Search

Ugotavljali smo vpliv obdelave tal na hidravlične lastnosti tal. Raziskavo smo izvedli v vinogradu v Purissimi in v Baredih zaradi podobnih talnih in podnebnih razmer. Vzorce tal iz dveh globin (0-20 cm 20-40 cm) smo v obeh vinogradih odvzeli na treh medvrstnih pasovih, kjer so bila tla trajno ozelenjena, in na treh, kjer so bila tla obdelana in neporaščena. Na porušenih vzorcih smo izmerili rastlinam dostopno vodo (poljska kapaciteta pri 0,33 bar in točka venenja pri 15 bar), stopnjo infiltracije z mini disk infiltrometrom ter gostoto tal in poroznost. Največje vodo zadrževalne lastnosti ima vrhnji sloj (0-20 cm) v trajno ozelenjenem delu medvrstnega prostora v obeh vinogradih. Gostota tal trajno ozelenjenega medvrstnega prostora vinogradov Purissima in Baredi je večja (1,42 oziroma 1,48 g/cm3) od gostote tal obdelanega medvrstnega prostora (1,34 oziroma 1,31 g/cm3). Stopnja infiltracije je bila na trajno ozelenjenih tleh večja od infiltracije na obdelanih tleh. Stopnja infiltracije je bila na trajno ozelenjenem medvrstnem prostoru vinograda Purissima med 33,73 in 50,43 cm/h, na obdelanih, golih tleh pa med 24,10 in 49,71 cm/h, medtem ko je bila v Baredih na trajno ozelenjenih tleh med 18,87 in 22, 62 cm/h, obdelanih pa med 14,37 in 21,31 cm/h. Infiltracija je v povprečju pri obeh načinih obdelave večja v vinogradu Purissima (39,74 cm/h) kot na Baredih (19,17 cm/h). We studied the influence of soil tillage on the hydraulic properties of the soil. The study was carried out in the vineyards in Purissima and in Baredi, since they have similar soil and climatic conditions. We collected soil samples in both vineyards on three inter-row strips with permanent green cover (PGC) and on three strips with cultivated soil with scarce green cover (CS). On the disturbed soil samples, we measured plant-available water (field capacity at 0.33 bar and wilting point at 15 bar), infiltration rate with a mini-disk infiltrometer, and soil bulk density and porosity. The greatest water retention properties were measured in the top layer (0-20 cm) in the rows with PGC in Purissima and Baredi vineyards. The soil bulk density of the inter-row strips with PGC in both vineyards is higher (1.42 and 1.48 g/cm3, respectively) than the soil bulk density of the inter-row with CS (1.34 and 1.31 g/cm3, respectively). The infiltration rate was in general higher in inter-row strips with PGC than CS. On average, infiltration is higher in the Purissima (39.74 cm/h) than in the Baredi (19.17 cm/h). The infiltration rate ranged from 33.73 to 50.43 cm/h in the inter-row strips with PGC of the Purissima, and from 24.10 to 49.71 cm/h in the CS. The infiltration rate ranged from 18.87 to 22.62 cm/h in the inter-row strips with PGCof the Baredi vineyard and from 14.37 to 21.31 cm/h at the CS.

In a two-year field experiment, six different weed control methods were studied. The methods were: use of the herbicide glyphosate (GL), use of herbicides based on acetic acid (AA), pelargonic acid (PA) and citrus essential oil (EO), mowing weeds with a thread trimmer (TT) and flaming of weeds with fire (FL). Alternative methods of weed control were significantly less effective than the use of herbicide glyphosate. Due to the lower efficiency of alternative methods, large yield losses have occurred, on average, 31 % at AA, 30.6 % at PA, 22.7 % at EO, 5.4 % at TT and 12.9 % at FL in two years. The cost of carrying out controls with alternative methods was significantly higher than the cost of GL. AA it was higher by 3.2-times, in PA by 7.1-times, in EO by 3.8-times, in TT by 3.8- times and in FL by 5.8-times on average in two years. To achieve a comparable control efficiency of GL, five applications of alternative preparations per year have to be performed, or four times mowing of weeds or five weed flaming operations per year.

Cilj ovog rada bio je utvrditi svojstva rigolanog tla iz obronačnog pseudogleja te korelaciju između vodnog potencijala tla (VPT) i vinove loze (VPL) na tri pozicije obronka. Rezultati istraživanja ukazuju na izrazitu heterogenost fizikalnih svojstva tla duž obronka, gdje je sadržaj gline najveći na višim pozicijama obronka (P1), sadržaj praha raste prema dnu obronka, dok je sadržaj pijeska najveći na sredini (P2) istraživanog obronka. Rezultati istraživanja ukazuju kako nije utvrđena korelacija između VPT i VPL na P1 i P3 poziciji, dok je na P2 poziciji (sredina obronka) utvrđena jaka korelacija (r = 0,63). S obzirom da nije utvrđena korelacija između VPT i VPL određen je korelacijski koeficijent između VPL i srednje dnevne relativne vlage zraka (RVZ). Rezultati ukazuju kako nije utvrđena korelacija između vodnog potencijala vinove loze izmjerenog u zoru i RVZ, dok je između VPL izmjerenog u podne i RVZ utvrđena pozitivna i jaka korelacija (r = 0,56 – 0,67). The aim of this paper was to determine the properties of rigolated pseudogley soil and the correlation between the water potential of soil (SWP) and vine (VWP) on three slope positions. The results of the research point out high heterogeneity of physical properties of soil along the slope, where clay content is highest on the higher slope positions (P1), silt content grows towards the bottom of the slope, while sand content is highest in the middle (P2) of the studied slope. The results of the research indicate that no correlation was found between SWP and VWP at the P1 and P3 positions, while a strong correlation (R = 0.63) was found at the P2 position (mean slope). Since the correlation between SWP and VWP was not established, a correlation coefficient was determined between VWP and mean relative humidity (RH). The results indicate that no correlation was found between the water potential of the vine measured at dawn and the RH, while between the VWP measured at noon and the RH was established a positive and strong correlation (R = 0.56 – 0.67).

Težak fizički rad u vinogradu može imati negativan utjecaj na ljudsko zdravlje. U okviru projekta HEKTOR razvijen je sustav za nadzor i obavljanje posla u vinogradu pomoću autonomnih robota - bespilotne letjelice i mobilnog manipulatora. Kako bi se locirao mobilni robot u slučaju kvara ili zaglavljivanja, u ovom je radu razvijen algoritam za detekciju i pronalazak mobilnog robota VIV-a u strmom vinogradu. Testirane su raličite metode detekcije te je na kraju odabrana detekcija pomoću neuronske mreže. Napravljen je skup podataka sa slikama VIV-a te je istrenirana YOLOv5 duboka konvolucijska neuronska mreža za detekciju na tom podatkovnom skupu. Mreža daje vrlo dobre rezultate, ispravno detektirajući robota u većini slučajeva s visokom razinom uvjerenja (>=0.65) na dotad neviđenim podacima. Na taj način omogućava jednostavan pronalazak moblinog robota u vinogradu. U budućnosti se može implementirati efikasnija metoda pretraživanja vinograda te se može proširiti podatkovni skup kako bi neuronska mreže bila još robusnija. Hard physical work in the vineyard can have a negative impact for human health. Within the HEKTOR project, a system was developed for monitoring and performing work in the vineyard with the help of autonomous robots - unmanned aerial vehicle and a mobile manipulator. In order to locate the mobile robot in case of failure or jamming, an algorithm for detecting and finding the VIV mobile robot in a steep vineyard was developed in this thesis. Different detection methods were tested and finally neural network detection was selected. A dataset with VIV images was created and a YOLOv5 deep convolutional neural network was trained for detection on that data set. The network gives very good results, correctly detecting the robot in most cases with a high level of confidence (>=0.65) on unseen data. This makes it easy to find the mobile robot in the vineyard. In the future, a more efficient method of searching vineyards can be implemented and the dataset can be expanded to make neural network even more robust.

U fokusu ovog rada analiza je osiguranja vinograda. Iako postoje tehnološki načini zaštite vinograda od elementarnih nepogoda, koji su u određenoj mjeri i učinkoviti, osiguranje i nadoknada štete još uvijek jedan je od značajnih instrumenata upravljanja rizikom. Tržište poljoprivrednog osiguranja, u Hrvatskoj je nedovoljno razvijeno. Broj zaključenih ugovora poljoprivrednog osiguranja u Hrvatskoj posljednjih godina ipak raste i to uglavnom kao posljedica češćih pojava intenzivnih elementarnih nepogoda, a proračunska sredstva namijenjena za naknadu šteta od elementarnih nepogoda su nedostatna. Cilj rada je ispitati razvijenost tržišta poljoprivrednog osiguranja u Hrvatskoj i ispitati percepcije vinogradara – vinara vezane uz korištenje osiguranja kao instrumenta za upravljanje rizikom u vinogradarstvu. Percepcije vinogradara o korištenju osiguranja kao instrumenta upravljanja rizikom ispitane su anketnim istraživanjem vinogradara u Istri. Rezultati anketnog istraživanja upotpunjeni su i rezultatima intervjua izabranih osiguravajućih društava. Rezultati ankete vinogradara i intervjui osiguravajućih društava pokazuju da se osiguranje vinograda kao instrument za upravljanje rizikom u poljoprivredi ne koristi u dovoljnoj mjeri. Pritom, osiguravajuća društva ocjenjuju da u Hrvatskoj postoji potražnja za poljoprivrednim osiguranjem, ali da je ona nedovoljna i neproporcionalna broju i veličini nasada., The focus of this paper is an analyses of vineyards insurance. Though effective technical ways of protecting against natural disasters do exist, nonetheless, insurance and compensation for damages is still one of the most important risk management instruments. In Croatia, the agricultural insurance market remains insufficiently developed. The number of signed contracts for agricultural insurance in recent years has increased due to the frequency and intensity of natural disasters (as a consequence of climate change). In addition, budgeted funds for compensation is still insufficient. The aim of this paper is to examine the development of the agricultural insurance market in Croatia and to examine the perceptions of winemakers as to the use of insurance as a risk management instrument in viticulture. Winegrowers’ perceptions of insurance as a risk management tool are analysed using a survey conducted in the region of Istria. The survey results are supplemented with interviews of selected insurance companies. The results show that vineyard insurance as a risk management instrument has not been sufficiently utilised. Furthermore, insurance companies assume that demand for agricultural insurance in Croatia exists, but such policies remain inadequate and disproportionate to the number and size of plantations.

