Search

U ovom diplomskom radu će se obrazložiti osnovne filozofske misli francuskog filozofa Blaise Pascala. Cilj ovog rada je analizirati osnovne teme koje se nalaze u njegovom filozofskom sustavu. Analiza započinje Pascalovim razlikovanje Boga filozofa i Boga kršćana, te je stoga u tom poglavlju obrazložena njegova kritika prema racionalistima i njihovom shvaćanju Boga. Nadalje će se, u sljedećem poglavlju, iznijeti njegovo eksplicitno razlikovanje geometrijskog i tankoćutnog duha, koji su neophodni u razumijevanju Pascalovog tumačenju čovjeka kao cjeline. Potom će se fokus preusmjeriti na Pascalovo shvaćanje ljudske bijede i veličine, te će se obrazložiti u čemu se sastoji ljudska bijeda, kako čovjek spoznaje vlastitu bijedu, razloge zbog kojih se nalazi u tom stanju te kako iz njega izaći. Nadalje će se obrađivati Pascalovo shvaćanje ljudske veličine, te će se ujedno obrazložiti njena povezanost s ljudskom bijedom, objašnjavajući također u čemu se sastoji ljudska veličina te na koji način povezana sa spoznajom Boga. Naposlijetku će se iznijeti analiza Pascalovih dokaza za kršćanstvo, njegova sinteza tankoćutnog i geometrijskog duha, te njihova primjena u dokazivanju kršćanstva. Na taj način će se u potpunosti obuhvatiti Pascalov složen pogled na čovjeka, njegov položaj u životu kao i njegove spoznaje. This thesis will explain the fundamental philosophical thoughts of the French philosopher Blaise Pascal. The aim of this paper is to analyze the basic themes found in his philosophical system. The analysis begins with Pascal's distinction between the God of the philosopher and the God of the Christians, and therefore is explained in that chapter his criticism of rationalists and their understanding of God. Furthermore, in the next chapter will be presented, his explicit distinction between the mathematical and intuitive spirit, which are essential in understanding Pascal's interpretation of the human being as a whole. Then the focus will be shifted to Pascal's understanding of human misery and greatness, and it will be explained what human misery consists of, how a person realizes their own misery, the reasons why the individual is in that state and how it can be left. Pascal's understanding of human greatness will be further elaborated, and the connection with human misery will be furthermore explained, also what human greatness consists and what is the connection with the knowledge of God. Finally, the analysis of Pascal's evidence for Christianity, his synthesis of the intuitive and mathematical spirit, and their application in proving Christianity will be presented. In this way, Pascal's complexity in understanding the human being, it’s position in life and his ability to reach knowledge will be fully covered.

Uslijed antropogenog djelovanja, posebice industrije, dolazi do onečišćenja vodenih ekosustava metalima i ostalim zagađivalima, što ostavlja posljedice na vodenu biotu. Štuka (Esox lucius) korištena je kao bioindikator u ovom radu. Uzorkovanje je provedeno na dvije postaje, referentnoj (REF), smještenoj oko 2 km uzvodno od Duge Rese i onečišćenoj, smještenoj neposredno ispred nekadašnje tvornice tekstila u Dugoj Resi (DRT). Analizirane su koncentracije metala i metaloida u mišiću štuke te su praćeni odgovori biomarkera acetilkolinesteraze, ukupnog glutationa, malondialdehida te ukupnih proteina kako bi se dobio uvid o izloženosti štuka onečišćenju. Koncentracije Tl, Se, Mn i Rb u mišiću bile su značajno više na REF postaji, dok su koncentracije toksičnih metala Cd, Pb, Ag, Cr i Ni bile ispod granice detekcije. Razlike u veličinama riba utjecale su na dobivene razlike između postaja za elemente Tl, Mn i As. Ustanovljena je značajno viša koncentracija Bi kod jedinki ženskog, a Co kod muškog spola. Jedino su koncentracije biomarkera malondialdehida pokazale značajnu razliku između postaja, s višim vrijednostima na DRT postaji. Rezultati dobiveni ovim radom donose nove spoznaje o utjecaju industrijskih aktivnosti na vodenu biotu, s naglaskom na ribe te njihove sposobnosti bioakumulacije metala. Anthropogenic impact, especially industry, leads to pollution of aquatic ecosystems by metals and other pollutants which effect water biota. Northern pike (Esox lucius) is used as the bioindicator in this study. Northern pikes were sampled at two sites, at the reference site located 2 km upstream of Duga Resa (REF) and at the polluted site located directly in front of former textile industry in Duga Resa (DRT). There were analysed the concentrations of metals and metalloids in the muscle of the northern pike and the responses of the biomarkers acetylcholinesterase, total glutathione, malondialdehyde and total proteins were monitored to gain insight into northern pike exposure to pollution. Concentrations of Tl, Se, Mn and Rb were significantly elevated on REF site while the concentrations of toxic metals Cd, Pb, Ag, Cr and Ni were below the limit of detection. Differences in fish sizes on REF and DRT sites significantly effected the obtained differences between sites for elements Tl, Mn and As. Statistically significant higher concentration of Bi was found in females, while Co had higher concentration in males. Among analysed biomarkers, only malondialdehyde concentrations showed a significant difference between sites, with significantly higher values at the DRT site. Results obtained in this study bring new insights into the impact of industrial activities on water biota, with an emphasis on fish and their abilities of metal bioaccumulation.

Ovaj diplomski rad pod nazivom „Veličina – važnost“ koji se sastoji od sedam fotografija igračaka automobila, proučava automobile kao statusne simbole, na koji način se monumentalnost manifestira u dizajnu automobila te dalje učvršćuje njegovu poziciju kako simbola statusa. Bavi se istraživanjem na koji način veličina prikazanog motiva, odnosno veličina reprodukcije motiva utječe na značenje i materiju samog motiva i načina na koji ga promatrač doživljava. Rad se oslanja na efekt uncanny valley u njegovom proširenom smislu, s kojim u kombinaciji sa fotografskom tehnikom i višestruko uvećanim motivom izaziva promatračeva osjetila da razluče radi li se o stvarnom automobilu ili samo o igrački, što efektivno na nekoliko sekundi transformira materiju samog motiva i stvarnost njegovog postojanja u konceptualnom prostoru. This diploma work named „Veličina – važnost“ ( Scale – importance) which consists of seven photographies of toy automobiles, explores cars as symbols of status, in which way does monumental scale manifests it self in automotive design which further explains the automobiles position as a symbol of status. It explores in which way does scale of photographed subject, furthermore in which way does the scale of photographed subject affect how a wiever sees and understands the work itself. The work uses the uncanny valley effect in its broad sense, with which in combination with photographic technique and large scale print challenges the viewer's senses to decide is the object a real car or just a scaled up toy, which effectively changes the physical matter of the object it self and the reality of it's existence in the conceptual space.

Tema ovog rada su najveći putnički brodovi ovoga stoljeća. U ovom radu dan je kratak povijesni razvoj putničkih brodova, definicija putničkog broda, njihova podjela prema namjeni i konstrukciji te karakteristike svake pojedine skupine. Kad je riječ o veličini broda, treba imati jasan uvid u mjere koje ga obilježavaju i omogućavaju usporedbu s drugim brodovima. Zbog promjena u povijesnim mjernim sustavima, nemoguće je napraviti smislene i točne usporedbe veličina brodova tijekom vremena osim glede duljine. Upravo radi ovoga, u radu su istaknuti najrelevantniji parametri koji su temelj kategorizacije brodova. Zaključak donosi koncizan osvrt na cjelokupnu temu s ciljem iznošenja određenih pretpostavki i predviđanja o razvoju putničkih brodova te trendova koji se nameću u svijetu. This final work covers the topic of the largest passenger ships of this century. A brief historical development of passenger ships, passenger ships definition and classification according to the purpose and the construction, as well as the characteristics of each class. When it comes to the size of a ship, a clear insight into the measures that characterize the ships are necessary because the measures enables the comparison to the other ships. Due to changes in historical measurement systems, it is impossible to make meaningful and accurate comparisons of ship sizes over time other than in terms of length. Therefore, the most relevant parameters are emphasized in the paper, and they represent the basis of the categorization of the ships. The conclusion brings a concise review of the topic with the aim of making certain assumptions and predictions on the development of passenger ships and on the trends emerging in the world.

Ovaj diplomski rad sastoji se od teorijskog i praktičnog dijela sadržajno vezanih uz istraživanje provedeno na temelju uporabe individualnog i grupnog oblika rada u nastavi Likovne kulture. U teorijskom dijelu istražena su različita saznanja o oblicima rada u nastavi iz dostupne literature te se detaljnije proučavaju individualni i grupni oblik nastavnog rada općenito, onda i posebno u nastavi Likovne kulture. Opisuju se isto tako nastavne teme iz Likovne kulture prema kojima se oblikovalo praktično istraživanje. To su teme „Čistoća boje“ i „Odnos slike i teksta“ koje se obrađuju u drugom razredu te teme „Kompozicija i nijanse boja“ i „Kontrast i dominacija boja, oblika, veličina...“ koje se obrađuju u četvrtom razredu osnovne škole. U praktičnom dijelu rada opisano je istraživanje individualnog i grupnog oblika nastavnog rada realizirano na nastavnim satovima Likovne kulture s učenicima drugog i četvrtog razreda osnovne škole. U okviru tog istraživanja s dva se različita razreda obradilo nastavne teme koje su bile srodne po svojim ključnim pojmovima („Čistoća boje“ i „Kompozicija i nijanse boja“ te „Odnos slike i teksta“ i „Kontrast i dominacija boja, oblika, veličina...“), jednom uz individualni, a drugi put uz grupni način rada. Prema opažanjima s izvedbi tih nastavnih satova i na osnovu analize učeničkih radova kao rezultata obrađenih nastavnih tema, istaknute su neke specifičnosti vezane uz oba oblika rada u nastavi, a ista učitelju mogu biti od pomoći prilikom planiranja nastave Likovne kulture. This master's thesis is consisting theoretical and practical parts content-related with research conducted based on use of individual and group work in teaching Art as a subject in school. In theoretical part different insights were explored about forms of work in teaching from the available literature. Individual and group form of work in teaching are studied in more detail. Specificities of subject Art are also present, as well as widespread forms of work within that subject. Teaching topics in Art are described, and according to them practical research is shaped. The topics ''Purity of color'' and ''The relationship between image and text'' are being processed in the second grade and topics ''Composition and shade of color'' and ''Contrast and dominance of colors, shapes, sizes...'' are being processed in the fourth grade. In practical part of the thesis the research is summarized and elaborated based on Art classes with second and fourth grade students of Elementary School. Within that research with two different classes, teaching topics were processed and they were related by key words (''Purity of color'', ''Composition and shade of color'', ''The relationship between image and text'' and ''Contrast and dominance of colors, shapes, sizes...'') Once it was done in form of individual work and once in form of group work. According to the observations with the performance of these lessons and based on the analysis of student work as the outcome of the topics covered, some specifities related to both forms of work were highlighted. These can be helpful to the teacher in planning the classes of subject Art.

