europski referentni okvir kroz osam ključnih kompetencija ključnih za razvoj pojedinca. Stoga se hrvatsko obrazovanje okreće promicanju tih kompetencija, spominjući ih u postojećem Nastavnom planu i programu za osnovne škole i kurikularnoj reformi „Škola za život“. Cilj je rada predstaviti postojeće modele informacijske pismenosti i usporediti ih s nastavnim oblicima rada i nastavnim strategijama. Također, prikazat će se kako pojedini školski kurikuli provode zadatke Nacionalnoga kurikula u knjižnici, a rezultati istraživanja trebali bi pokazati kako se informacijska pismenost provodi u školskim knjižnicama i na kojem je stupnju razvoja. Information literacy represents a group of skills, strategies and knowledge used by an individual in one’s own education, work and daily life. It is particularly important to develop information literacy in the earliest age and schools and libraries should be places of its fostering. It is seen as the crux of lifelong learning, it is a part of the “learn how to learn” concept. The importance of the information literacy is also highlighted in form of eight key competencies essential for development of the individuals in Common European Framework of Reference for Languages. This is the reason why the education in Croatia shifts to fostering the aforementioned competencies, mentioning those in Teaching plan and program for elementary schools as well as in “School for life” curricular reform. This work aims to present existing models of information literacy and compare those with teaching strategies and forms. Furthermore, it turns out that some school curricula enforce tasks proposed by the National curriculum in the library and the outcomes of the research should show how the information literacy is enforced in school libraries and its development level.

Od sredine 20. stoljeća svjedočimo brojnim društvenim promjenama koje se događaju intenzivnije i brže nego ikada prije. Obrazovanje je jedan od temeljnih stupova na kojima počiva svaka društvena zajednica, a znanje danas postaje najvažniji društveni resurs. Kontinuitet, kvaliteta i raznolikost sadržaja vode do pojedinca spremnog na suočavanje sa svakodnevnim izazovima koje društvo stavlja pred njega te na cjeloživotno učenje. Stjecanje znanja i vještina ne prestaje (i ne bi smjelo prestati) završetkom (formalnoga) školovanja. Formalno obrazovanje samo je prva stepenica, ono postavlja temelje za neformalne oblike obrazovanja i cjeloživotno učenje. Učenje čitanja, pisanja i računanja provodi se u osnovnoj školi i time formalno obrazovanje osigurava visok postotak pismenosti u društvu. U ovome radu razmatra se važnost razvoja vještine čitanja i čitalačke pismenosti kao osnove za uključivanje u neformalne oblike obrazovanja i cjeloživotno učenje. Čitanje omogućuje učenje u najširem smislu, a bez čitalačke pismenosti, kritičkoga promišljanja i razumijevanja pročitanoga nema niti razvoja ostalih vrsta pismenosti i vještina. Međunarodna istraživanja (PISA i PIRLS) pokazuju ispodprosječne rezultate hrvatskih učenika u čitalačkoj pismenosti, ali i logičkom razmišljanju i rješavanju problema. Stoga su razvoj čitalačke pismenosti i projekti poticanja čitanja na nacionalnoj, lokalnoj i školskoj razini od iznimne važnosti za razvoj kompetencija pojedinca koji zrelo i odgovorno sudjeluje u društvenome životu zajednice. From mid-20th century on, we have witnessed numerous changes in the society that are now happening faster and more intense than ever. Education is one of the pillars on which every community rests upon, and knowledge has become the most important social resource. Continuity, quality, and variety of content help shape an individual who is prepared to face daily challenges society confronts them with, and is willing to commit to lifelong learning. Acquiring knowledge and skills does not (and should not) end with the end of (formal) education. Formal education is just the first step, it only lays the groundwork for non-formal forms of education and lifelong learning. Learning how to read, write, and compute is implemented in elementary school, by means of which formal education provides for the high literacy rates in society. This paper examines the importance of developing reading skills and reading literacy as the bases of participation in non-formal forms of education and lifelong learning. Reading makes learning in the broadest sense possible, and without reading literacy, critical thinking, and comprehension there is no development of other forms of literacy and skills. International research (PISA and PIRLS) shows Croatian students to be below average in reading literacy, as well as in logical thinking and problem-solving. This is why the development of reading literacy and projects that encourage reading on a national, local, and school level is of the utmost importance for the development of individuals' competence and their mature and responsible participation in the social life of their community.

Diplomski rad Sadržajna analiza mrežnih stranica srednjoškolskih knjižnica donosi istraživanje o stanju mrežnih stranica hrvatskih srednjoškolskih knjižnica. U prvom dijelu rada razmatra se promocija školskih knjižnica na internetu, kako trebaju izgledati mrežne stranice školske knjižnice da bi privukle mlade, koje usluge i sadržaje trebaju nuditi te kako ih oblikovati. Također se daje pregled radova o istraživanjima mrežnih mjesta školskih knjižnica u hrvatskoj te američkoj literaturi. Drugi dio rada donosi pregled stanja mrežnih mjesta hrvatskih srednjoškolskih knjižnica metodom analize sadržaja mrežnih stranica uz pomoć tablične taksonomije sadržaja na uzorku od 20 najpopularnijih škola na upisima 2019. godine. Za potrebe analize izrađena je tablica sadržajnih elemenata po uzoru na taksonomiju sadržaja Joyce K. Valenze. Tom se analizom pokušava odgovoriti na pitanja kakvo je trenutno stanje mrežnih mjesta hrvatskih srednjoškolskih knjižnica, koje su značajke sadržaja najviše zastupljene na tim mrežnim mjestima te koje su mogućnosti njihovog daljnjeg razvoja.