Stjenice (Heteroptera) predstavljaju jednu od najraznovrsnijih skupina kukaca. Poznato je i opisano oko 40 000 različitih vrsta koje imaju veliko značenje u poljoprivrednoj proizvodnji. Prema načinu ishrane razlikujemo fitofagne (štetne) i zoofagne (većina korisnih vrsta koje služe kao biološka metoda u suzbijanju ostalih štetnika) stjenice. Cilj istraživanja bio je utvrditi sastav populacije stjenica u ekološkim i intenzivnim nasadima maslina i vinove loze Zadarske županije. Istraživanje je trajalo od početka svibnja do listopada 2018. godine. Za prikupljanje faune korištena je metoda ukopanih posuda (Pitfall traps) i metoda otresanja. Ukupno je sakupljeno 110 jedinki koje pripadaju 22 vrstama iz 10 različitih porodica. Najbrojnija je porodica Lygaeidae (39), dok je porodica Berytidae zastupljena sa samo jednim primjerkom. Najzastupljenija vrsta je Pyrrhocoris apterus (Linnaeus, 1758). Najveći broj vrsta (43) sakupljen je u ekološkom vinogradu, a najmanje (4) u ekološkom masliniku. Bed bugs (Heteroptera) represent one of the most diverse groups of insects. There are about 40 000 known and described species, which are of great importance in agricultural production. Depending on the feeding behaviour, there are two distinguishable kinds of bed bugs: phytophagous (which are harmful) and zoophagous (many of which are useful species that serve as a biological method to control other pests). The aim of this research was to determine the presence of the population of bedbugs (Heteroptera) in organic and intensive olive and grapevine plantations in Zadar County. The research was conducted from the beginning of May to October 2018. The method of pitfall traps, as well as the shaking method, was used to collect fauna. A total of 110 specimens were collected, of which 22 species belonging to 10 different families. The most numerous family is Lygaeidae (39), while the Berytidae family is represented by only one specimen. The most common species is Pyrrhocoris apterus (Linnaeus, 1758). The largest number of species (43) was collected in the ecological vineyard and the least (4) in the ecological olive grove.

Klasifikacija slike jedan je od vodećih problema u dubokom učenju. Razvijeni su brojni algoritmi klasifikacije, međutim konvolucijske neuronske mreže su se pokazale najučinkovitijima za rješavanje ovog problema. U ovom je radu opisano rješenje problema klasifikacije smjera kamere na robotu s obzirom na red u vinogradu pomoću konvolucijskih neuronskih mreža. Image classification is one of the biggest deep learning problems. Many algorithms are developed for this purpose. However, it is shown that convolutional neural networks are the best for solving image classification problems. This paper describes the solution to the image classification problem of a robot camera in with respect to a vineyard row using convolutional neural networks.

Fran Galović hrvatski je književnik rođen 1887. godine u selu Peteranec, a umro je 1914. na ratnom bojištu. Za svog kratkog života stvorio je velik opus književnih radova. Djelovao je u književnom razdoblju moderne, kao jedan od najznačajnijih književnika koji su pisali na kajkavskom dijalektu. Najviše svojih radova pisao je u svom vinogradu podno Bilogore među kojima se ističe njegova zbirka pjesama Z mojih bregov koja je objavljena nakon njegove smrti. Također pisao je drame, kritike, pisma i prozna djela kojima se također proslavio. Njegovo rodno mjesto Peteranec i Koprivnica i danas pamte Frana Galovića te se radi sve kako bi svaka generacija Koprivničanaca u sebi imala dio Galovićevog naslijeđa. Zbog toga se svake godine održavaju razne manifestacije kao što su Galovićeve jeseni i Galovićeva leta, ali isto tako i mnoge ustanove i ulice nose njegovo ime. Fran Galović was a Croatian writer born in 1887. in the village of Peteranec, and died in 1914. on the battlefield in the Great War. During his short life he created a large opus of literary works. He worked in the literary period of modernity, as one of the most important writers who wrote in the “kajkavski” dialect. He wrote most of his works in his vineyard below the mountains of Bilogora, among which, his collection of poems "Z mojih bregov" stands out, which was published after his death. He also wrote plays, reviews, letters and prose works for which he also became famous. His birthplace Peteranec and Koprivnica still remember Fran Galović and they do everything they can so that every generation of Koprivnica residents has a part of Galović's heritage in them.

Rezultati istraživanja trenutačne vlage tla na obronačnim tlima mogu dati uvid u periodičke promjene sadržaja vode u tlu. Ciljevi ovoga diplomskog rada bili su, utvrditi svojstva tla na 5x pozicija na obronku i režim vlažnosti na rigolanom obronačnom pseudogleju, u uvjetima uzgoja vinove loze. Rezultati prikazuju svojstva tla, kao i prostorno - vremensku dinamiku vode u tlu na obronku. Tijekom cijele godine je bilo prisutno fiziološki aktivne vode. Humusa je bilo više u površinskom horizontu. U usporedbi površinskog horizonta i potpovršinskog horizonta, potpovršinski je sadržavao značajno više vlage gotovo na svim pozicijama (u međuredu sve pozicije osim gornje P1, u redu P2, P3 i P4). Usporedbom razlike u sadržaju vlage između reda i međureda, na 30 cm značajno je više vlage bilo u međuredu (P1, P2 i P5), a na 100 cm uočena je razlika samo na donjem dijelu (P5) gdje je značajnije više vlage bilo u redu. U gornjim dijelovima obronka, posljedica većeg sadržaja vlage u tlu pripisuje se povećanom udjelu gline. Od melioracijskih mjera preporučuje se organska gnojidba, te podrivanje radi produbljivanja zbijenog potpovršinskog horizonta. The results of research on the current soil moisture on sloping soils can provide insight into periodic changes in soil water content. The objectives of this thesis were to determine the soil properties at 5x position on the slope and the moisture regime on the plowed slope pseudogley, in vineyard. The results show the properties of the soil, as well as the spatial - temporal dynamics of water in the soil on the slope. Physiologically active water was present throughout the year. There was more humus in the surface horizon. In comparison with the surface horizon and the subsurface horizon, the subsurface horizon contained significantly more moisture in almost all positions (in between row, all positions except the upper P1, in the row P2, P3 and P4). Comparing the difference in moisture content between the row and the between row space, at 30 cm there was significantly more moisture in the row space (P1, P2 and P5), and at 100 cm the difference was observed only at the bottom (P5) where significantly more moisture was in the row. In the upper parts of the slope, the consequence of higher soil moisture content is attributed to the increased clay content. Among the reclamation measures, organic fertilization is recommended, as well as plowing in order to deepen the compacted subsurface horizon.

Mnogobrojna istraživanja ukazuju da dugotrajna primjena fungicida na bazi bakra uzrokuje onečišćenje poljoprivrednih tala navedenim metalom. Cilj ovog rada bio je utvrditi utjecaj nagiba padine i različitog načina korištenja tla na prostornu akumulaciju bakra u poljoprivrednim tlima. Istraživanje je provedeno u listopadu 2019. godine u sjeverozapadnoj Hrvatskoj na površini smještenoj na padini koja obuhvaća: dva vinograda (zatravljeni i nezatravljeni), oranicu i livadu. U površinskim (0-10 cm) prosječnim uzorcima tla nakon digestije zlatotopkom sadržaj bakra utvrđen je primjenom atomske apsorpcijske spektrometrije (AAS metodom). Provedena istraživanja ukazuju da je nagib padine pridonio varijabilnosti bakra u tlu, koja se značajno smanjivala od vrha padine gdje su smješteni vinogradi do podnožja na kojem se nalazi oranica i livada. Rezultati dodatno potvrđuju i na djelovanja erozije vodom koja je imala utjecaj na sadržaj bakra u tlu oranice prostorno smještene na padini ispod vinograda. Uvažavajući propisanu nacionalnu legislativu (MDK 120 mg kg-1 ; NN 71/2019) može se zaključiti da je u tlu oba vinograda zabilježen nedozvoljeni sadržaj bakra (135-272 mg/kg), te da je u nastavku padine u tlu oranice i livade utvrđen prihvatljiv sadržaj bakra (40, 1-82, 0 mg/kg). Dodatno, značajno viši sadržaj bakra u tlu zatravljenog vinograda (245 mg/kg) u odnosu na nezatravljeni vinograd (140 mg/kg) djelomično je uzrokovan višim sadržajem organske tvari u zatravljenom vinogradu.

Razvoj precizne poljoprivrede i povećana potražnja za kvalitetnijim proizvodima doveli su do sve većeg interesa za precizno vinogradarstvo koje se temelji na motrenju te prilagodbi agrotehničkih mjera prostornoj varijabilnosti čimbenika produktivnosti vinograda. Potencijalno, jedan od najmoćnijih alata u preciznom vinogradarstvu je korištenje daljinskih senzora s obzirom na sposobnost brzog pružanja sinoptičkog prikaza oblika, veličine i vigora vinove loze unutar nasada. Potencijal primjene daljinskih, ali i in- situ senzora za poboljšanje vinogradarske prakse očituje se u odnosima za koje je utvrđena povezanost između vegetacijskih pokazatelja i kvalitete grožđa i prinosa. Temeljni smisao precizne poljoprivrede i primjene naprednih tehnika daljinskih i proksimalnih snimanja jest upravo identifikacija onih prostornih i vremenskih varijabli te različitosti jedinki ili dijelova zemljišta unutar parcela ili između njih kojima se mogu kvantificirati i prostorno prikazati pokazatelji kakvoće, produktivnosti i održivosti dane proizvodnje. Klasičnim terenskim i laboratorijskim ispitivanjima tla i biljnog materijala izravno se utvrđuje stanje pojedinačnog pokazatelja, a prilikom uzimanja uzoraka na terenu nastoji se izabrati lokacija najizrazitije reprezentativnosti. Međutim, zbog zahtjevnosti postupaka i velikih troškova rada tako provedena ispitivanja ne omogućuju i ocjenu prostorne varijabilnosti unutar ili između različitih lokacija niti eventualnu identifikaciju izraženih ili diskretnih razlika u prostoru koje utječu na učinkovitost proizvodnje. Primjena daljinskih i proksimalnih senzora kao alata za motrenje rasta i razvoja nasada vinove loze sve je više u fokusu interesa ne samo znanstvenih istraživanja već podjednako i proizvođača. Takav interes prvenstveno je potaknut mogućnošću da se u ekonomski i vremenski prihvatljivim okvirima generiraju prostorni podatci primjenjivi u preciznoj poljoprivredi. U tom smislu istraživanja su potvrdila veliki potencijal u snimanju spektralnog i termalnog otiska te generiranju različitih vegetacijskih indeksa. Općeniti cilj projekta je utvrđivanje pouzdanih pokazatelja za održivo i ekološki prihvatljivo gospodarenje vinogradarskim područjima u Istri primjenom suvremenih tehnika i tehnologija za njihovo utvrđivanje i praćenje.