HiRGC je algoritam referencijske kompresije genoma iz 2017. Prije kompresiranja DNA sekvence kao string, prvo se DNA string preprocesira, uzimajuci u obzir određena 'građena' svojstva, kvalitete i odlike DNA sekvenci koji proizlaze iz njihove strukture i funkcije. Jedan takav način je spremiti DNA u vremenski sortiranoj listi sličnosti i razlika izmedu jedne referentne sekvence i druge(ili više!) ciljnih sekvenci. Ovo je moguće zbog toga što su DNA sekvence međusobno u ljudi 99.9% slične, te algoritam iskorištava ovo svojstvo. Nakon što je DNA procesiran i spremljen na ovaj način, možemo ponovo na vrh ovoga novoga stringa koristiti tradicionalne metode kompresiranja stringova. Konačan rezultat je spektakularan - npr. DNA ljudski genom se kompresira sa neka 3 GB dolje na jedan file od 200-300 MB. Link na gitlab repozitorij: https://gitlab.com/kristijan_ceple/hash-based-referential-genome-compression HiRGC is a 2017 genome compression algorithm. Before compressing the DNA sequences as raw textual data, one can first pursue certain DNA qualities to enhance the compression before-hand the traditional text compression methods. One such way is to process and store the sequences as a list of similarities and differences between a reference sequence, and 1(or more!) target sequences. Human DNA is mutually(between 2 units) 99.9% similar, and this algorithm takes advantage of that. After the DNA is processed in such a manner, it can then be converted using traditional text compression methods. This produces outstanding results – such as reducing a ~3GB human genome into a 200-300MB file. The link to the gitlab repository: https://gitlab.com/kristijan_ceple/hash-based-referential-genome-compression

Mrke žabe (Rana dalmatina, R. graeca, R. temporaria) i obična krastača (Bufo bufo) na području Srbije mogu biti sintopne, a ulaze u vodena staništa samo tokom kratkog reproduktivnog perioda u rano proleće. Punoglavci provode duži vremenski period u vodenim staništima i lakše su uočljivi u odnosu na adulte. Analiza njihove morfologije je jedan od mogućih načina taksonomske identifikacije, naročito u slučajevima kada su genetičke metode nedostupne. Kod nekih vrsta punoglavci na ranim stupnjevima su vizuelno veoma slični, što otežava njihovu identifikaciju na terenu. Definisani su sledeći osnovni ciljevi: utvrditi osobine spoljašnje morfologije punoglavaca analiziranih vrsta žaba na osnovu kojih se može odrediti njihova taksonomska pripadnost; utvrditi efikasnost primene analiza oblika tela punoglavaca u taksonomskoj identifikaciji; razviti procedure za njihovu pouzdanu, brzu i ekonomičnu taksonomsku identifikaciju. Dodatno, izvršena je taksonomska genetička identifikacija, upoređena je upotreba metoda tradicionalne i geometrijske morfometrije u morfološkoj diferencijaciji ranih larvenih stadijuma, kao i filogenetski i fenetički odnosi analiziranih vrsta. Iz prirode su sakupljeni punoglavci R. dalmatina, R. temporaria i B. bufo na ranim razvojnim stupnjevima. Taksonomska identifikacija izvršena je DNK barkoding metodom, primenom 16S rRNK markera. Metodama tradicionalne morfometrije je utvrđeno da relativna dužina i širina glave predstavljaju karaktere za razlikovanje rodova Rana i Bufo, dok je relativna dužina repa karakter za razlikovanje dve vrste mrkih žaba. Detaljnije analize oblika i veličine laboratorijski uspešno odgajanih punoglavaca R. dalmatina, R. temporaria i B. bufo vršene su metodama geometrijske i tradicionalne morfometrije na ranim stupnjevima razvića. Oba pristupa su dala slične rezultate kada su u pitanju kvantifikacija i opis varijabilnosti veličine i oblika. Za razliku od punoglavaca B. bufo, punoglavci dve vrste roda Rana su sitniji sa manjim telima i repovima dva puta dužim od tela. Kada su poređene dve vrste mrkih žaba, utvrđeno je da punoglavci R. dalmatina imaju kraći rep i veće telo. Međutim, suptilne razlike Brown frogs (R. dalmatina, R. graeca, R. temporaria) and common toad (Bufo bufo) are anuran species that can be syntopic on the territory of Serbia. They can be found in the aquatic habitats only during short breeding season in the early spring. In contrast, their tadpoles are present for a longer period of time in aquatic habitats and are easy to record. Analysis of tadpole morphology is one of the possible ways for species identification, especially when genetic methods are unavailable. Tadpoles at early developmental stages are visually very similar and thus difficult for identification in the field. The main objectives of this study were: to determine external tadpole morphological characters that can serve for taxonomic identification; to determine effectiveness of tadpole shape analyses in taxonomic identification; to develop procedures for their reliable, rapid and economic taxonomic identification. In addition, genetic identification was performed, the usage of traditional and geometric morphometic methods for morphological differentiation of tadpoles at early developmental stages was compared and phylogenetic and phenetic relationships of the analyzed species were examined. Tadpoles at early developmental stages of R. dalmatina, R. temporaria and B. bufo were collected from the field. Taxonomic identification of analyzed species was performed by DNA barcoding, using marker 16S rRNA. Traditional morphometrics was applied and the results suggested that relative head length and head width could be good discriminative characteristics for tadpoles of two Rana species and B. bufo. To distinguish between tadpoles of two analyzed brown frog species, relative tail length could be used. More detailed analyzes of size and shape of successfully laboratory raised R. dalmatina, R. temporaria and B. bufo tadpoles were conducted by comparative (2D landmark-based geometric and traditional) morphometric analyses. Both methodologies produced very similar results considering quantification and description of size and shape variability. Unlike B. bufo tadpoles, tadpoles of two Rana species were with smaller bodies and tails twice as long as the body. When two species of brown frogs were compared, R. dalmatina tadpoles had shorter tails and larger bodies. However, observed subtle shape variation of the distal region of the tail was detected only by geometric morphometrics.

This article tests the validity of Gibrat’s Law and Jovanovic’s learning theory for growing small and medium-sized firms (SMEs) in post-conflict economy of Kosovo. Despite evolving body of evidence suggesting that Gibrat’s Law does not hold, there is a lack of empirical evidence from transitional and post-conflict economies. This study provides econometric analysis of the relationship of age, size and growth of SMEs. The article is based on pooled SME surveys conducted by Riinvest Institute (2004- 2006). Econometric findings show that Gibrat’s Law does not hold in all model specifications while support the conventional Jovanovic’s learning theory based on growth-size age model suggesting important policy implications for promotion of small firms in Kosovo., Ovaj članak testira validnost Gibratovog zakona i Jovanovićeve teorije učenja za rastuća mala i srednja poduzeća u post-konfliktnom gospodarstvu Kosova. Iako brojna istraživanja sugeriraju kako Gibratov zakon nije prihvaćen, nedostaju empirijska istraživanja iz tranzicijskih i post-konfliktnih ekonomija. Ovo istraživanje pruža ekonometrijsku analizu odnosa starosti, veličine i rasta malih i srednjih poduzeća. Članak se temelji na istraživanju malih i srednjih poduzeća koje je proveo Riinvest institut (2004-2006). Ekonometrijski rezultati ukazuju kako Gibratov zakon nije dokazan, dok je prihvaćena konvencionalna Jovanovićeva teorija učenja temeljena na modelu rast veličina-starost što rezultira važnim implikacijama za promociju malih poduzeća na Kosovu.

U ovom diplomskom radu nanočestice kobalt ferita sintetizirane su koprecipitacijskom metodom u vodenoj otopini soli željezova klorida heksahidrata (FeCl3 × 6H2O) i kobaltova klorida heksahidrata (CoCl2 × 6H2O) u prisutnosti natrijeva hidroksida (NaOH). Istražen je utjecaj temperature i vremena reakcije na veličinu i oblik nanočestica. Sintezom pri temperaturi od 60 ℃ su nastale nanočestice promjera oko 30 nm, dok su produženim stajanjem u reakcijskoj smjesi nastali nanokristali kubične strukture. Prilikom sinteze uz nanočestice CoFe2O4 nastaje znatna količina hidroksidnih međuprodukata. Magnetskom dekantacijom su produkti pročišćeni prilikom čega je promjer nanočestica očuvan kao i njihova svojstva. Površina sintetiziranih nanočestica CoFe2O4 je modificirana redukcijom tetrakloroaurične kiseline s askorbinskom kiselinom pri čemu dolazi do formacije sloja zlata na površini nanočestica. Nanočestice su okarakterizirane dinamičkim raspršenjem svjetlosti (DLS), transmisijskim elektronskim mikroskopom (TEM), infracrvenom spektroskopijom s Fourierovom transformacijom (FT-IR), rentgenskom difrakcijom (PXRD), termogravimetrijskom analizom (TGA), diferencijalno pretražnom kalorimetrijom (DSC) i UV/VIS spektroskopijom.

U današnjem svijetu velik dio internetskog prometa odlazi na prijenos video signala. Da bi se krajnjem korisniku mogla pružiti što bolja usluga, tijekom godina su razvijena razna rješenja. Jedno od popularnijih rješenja pod nazivom MPEG-DASH korišteno je u okviru ovog rada. MPEG-DASH se temelji na HTTP protokolu aplikacijskog sloja TCP/IP mrežnog modela i omogućava adaptivan prijenos video signala promjenom kvalitete video sadržaja ovisno o parametrima mreže. Kod MPEGDASH standarda video sadržaj je podijeljen na segmente jednakog trajanja koji su kodirani u više razina kvalitete i postavljeni na poslužitelju. Za odabir segmenata odgovarajuće razine kvalitete koriste se adaptacijski algoritmi smješteni na klijentskoj strani. Iako svi segmenti imaju jednako vremensko trajanje njihova veličina se razlikuje ovisno o sadržaju kojeg prenose. Radi bolje procjene vremena potrebnog za preuzimanje segmenta predlaže se korištenje podatka o veličini pojedinačnog segmenta pri odabiru. U ovom radu analizirana su i implementirana tri odabrana adaptacijska algoritma koji u obzir uzimaju veličinu segmenta. Nakon implementacije izvršena su mjerenja nad različitim video sekvencama, a rezultati su uspoređeni s osnovnim adaptacijskim algoritmom. Nowadays video streaming services make up majority of global Internet traffic. In order to provide best possible quality of service for users, various solutions were developed. One of the most widespread standards, named MPEG-DASH, is used in this paper. MPEG-DASH is based on application layer HTTP protocol of TCP/IP network model and enables adaptive video streaming considering current network parameters. Video content is divided into smaller segments of same duration encoded in different bit rates and stored on server. During media download client side software chooses segments of appropriate bit rate by using adaptation algorithms. Although each segment has the same duration, their sizes vary depending on content. To provide better estimation of time required to download next segment, it was suggested to utilize information about size of each segment. In this paper three segment aware adaptation algorithms were analyzed and implemented. Afterwards their performance was tested and results were compared with results achieved by basic adaptation algorithm.

Analize intra- i interspecijske varijabilnosti u ontogeniji morfoloških struktura (npr. razlike u vremenu diferencijacije, stopi i pravcu ontogenetskih promena u veličini i obliku), kao i varijabilnosti na adultnom stupnju, omogućavaju utvrđivanje obrazaca morfološke varijabilnosti i sagledavanje procesa i mehanizma koji dovode do evolucionih promena morfoloških struktura. U ovoj tezi izučavana je morfološka varijabilnost osovinskog skeleta u okviru monofiletske grupe velikih mrmoljaka koju čine devet vrsta roda Triturus. Različit stepen izduživanja tela, varijabilnost u broju trupnih pršljenova kao i poznati filogenetski odnosi čine ovu grupu izuzetno pogodnim model-organizmima za studije razvića kičmenice i evolucije kičmenih pršljenova. Histološkim metodama praćeno je postembrionsko razviće trupnih pršljenova, radi utvrđivanja eventualnih razlika u vremenu formiranja, osifikacionim sekvencama kao i stopi njihove diferencijacije. Za ove analize odabrane su dve vrste velikih mrmoljaka koje se razlikuju u stepenu izduživanja tela, odnosno u broju trupnih pršljenova. Utvrđeno je da nema razlika u vremenu i načinu formiranja pršljenova između vrsta. Tokom formiranja kičmenih pršljenova zabeležena su tri tipa osifikacije: 1) perihordalna osifikacija, 2) perihondrijalna osifikacija i 3) endohondralna osifikacija. Takođe, zabeleženo je i prisustvo intravertebralne (notohordalne) hrskavice unutar tela pršljena pri čemu je razviće kičmenih pršljenova roda Triturus veoma slično razviću kod drugih vrsta repatih vodozemaca. Homeotske transformacije predstavljaju transformacije pri kojima jedan deo tela preuzima identitet drugog dela tela (npr. transformacija trupnog u sakralni pršljen) usled mutacije ili promena u ekspresiji određenih Hox gena. Studija variabilnosti u broju trupnih pršljenova i tipova homeotskih transformacija urađena je na uzorku koji pokriva celokopnu genetičku i geografsku varijabilnost roda Triturus. Uočeno je odsustvo korelacije između nepotpunih homeotskih transformacija sakralnog pršljena i varijabilnosti u broju trupnih pršljenova što može biti rezultat razvojnih mehanizama koji favorizuju kompletan broj presakralnih pršljenova ili favorizovanje selekcije protiv tranzicionih pršljenova kod ove grupe repatih vodozemaca... Analyses of intra- and interspecific morphological variation through ontogeny (e.g. difference in the time of differentiation, rate and direction of ontogenetic changes in size and shape), as well as variability at the adult stage, enable determination of morphological patterns and mechanism which lead to evolution of morphological structures. In this thesis, morphological variability of axial skeleton was studied within monophyletic group of crested newts which comprises nine species of the genus Triturus. Crested newts are suitable model organisms for studies of vertebral development and evolution. They are closely related group of species with known phylogenetic relations, different rate of body elongation and great variability in the number of trunk vertebrae. Histological techiques were used in tracing postembrionic development of trunk verteberae to test difference in the time of vertebral development, ossification sequences and rate of vertebral differentiation. For these analyses, two species of crested newts which differ in rate of body elongation and number of trunk vertebrae were chosen. Results show that there is no difference between analysed species of Triturus newts in development time and formation of vertebrae. Three modes of the ossification process were recorded during vertebral formation: 1) perichordal ossification, 2) perichondrial ossification and 3) endochondral ossification. Also, the presence of intravertebral (notochordal) cartilage was recorded at centrum which makes vertebral development in Triturus newts very similar to other species of tailed amphibians. Homeotic transformations are replacements of one body part by another (e.g. transformation of trunk into sacral vertebra) due to the mutation or changes in expression of certain Hox genes. The studies of variability in the number of trunk vertebrae and types of homeotic transformations were done on sample that represents all genetical and geographical variability in the genus Triturus. The absence of correlation between the frequency of incomplete homeotic transformation of sacral vertebrae and variation in the number of trunk vertebrae could be a result of developmental mechanisms that favour complete numbers of presacral vertebrae or selection against transitional vertebrae in this group of tailed amphibians...

Analize intra- i interspecijske varijabilnosti u ontogeniji morfoloških struktura (npr. razlike u vremenu diferencijacije, stopi i pravcu ontogenetskih promena u veličini i obliku), kao i varijabilnosti na adultnom stupnju, omogućavaju utvrđivanje obrazaca morfološke varijabilnosti i sagledavanje procesa i mehanizma koji dovode do evolucionih promena morfoloških struktura. U ovoj tezi izučavana je morfološka varijabilnost osovinskog skeleta u okviru monofiletske grupe velikih mrmoljaka koju čine devet vrsta roda Triturus. Različit stepen izduživanja tela, varijabilnost u broju trupnih pršljenova kao i poznati filogenetski odnosi čine ovu grupu izuzetno pogodnim model-organizmima za studije razvića kičmenice i evolucije kičmenih pršljenova. Histološkim metodama praćeno je postembrionsko razviće trupnih pršljenova, radi utvrđivanja eventualnih razlika u vremenu formiranja, osifikacionim sekvencama kao i stopi njihove diferencijacije. Za ove analize odabrane su dve vrste velikih mrmoljaka koje se razlikuju u stepenu izduživanja tela, odnosno u broju trupnih pršljenova. Utvrđeno je da nema razlika u vremenu i načinu formiranja pršljenova između vrsta. Tokom formiranja kičmenih pršljenova zabeležena su tri tipa osifikacije: 1) perihordalna osifikacija, 2) perihondrijalna osifikacija i 3) endohondralna osifikacija. Takođe, zabeleženo je i prisustvo intravertebralne (notohordalne) hrskavice unutar tela pršljena pri čemu je razviće kičmenih pršljenova roda Triturus veoma slično razviću kod drugih vrsta repatih vodozemaca. Homeotske transformacije predstavljaju transformacije pri kojima jedan deo tela preuzima identitet drugog dela tela (npr. transformacija trupnog u sakralni pršljen) usled mutacije ili promena u ekspresiji određenih Hox gena. Studija variabilnosti u broju trupnih pršljenova i tipova homeotskih transformacija urađena je na uzorku koji pokriva celokopnu genetičku i geografsku varijabilnost roda Triturus. Uočeno je odsustvo korelacije između nepotpunih homeotskih transformacija sakralnog pršljena i varijabilnosti u broju trupnih pršljenova što može biti rezultat razvojnih mehanizama koji favorizuju kompletan broj presakralnih pršljenova ili favorizovanje selekcije protiv tranzicionih pršljenova kod ove grupe repatih vodozemaca. Takođe, u ovoj tezi izučavane su i evolucione promene u broju, veličini i obliku trupnih pršljenova kod adultnih jedinki devet vrsta roda Triturus. Metodama kompjuterske mikrotomografije i 3D geometrijske morfometrije uz konstruisanje filomorfološkog prostora analizirane su promene u obliku i veličini samih kičmenih pršljenova odnosno procenjeno je u kojoj meri su evolucione promene u obliku korelisane sa promenama u veličini i broju kičmenih pršljenova. Ovi rezultati su pokazali da se vrste roda Triturus razlikuju u broju, veličini i obliku trupnih pršljenova. Elongacija tela, koja je u vezi sa akvatičnijim načinom života, postignuta je povećanjem broja kičmenih pršljenova, a interspecijske razlike u obliku trupnih pršljenova korelisane su sa elongacijom. Species-specifične razlike u obliku trupnih pršljenova su takve da se vrste mogu sa sigurnošću identifikovati i na osnovu samo jednog pršljena, što omogućava eventualnu primenu ovih metoda u identifikaciji fosilnog i subfosilnog materijala. Analyses of intra- and interspecific morphological variation through ontogeny (e.g. difference in the time of differentiation, rate and direction of ontogenetic changes in size and shape), as well as variability at the adult stage, enable determination of morphological patterns and mechanism which lead to evolution of morphological structures. In this thesis, morphological variability of axial skeleton was studied within monophyletic group of crested newts which comprises nine species of the genus Triturus. Crested newts are suitable model organisms for studies of vertebral development and evolution. They are closely related group of species with known phylogenetic relations, different rate of body elongation and great variability in the number of trunk vertebrae. Histological techiques were used in tracing postembrionic development of trunk verteberae to test difference in the time of vertebral development, ossification sequences and rate of vertebral differentiation. For these analyses, two species of crested newts which differ in rate of body elongation and number of trunk vertebrae were chosen. Results show that there is no difference between analysed species of Triturus newts in development time and formation of vertebrae. Three modes of the ossification process were recorded during vertebral formation: 1) perichordal ossification, 2) perichondrial ossification and 3) endochondral ossification. Also, the presence of intravertebral (notochordal) cartilage was recorded at centrum which makes vertebral development in Triturus newts very similar to other species of tailed amphibians. Homeotic transformations are replacements of one body part by another (e.g. transformation of trunk into sacral vertebra) due to the mutation or changes in expression of certain Hox genes. The studies of variability in the number of trunk vertebrae and types of homeotic transformations were done on sample that represents all genetical and geographical variability in the genus Triturus. The absence of correlation between the frequency of incomplete homeotic transformation of sacral vertebrae and variation in the number of trunk vertebrae could be a result of developmental mechanisms that favour complete numbers of presacral vertebrae or selection against transitional vertebrae in this group of tailed amphibians. Also, in this thesis, evolutionary changes in number, size and shape of trunk vertebrae of adult specimens were studied across nine species of Triturus newts. The employed methods of computed microtomography and three-dimensional geometric morphometrics with construction of phylomorphospace enabled us to analyze changes in shape and size of vertebrae, i.e. to which extent evolutionary changes in vertebral size are correlated with changes in vertebral shape. These results show significant difference in number, size and shape of trunk vertebrae among Triturus species. Body elongation, which is related to more aquatic lifestyle, was achieved through an increase in the number of trunk vertebrae, and interspecific differences in vertebral shape are correlated with this pattern of elongation. Species-specific differences in vertebral shape are such that single trunk vertebra can be used for the identification of species, which enables eventual use of these methods for identification of fossil and subfossil material.