Uporaba ozelenitve tal v trajnostnem kmetijstvu se je že v preteklosti izkazala kot učinkovita. V vinogradih s trajno ozelenjenim medvrstnim prostorom se poveča organska masa in nasploh izboljšajo lastnosti tal. Travna ruša tudi učinkovito preprečuje erozijo. Uporaba zelenega pokrova je zato zelo razširjena na območjih z zmerno toplim in celinskim podnebjem. Dilema o ozelenitvi tal se pojavi v vinogradih z mediteransko in submediteransko klimo, kjer večina padavin pade v zimskih mesecih, v času rastne sezone pa pride do primanjkljaja vode. Ravno zaradi strahu pred vodnim stresom se veliko vinogradnikov na območjih z nevarnostjo poletne suše ne odloča za ozelenitev temveč za klasičen način obdelave. Posledično je bilo le prgišče raziskav namenjenih proučevanju učinka zelenega pokrova na tla v mediteranski klimi. Rezultati te analize dosedanjih raziskav so pokazali, da so v mediteranski klimi ozelenjena vinogradna tla prav tako učinkovit način obdelave. Zaradi manj dostopne vode je odnos vinske trte do zelenega pokrova kompleksnejši, vendar s prilagojeno obdelavo uspešen. V ta namen je zato priporočljiva kratkotrajna ozelenitev ali izmenična ozelenitev vsake druge vrste ter pogostejše mulčenje in košnja po potrebi. S tem dosežemo izboljšanje lastnosti oziroma ohranjanje rodovitnosti tal ter preprečevanje erozije ob zmanjšani nevarnosti vodnega stresa vinske trte zaradi kompeticije zelenega pokrova za vodo. The use of green cover in sustainable agriculture has proven to be effective in the past. In vineyards with permanently green inter-row space, organic matter increases and soil properties generally improve. Turf also effectively prevents erosion. The use of green cover is therefore widespread in areas with temperate and continental climate. Dilemma about the use of cover crop arises in vineyards with a Mediterranean and sub-Mediterranean climate, where most rainfall falls in the winter months and there is a water shortage during the growing season. Precisely because of the fear of water stress in areas at risk of summer drought many winegrowers do not opt for green cover but for the tilled inter-rows. As a result, only a handful of studies have been dedicated to the effect of green cover on soil in a Mediterranean climate. The results of this analysis have shown that the use of cover crops is also an effective method of cultivation in Mediterranean vineyards. Due to less accessible water, the relationship of vine to green cover is more complex, but with adapted treatment it has shown to be successful. Therefore, recommended soil management practice is short-term green cover or alternating grass cover and bare soil in inter-rows with frequent mulching and mowing if necessary. This achieves the improvement of soil properties and erosion prevention while reducing the risk of water stress on the vine by limiting competition for water with the cover crops.

Dugotrajna uporaba fungicida može dovesti do povećanih koncentracija bakra u tlu. Na daljnju distribuciju bakra u tlu utječu brojni faktori. Cilj ovog rada bio je utvrditi utjecaj nagiba padine i različitog načina korištenja zemljišta na prostornu raspodjelu bakra u površinskom sloju tla poljoprivrednih tala: dvaju vinograda, oranice i livade te utvrditi vertikalnu raspodjelu bakra u dva ispitivana vinograda koji su različiti s obzirom na stupanj zatravljenosti. Sa svakog zemljišta prikupljeno je devet prosječnih uzoraka s tri dubine (0-10 cm, 10-20 cm te 20-30 cm) i tri položaja na padini (vrh, sredina i podnožje). Laboratorijskom analizom je određena ukupna koncentracija bakra AAS metodom i reakcija tla potenciometrijskom metodom. Za analizu prostorne distribucije bakra korištena je deterministička prostorna interpolacijska tehnika (IDW). Rezultati ukazuju kako se raspon koncentracije bakra u tlu kretao od 35,9 do 271,9 mg kg-1. Značajno najviše bakra akumulirano je u površinskom sloju (0-10 cm) zatravljenog vinograda. U ukupno 61,1 % uzoraka iz oba vinograda koncentracija bakra prelazila je nacionalnu MDK vrijednost (120 mg kg-1). Razlika u značajnoj vertikalnoj distribuciji bakra u dva vinograda je posljedica različite obrade tla. Na temelju dobivenih rezultata može se zaključiti da su različiti način korištenja zemljišta, obrada tla i nagib padine važni faktori koji utječu na distribuciju bakra u tlu. Soil pollution by Cu can be a result of long-term fungicides applications. However, many factors are affecting the Cu distribution in the soil. This study aimed to define an impact of land use, management, and scope on horizontal copper distribution in four different cropland (vineyard with grass-covered topsoil, freshly tilled vineyard, grassland, and arable crop) and vertical Cu distribution in two vineyards. Nine soil samples were collected, from each cropland, at three different slope positions (top, middle, and bottom) at three different depths (0-10, 10-20, and 20-30 cm). The samples were analyzed for total Cu content (aqua regia digestion) and pH. GIS software vas used to map the Cu concentration in topsoils of investigated croplands. Total Cu ranged from 35,88 to 271,91 mg kg-1. The highest concentration was observed in the topsoil (0-10 cm) of the grass-covered vineyard. A total of 61,11% soil samples from both vineyards showed Cu concentration above the prevention level for Croatia. Results also indicate a strong affect of tillage practice on Cu distribution within the vineyards. Also, land use is an important factor that affects Cu distribution. Based on the findings, we can conclude that land use, management, and scope are playing important role in Cu soil variation.

Člankonošci (Arthropoda) predstavljaju najbrojniju i najrasprostranjeniju skupinu beskraljeţnjaka. Za poljoprivrednu proizvodnju najznačajniji su: paučnjaci, pauci i kukci. Odabrano je pet lokacija, po dva maslinika i dva vinograda svaki u ekološkom i integriranom sustavu uzgoja i peta lokacija dalmatinska makija koja nije u sustavu poljoprivredne proizvodnje, već se na njoj nalazi samoniklo dalmatinsko bilje. Istraţivanje je provedeno u razdoblju od sredine lipnja 2018. do sredine studenog 2018. na području Zadarske ţupanije. Uzorkovanje je obavljeno ţutim ljepljivim pločama koje su bile postavljene u krošnji masline ili vinove loze, udaljene od tla 1,5 m. Tijekom istraţivanja ulovljeno je 19 408 člankonoţaca. U integriranom masliniku uhvaćeno je ukupno 2 329 člankonoţaca, u ekološkom 5 704. U integriranom vinogradu prikupljeno je 3 115, a u ekološkom 4 348 člankonoţaca, dok je na kontrolnim plohama uhvaćeno 5 855 člankonoţaca. Tijekom ovog istraţivanja svi pronaĎeni primjerci člankonoţaca pripadaju u 8 redova. Najbrojniji redovi su: Diptera, Hymenoptera i Coleoptera. Na temelju rezultata vidljiva je razlika u brojnosti člankonoţaca izmeĎu ekoloških i integriranih maslinika i vinograda. Brojnost ulovljenih jedinki je veća u ekološkom masliniku i vinogradu nego u integriranom nasadu. Dobiveni rezultati pokazuju da je najveći udio člankonoţaca utvrĎen na području dalmatinske makije, slijedi ekološki tip uzgoja, a najmanje ih je utvrĎeno u integriranom tipu uzgoja. Tijekom ovog istraţivanja nije utvrĎena nijedna vrsta koja predstavlja značajnog štetnika u poljoprivredi. Mjerama integrirane zaštite bilja moţe se utjecati na ukupnu biološku raznolikost člankonoţaca kao i na brojnost člankonoţaca u agroekosustavu što predstavlja pretpostavku za novo istraţivanje. Arthropods ( Arthropoda) represent the largest and most widespread group of invertebrates. The most important for agricultural production are: arachnids, spiders and insects. Five locations were selected, two olive groves and two vineyards each in ecological and integrated cultivation system, and the fifth location is dalmatian underbrush, which is not in the agricultural production system, but it already has wild dalmatian plants on it. The survey was conducted between midJune 2018 and mid-November 2018 in Zadar area. Sampling was done with yellow sticky plates which were planted in an olive or grape vine 1,5 m away from the ground. During the survey 19 408 arthropods were caught. A total of 2 329 arthropods were caught in the integrated olive grove, 5 704 in the organic vineyard, 3 115 were harvested in the integrated vineyard, and 4 348 in the organic vineyard, while 5 855 arthropods were captured on the control panels. All arthropod speciment during research, belong to 8 rows. The most numerous ranks are Diptera, Hymenoptera, and Coleoptera. Based on the results, a difference in the abundance of arthropods is evident between organic and integrated olive groves and vineyards. The number of individuals caught is higher in ecological olive groves and vineyards than in integrated ones. The results obtained from the analysis of the yellow plates show that the highest proportion of arthropods was found in the neglected area of dalmatian underbrush, followed by the ecological type of cultivation, and the least was found in the integrated type of cultivation. In the course of this research, no species was found to be a significant pest in agriculture. Integrated plant protection measures may affect the overall biodiversity of arthropods on yellow adhesive plates as well as the abundance of arthropods in the agroecosystem, which is a prerequisite for new research.

Uporaba sredstava za zaštitu bilja osigurava učinkovitu zaštitu poljoprivrednih usjeva uz kvalitetan i visok prinos. Negativni utjecaji sredstava za zaštitu bilja ponajprije se ogledaju u pojavi rezistentnosti štetnih organizama, ostatcima pesticida u okolišu te gubitku biološke raznolikosti. Potreba za uvođenjem alternativnih metoda suzbijanja štetnika, koje su istovremeno učinkovite i sigurne za proizvođače, potrošače i okoliš, sve je više naglašena. Moguće alternativno sredstvo u zaštiti bilja je i primjena ozona (O3). Ozon je plin koji se prirodno nalazi u stratosferi Zemlje, a vrlo se jednostavno umjetno proizvodi električnim pražnjenjem. Odavno su poznata njegova dezinfekcijska svojstva i primjena u zdravstvu i prehrambenoj industriji. U zadnjih 20-ak godina istražuje se i mogućnost njegove primjene u poljoprivredi, posebno u zaštiti od štetnih organizama. U radu je prikazan pregled dosadašnjih spoznaja o učinkovitosti ozona na štetne kukce te pojedinosti pokusa provedenih u Hrvatskoj i svijetu. Osim visoke učinkovitosti na sve vrste štetnih organizama (kukci, grinje, bolesti) u zatvorenim prostorima (skladišta, silosi), tretmani ozonom nameću se kao potencijalno rješenje za učinkovito suzbijanje štetnika i na otvorenim prostorima (voćnjaci, vinogradi, i sl.). Ozon u količinama većima od 2 ppm učinkovito suzbija bakterije, viruse, gljive i brojne kukce. Ne pokazuje toksičnost za okoliš jer se u normalnim uvjetima raspada na kisik u roku od samo 30 minuta, ne ostavlja rezidue i nisu zabilježeni štetni utjecaji za zdravlje čovjeka. Primjena ozona alternativa je tradicionalnim insekticidima i fungicidima kao biofumigant protiv niza štetnika, mikroorganizama i mikotoksina, i svakako je metoda koja ima budućnost u zaštiti bilja., The use of plant protection products ensures effective protection of agricultural crops with quality and high yields. The negative effects of plant protection products are primarily reflected in the occurrence of resistance, pesticide residues in the environment and loss of biodiversity. The need to introduce alternative pest control methods that are both effective and safe for producers, consumers and the environment is increasingly emphasized. A possible alternative in plant protection is the use of ozone (O3). Ozone is a gas that is naturally found in the Earth's stratosphere, and is very simply artificially produced by electrical discharge. Its disinfectant properties and applications in the healthcare and food industries have long been known. In the last 20 years, the possibility of its application in agriculture, primarily in protection against harmful organisms, has been investigated. The paper presents an overview of current knowledge on the effectiveness of ozone on harmful insects and details of experiments conducted in Croatia and abroad. In addition to high efficiency indoors (warehouses, silos) on all types of harmful organisms (insects, mites, diseases), ozone treatments are imposed as a potential solution for effective pest control in open spaces (orchards, vineyards, etc.). Ozone in amounts greater than 2 ppm effectively suppresses bacteria, viruses, fungi and numerous insects It does not show environmental toxicity, it decomposes under normal conditions into oxygen within only 30 minutes, leaves no residues and no adverse effects on human health. The application of ozone is an alternative to traditional insecticides and fungicides as a biofumigant against a number of pests, microorganisms and mycotoxins and is certainly a method that has a future in plant protection.