Sagitalni otoliti nedoraslih stadija osam vrsta riba: Boops boops, Diplodus vulgaris, Diplodus puntazzo, Sarpa salpa (porodica Sparidae), Liza ramada, Liza aurata (porodica Mugilidae), Atherina boyeri, Atherina hepsetus (porodica Atherinidae) su analizirani i međusobno uspoređeni opisnim morfološkim značajkama te morfometrijskim mjerama. Uočljive razlike među otolitima istraživanih vrsta odnose se na njihov oblik, rub (npr. nepravilan, valovit, pilast) i prednji dio. Oblik otolita je elipsast do pentagonalan kod sparidnih vrsta, elipsast do pravokutan kod cipla te elipsast kod dvije vrste gavuna. Omjeri širine i dužine otolita (OW/OL), zatim dužine caude i sulcusa (CL/SL) te dužine ostiuma i sulcusa (OSL/SL) su određeni za svaku vrstu. Obris otolita je analiziran Wavelet transformacijom. Analiza glavnih komponenata ukazala je na međusobne razlike u obliku otolita među nedoraslim stadijima osam analiziranih vrsta. Korištenjem Wavelet koeficijenata, prvom komponentom objašnjeno je 58,1% varijacije među vrstama, a drugom komponentom 25,2%., Sagittae otoliths of eight juvenile species: Boops boops, Diplodus vulgaris, Diplodus puntazzo, Sarpa salpa (family Sparidae), Liza ramada, Liza aurata (family Mugilidae), Atherina boyeri, Atherina hepsetus (family Atherinidae) were analysed and compared using descriptive morphological characters and morphometric indices. The noticeable differences among the otoliths of the investigated species are in their overall shape, margins (i.e. irregular, sinuate or crenate) and anterior region. Otolith shape varied from elliptic to pentagonal in sparids, elliptic to rectangular in mugilids and elliptic in two atherinids. Aspect ratio (OW/OL), ratio of the sulcus length occupied by the cauda length (CL/SL) and ratio of the sulcus length occupied by the ostium length (OSL/SL) were calculated for all species. The otolith contour was described using wavelets. The Canonical Analysis of Principal Coordinates (CAP) gave an overview of the otolith shape differentiation between eight juveniles. Using the Wavelet coefficients, the first principal component (CAP1) explained 58.1% of the variation among species and the second principal component (CAP2) 25.2%.

U tkivima škampa Nephrops norvegicus, koncentracije esencijalnih elemenata mogle bi varirati u odnosu na spol i veličinu. Kako bi se potvrdila ta hipoteza, istražen je utjecaj tih čimbenika na koncentracije bakra, željeza, selena, cinka, nikla i kobalta, u egzoskeletu, mišiću, hepatopankreasu, škrgama, hemolimfi i ikri škampa, sakupljenih u kvarnerskom području. Izmjerene koncentracije esencijalnih elemenata podudarale su se s onim opisanim za dekapodne rakove osim za selen koji je bio prisutan u povišenim koncentracijama. Daljnja su istraživanja potrebna kako bi se ustanovio razlog tog odstupanja od očekivanih vrijednosti. Utvrđeno je da spol i veličina značajno utječu na koncentracije esencijalnih elemenata u tkivima škampa. Koncentracije esencijalnih elemenata u hepatopankreasu opadale su s porastom koncentracije lipida, što ukazuje da stanje uhranjenosti može utjecati na koncentraciju esencijalnih elemenata. Može se pretpostaviti da su dodatno razlike u brzini rasta između veličinskih razreda i spola, kao i stadiji razvitka gonada, doprinijeli varijabilnosti tkivnih koncentracija esencijalnih elemenata. This study tested the hypothesis that the concentration of essential elements in the tissues of the Norway lobster (Nephrops norvegicus) are a function of the specie’s sex and size. Concentrations of copper, iron, selenium, zinc, nickel and cobalt were measured in the exoskeleton, muscle, hepatopancreas, gills, hemolymph and eggs of the lobsters collected from the Kvarner bay. The concentrations were comparable to similar studies except for selenium which showed higher values. Additional efforts are needed to address the mechanism behind the observed discrepancies. Sex sand size had a significant effect on the concentration of elements in the tissues and correlated negatively with the lipid concentration, thus the nutritional status does have a significant effect on the concentrations of the measured elements. Variability in the concentrations of essential elements can be partially explained by the differences in the growth speed between classes as well as the developmental status of the gonads.

Cilj ovog rada je utvrditi utjecaj veličine i rasta banke na stabilnost bankovnog poslovanja. Provodi se analiza dinamičkim panel modelima sa Arellano – Bondovim procjeniteljem u 2 koraka te multivarijantna analiza. Analiza na razini bankovnih sustava provedena je korištenjem dva dinamička panel modela pri čemu je u prvom zavisna varijabla udio nenaplativih kredita u ukupnim kreditima, dok je u drugom zavisna varijabla Z-score. Na temelju rezultata oba modela potvrđena je osnovna hipoteza rada – veličina i rast banke povezane su sa stabilnošću banke. Potvrđena je prva pomoćna hipoteza rada – veličina banke doprinosi bankovnoj stabilnosti, dok se druga pomoćna hipoteza na temelju bankovnih sustava zemalja u razvoju nije prihvatila, već se prihvatila njezina alternativna hipoteza – ekspanzija kreditnog poslovanja doprinosi bankovnoj stabilnosti. Multivarijantnom analizom na razini pojedinačnih banaka iz bankovnog sustava Republike Hrvatske dodatno je potvrđena prva pomoćna hipoteza. The aim of this thesis is to identify the influence of bank size and growth on banking stability. The conducted analysis consists of dynamic panel models with Arellano – Bond two step estimator and multivariate analysis. The analysis at the level of banking systems was carried out using two dynamic panel models in which the dependent variable in the first model was the share of non-performing loans in total loans, while in the second model the dependent variable was Z-score. Based on the results of both dynamic panel models, the basic hypothesis of the final work was confirmed – size and growth are associated with banking stability. The first auxiliary hypothesis was also confirmed – bank size contributes bank stability, while the second auxiliary hypothesis, when the analysis is based on the sample of developing countries, was rejected so its alternative hypothesis was accepted – credit expansion contributes to banking stability. Multivariate analysis based on the data of individual banks from the Croatian banking system has further confirmed the first auxiliary hypothesis.

The aim of this study was to examine the effects of certain visual attributes of mobile phones on participants’ aesthetic preferences of the phones. Three factors have been systematically manipulated – the size of the mobile phone, the ratio between its height and its width and the curved versus sharp shape of its borders. 31 participants (with the average age of 25 years) have ranked the phones on the beautiful – ugly continuum. Only the size of the mobile phones has proven to be a significant factor, with participants preferring bigger phones. Asked to explain their criteria of aesthetic preferences and why they’ve rated certain phones as the most and the least beautiful, equal number of participants said that they preferred phones with curved and sharp edges, though phones with extremely curved shape were the least preferred. The simplicity of the phone, the size of its screen and the characteristics of its keyboard were also mentioned as important criteria for aesthetic preferences of our subjects.

Navedene su osnovne izmjere ženske noge koje koriste pri izradi standarda u proizvodnji finih ženskih čarapa. Tabelarno su prikazane izmjere iz hrvatskih normi i veličine čarapa značajnijeg evropskog distributera finih ženskih čarapa. Izrađivani su uzorci finih ženskih čarapa s četiri PA filementne pređe finoće 13 dtex f5, 17 dtex f5, 22 dtex f7 i 33 dtex f10. Za pletenje je korišten čaraparski automat finoće E32, promjera cilindrične iglenice 100 mm (4 inča), koji je pleo s 400 igala i brzinom rotacije iglenice 250 do 700/min pri četiri bitno različite dubine kuliranja. Jedan uzorak čarape izrađivan je s jednom finoćom pređe i u jednoj dubini kuliranja. Mjerena je popriječna rastezljivost čarapa ili rastezljivost u smjeru redova očica. Analizom dijagrama sila - rastezljivost procijenjen je elastični dio u rastezljivosti kao i rastezljivost do početka trajne deformacije te prekidna rastezljivost i prekidna sila.