Jedan on najznačajnijih pisanih spomenika za srednjovjekovnu povijest Erduta je jedina poznata listina uprave tog podunavskog trgovišta izdana 1403. godine. Osim zbog činjenice da je, diplomatička građa gradskih općina sa područja današnjeg hrvatsko istoka iznimno rijetka, a, usto, nemamo sačuvane druge izvore o Erdutu s početka 15. stoljeća, navedena je isprava zanimljiva i zbog toga što u njoj nalazimo najstariji poznati spomen nekog tamošnjeg vinograda. Rad donosi analizu sadržaja listine, pri čemu se nastoje iscrpsti informacije vezane za ustrojstvo općinskih vlasti Erduta, osobe koje se javljaju u listini te sam posjed s vinogradom s ciljem rasvjetljavanja šireg povijesnog konteksta njezina nastanka.

Fitoplazme (rod 'Candidatus Phytoplasma')su fitopatogene bakterije bez stanične stijenke, srodne mikoplazmama – patogenima ljudi i životinja. Predstavljaju obligatne unutarstanične parazite domaćinima različitih carstava: Animalia i Planta. Dok u biljkama izazivaju brojne bolesti, u kukcima parazitiraju uglavnom bez štetnih posljedica. Kukci-domaćini iz porodica Cicadellidae i Cixiidae (cikade, cvrčci) ili Psyllidae (lisne buhe) predstavljaju i glavne vektore fitoplazmi neophodne za njihov opstanak i širenje u prirodi. Rutinski uzgoj fitoplazmi u čistoj kulturi in vitro još uvijek nije moguć, zbog čega se u istraživanjima primarno koriste metode molekularne biologije: PCR-RFLP, PCR u stvarnom vremenu i multigenska tipizacija (multilocus sequence typing ; MLST). MLST obuhvaća ekvenciranje i filogenetske analize house-keeping-gena odgovarajućeg stupnja varijabilnosti i gena membranskih proteina, koji sudjeluju u interakciji fitoplazmi s domaćinom, što ih čini bitnim za istraživanja molekularne epidemiologije. Bolesti uzrokovane fitoplazmama su zabilježene na brojnim poljoprivrednim kulturama, na kojima uzrokuju smanjenje prinosa i ekonomski značajne gubitke. Zlatna žutica vinove loze je bolest epidemijskog karaktera, uzrokovana fitoplazmom Flavescence dorée (FD) i predstavlja ozbiljan problem u vinogradima Hrvatske i Srbije. Fitoplazma FD je karantenski patogen, što podrazumijeva posebne mjere kontrole širenja i sprečavanja prisustva ovog patogena i njegovog kukca vektora. Glavni vektor bolesti je ampelofagna cikada sjevernoameričkog porijekla Scaphoideus titanus, koja fitoplazmu prenosi na vinovu lozu u zatvorenom epidemiološkom ciklusu. Također, prirodni autohtoni vektor na Balkanu i u sjevernoj Italiji je i cikada Dictyophara europaea koja fitoplazmu preuzima iz asimptomatskog domaćina Clematis vitalba (pavitina). Cilj istraživanja je usporedba varijabilnosti i raznolikosti fitoplazme FD i njenih epidemioloških karakteristika u patosistemima vinograda Hrvatske i Srbije, uključujući istraživanja karakteristika kukaca-vektora i biljaka-rezervoara patogena kao integralnih komponenti patosistema. Dodatna prednost je otkrivanje novih vektora i novih biljaka-rezervoara fitoplazme FD s dugoročnim ciljem pronalaženja mogućnosti kontrole epidemijskog širenja ovog patogena u obje države.

Ovaj završni rad prikazuje proces razvoja i konstruiranja traktorskog priključka za zelenu rezidbu u vinogradarstvu pogonjenog traktorom preko traktorske hidraulike. Analizom tržišta pronađena su postojeća rješenja proizvoda za zelenu rezidbu. Na temelju funkcijske dekompozicije i morfološke matrice predložena su dva različita koncepta čijim se vrednovanjem došlo do daljnjih smjernica za konstrukcijsku razradu. Napravljen je proračun kritičnih dijelova stroja, te je prema provedenom proračunu izrađen računalni model stroja u 3D CAD sustavu. Nakon toga je izrađena tehnička dokumentacija osnovnih sklopova i dijelova stroja korištenjem programskog paketa SolidWorks. Rezultat rada je traktorski priključak za zelenu rezidbu koji zadovoljava sve zadane parametre. This bachelor thesis shows the process of developing and designing a tractor attachment for green pruning of vineyard. The attachment has to be driven by tractor hydraulics.The market analysis was used for indentification of the existing solutions for green pruning. Based on functional decomposition and morphological matrix two concepts are made. Further machin design is guided by evaluating concepts. The critical parts of the device were dimensioned. From the calculations a computer model of the product was created in the 3D CAD system. In addition to this technical documentation of the main assemblies and parts of the product was created by using SolidWorks CAD tool. The result of this thesis is tractor mounted green pruning machine which fulfills all given parameters.

Modeliranje geostatističkim interpolacijskim metodama predstavlja napredak u opisivanju i praćenju prostorne varijabilnosti svojstava tla. Pravilnim odabirom interpolacijskih metoda možemo proizvesti karte rasprostranjenosti istraživanih čimbenika koje su značajne točnosti, te na taj način smanjiti potreban broj uzoraka za opisivanje i determinaciju nekog tla. Na primjeru izmjerenih otpora tla i prikupljenih neporušenih uzoraka iz tridesetogodišnjeg i sedmogodišnjeg vinograda, geostatističkom obradom podataka i usporedbom interpolacijskih modela izrađene su prostorne karte za otpore tla, volumnu gustoću i trenutačnu vlažnost. U radu se prikazuje primjenjivost GIS-a za karakterizaciju prostornih varijacija otpora tla, volumne gustoće i trenutačne vlage tla na bazi 72 neporušena uzorka prikupljenih na tri dubine (0-10 cm, 11-20 cm i 21-30 cm) i 177 izmjerenih otpora tla u svakom od istraživanih vinograda smještenih u središnjoj Hrvatskoj. Istraživanje ukazuje na korisnost geostatističkih tehnika analiza prostornih distribucija pojedinih fizikalnih svojstava tla. Dobiveni rezultati u grafičkom obliku i njihove pridružene varijance, ukazuju na mogućnost korištenja geostatističkih analiza za održivo upravljanje tlima u vinogradima i planovima za očuvanje tla u istraživanom području., Geostatistical modeling with different interpolation methods represents progress in describing and monitoring the spatial variability of soil properties. By choosing the proper interpolation method it is possible to produce distribution maps of investigated soil properties which are characterized by significant accuracy, and thus reduced required number of samples for the soil description and determination. On the example of determined soil penetration resistance and collected undisturbed soil samples from thirty years and seven years vineyards, and with geostatistical data analysis followed by comparison of interpolation models, spatial maps of soil resistance, bulk density and soil moisture are produced. This paper presents the applicability of GIS for characterization the spatial variation of soil resistance, bulk density and soil moisture based on 72 undisturbed samples collected at three depths (0-10 cm, 11-20 cm and 21-30 cm) and 177 measured soil penetration resistance in each of the studied vineyards located in central Croatia. The study points to the usefulness of geostatistical techniques analysis of spatial distribution of some physical soil properties. The results provided in graphical form and their associated variance, indicating the possibility of using geostatistical analysis for the sustainable management of soils in the vineyards and plans for soil conservation in the study area.

Izvješće prikazuje rezultate istraživanja provedena u vinogradima Jazbine (Zagreb). Tri tretmana su uspoređena: 1) kontrola ; 2) biostimulator 40 l/ha - aplikacija na tlo ; 3) biostimulator 40 l/ha - aplikacija na tlo i lozu. Praćen je utjecaj na fizikalna i kemijska svojstva tla, mikrobiološka aktivnost (CO2), prinosi grožđa, uvometrija, te kvaliteta mošta.

Cilj magistrskega dela je bil določiti populacijsko strukturo sevov rodu Saccharomyces iz Primorskega vinorodnega okoliša. Med 356 sevi izoliranimi iz vinogradov in gozdnih območij smo identificirali 27 različnih vrst. Za metodo genotipizacije smo izbrali analizo 11 hipervariabilnih mikrosatelitskih zaporedij, ki omogoča natančno razlikovanje sevov Saccharomyces cerevisiae različnih geografskih in tehnoloških izvorov. Preučevali smo povezavo med genotipom sevov in vrsto habitata, geografsko lokacijo izolacije ter fenotipom. Sevi izolirani iz vinogradov v Primorskem vinorodnem okolišu ne tvorijo homogene skupine oddaljene od ostalih. Sevi iz nekaterih geografskih lokacij so si genetsko podobni. Vrsta Saccharomyces paradoxus na podlagi preučevanih mikrosatelitov kaže manjšo genetsko raznolikost kot vrsta S. cerevisiae. Na podlagi števila različnih alelov na istem mikrosatelitskem lokusu smo zaznali visoko stopnjo tetraploidije pri vrsti S. cerevisiae in visoko stopnjo triploidije pri sevih izoliranih iz vinogradov. Preučevali smo tudi prilagojenost sevov na pogoje alkoholne fermentacije pri proizvodnji vina – rast v prisotnosti etanola ter bakrovih in žveplovih spojin, ki se v vinogradih in kleteh uporabljajo kot protimikrobna sredstva. Poleg Saccharomyces so na take pogoje dobro prilagojene tudi nekatere druge vrste kot so Hanseniaspora uvarum, Torulaspora delbrueckii, Pichia kluyveri in Pichia kudriavzevii. The purpose of the master's thesis was to determine the population structure of Saccharomyces strains from Primorska wine region. Among the 356 strains isolated from vineyards and forest areas, we identified 27 different species. As a genotyping method, we characterized allelic variation at 11 hypervariable microsatellite regions which can distinguish Saccharomyces cerevisiae strains by their geographical and technological origin. We studied the correlation between the genotype of the strains and their habitat, the geographical location and phenotype. S. cerevisiae strains isolated from vineyards in the wine region of Primorska did not form a homogeneous group distinct from others. However, strains from a few of the geographic locations were genetically similar. Saccharomyces paradoxus showed a lower genetic diversity than S. cerevisiae. Based on the number of different alleles at the same microsatellite locus we detected a high degree of tetraploidy in S. cerevisiae and a high degree of triploidy in strains isolated from vineyards. We also studied the adaptation of strains to the oenological conditions by comparing growth rates in the presence of ethanol and copper and sulfur compounds. In addition to Saccharomyces, some other species such as Hanseniaspora uvarum, Torulaspora delbrueckii, Pichia kluyveri and Pichia kudriavzevii are well adapted to such conditions.

Neznačilen starikav ton (NST) je napaka vina, ki se pojavi po zaključeni alkoholni fermentaciji že po nekaj mesecih ali po letu od prvega žveplanja. Prvič so o tej napaki vina poročali v Nemčiji, v zgodnjih 80. letih prejšnjega stoletja. Pojavi se tako pri vinih iz sort žlahtne vinske trte Vitis vinifera L., kot tudi pri interspecifičnih sortah vinske trte. Na nastanek napake NST vina vplivajo stresne rastne razmere za trto v vinogradu, kot tudi otežena alkoholna fermentacija. Bele sorte vinske trte, kot so 'Laški Rizling', 'Renski Rizling', 'Istrska Malvazija' in 'Chardonnay' v do sedaj opravljenih študijah kažejo večjo nagnjenost k tvorbi napake NST. Tovrstna vina prehitro izgubijo sortno značilne arome, hkrati pa se razvijejo arome, ki spominjajo na akacijeve cvetove, naftalin, umazano krpo ter mokro volno. Vina na okus delujejo prazna, z večjo zaznavo grenkobe in trpkosti. Spojina, ki se jo povezuje z NST vina, je 2-aminoacetofenon (2-AAP), ki nastane zaradi razpada indol-3-ocetne kisline (IAA). Slednja izvira tako iz grozdja, kot tudi iz metabolizma kvasovk. Glede na vsebnost IAA v grozdnem soku, ne moremo sklepati na končno vsebnost 2-AAP v vinu. Senzorični prag zaznave 2-AAP je med 0,5 in 1,5 μg/l. K hitrejši senzorični zaznavi NST stekleničenega vina pripomorejo tudi neugodne razmere zorenja vina. Začasni preventivni ukrepi zoper napako NST vina je dodatek askorbinske kisline, ki mora biti natančno odmerjen. Kljub prisotnim stresnim rastnim razmeram, ki nadaljnje vplivajo na tvorbo napake vina, je želja vsakega pridelovalca grozdja in vina, te dejavnike ublažiti z vinogradniškimi in vinarskimi ukrepi, ter tako preprečiti nagnjenost sorte k tvorbi napake, ter vinu obdržati in podaljšati kakovost. Atypical aging (ATA), also known as untypical aging, is an off-flavor that can occur within a period of few weeks to one year after the first addition of sulfur dioxide postfermentation. It has been first reported in Germany, in the early 1980s. ATA can occur in wines made from Vitis vinifera L. vine varieties and from the interspecific vine varieties. It is generally accepted that the ultimate cause of ATA are stressful growth conditions in the vineyard, as well as stress reactions during alcoholic fermentation. White vine varieties, such as 'Welschriesling', 'Riesling', 'Istrska Malvazija' and 'Chardonnay' show a greater propensity to form ATA. Such wines show lack of varietal aroma compounds, while at the same time, aromas reminiscent of acacia flowers, naphthalene, dirty dish rag and wet wool develop. Wines seem meager and thin, with greater perception of bitterness and astringency. 2-aminoacetophenone (2-AAP) is one of the major odor-active compound responsible for the off-flavor. AAP is generated by degradation of indole-3-acetic acid (IAA). IAA originates both from the grapes and from the yeast. By the IAA content in the must given, we can not deduce the final content of 2-AAP in the wine. The sensory detection threshold of 2- APP in wine is between 0.5 and 1.5 μg/l. Faster sensory recognition and development of 2-AAP in bottled wine is also contributed by unfavorable conditions of maturing the wine. Addition of ascorbic acid to the wine is a temporary solution. Despite the stressful growing conditions that influence the formation of ATA in wine, the desire of every winegrower is to alleviate these factors by right viticultural and winemaking measures, thus preventing the wine's tendency to form ATA and prolong its quality.

Bela krajina je pokrajina v jugovzhodni Sloveniji. Znana je predvsem po svoji legi, belih brezah, steljnikih, narodni noši, običajih in prireditvah, na katerih nikoli ne manjka odličnega vina in belokranjske kulinarike. Zelena pokrajina, ki leži med Gorjanci, Kočevskim rogom in mejno reko Kolpo, obiskovalcem nudi mir, sprostitev in nabor energije. Destinacija skriva veliko lepih neprepoznavnih kotičkov. Mednje zagotovo sodijo tudi zidanice, nekoč objekt za shranjevanje letnega pridelka, danes nastanitveni objekt na voljo turistom, željnih pristne belokranjske gostoljubnosti. Kot je v pesmi »En hribček bom kupil« napisal Anton Martin Slomšek, so Belokranjci po praznih območjih zasadili ne le trte, temveč tudi zidanice. Vsebina diplomskega dela se prepleta z zidanicami, vinogradi, naravnimi in kulturnimi znamenitostmi, gastronomijo ter drugimi elementi, ki naredijo proizvod privlačen in atraktiven za vsakega posameznika. V sklopu diplomskega dela smo zbirali podatke z anketnimi vprašalniki in z njimi ugotavljali priložnosti ter izzive turizma v zidanicah Bele krajine. Bela krajina is a region in southeastern Slovenia. It is well known for location, white birch trees, fern areas, national costumes, habits and events where great wine and great culinary are never missed. The green landscape, which lies between Gorjanci, Kočevski Rog and borders to river Kolpa, offers visitors peace, relaxation and energy shot. The destination hides many beautiful, unrecognizable places, among which are vineyard cottages - once a facility for storing annual crops, today the accommodation facility that is available for tourists who want experience authentic Bela krajina hospitality. As written in the song “En hribček bom kupil” by Anton Martin Slomšek, the people from Bela krajina planted not only vineyards but also built cottages for annual corps. The content of this paper is entanglement between cottages, vineyards, natural and cultural attractions, gastronomy and all elements that make the product attractive for any individual. In the diploma paper we collected data with the help of questionnaires in which we identified the opportunities and challenges of tourism in Bela krajina's cottages.

Florističkim istraživanjima u vinogradima Sive i Crvene Istre utvrđene su kvalitativne i kvantitativne razlike u sastavu korovne flore. U vinogradima Sive Istre determinirano je 55, a u vinogradima Crvene Istre 52 vrste. U Sivoj Istri između redova pokrovnim vrijednostima ističu se Solanum nigrum L. (37, 7) i Veronica persica Poir. (17, 8), a unutar redova Anagalis arvensis L. (17, 6). U vinogradima Crvene Istre između redova dominiraju Conyza canadensis (L.) Cronquist. (62, 7) i Amaranthus retroflexus L. (37, 6), a unutar redova Convolvulus arvensis L. (37, 5) i Senecio vulgaris L. (17, 5). Shannon-ov indeks raznolikosti ukazuje na nešto veću razlikost korovne flore u vinogradima Sive Istre.

Fauna octenih muha (Drosophilidae) istraživana je u vinogradima pokušališta „Jazbina“ (Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet) tijekom vegetacijske sezone 2017. godine. Uzorci octenih muha skupljani su pomoću hranidbenih lovki na bazi jabučnog octa i fermentiranog voća. Ukupno je prikupljeno 380 primjeraka octenih muha te je identificirano 12 vrsta iz tri roda. Najbrojnija vrsta na području istraživanja bila je vrsta D. simulans (214 primjeraka), a iza nje slijede vrste D. suzukii (65 primjeraka) i D. melanogaster (45 primjeraka). U vinogradima pokušališta „Jazbina“ zabilježeno je pet stranih vrsta octenih muha (C. amoena, D. busckii, D. hydei, D. melanogaster i D. suzukii) te dvije nove vrste octenih muha (P. semivirgo i D. bifasciata) za područje Hrvatske. Rezultati ovog istraživanja prilog su poznavanju faune i rasprostranjenost stranih vrsta octenih muha u Hrvatskoj.

Istraživanja u agronomskoj znanosti sve više stavljaju naglasak na provođenje održive poljoprivredne proizvodnje, s ciljem ublažavanja i sprječavanja degradacije tla. Konkretno, mjere održive poljoprivrede uključuju: plodored, integriranu zaštitu, biološku borbu protiv korova, štetnika i bolesti biljaka, konzervacijsku obradu tla, vremenski interpolirane međuusjeve, te sjetvu pokrovnih usjeva. Ovim je radom opisan značaj sideracije i malčiranja na održanje i podizanje kvalitete tla u voćnjacima i vinogradima. Siderati znatno olakšavaju pristup voćkama i vinovoj lozi, amortiziraju učinak zbijanja tla, omogućuju bolju infiltraciju oborina na padinama, sprječavaju gubitak dušika iz tla ispod tratine do kojega bi došlo ispiranjem, a zaoravanjem siderata postiže se obogaćivanje tla kemijskim elementima potrebnim uzgajanim voćkama i vinovoj lozi. Malčiranjem se tlo obogaćuje humusom koji nastaje mineralizacijom organske tbari, pod malčem se aktiviraju mikroorganizmi i fauna tla koji mu postupno popravljaju strukturu. Malčiranjem se sprječava prekomjerno isparavanje vlage iz tla, poboljšava se akumuliranje oborina, smanjuje se erozija tla, unišavaju se korovi, čime se smanjuje potreba obrade tla, a zimi se popravlja toplinski režim tla i štiti korijenje od hladnoće. Pozitivni učinci zelene gnojidbe i malčiranja vidljivi su kod sve većeg broja gospodarstava u Hrvatskoj, pa tako i na OPG-u Miličić iz Antunovca., Agriculture science researches are increasingly focused on the sustainable agricultural production aiming at soil mitigating and degradation prevention. In particular, sustainable agriculture measures include: crops rotation, integrated protection, biological weed, pests and diseases plant control,conservation tillage, time-interpolated catch crops and cover crops sowing. This paper describes importance of green manure and mulching on soil quality maintenanceincrease in orchards and vineyards. Green manure crops considerably facilitate fruit trees and vines access, depreciate soil compaction effect and enable betterinfiltration of rainfall on slopes. They also prevent the loss of nitrogen from the soil beneath the lawn being the result of leaching. Here, green manure crops ploughing in leads to enriching the soil in chemical elements required for the grown fruit trees and vine. Mulchingenriches the soil in humus produced by organic matter mineralization. Microorganisms and soil fauna are activated under mulch and gradually improve its structure. Mulching, also, prevents excessive moisture evaporation from the soil, improves precipitation accumulations,and reduces soil erosion whereas weeds are destroyed. This, in turn, decreases the soil tillage requirement improving the soil thermal regime and root protection in winter. Positive effects of green manure and mulching are evident in the increasing number of both farms in Croatia and the family farm Miličić from Antunovac.