U ovom diplomskom radu metodom izravnog otapanja pripravljeni su poloksamerski i poloksamersko-kitozanski nanosustavi s ili bez uklopljenog melatonina. Pripravljenim nanosustavima određeni su značajni parametri (veličina, raspodjela veličina i površinski naboj) karakterizacije nanotehnoloških sustava. Prosječna veličina poloksamerskih i poloksamersko-kitozanskih nanosustava bez uklopljenog melatonina u rasponu je od 23, 3 do 24, 5 nm, a vrijednosti su indeksa polidisperznosti u rasponu od 0, 315 do 0, 340. Zeta-potencijal poloksamerskih micela bez dodatka kitozana u acetatnom puferu pH 6, 0 je približno 0 mV zbog neionske prirode poloksamera. Zeta-potencijal čestica u poloksamersko-kitozanskom nanosustavu je oko 1, 5 mV jer je kitozan pri takvoj pH vrijednosti samo djelomično protoniran, dok je istodobno dio naboja kitozana zasjenjen neionskim omotačem poloksamerskih micela. Prosječan hidrodinamički promjer poloksamerskih i poloksamersko-kitozanskihe nanosustava s uklopljenim melatoninom u rasponu je od 20, 0 do 20, 7 nm ; indeks polidisperznosti je u rasponu od 0, 176 do 0, 213, a zeta-potencijal je približno 4, 3 mV. Uspješnost uklapanja melatonina je 33, 99-38, 76%, a sadržaj je melatonina u micelama 4, 69-5, 35%. U ovom diplomskom radu korišten je in vitro stanični model (HCE-T stanična linija epitelnih stanica rožnice) za ispitivanje citotoksičnosti poloksamersko ili poloksamersko-kitozanskih nanosustava s ili bez uklopljenog melatonina. Pokazano je da otoopina kitozana smanjuje vijabilnost HCE-T stanica povećanjem koncentracije kitozana u otopini. Asocijacijom kitozana s poloksamerskim micelama s uli uklopljenog melatonina u poloksamersko-kitozanske nanosustave prevladava se citotoksični učinak kitozana u ispitivanom koncentracijskom području. Daljnjim ispitivanjem je potrebno utvrditi točan mehanizam prevladavanja citotoksičnog učinka kitozana nakon asocijacije s poloksamerskim micelama, iako je moguće pretpostaviti da je zbog asocijacije značajno manje slobodnih molekula kitozana raspoloživo za međudjelovanja sa stanicama pa je time i citotoksični učinak prevladan u ispitivanom koncentracijskom području.

The influence of the morphological characteristics of the space to its recognition and perception is presented according to the analysis of the four city squares in our country. The four squares that are chosen are the characteristically examples which, on the best way, represents the feature of the Serbian squares. Complexity of the morphological characteristics is presented in two different approaches. The first one is related to the position of the city square in the frame of the city structure, and the second one is related to its size and shape. There are several reasons for this kind of division of the morphological characteristics. Each part of the urban space is at the same time one whole as well as the part of the wider surroundings. It means that the city square has to be recognized as the part of the whole city structure. On the other hand, size and shape of the city square are the characteristics that on the best way represents its diversity, so they have to be analyzed. Uticaj morfoloških karakteristika prostora na njegovu sagledivost i prepoznatljivost prikazan je na osnovu analize četiri gradska trga iz naše sredine koji su izabrani kao karakteristični primeri, odnosno oni koji na najbolji način odslikavaju osobenosti trgova u Srbiji. Složenost morfoloških karakteristika posmatrana je sa dva stanovišta. Jedno stanovište vezano je za položaj gradskog trga u okviru gradske strukture, dok se drugo odnosi na njegovu veličinu i oblik. Razloga za ovakvu podelu morfoloških karakteristika ima više. Bilo koji element urbanog prostora, pored toga što je celina za sebe, predstavlja sastavni deo šireg prostornog okruženja. U tom smislu gradski trg treba da bude sagledan u sklopu celokupnog gradskog okruženja. Sa druge strane, veličina i oblik gradskog trga predstavljaju one njegove karakteristike koje na najbolji mogući način dočaravaju njegovu strukturalnu raznovrsnost, pa se stoga nameću kao osobine koje treba da budu analizirane.

Mjerenje učinka predstavlja menadžerski instrument koji se u mnogim zemljama sve intenzivnije primjenjuje. Disertacija se bavi pitanjem koje organizacijske varijable utječu na mjerenje većeg broja dimenzija učinka (rezultata, ishoda, efikasnosti, troškovne efektivnosti i kvalitete). Kao organizacijske varijable čiji utjecaj na mjerenje učinka se proučava izabiru se pritisak društvene okoline, veličina upravne organizacije, podrška vodstva i faze u razvoju strateškog menadžmenta. Spajanjem organizacijske teorije kontingencije sa izabranim varijablama stvara se kontingencijska teorija mjerenja učinka koja se primjenjuje kao teorijski okvir disertacije. Radi provjere teorijskog modela i četiri postavljene hipoteze, primjenjuju se četiri istraživačke metode: analiza pravnih propisa, analiza sadržaja medija i framing novinskih, ankete poslane na 253 upravne organizacije u hrvatskoj javnoj upravi te polustrukturirani intervjui.Disertacija omogućuje definiranje učinka i podjelu organizacija s obzirom na broj dimenzija učinka i opseg njihova mjerenja. Također, mjerenje učinka se stavlja u kontekst većeg broja pravaca teorije organizacije te se stvara kontingencijska teorija mjerenja učinka. Disertacija doprinosi znanstvenoj spoznaji o varijablama koje utječu na mjerenje učinka upravnih organizacija, a posebno o onima koji potiču mjerenje kompleksnijih dimenzija učinka. Disertacija iznosi normativno-organizacijske, personalne i tehničke preporuke za unaprjeđenje mjerenja učinka u hrvatskoj javnoj upravi.

Nanotehnologija se posljednjih nekoliko godina koristi u izradi dermatokozmetičkih priravaka. Ovi inovativni dermatokozmetički proizvodi održavaju ili poboljšavaju izgled kože i temelje se na različitom nanotehnološkom pristupu obično u rasponu veličina od 10 do 200 nm. Veliki broj kozmetičkih proizvođača primjenjuje nanotehnologiju. 2006. godine Europska komisija je procijenila da 5% kozmetičkih proizvoda u Europi sadrži nanočestice te da će se taj broj s vremenom povećavati.Kozmetička industrija je vodeća u broju patenata koji sadrže nanočestice. Povećana upotreba micela u kozmetičkim proizvodima govori o njihovom velikom potencijalu za daljnje napredovanje u kozmetičkoj industriji. Micele su građene od hidrofobne jezgre koju okružuje hidrofilni omotač. Stabilnost blok kopolimernih micela uključuje dva različita koncepta: termodinamičku stabilnost i kinetičku stabilnost. Micelarni losioni za čišćenje su formulirani za sve tipove osjetljive kože i očiju. Nježno čiste i uklanjaju tragove šminke s lica, očiju i usana bez utjecaja na prirodnu, zaštitnu barijeru kože. Veličina micela u losionima za čišćenje je između 10 i 240 nm, a površinski naboj između -30 i +35 mV.

Istraživani su novi terapijski nanosustavi poloksamera 407 i kitozana za lokalnu oftalmičku primjenu lijekova. Međudjelovanja u poloksamersko-kitozanskim nanosustavima u izotoničnom acetatnom puferu (pH=4, 5) ispitani su određivanjm veličine, indeksa polidisperznosti i zeta-potencijala micela. Melatonin je kao modelni amfifilni lijek uklopljen u poloksamersko-kitozanske nanosustave. Prosječan hidrodinamički promjer micela u poloksamersko-kitozanskim nanosustavima 26, 2 nm, dok su P407 micele nešto manje (25 nm). Zeta-potencijal micela u poloksamersko-kitozanskim nanosustavima je pozitivan zbog elektropozitivnog naboja kitozana. Uklapanje melatonina ne rezultira velikim promjenama veličine i zeta-potencijala čestica u poloksamersko-kitozanskim nanosustavima. Određivanjem uklapanja melatonina uočava se povećanje uklapanja film metodom 18, 3-26, 3% (m/V) (DL: 0, 36-1, 02%, n/m) u usporedbi s metodom izravnog otapanja 16, 1-19, 1% (m/V) (DL: 0, 32-0, 78% m/m) pri pH=4, 5. Povećanje uklapanja moguće je objasniti poboljšanim hidrofobnim međudjelovanjima melatonina i PPO dijelova P407 molekule u matriksnom filmu. Uklopljeni melatonin oslobađa se prema Higuchijevom modelu oslobađanja lijeka te se tijekom 80 minuta oslobodi oko 80% lijeka što govori o smještaju melatonina na međupovršini jezgre i hidrofinog omotača micele.