In order to test the effect of soil physical and chemical properties on the content and availability of trace elements (TEs), total of 52 soil samples from 26 representative vineyards were analysed (from depths 0-30 cm and 30-60 cm), which belong to Srem, Subotica and South Banat wine sub regions. Collected samples were analysed for pH, CaCO3 content, organic matter (OM), total organic carbon (TOC), granulometric fractions, pseudo total content TET (soil degradation with HNO3 and H2O2): As, Co, Cr, Cu, Fe, Ni, Pb, Zn and available content TEEDTA: Cu, Fe, Mn, Pb (extraction in EDTA). Pollution and potential pollution of the land with copper was determined due to intensive and long-term application of copper-based fungicides. Based on determined statistically significant correlations, if was found that pH increase affects content reduction and availability of TET and TEEDTA, except in case of AsT. Content reduction of AsT, FeT, NiT and ZnT was determined, with increased OM content in soil layer 0-30 cm. OM content affects the increase of available PbEDTA. Contents of AsT, CrT, FeT, MnT, NiT, PbT, ZnT increase with the increment of clay and silt content, and simultaneously reduce with the increment of fine and coarse sand content, in both soil depths. Available FeEDTA, MnEDTA and PbEDTA, as well as their total content, are affected by the particle size. Availability of CuEDTA that is of anthropogenic origin, increases with the content of coarse sand in both soil layers, but reduces with the content of fine sand in topsoil layer. U cilju ispitivanja uticaja fizičko hemijskih osobina zemljišta na sadržaj i pristupačnost elemenata u tragovima (TE), analizirano je ukupno 52 uzoraka zemljišta iz 26 reprezentativna vinograda (sa dubine 0-30 i 30-60 cm) koji pripadaju Sremskom, Subotičkom i Južno banatskom vinogradarskom rejonu. U prikupljenim uzorcima određen je pH, sadržaj CaCO3, organske materije (OM), ukupnog organskog ugljenika (TOC), mehanički sastav zemljišta, pseudo ukupni sadržaj TET (razaranje zemljišta sa HNO3 i H2O2): As, Co, Cr, Cu, Fe, Ni, Pb, Zn i pristupačan sadržaj TEEDTA: Cu, Fe, Mn, Pb (ekstrakcija u EDTA). Utvrđeno je zagađenje i potencijalno zagađenje zemljišta bakrom usled intenzivne i dugotrajne primene fungicida na bazi bakra. Na osnovu statistički značajnih utvrđenih korelacija utvrđeno je da povećanje pH vrednosti utiče na smanjenje sadržaja i pristupačnosti TET i TEEDTA, osim u slučaju AsT. Utvrđeno je smanjenje sadržaja AsT, FeT, NiT i ZnT sa povećanjem sadržaja OM u sloju zemljišta 0-30 cm. Sadržaj OM utiče na povećanje sadržaj pristupačnog PbEDTA. Sadržaj AsT, CrT, FeT, MnT, NiT, PbT, ZnT se povećava sa povećanjem sadržaja gline i praha, a istovremeno smanjuje sa povećanje sadržaja sitnog i krupnog peska, na obe dubine zemljišta. Pristupačni FeEDTA, MnEDTA and PbEDTA je pod istim uticajem veličina čestica kao i njihov ukupni sadržaj. Pristupačnost CuEDTA koji je antropogenog porekla, se povećava sa sadržajem krupnog peska u oba sloja zemljišta, ali se smanjuje sa sadržajem sitnog peska u površinskom sloju zemljišta.

Humus ima specifičnu, višestruko pozitivnu ulogu u fizikalnim, kemijskim i mikrobiološkim značajkama tla. Doprinosi formiranju stabilnih agregata, strukturi tla, aeraciji, poboljšanju ritma infiltracije i povećanju kapaciteta skladištenja vode. Kao skladište za biljna hraniva ujedno je izvor plodnosti tla. Također, služi kao pufer protiv brzih promjena reakcije tla (pH) i djeluje kao izvor energije za mikroorganizme u tlu. Uvažavajući gore iznijeto, kao i činjenicu da trajni nasadi (voćnjaci i vinogradi) na istoj površini ostaju dugi niz godina te da je potrebno žurno formirati tratinu u međurednom prostoru, poznavanje razine humusa u tlima namijenjenim za podizanje voćnjaka i vinograda je od izuzetne važnosti. Temeljem analiza cca četiri tisuće uzoraka tla (računajući oranični sloj 0-30 cm i podoranični sloj 30-60 cm) iz 16 županija Republike Hrvatske, utvrđena je količina humusa. Uzorci tla uzeti su u periodu od 2000. do 2006. godine , tj. u vrijeme kad se krenulo u znatnije podizanje voćnjaka i vinograda, popraćeno poticajima za podizanje trajnih nasada (Biško i sur., 2005a.; Biško i sur. 2005b.). Količina humusa određena je metodom po Tjurinu (Škorić i Seretić 1966.). U konačnici, izračunate su i prosječne vrijednosti (% humusa) oraničnog i podoraničnog sloja tla što čini ukupno 2.038 uzoraka i predstavlja isto toliko proizvodnih površina sa kojih su uzeti prosječni uzorci. Prosječne vrijednosti količine humusa po pojedinoj županiji kretale su se od 1,53 % u Virovitičko-podravskoj do 3,32 % u Primorsko-goranskoj županiji. U ostalim županijama utvrđene su sljedeće prosječne vrijednosti humusa: Koprivničko-križevačka 1,54 %, Požeško-slavonska 1,62 %, Vukovarsko-srijemska 1,63 %, Bjelovarsko-bilogorska 1,78 %, Brodsko-posavska 1,80 %, Zadarska i Međimurska 2,01 %, Sisačko-moslavačka 2,13 %, Istarska 2,15 %, Zagrebačka 2,22 %, Krapinsko-zagorska 2,23 %, Karlovačka 2,44 %, Šibensko-kninska 2,74 % i Ličko-senjska 2,89 %. Utvrđene vrijednosti uspoređene su s Izvješćem Europskog ureda za istraživanje tala (Br. 15) Europske Komisije: „Organic Matter in the Soils of Southern Europe”, Zdruli i sur., 2004., Humus has a specific, multiple positive influence on physical, chemical and microbiological soil characteristics. It contributes to the formation of stable aggregates, soil structure and aeration, improvement of infiltration rhythm and to an increase of water storage capacity. Being a storage for plant nutrients, it is a source of fertility at the same time. Furthermore, it is also a buffer against rapid changes in soil reaction (pH) and acts as an energy source for microorganisms in the soil. Taking into consideration aforementioned, as well as the fact that permanent plantations (orchards and vineyards) stay in the same area for a longer time, the need for urgent growth of grass between rows, understanding levels of humus in soils intended for establishment of orchards and vineyards is of utmost importance. Based on the analysis of approximately four thousand soil samples (including topsoil 0-30 cm and subsoil 30-60 cm) from 16 counties in the Republic of Croatia, humus content was determined. Soil samples were taken in the period between 2000 and 2006, in the time of planting major orchards and vineyards, accompanied by incentives for setting us permanent plantations (Biško et al., 2005a; Biško et al. 2005b). Humus content was determined by Tjurin method (Škorić i Sertić, 1966). Finally, mean values (% humus) of topsoil and subsoil were calculated which accounts for 2.038 samples, representing the same number of plots from which samples were taken. Mean values of humus content per each county ranged between 1.53% in Virovitičko-podravska County and 3.32% in Primorsko-goranska County. For other counties the following mean values of humus content were determined: Koprivničko-križevačka 1.54%, Požeško-slavonska 1.62%, Vukovarsko-srijemska 1.63%, Bjelovarsko-bilogorska 1.78%, Brodsko-posavska 1.80%, Zadarska and Međimurska 2.01%, Sisačko-moslavačka 2.13%, Istarska 2.15%, Zagrebačka 2.22%, Krapinsko-zagorska 2.23%, Karlovačka 2.44%, Šibensko-kninska 2.74% and Ličko-senjska 2.89%. Identified values were compared with the Report of the European Office for Soil Research (No 15) of the European Commission: “Organic Matter in the Soils of Southern Europe, Zdruli, et al. 2004.

Najbitnije prirodne, odnosno ekološke faktore za gajenje vinove loze, pored klimatskih i drugih faktora (položaj, reljef, ekspozicija, nadmorska visina, uticaj velikih vodenih površina, šuma i drugo), predstavljaju zemljišni faktori. Vinova loza je biljna vrsta koja se može gajiti na različitim tipovima zemljišta, ali upravo zbog toga - različita zemljišta kroz vodni, vazdušni i toplotni režim, hemijski sastav i prisustvo mikroorganizama, različito utiču na vinovu lozu, kvalitet grožđa i vina, kao i na karakteristike vina iz datih vinogradarskih geografskih proizvodnih područja, odnosno iz oznaka geografskog porekla. Iz tog razloga, detaljno ispitivanje i karakterizacija zemljišta određenog vinogradarskog područja je nezaobilazni uslov za dokazivanje uslovljenosti kvaliteta i karakteristika vina iz date oznake geografskog porekla.

Stjenice su ekološki raznolika skupina kukaca koja ima veliku važnost u poljoprivrednoj proizvodnji. Osim fitofagnih (štetnih) u vinogradima su zastupljene i brojne vrste zoofagnih stjenica koje imaju bitnu ulogu u biološkom suzbijanju nekih štetnika vinove loze. U integriranoj i ekološkoj proizvodnji biološka metoda zaštite bilja često predstavlja važan segment suzbijanja štetnih organizama, ali i očuvanja biološke raznolikosti. Jedan od temeljnih alata u povećanju i održavanju biološke raznolikosti proizvodnih površina je ekološka infrastruktura čija je svrha stvoriti uvjete za razvoj korisnih organizama. Cilj rada bio je istražiti utjecaj različitih načina vinogradarske proizvodnje i ekološke infrastukture na brojnost i sastav faune stjenica. Istraživanje je provedeno od 2010. do 2012. godine u vinogadima s ekološkom, ekstenzivnom i integriranom vinogradarskom proizvodnjom. U svakom vinogradu odabrana su po tri podlokaliteta na različitoj udaljenosti od ruba vinograda (3m, 10m i 50m) s kojih su uzeti uzorci. Fauna unutar vinograda je uzorkovana metodom otresanja mladica, a s područja ekološke infrastrukture metodom košnje entomološkom mrežom. Tijekom istraživanje pronađeno je i determinirano sveukupno 4196 jedinki stjenica, odnosno 58 vrsta unutar 14 porodica. Iz dobivenih rezultata statistički su uočene značajne razlike u brojnosti vrsta stjenica u odnosu na lokalitete tijekom trogodišnjeg istraživanja. Najveći broj vrsta pronađen je u zoni 3m udaljenoj odruba vinograda.Taj podatak ukazuje na važnost održavanja zakorovljenih površina u neposrednoj blizini samog vinograda. Najveće vrijednosti indeksa (Shannon Diversity Index) bioraznolikosti zabilježene su na lokalitetu Baštica. Najveću sličnost u sastavu faune stjenica (Sörenson Index) pokazali su lokaliteti Baštica (integrirani vinograd) i Dolac (ekstenzivni vinograd) koji ujedno imaju i najveću sličnost u sastavu korovne flore. Uočena je povezanost (jaka pozitivna koorelacija) između broja biljaka iz porodica Apiaceae i Asteraceae i broja predatorskih stjenica. Istraživanje dominantnosti pokazuje da je napodručju ekološkog vinograda eudominantna vrsta Macrotylus atricapillus, na području ekstenzivnog vinograda Macrotylus atricapillus i Nysius graminicola, a integriranog nasada Nysius graminicola. Unutar samog vinograda metodom otresanja je pronađeno svekupno 5 vrsta fitofagnih i 1 vrsta zoofagnih stjenica što potvrđuje hipotezu da su ovi kukci najviše vezani za vegetaciju unutar ekološke infrastrukture vinograda. Rezultati ovog istraživanja govore u prilog važnosti formiranja i održavanja ekološke infrastrukture, pogotovo cvjetajućih korovnih vrsta na rubnom dijelu proizvodne površine na brojnost i raznolikost stjenica. True buges (Insecta: Heteroptera) are ecologicaly very different group of organisms and they play an immportant role in agricultural production. According to their feeding habitats we can clasified them in three clases; phytophagus, zoofag and omnivores. Some species can cause serious problems in grape production. True bugs also act as agents in biological control of some immportant agricultural pests. Elements of ecological infrastucture such as wildflower strips, hedges and weeds could help beneficial bugs to survive offering them prey, nectar and pollen during the growing season. Weeds can enhance the abundance and diversity of beneficial heteroptera. They also can provide support for biological control at the local and landscape level. The aim of this PhD study was to determine the influence of different types of production as well as ecological infrastructure on true bugs abundance and diversity in vineyards. The study was carried out in three vineyards (organic, extensive and integrated vineyard) in Zadar County(Croatia). The samples were collected from May to October during 2010, 2011 and 2012.The true bugs were collected using a standardised sweep net method every fifteen days.For each sample 50 sweeps were made. In each vineyard three zones 3m, 10m and 50m from the edge of the vineyard. True bugs in vineyard were collected by branch shaking.Visual inspection of plants was also performed to One way ANOVA (Tukey's test) was performed to ascertain differences among bug abundance and number of species.Correspondence analysis (CA) was used to ordinate the zones of research at each site onthe basis of the abundance of true bugs species. Biodiversity among sites and zones was compared using biodiversity indices (Shannon-Wiener Index, Simpson Index, Pilou Index and Sörenson Index). During this research 4185 specimens belonging to 14 families and 58 species were found. The highest number of species was found in integrated vineyard Baštica (48), where as the lowest number was recorded in ecological vineyard Posedarje (32). Significant differences were found between number of species (One Way ANOVA) (df=2, F=5,469, p