Projektirane su i izrađene muške kratke čarape, bez uzorka, na čaraparskom automatu promjera cilindra 95 mm, (3¾e inča) koji je pleo sa 108 igala. Izrađivane su četiri obuvne veličine i to vel. 10, 11, 12 i 13 namijenjene proljetno-jesenskom periodu. Čarape su izrađivane u temeljnom platirnom desno-lijevom prepletu s pamučnom pređom finoće 50 tex i filamentnom pređom finoće 168 dtex, izrađenom od PA 6 nedovoljno poznatih karakteristika. U okrajak čarape upletena je elastanska nit („gumica“) finoće 54 tex. Prije i nakon procesa pletenja te nakon deset pranja na temp. 95 0C mjerene su osnovne značajke pređa. Također je mjerena masa čarape i parametri pletiva u čarapi te četiri najznačajnije dimenzije čarapa prije i nakon pranja. Mjerena je visina tijela čarape, duljina stopala čarape te polovica opsega tijela i polovica opsega stopala čarape. Rastezna svojstva pređa bitno se razlikuju prije pletenja i nakon desetorostrukog procesa pranja. Prekidna sila pamučne pređe veća je nakon deset pranja i do 27,47 %. Prekidna sila i istezljivost PA filamentne pređe manja je i do 59,54 % nakon deset pranja. Čarape se skupljaju uzduž i popriječno nakon deset pranja 11 do 19,14 % te nakon procesa pranja nemaju istu obuvnu veličinu. Zbog termičke nestabilnosit filamentne niti izrađene od PA 6 preporuča se nakon upotrebe čarape prati na hladno., Men's plain socks were designed and manufactured on an automatic hosiery machine with a cylinder diamter of 95 mm (3¾e inch) which knitted with 108 needles. Four sizes of 10, 11, 12 and 13 were made for spring and autumn season. The socks were manufactured in plated plain jersey from a 50 tex cotton yarn and a 168 dtex PA 6 filament yarn whose characteristics were insufficiently known. The cuff contianed an interlaced elastane yarn with a count of 54 tex. Principal yarn properties were measured before and after knitting and after 10 washing cycles at a temperature of 95 °C. Sock weight and knit fabric parameters in the sock as well as four most imprtant sock dimensios before and after washing were measured. The height of the sock leg, the length of the sock foot and half of the leg circumference and half of the foot circumference were measured. Stretching properties of the yarn were essentialy different before knitting and after 10 washing cycles. Cotton yarn breaking force was higher after 10 washing cycles up to 27.47%. PA filament breaking force and stretching was lower up to 59.54% after 10 washing cycles. The socks shrank longitudinally and transversally after 10 washing cycles from 11 to 19.14% and they did not have the same size after the washing procedure. Due to thermal instability of the PA 6 filament thread it is recommendable to use cold washing.

Studija donosi kraću analizu crteža kroz povijest, referirajući se posebno na dječji crtež. Dječji crtež nastaje u potpunoj likovnoj slobodi izražavanja, koja se temelji na mašti, ekspresiji i stvaralačkom činu, pri čemu se dijete likovno izražava kako bi prikazalo ono što ga zanima i uzbuđuje. Teza ove studije bavi se značenjem likovnog izraza u cjelokupnom odgojno – obrazovnom procesu, i izvan njega, ističući korist likovnog izraza za vizualno pamćenje, bogaćenje predodžbi, maštu, razvoj misaonih sposobnosti uspoređivanja, dosljednost u radu, logičko zaključivanje, inteligenciju, samostalnost, razvoj volje, karaktera, točnosti, preciznosti i spretnosti ruke. Snažno uporište rad pronalazi u nizu psiholoških istraživanja, jedno od njih je istraživanje koje razvoj dječjeg crteža dijeli u četiri stadija čiji je najvažniji čimbenik dob. Prvi stadij je poznat kao „faza šaranja“, u drugoj fazi crtež postaje prepoznatljiv te možemo govoriti o pojavi detalja, u trećem stadiju se javlja realizam u dječjim radovima koji svoj vrhunac doživljava u četvrtom stadiju. Rad donosi i pregled asocijativnih veza koje u nama pobuđuje pojedina vrsta linije, te osjećajnu vrijednost odnosno psihološki učinak boja i veličine likova. Na sistematičan način, studija govori o korištenju dječjeg crteža u dijagnostici i terapiji te u svrhu forenzičnog intervjua. Kao dijagnostičko sredstvo, dječji crtež može biti pokazatelj motoričkog, intelektualnog i kognitivnog razvoja te se koristi za otkrivanje emocionalnih smetnji ili promjene ličnosti. Kao terapijsko sredstvo pogodan je za djecu koja su proživjela neko traumatsko iskustvo.

Miješane polimerne micelel predstavljaju novi terapijski nanosustav s visokim potencijalom za ciljanu dostavu netopljivih lijekova.Cilj ovog rada bio je priraviti miješane Pluronic F127/L121 (1% m/V/1% m/V) micele film-metodom, karakterizirati ih s obzirom na veličinu i indeks polidisperznosti, ispitati njihovo ponašanje pri različitim razrjeđenjima u fiziološkoj otopini i staničnom hranidbenom mediju te odrediti stabilnost pri različitim temperaturama. Karakterizacijom miješanih Pluronic F127/L121 micela utvrđeno je da micele najmanje veličine i indeksa polidisperznosti nastaju resuspenzijom matriksnog filma pri 25 oC i ultrasonikacijom u vremenu od 120 sekundi. Razrjeđenjem pripravljene disperzije micela fiziološkom otopinom (10, 50, 100 x) utvrđeno je da veličina micela raste pri razrjeđenju nakon stajanja, što upućuje da ih treba skladištiti nerazrjeđene te razrijediti neposredno prije primjene. Razrijeđenjem pripravljene disperzije micela staničnim hranidbenim medijem (10, 50, 100 x) micele su stvarale aglomerate ali im je veličina bila unutar zadanih zahtijeva (< 200 nm). Stabilnost miješanih Pluronic F127/L121 micela se ispitivala pri temperaturama od 4, 25 i 37 oC. Utvrđeno je da su micele stabilne 30 dana pri temperaturi od 25 oC i 37 oC što upućuje na to da su u mogućnosti izdržati temperaturne ivjete u ljudskom tijelu i da im nisu potrebni posebni zahtjevi pri transportu i skladištenju.

Poloksamerske micele intenzivno se istražuju kao nosači različitih ljekovitih tvari odnosno kao novi terapijski sustavi za različite primjene lijeka u organizmu. Ciljj ovog istraživanja bio je ispitati stabilnost miješanih Pluronic F127/L121 micela pripravljenih film metodom. Uzorci različitog razrijeđenja pripremljeni su pipetiranjem određenog volumena ishodne disperzije micela i fiziološke otopine ili iziotoničnog fosfatnog pufera pH 7, 4, dok je jedna skupina razrijeđenih uzoraka u fosfatnom puferu sadržavala 0, 2% (m/v) goveđeg serumskog albumina. Korištenje različitih razrijeđenja i dodatak goveđeg serumskog albumina pri isptivanju stabilnosti je s ciljem približavanja uvjeta in vivo nakon moguće parenteralne primjene miješanih F127/L121 micela. Stabilnost miješanih F127/L121 micela pri različitim razrijeđenjima određena je mjerenjem njihove veličine (dh) i polidisperznosti (PDI) metodom fotonske korelacijske spektroskopije (PCS). S ciljem približavanja uvjetima in vivo, svi uzorci su inkubirani i mereni pri fiziološkoj temperaturi 37oC. Micele u ishodnoj nerazrijeđenoj disperziji optimalne su veličine i prikladnog indeksa polidisperznosti. Razrijeđivanjem (10, 50, 100 x) pripravljene disperzije micela fiziološkom otopinom ili iziotoničnim fosfatnim puferom pH 7, 4 te inkubiranjem pri 37oC veličina micela se nije značajnije mijenjala. Tijekom perioda od 10 dana micele su se pokazale stabilnima. Dodatak 0, 2% (m/v) goveđeg serumskog albumina smanjuje se veličina micela, dok se daljnjim razrijeđivanjem (50 i 100 x) miješane F127/L121 micele dezintegriraju.

Poloksamerske micele važna su skupina terapijskih nanosustava koja se intenzivno istražuje, ponajviše u svrhu terapije tumorskih oboljenja. Kako je najveća prepreka u primjeni poloksamerskih micela kao terapijskih sustava njihova fizička i mikrobiološka nestabilnost pri duljem skladištenju u obliku vodenih nanodisperzija, cilj ovog rada bio je pripraviti suhe oblike miješanih Pluronic F127/L121 micela koji će odgovarati zahtjevima za terapijsku primjenu. Miješane Pluronic F127/L121 micele pripravljene su film-metodom i zatim podvrgnute liofilizaciji bez ili uz dodatak krioprotektora trehaloze, manitola, glukoze, sukroze i polivinilpirolidona pri koncentracijama od 1, 2, 5 5 i 10%. Pripravljene micele karakterizirane su s obzirom na veličinu (dh) i indeks polidisperznosti (PDI) metodom fotonske korelacijske spektroskopije (PCS). Liofilizacija bez dodatka krioprotektora rezultira povećanjem veličine i indeksa polidisperznosti miješanih Pluronic F127/L121 micela u usporedbi s liofilizacijom uz dodatak krioprotektora. Trehaloza i manitol u koncentraciji od 1% pokazali su se najuspješnijima u održavanju fizičke stabilnosti miješanih Pluronic F127/L121 micela pri smrzavanju, liofilizaciji i rehidraciji. Rehidrirani uzorci podvrguti su procesu ultrasonikacije čime su dobivene miješanje Pluronic F127/L121 icele jednake ili manje veličine od onih u ishodnoj neliofiliziranoj disperziji.

Trgovačka društva od posebnog državnog interesa su društva imenovana takvima od strane Hrvatskog Sabora, prema čijoj odluci se uz ustanove i izvanproračunske fondove u ovu grupu ubrajaju u pravne osobe od posebnog državnog interesa. Poseban državni interes je opravdan činjenicom da je riječ o trgovačkim društvima iz područja koja su strateški važna za državu i u kojima ona vidi poseban interes za daljnji razvoj. Predmet istraživanja ovog rada je ustanoviti koliko su trgovačka društva od posebnog državnog interesa uistinu profitabilna te postoje li razlike u njihovoj profitabilnosti s obzirom na vlasničku strukturu i veličinu. Istraživanje je provedeno na uzorku od 58 trgovačkih društva za razdoblje od 2007. do 2009. godine. Dobiveni rezultati pokazuju da profitabilnost ovisi o visini udjela državnog vlasništva i veličini trgovačkog društva.

U ovom radu opisan je efikasan postupak skaliranja slike koji uz geometrijske značajke u obzir uzima i sadržaj slike. Algoritam podržava smanjenje i povećanje slike u obje dimenzije. Temelji se na određivanju piksela povezanih u krivulju, čijom se manipulacijom (uklanjanjem ili ubacivanjem) najmanje utječe na strukturu važnih objekata i sadržaj slike. Uzastopnim uklanjanjem (ili ubacivanjem) krivulja jednostavno se mijenja veličina slike na nove dimenzije. Redoslijed i odabir krivulja čuvaju važnu informaciju u slici definiranu energetskom funkcijom. Uz standardno mijenjanje dimenzija, algoritam se može iskoristiti za uklanjanje objekata i naglašavanje sadržaja u slici. Kodiranjem informacije o redoslijedu krivulja u koraku predprocesiranja, omogućuje se kontinuirano mijenjanje dimenzija slike u stvarnom vremenu. Kao dio diplomskog rada, u svrhu testiranja napravljen je program u C# programskom jeziku koji implementira opisani algoritam.

A total of 1,114 tub gurnard (Chelidonichthys lucerna l., 1758) were caught by trawl surveys carried out between May 2005 and March 2007 in the Adriatic Sea (north eastern Mediterranean). Females ranged from 113 to 415 mm TL and males from 128 to 299 mm TL. At 50% maturity, females matured at a fork length of 270 mm, while males matured at 220 mm. The tub gurnards prey mainly crustaceans and fishes. Molluscs are also consumed. A length around 180 mm is a critical size that coincides with the slope to great depths, the migration along the Italian coast towards the Croatian coast, the start of sexual maturity and the change of their main food, from crustaceans to fish., Uhvaćeno je ukupno 1.114 primjeraka lastavice balavice (Chelidonichthys lucerna L., 1758) tijekom kočarenja provedenih između svibnja 2005. i ožujka 2007. u Jadranskom moru (sjeverno istočni Mediteran). Veličina ženki je bila u rasponu od 13 do 415 mm ukupne duljine (TL ), dok je ukupna veličina mužjaka iznosila od 128 do 299 mm (TL ). Dužina pri kojoj 50% populacije dosiže spolnu zrelost, kod ženki iznosi 270 mm, a kod mužjaka 220 mm. Plijen lastavice se pretežito sastoji od rakova i riba. Također su konzumirani i mekušci. Dužina jedinki od oko 180 mm jest kritična u tom smislu jer se podudara sa prelaskom jedinki na život u većim dubinama, početkom migracije uzduž talijanske obale pa prema hrvatskoj obali, početkom spolne zrelosti te sa promjenom u njihovoj glavnoj hrani koja prelazi sa rakova na ribe.

Polimerne micele predstavljaju obećavajući terapijski nanosustav za ciljanu dostavu lijeka. Cilj ovog rada bio je pripraviti i karakterizirati miješane Pluronic F127L121 micele odgovarajućih zahtjeva. Miješane Pluronic F127/L121 micelel pripravljene su metodom direktnog otapanja. Pripravljene miješane Pluronic F127L121 micele su karakterizirane s obzirom na veličinu i indeks ppolidisperznosti. Ispitivanjem veličine miješanih Pluronic F127L121 micela utvrđeno je da u 1% sustavu dobivenom miješanjem ishodnih otopina i potom ultrasoniciranom 120" nastaju najbolje micele, micele koje najbolje odgovaraju postavljenim zahtjevima. Daljnjim razrijeđenjem (10, 50, 100 x) pripravljene disperzije micela fiziološkom otopinom utvrđeno je da veličina micela opada pri razrijeđenju, što pogoduje primjeni sustava na stanice. Razrijeđenjem (10, 50, 100 x) pripravljene disperzije DMEM-om micele sustvarale aglomerate, i veličina im je rasla, što ne odgovara zadanim zahtjevima. Stabilnost miješanih Pluronic F127/L121 micela je ispitivana pri temperaturama od 4, 25 i 37 oC. Utvrđeno je da su micele stabilne 30 dana pri sobnoj temperaturi, na 4 oC nastajali su micelari agregati, što upućuje na nestabilnost sustava staranog na toj temperaturi, dok se micelama staranim na 37 oC veličina prvih nekoliko dana smanjivala, a daljnjim ispitivanjima se nije mijenjala što upućuje na to da se micele u ljudskom organizmu neće raspadati.

This paper presents the results of granulometric analyses of sawdust of thermally modified oak wood and unmodified oak wood sawed on narrow-kerf sash gang saw. Sawdust of dry thermally modified oak, produced during the sawing process on the frame sawing machine PRW 15–M with the feed speed of 0.36 and 1.67 m·min-1, consists of chip granularity in the range from 0.0412 mm to 3.6 mm, whereas the unmodified oak wood sawdust consists of chips in the granularity range from 0.0448 mm to 12.1 mm. In both cases polydispersive fibrils with a strong extension in one dimension were observed. It can be concluded that thermally modified oak sawdust is finer, with a distinct larger participation of the fraction in the granularity range a = 125–500 μm and a slightly increased share of the fraction in the range a = 32–125 μm., U radu su izneseni rezultati granulometrijske analize piljevine termički modificirane i nemodificirane hrastovine. Uzorci piljevine dobiveni su piljenjem modificiranoga i nemodificiranog drva pilom jarmačom male širine propiljka. Piljevina suhe termički modificirane hrastovine, dobivena u procesu piljenja jarmačom PRW 15–M posmičnom brzinom 0,36 i 1,67 m·min-1 sadržava drvne čestice veličine 0,0412 – 3,6 mm a piljevina nemodificirane hrastovine sadržava čestice veličine 0,0448 – 12,1 mm. Može se zaključiti da se piljevina termički modificiranog drva sastoji od sitnijih čestica, sa znatno većim udjelom frakcije čestica veličine a = 125–500 μm i nešto većim udjelom frakcije čestica veličine a = 32–125 μm.

Rad prikazuje odnos struktura poslovne djelatnosti, poslovne organizacije i poslovne aplikativne programske podrške. Opisan je usklađeni terminološki sustav koji se sastoji iz pojmova kojima se mogu opisati i usporediti tri navedene strukture. Prikazan je popis poslovnih djelatnosti podržanih ERP rješenjima, popis nekih funkcijskih područja i poslovnih aktivnosti. Opisane su postojeće metode mjerenja veličine i složenosti poslovne djelatnosti, poslovne organizacije i poslovne aplikativne programske podrške. Dokazuje se da je moguće izraditi model odnosa poslovne djelatnosti, poslovne organizacije i poslovne aplikativne programske podrške iz sljedećih elemenata: poslovnog funkcijskog područja, poslovnog procesa, poslovne aktivnosti, operacije, te modela podataka (tipova entiteta i njihovih atributa). Također, dokazuje se da je moguće izraditi metriku za mjerenje veličine poslovne aplikativne programske podrške pojedinih proizvođača preko podržanih poslovnih djelatnosti, da je moguće izraditi metriku za mjerenje veličine poslovne aplikativne programske podrške preko količine podržanih aktivnosti i operacija te da je moguće izraditi metriku za mjerenje složenosti poslovne aplikativne programske podrške preko složenosti podržanih aktivnosti.

Suspenzije kitozansko-lecitinskih nanočestica s melatoninom pripravljene su injektiranjem etanolne otopine lecitina i melatonina u vodenu otopinu kitozana. Nanočestice su nastale spontano uslijed ionske interakcije između pozitivno nabijenog kitozana i negativno nabijenog lecitina. Pripravljene su i lecitinske vezikule s melatoninom injektiranjem etanolna otopine lecitina i melatonina u pročišćenu vodu. Pripravljene nanočestice razlikovale su se u masenom omjeru lecitina i kitozana (20:1 ; 10:1) te po tipu lecitina (S45 i S100). U svim uzorcima omjer melatonina i lecitina bio je 1:5. Nakon pripreme suspenzija, metodom dijalize uklonjen je neuklopljeni lijek od nanočestica s uklopljenim lijekom. Veličina i zeta-potencijal nanočestica određivani su u dijaliziranim uzoracima prije i nakon dodatka krioprotektora te nakon liofilizacije uz dodatak krioprotektora. Veličina nanočestica u liofiliziranom uzorku određena je nakon resuspendiranja liofilizata u pročišćenoj vodi, a zeta-potencijal nakon resuspendiranja u 10 mM otopini NaCl. Kao krioprotektori korišteni su trehaloza (2, 5%, m/V) i glukoza (1% i 5%, m/V). Srednji promjer nanočestica rastao je s povećanjem udjela kitozana u sustavu i s porastom negativnog naboja lecitina. Redisperzibilnost nanočestica pripravljenih s istim udjelom kitozana, a različitim tipom lecitina bila je bolja kod uzoraka pripravljenih iz lecitina S45 nego iz lecitina S100. Zeta-potencijal nanočestica rastao je s porastom udjela kitozana i lecitina u sustavu. Dodatak krioprotektora i liofilizacija utjecali su na zeta-potencijal nanočestica u svim ispitivanim sustavima. Krioprotektori i liofilizacija manje utječu na zeta-potencijal nanočestica pripravljenih s lecitinom S45 nego na zeta-potencijal nanočestica pripravljenih s lecitinom S100. S povećanjem udjela kitozana u sustavu stabilizira se zeta-potencijal ; kriorotektori i liofilizacija najmanje utječu na zeta-potencijal nanočestica s najvećim udjelom kitozana.

Nanočestice, kao terapijski sustavi, imaju brojne prednosti pred uobičajenim oblicima primjene lijeka. Ti sustavi su korisni za ciljanu dostavu velikog broja bioaktivnih molekula, kao i za postizanje kontroliranog oslobađanja lijeka. Velika pažnja se usmjerava na koloidne pripravke kod polisaharida i lipida. Ti materijali se smatraju biokompatibilnima, biorazgradljivima i sigurnima za primjenu. Cilj ovog istraživanja bio je pripremiti bioadhezivne nanočestice od lecitina i kitozana s uklopljenim melatoninom, te ispitati utjecaj udjela kitozana i tipa lecitina na veličinu i zeta-potencijal nanočestica, te na uspješnost uklapanja lijeka u te nanočestice. Suspenzije nanočestica su pripremljene injektiranjem alkoholne otopine lecitina i melatonina u vodenu otopinu kitozana uz miješanje. Pripravljene nanočestice se može smatrati samoorganizirajućim strukturama koje su rezultat elektrostatske interakcije polikationa kitozana s lecitinom zbog prisutnosti negativno nabijenih komponenti u smjesi lipida. Korištena su tri tipa lecitina (S45, S75 i S100) koja sadržavaju različiti udio fosfatidilkolina, te su priređivani sustavi s različitim masenim omjerom lecitina i kitozana (1:0, 20:1, 10:1 i 5:1). Utjecaj udjela kitozana i tipa lecitina na veličinu i površinski naboj nanočestica je ispitan fotonskom korelacijskom spektroskopijom. Uspješnost uklapanja melatonina u nanočestice je određena metodom dijalize. Odabrana metoda priprave, ionska interakcija lecitina i kitozana, prikladna je za pripravu bioadhezivnih nanosustava s uklopljenim melatoninom. Rezultati su pokazali da veličina i zeta-potencijal nanočestica rastu s uvođenjem kitozana u sustav i s porastom udjela lipida u sastavu korištenog lecitina koji doprinose njegovom negativnom naboju.To je posljedica jačanja interakcije negativno nabijenog lecitina i pozitivno nabijenog kitozana. Zeta-potencijal lecitinskih nanočestica bio je negativan, dok je zeta-potencijal kitozansko-lecitinskih nanočestica bio pozitivan, što ukazuje na prisustvo kitozana na površini nanočestica. Uspješnost uklapanja melatonina u kitozansko-lecitinske nanočestice raste s porastom sadržaja kitozana u pripravku. Melatonin najbolje uklapaju nanočestice pripravljene s lecitinom S45.