Proučavanje entomofaune moglo bi pružiti uvid u funkcioniranje ekosustava ovisno o poljoprivrednoj praksi. Cilj ovog rada je bio istražiti brojnost, raznolikost i sastav faune prizemnih člankonožaca u vinogradima različitog načina gospodarenja tlom i proizvodnje u okolici Zadra. Istraživanje je provedeno u integriranom i konvencionalnim vinogradima. Uzorkovanje je provedeno lovnim posudama koje se ukopavaju u tlo (16 posuda po vinogradu). Uzorci su uzimani svakih 15 dana od početka svibnja do kraja listopada 2014. Pronađeno je sveukupno 469 jedinki razvrstanih unutar 7 redova i 24 porodice. Najbrojnija je porodica Formicidae unutar reda Hymenoptera (179), zatim red Coleoptera (150), te red Aranea (131). Najveća raznolikost i najveći broj jedinki (232) zabilježen je u integriranom vinogradu. Rezultati potvrđuju utjecaj načina proizvodnje i gospodarenja tlom na brojnost i raznolikost prizemnih člankonožaca. The study of entomofauna could provide information how ecosystems respond to different management practices. The aim of this paper was to assess abundance, richness and composition of epigeic arthropods according to menagement practices and ground cover in vineyards near Zadar. The research was carried out in one integrated and two conventional vineyards. In each vineyard 16 pitfall traps were placed. Samples were taken every fifteen days from the beginning of May till the end of October in 2014. A total of 469 individuals belonging to 7 orders and 24 families were collected. The most abundant taxonomic group was Hymenoptera - Formicidae (179), followed by Coleoptera (150) and Aranea (131). The highest number of specimens (232) were recorded in integrated vineyard. Our results confirmed the impact of soil management and type of production on arthropod abundance and diversity.

Cvrčci (Insecta: Auchenorrhyncha) predstavljaju značajnu skupinu kukaca u uzgoju vinove loze. Bodenjem i sisanjem biljnog tkiva oštećuju mladice, list, cvijet i grozd (bobe), utječu na dozrijevanje loze pa čak djelomično ili u cijelosti smanjuju prinos grožđa. Neke od vrsta cvrčaka prenose fitoplazme - uzročnike žutila vinove loze. Ovim radom je obuhvaćena fauna cvrčaka u dva vinograda u blizini Zadra. Jedan vinograd je zatravljen, a drugi je podignut na melioriranom kršu. Populacija cvrčaka je praćena korištenjem žutih ljepljivih ploča. U svakom vinogradu postavljene su po tri ploče. Istraživanje je započeto u svibnju, a završilo početkom listopada 2015. godine. Pregled ploča obavljan je svakih petnaest dana. Uhvaćeno je dvanaest vrsta iz šest porodica (ukupno 2022 jedinke iz porodica: Cicadellidae, Cixidae, Dictyopharidae, Cicadidae, Membrancidae i Flatidae). Sedam vrsta pripadalo je porodici Cicadellidae, a iz ostalih pet porodica nađena je samo po jedna vrsta. Najzastupljenije su Edwardsiana rosae s ukupnim brojem od 1761 jedinki (87,09 %), Empoasca spp s ukupnim brojem od 190 jedinki (9,4 %) i Neoaliturus fenestratus s ukupnim brojem od 46 jedinki (2,27 %). Od ostalih vrsta pronađeni su: Zygina rhamni, Fiberiella spp., Macropsis spp., Ledra aurita, Cixius spp., Dictyophara europaea, Cicadetta spp., Stictocephala bisonia i Metcalfa pruinosa. Među pronađenim vrstama potencijalni prijenosnici fitoplazmi mogu biti: N. fenestratus, E. rosae, M. pruinosa i D. europaea. The cicadae (Insecta: Auchenorrhyncha) represent a very important insect group in the cultivation of grapevine. By feeding on the grapevine, they damage young shoots, leaves, and grapes, affect the ripening of the grapes and even partially or completely reduce the yield of the grapes. Some cicadae are phytoplasma vectors – bacteria which cause the yellowing of the grapevine leaves. This research included the cicada fauna in two vineyards in Zadar. One vineyard had grass covered floor, and the other was planted on an ameliorated land. The cicada population was monitored by using the yellow sticky panel traps. In each vineyard three of those panels were placed. The study was started in May, and ended in early October of 2015. The regular check of the panels was performed every fifteen days. During the research, twelve species from six families were found (total number was 2022 individuals from families: Cicadellidae, Cixiidae, Dictyopharidae, Cicadidae, Membrancidae and Flatidae). Seven species belonged to the Cicadellidae family, while only a one species belonging to each of the other five families was found. The most common species were Edwardsiana rosae with a total of 1761 (87,09 %) individual insects, Empoasca spp. with a total of 190 (9,4 %) individual insects, and Neoaliturus fenestratus with a total of 46 (2,27 %) individual insects. From other species were found: Zygina rhamni, Fiberiella spp., Macropsis spp., Ledra aurita, Cixius spp., Dictyophara europaea, Cicadetta spp., Stictocephala bisonia, and Metcalfa pruinosa. Among the encountered species, the following are potential phytoplasma vectors: N. fenestratus, E. rosae, M. pruinosa and D. europaea

Farming practices as well as land-use management have a great impact on biodiversity and composition of ground-dwelling arthropods. In this study, abundance and diversity of spiders and epigeic soil insects in three vineyards in Zadar County (Croatia) were researched. In each vineyard 16 pitfall traps were placed, 4 in one row at the distance of 3 m. Samples were taken every fifteen days from the beginning of May till the end of October in 2014. A total of 469 individuals belonging to 6 orders and 23 families were collected. Significant differences were found among arthropod orders. The most abundant taxonomic group was Hymenoptera (38.8%), followed by Coleoptera (31.98%) and Araneae (27.93%). The highest number of specimens (232) was recorded in the integrated vineyard, whereas in the conventional vineyard on karst only 63 individuals were found. However, these results showed significant differences in arthropod assemblage between integrated and conventional vineyards. Richness and diversity (Shannon Diversity Index) were highest in the integrated vineyard (2.36) as opposed to the conventional vineyard Zaton (2.23). Our results confirmed the importance of ground cover, in particular weeds, on arthropod abundance and diversity., Način poljoprivredne proizvodnje, kao i gospodarenje tlom, ima veliki utjecaj na bioraznolikost i sastav prizemnih člankonožaca. U ovome je radu istražena brojnost i raznolikost faune pauka i prizemnih kukaca u vinogradima na području Zadarske županije. U svakome je vinogradu postavljeno 16 lovnih posuda, po 4 u svaki red, na razmaku od 3 m. Uzorci su uzimani svakih petnaest dana od početka svibnja do kraja listopada 2014. godine. Uhvaćeno je sveukupno 469 jedinki, svrstanih unutar 6 redova i 23 porodice. Uočena je statistički značajna razlika između pojedinih redova. Najveća brojnost zabilježena je kod opnokrilaca (38,8%), kornjaša (31,98 %) i pauka (27,93 %). Najveći broj jedinki pronađen je u integriranome vinogradu, dok su u konvencionalnome vinogradu na kršu pronađene samo 63 jedinke. Rezultati su pokazali značajnu razliku u sastavu člankonožaca između integriranoga i konvencionalnih vinograda. Najveća brojnost i raznolikost (Shannon Wiener Indeks) utvrđena je u integriranom (2,36), za razliku od konvencionalnoga vinograda Zaton (2,23). Rezultati potvrđuju važnost travnatoga pokrova, posebno korova, na brojnost i raznolikost faune člankonožaca u vinogradu.

Zbijenost tla jedan je od važnijih problema u poljoprivrednoj proizvodnji. Način obrade i česti prolasci mehanizacijom uslijed zaštite, agrotehnike i berbe utječu na različite razine zbijenosti tala u vinogradima. Cilj istraživanja bio je utvrditi i usporediti otpor tla, volumnu gustoću te trenutnu vlažnost tla unutar i između redova u sedmogodišnjem i tridesetogodišnjem vinogradu uslijed obrade i zbijanja pri prometu mehanizacijom. Rezultati pokazuju statistički manji otpor tla do 40 cm u obrađenom međurednom prostoru u svim vinogradima kao direktan utjecaj obrade. Vrijednosti volumne gustoće u oba vinograda najmanje su unutar reda što povoljno djeluje na razvoj korijena. Povećane vrijednosti volumne gustoće koje mogu djelovati inhibitorno na razvoj korijena bilježi međuredni prostor u oba vinograda. Sadržaj vlage u svim vinogradima povećava se s dubinom. Nije zabilježeno veće odstupanje u zbijenosti promatrajući tridesetogodišnji i sedmogodišnji vinograd. Rezultati istraživanja navode da je način gospodarenja tlom važniji faktor od broja prolaska mehanizacije. Vrijednosti otpora tla ne daju potpunu sliku jer od svih čimbenika najviše ovise o trenutačnoj vlažnosti tla., Soil compaction is one of the most important problems in agricultural production. Tillage system with frequent machinery traffic due protection, agrotechnic operation and harvesting has effect on different soil compaction levels in the vineyards. The aim of this study was to determine and compare the soil resistance, soil bulk density and soil moisture within and between rows in the seven-year and thirty-year vineyard due to tillage and compacting by machinery traffic. Results show statistically lower soil resistance to a depth of 40 cm in tilled interrow position in all vineyards as a direct effect of tillage. The values of bulk density in both vineyards are lowest in row position which is convenient for root growth. Increased values of bulk density that can restrict root development are recorded in interrows position in all vineyards. The moisture content of all vineyards increases with depth. Greater deviation in compaction between seven-year and thirty-year vineyard is not recorded. The research results indicate that the soil management is more important factor than the number of machinery passes. Soil resistance values does not give a complete information about compaction because of all the factors it is most depend on current soil moisture.

Zbijenost tla predstavlja najrašireniji oblik degradacije poljoprivrednih tala uzrokovan intenzivnim načinom poljoprivredne proizvodnje. Sve češći prolasci mehanizacije uslijed obrade tla, zaštite, berbe i ostalih agrotehničkih mjera, te klimatski uvjeti utječu na različite razine zbijenosti tala u vinogradima. Cilj ovog rada bio je da se utvrde i usporede mehanički otpori tla na različitim položajima, unutar i između redova, u sedmogodišnjem i tridesetogodišnjem vinogradu, uslijed uobičajenog prometa mehanizacije i različite prostorne obrade tla. Istraživanja su provedena u vinogradima pokušališta Jazbina Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na području kontinentalne Hrvatske (45° 51' S 16° 0' I, 258 m n.v.). Klima je umjerena kontinentalna s tridesetogodišnjim prosjekom (1961.-1990.) od 852 mm oborina i prosječnom godišnjom temperaturom od 10.3 °C. U travnju i srpnju, u tridesetogodišnjem vinogradu, te svibnju, kolovozu i prosincu, u sedmogodišnjem vinogradu, izmjereni su mehanički otpori tla unutar i između redova. Između redova otpori su mjereni u dvije varijante, obrađeni i zatravljeni međuredni prostor. Za provedbu istraživanja korišten je Eijkelkamp penetrologger. Jedno mjerenje sastojalo se od 72 uboda penetrometra između redova i 105 uboda unutar reda do dubine od 40 cm. Rezultati su pokazali da je statistički najmanji otpor tla zabilježen u obrađenom međurednom prostoru u oba vinograda, na što direktan utjecaj ima obrada tla. Također, u oba vinograda mehanički otpori tla rastu s povećanjem dubine, neovisno o položaju, pa su statistički najviše vrijednosti izmjerene na dubini od 40 cm, dok su najmanje vrijednosti zabilježene u površinskom sloju tla, 0-10 cm. Što se vremena uzorkovanja tiče, statistički najviši otpori izmjereni su u studenom, što je posljedica porasta prometa poljoprivredne mehanizacije usred izvršavanja neophodnih agrotehničkih mjera, zaštite i berbe. Vrijednosti otpora tla ne daju potpunu sliku jer od svih čimbenika najviše ovise o trenutačnoj vlažnosti tla.

Primarna tema ovog diplomskog rada je izrada aplikacije programske podrške za udaljeno upravljanje vinogradom. Da bi vinogradar mogao uspješno zaštititi svoj vinograd od mnogobrojnih bolesti i štetočina koje ga ugrožavaju treba poznavati osnove vinogradarstva, no da bi ubrzao proizvodnju i unaprijedio kvalitetu vinograda, predložena je aplikacija programske podrške za udaljeno upravljanje vinogradom kojom bi se omogućilo brže i kvalitetnije upravljanje vinograda. Aplikacija se sastoji od dva dijela: klijentske aplikacije koja je ostvarena kao mobilna aplikacija na Android platformi i web servisa pisanih u Javi. Mobilna aplikacija omogućuje vinogradaru pristup informacijama o stanju u vinogradu bilo gdje i bilo kada, dok web servisi služe za dohvat podataka i njihovu pohranu. Web servisi služe za dohvat i pohranu podataka, te omogućuju da više korisnika upravlja jednim vinogradom. The primary focus of this thesis was the creation of an application for remote management of vineyards . So a vintner could successfully protect his vineyard from many pests and diseases that threaten it needs to know the basics of viticulture , but in order to speed up production and improve the quality of vineyards it requires software for remote management of vineyards which will allow faster and better managing the vineyard . The application consists of two parts : the client application , which is realized as a mobile application on the Android platform and Web services written in Java . The mobile application allows the vintner to access information about his vineyard. He can see the state of the vineyard anywhere and anytime. Web services are meant to store the data and allow multiple users to manage a single vineyard.

V diplomskem delu smo proučevali, kako različni načini oskrbe vinogradnih tal (ozelenitev tal, uporaba herbicidov v vrsti in po celotni površini, zastiranje tal s slamo, plitva obdelava tal v primerjavi s travnikom) vplivajo na število in maso deževnikov v različnih horizontih tal (od 0 do 15, 15 do 30, 30 do 45 in 45 do 60 cm). Deževnike smo tudi vizualno razvrstili glede na velikost (mali, srednji, veliki). Poskus je bil izveden v letu 2014 in 2015 v vinogradu v vinorodnem podokolišu Srednje Slovenske gorice (vinogradništvo Breznik, Komarnica v Občini Cerkvenjak) v štirih ponovitvah. Najmanjše število in masa deževnikov je bila v herbicidnem pasu v vseh terminih vzorčenja. V prvem terminu (22. 5. 2014) je bilo največje število deževnikov v ozelenjenih tleh (225/m2), v drugem (13. 10. 2014) in tretjem (9. 8. 2014) terminu pa v obravnavanju herbicid (268/m2) oziroma (218/m2). V vseh terminih v letu 2014 je bila največja masa deževnikov v ozelenjenih tleh. V letu 2015 je bilo pri spomladanskem vzorčenju (13. 6. 2015) največ deževnikov na travniku (kontrola), največja masa deževnikov pa pri uporabi herbicida po celotni površini. Najmanjše število deževnikov v zgornjem horizontu tal do 15 cm globine je bilo v herbicidnem pasu (73/m2), največ pa na travniku izven vinograda (192/m2). Najnižjo temperaturo tal v zgornjem horizontu tal do 15 cm globine smo je bila pri zastirki iz slame (15,3 °C). Najvišja temperatura je bila so bile v plitvo obdelanih tleh (25,5 °C) in pri uporabi herbicida v vrsti (24,0 °C) ter po celotni površini (24,3 °C). In this study we examined how the different soil management systems (the permanent green cover, the use of herbicides within the rows and the entire surface, soil cover with straw, shallow soil tillage compared with lawn) impact on the number and weight of earthworms in various horizons of the soil (0 to 15, 15 to 30, 30 to 45 and 45 to 60 cm). Earthworms were visually classified according to the size (small, medium, large). The experiment was carried out in 2014 and 2015 in a vineyard in the winegrowing region of Srednje Slovenske gorice (Winery Breznik from Komarnica) in four replications. A minimum number and weight of the earthworms was present in the herbicidal zone within rows at all times of sampling. The largest number of earthworms in the permanent green cover (225/m2) was present during the first sampling period (22. 5. 2014). The largest number of earthworm’s in the second (13. 10. 2014) and third (9. 8. 2014) sampling period was in the treatments with the use of herbicides on the entire surface, 268/m2 and 218/m2 respectively. The mass of earthworms in the permanent green cover was largest during all the periods in 2014. In 2015, during the spring sampling (13. 6. 2015), the highest number of earthworms was in the treatment lawn (control) and the highest weight of earthworms was in the treatment with use of herbicide on the entire surface. The lowest number of earthworms in the upper horizon of the soil, up to 15 cm in depth, was in the herbicidal zone within rows (73/m2) and the highest number was on the lawn outside vineyard (192/m2). The lowest temperature of the soil in the upper horizon, down to 15 cm in depth was measured in the straw mulch (15.3 °C). Temperatures were higher in the treatments with the shallow cultivated soil (25.5 °C), the use of herbicides within rows (24 °C) and entire surface (24.3 °C).

Viticulture represents an important branch of agriculture in Serbia. Although the current economic conditions do not provide job security in primary agricultural production, investment in planting vineyards provides significant economic effects. The aim of this research is to, according to the indicators of profitability of investments, suggest the extent of feasible profitability of capital investments in planting vineyards to potential investors. The analysis was done on an area of 15 ha on a farm located in the municipality of Topola, a traditionally vineyard region. The analysis showed that an internal rate of return of 23.03% can be achieved by investing in plantations at an interest rate of 10%,. The invested cash funds can be returned in 8.80 years, i.e. in the 9th year after planting grafts, or in the 6th year of operation, and will result in a net present value in the amount of 350,418 €. For every euro invested a 0.90 accumulation can be achieved, which is a particular challenge for investors. If the investment were lower by 20%, the internal rate of return would increase by 24.98%. If the revenues from the sale of grapes were higher by 10%, the rate of return would reach the value of 25.90%. Investing is the most sensitive to changes in income or yield and selling price of grapes. The lower limit of economic feasibility investing in vineyards is possible with future decreasing sales prices of grapes, and therefore sales revenue to 33%. The realization of such an investment would contribute to creating new jobs, which would provide socio-economic and environmental significance to the environment, and in general, to the economic development of the wider area. Vinogradarstvo predstavlja značajnu granu poljoprivrede Srbije. Iako sadašnje ekonomske prilike ne pružaju poslovnu sigurnost u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, investiranje u podizanje zasada vinograda daje značajne ekonomske efekte. Cilj ovog istraživanja je da se, prema pokazateljima rentabilnosti investicionih ulaganja, ukaže potencijalnim investitorima o mogućem stepenu ukamaćenja kapitala ulaganjem u podizanje zasada vinograda. Pri tome je analiza urađena za zasad površine od 15 ha, a koji se podiže na gazdinstvu koje je locirano na teritoriji opštine Topola. Na ovom području se tradicionalno uzgaja vinograd. Ekonomskom analizom je utvrđeno da, investiranjem u podizanje zasada pri kamatnoj stopi od 10%, može da se postigne interna stopa rentabilnosti zasada od 23,03 %. Uložena novčana sredstava mogu da se povrate za 8,80 godina, tj. u 9.-oj godini nakon sadnje kalemova, odnosno u 6.-oj godini eksploatacije zasada, a postigla bi se neto sadašnja vrednost u iznosu 350.418 EUR-a. Na svaki uloženi evro može da ostvari 0,90 evra akumulacije, što je poseban izazov za investiture. Ukoliko bi investiciona ulaganja bila niža za 20%, interna stopa rentabilnosti bi se povećala na 24,98%. Ako bi prihodi od prodaje grožđa bili veći za 10%, stopa rentabilnosti bi dostigla vrednost od 25,90%. Investiranje je najosetljivije na promenu prihoda, odnosno prinosa i prodajne cene grožđa. Upravo, donja granica ekonomske prihvatljivosti ovakve investicije je pri opadanju prodajne cene grožđa, a samim tim i prihoda od prodaje do 33%. Realizacija ovakve investicije doprinela bi otvaranju novih radnih mesta, što bi pružilo socio-ekonomski i ekološki značaj za okruženje, i uopšte, za privredni razvoj šireg područja.

Vinogradarstvo je jedno od najvažnijih tradicionalnih proizvodnja u Hrvatskoj. Vinogradi, zajedno s maslinama mogu uzgajati u regijama i mjestima gdje druge kulture ne mogu uspjeti. Prije sadnje vinograda, tlo, kao i svi ostali uvjeti za proizvodnju, moraju biti optimalno prilagođeni kulturi. OPG Romi Suk- Barić Ima višegodišnju tradiciju uzgoja vinove loze. Vinograd se nalazi na području Orahovice i prevladava sorta Graševina. Prosječni prinos je oko 7-9 tona grožđa po hektaru i većina se proda u veće vinarije tog područja. regiji. Godina 2014. bila je izuzetno kišovita godina s 447 mm kiše više od prosjeka. Svibanj i rujan su mjesec s najvećom količinom padalina. U vinogradu je provedeno 12 tretmana zaštitnim sredstvima, uglavnom protiv pepelnice i plamenjače, a od štetnika protiv grinja. Zbog odgovarajućih zaštitnih mjera, prinos i kvaliteta grožđa bila je zadovoljavajuća.