Zbog direktnog utjecaja koji kazein ima na strukturu i teksturu sira, veličina njegovih čestica u mlijeku od posebnog je značenja. Usprkos značenju, o veličini i strukturi kazeinskih micela ovčjeg mlijeka vrlo se malo zna. Cilj ovog preliminarnog istraživanja bio je: (i) izmjeriti veličinu kazeinskih čestica u ovčjem mlijeku metodom dinamičkog raspršivanja svjetlosti (Dynamic Light Scattering – DLS), koja se uspješno koristi za određivanje veličine koloidnih čestica u drugim medijima ; (ii) izolirati kazein ; (iii) optimizirati pripremu uzorka za mjerenje. Skupni uzorci ovčjeg mlijeka (n=11), svakih 14 dana prikupljeni su tijekom laktacije istočnofrizijskih ovaca u 2007 godini. Za izolaciju kazeina korištena je modificirana metoda ISO 17997-2:2004 Milk – determination of casein-nitrogen content, Part 2. direct method. Izolirani kazein korišten je za pripremu suspenzija kazeinskih micela u 8M urea puferu čija pH vrijednost je umjerena na pH vrijednost uzoraka mlijeka. Veličina kazeinskih čestica u pripremljenim suspenzijama izmjerena je metodom DLS na instrumentu Zetasizer Nano ZS Malvern, UK opremljenim zelenim laserom (532 nm) na temperaturi od 25 oC i kutu mjerenja od 90 o. Mjerenje je za svaki uzorak ponovljeno 10 puta. Prosječna veličina kazeinskih čestica izoliranih iz mlijeka bila je 143, 39 nm, minimalna 87, 10 nm, a maksimalna 213 nm. S obzirom na utvrđenu veličinu kazeinskih micela može se zaključiti da: (i) DLS metoda je prikladna i pouzdana metoda za mjerenje veličine kazeinskih micela ovčjeg mlijeka ; (ii) modifikacijom standardne ISO 17997-2:2004 metode može se uspješno izolirati kazein za pripremu suspenzije kazeinskih micela (iii) izborom pufera, koncentracije kazeina i pH vrijednosti, optimizirana je priprema uzorka za mjerenje.

Kao što i sam naslov kaže radi se o intervju na temu Božje veličine i milosrđa naspram onih koji uzimaju i otimaju.

Predmet istraživanja je utvrditi prisustvo ličinki Dreissena polymorpha (Pallas, 1771.) na akumulacijskim jezerima HE Dubrava i HE Čakovec i pratiti promjene u njihovom broju i veličini. Istraživanje se sastojalo od terenskog i laboratorijskog rada. Obrađeni su podaci iz 2001. i 2002. godine na po jednoj postaji u svakom jezeru: D2 u HE Dubrava i Č1 u HE Čakovec. U laboratoriju Zoologijskog zavoda provedena su mjerenja veličine i broja ličinki. Broj ličinki na postaji D2 kretao se u rasponu od 5 -63 jed/l (2001.god.) i 2 - 303 jed/l (2002.) te na postaji Č1 u rasponu od 8 - 35 jed/l (2002.). Veličina ličinki na postaji D2 kretala se u rasponu od 40 - 220 um (2001.), 50 - 260 um (2002.) a veličina ličinki na postaji Č1 od 64-130 um (2002.). Utvrđeno je da su ličinke prisutne u akumulacijskim jezerima tijekom čitave godine, a broj i veličina mijenjaju se sezonski.

Knjiga je podijeljena na II dijela. Prvi je dio naslovljen "O usmenoj književnosti", a drugi "Sjećanja i današnjica". U prvom dijelu autorica govori o: pričama i povijesti ; mizoginim pričama ; pričanju o pričama ; dvjema mediteranskim zbirkama pripovijedaka ; mediteranskom aspektu usmene književnosti, tragovima konavoskoga pričanja ; "puški od smriča" ; uporabi narodne pjesme te o bajci o Ivici i Marici. U drugom dijelu Maja Bošković Stulli piše o svome životu: Krleži u žarištu nekih davnih mladića ; sjećanjima na sestru Magdu ; o sudbini obitelji itd. Iznimna je to knjiga velike znanstvenice i velike osobe Maje Bošković Stulli.

Siva ekonomija pristuna je u svim društvima bez obzira na njihovo društveno i političko uređenje, ali ipak između pojedinih društava postoje značajne razlike u njenom obliku i obujmu. U radu su analizirane veličine i struktura sive ekonomije u zemljama planske privrede, zemljama tržišne privrede i u zemljama u razvoju. U kapitalističkoj privredi proizvođač se susreće s većim nepovjerenjem kupaca i otežanim uvjetima distribucije. Uspješan je samo ako je konkuretntan cijenom, kvalitetom, vremenom proizvodnje robe ili ostvarenja usluge. Sve navedeno gotovo da nema značenja u socijalističkim planskim privredama, gdje su cijene neelastične zbog kronične nestašice roba na tržištu u čijem ublažavanju značajnu ulogu ima neslužbeno gospodarstvo. Na njegov porast u tim zemljama također su utjecali ideološka podozorivost prema privatnom poduzetništvu, nedovoljna razvijenost uslužnog dijela gospodarstva, izuzetno visok porezni teret koji je poticao neprijavljivanje ili djelomično prijavljivanje ostvarenog poslovanja i niske plaće tako da su zaposleni tražili mogućnost dodatne zarade. Cjelokupne društvo bilo je čvrsto nadzirano, regulirano i birokratizirano, što je sve pogodovalo razvoju neslužbenog gospodarstva. Uspješnim budućim gospodarskim razvojem zemalja koje su u procesu tranzicije, uvelike će nestati razlozi postojanja neslužbenog gospodarstva.Za razvijene industrijske zemlje smatra se da postoje dva najvažnija razloga nastanka sive ekonomije: to je želja domaćinstva da zadrži visinu postojećeg prihoda kojem prijeti smanjivanje uslijed inflacije i nastojanje da se poveća realni raspoloživi prihod izbjegavanjem plaćanja poreza. U razvijenoj tržišnoj privredi značenje sive ekonomije određeno: postojećim tehnološkim razvojem i strukturom, strukturom troškova, ulogom zakonske regulative i mogućnošću povećanja fleksibilnosti korištenih inputa. Najizraženije obilježje sive ekonomije u razvojenom tržišnom gospodarstvu jest da se ona koristi zbog niže cijene proizvodnje i prodaje. Neformalan rad uglavnom ne predstavlja alternativu formalnom radu, jer postoji velika povezanost formalnog rada u poduzeću i neformalnog izvan njega. Siva ekonomija se ne može promatrati kao izrazitiji ublaživač za zbrinjavanje nezaposlenih evidentiranih osoba i onih koji su zbog najrazličitijih razloga izvan svijeta rada, već ona samo pojačava postojeće razlike u društvu.Iako različite metode i više istraživanja različito ocjenjuju opseg neslužbenog gospodarstva u pojedinim zemljama, jednoznačno je pokazano da ono raste brže nego službeno. To se u najvećoj mjeri pripisuje pojačanom utjecaju državne regulative ekonomskog života. Stalni porast i veće relativno značenje neslužbenog u odnosu na službeno gospodarstvo, znači u povećanoj mjeri nepoštivanje zakona i vladinih regulativa. To zahtijeva da se preistiptaju zakonska rješenja i pojačaju odgovarajuće ekonomsko-političke strategije društva. Samnjivanje državne regulativne ekonomskog života i ublažavanje kartelističkog ponašanja u utvrđivanju nadnica i plaća, razbijanje monopolskih struktura koje otežavaju ulazak novih poduzentika i otežavaju zapošljavanje trebalo bi smanjiti obujam neslužbenog gospodarstva. S druge strane, povećana ili trajna nezaposlenost, povezana s nefleksibilnim službenim tržištem rada, visoki troškovi proizvodnje u službenom gospodarstvu, promjene u trajanju formalnog rada, produženo prosječno trajanje života uz nesigurne ili male mirovine, pridonose povećanju ponude radne snage spremene za djelatnost u neslužbenom gospodarstvu, Ono je, nadalje, potaknuto relativno visoko utvrđenom minimalnom nadnicom koja onemogućava ili nedovoljno stimulira zapošljavanje nezaposlenih osoba u službenom gospdoarstvu, kao i značajnim ograničavanjem mogućnosti zapošljavanja stranih radnika u službenom gospodarstvu, te je za sve njih neslužbeno gospodarstvo jedini način ekonomskog aktiviranja. Kako se na ovom području u dogledno vrijemene mogu očekivati bitnije promjene, po mišljenju većine stručnjaka neslužbeno će gospodarstvo ostati rastući fenomen razvijenih zemalja u bližoj budućnosti.Dugoročno, daljnji tehnološki razvoj vjerojatno će smanjiti neslužbeno gospodarstvo, prije svega ograničiti rad na "crno" i u "fušu". Suvremeno tehnološki opskrbljeno i dobro organizirano službeno gospodarstvo sigurno je nadmoćnije od ipak neorganizirane neslužbene ekonomije.