Search

Cilj rada bio je poučiti buduće profesore kemije metodologiji istraživanja u obrazovanju i na tom temelju razviti vlastite strategije, plan i provedbu istraživanja zadane problematike. 1. Rad sadrži temeljni pregled metoda istraživanja u obrazaovanju. 2. Analizirani su i uspoređeni razredbeni ispiti iz kemije provedeni proteklih godina na nakoliko 'kemijskih' fakulteta po područjima ispitivanja i traženim obrazovnim ishodima. 3. Dobiveni rezultati uspoređeni su s područjima ispitivanja i obrazovnim ishodima traženim na probnoj državnoj maturi iz kemije 2009. godine i s Ispitnim katalogom kemije za prvu državnu maturu 2010. godine.

Cilj rada je problematizirati prediktivnu valjanost razredbenih postupaka pri prijemu kandidata na visokoškolske ustanove. Uobičajena praksa određivanja apriornih udjela pojedinih komponenata razredbenog postupka provjerena je na empirijskim podacima tako da je utvrđena prediktivnost i udio pojedinih dijelova razredbenog postupka na konačni plasman kandidata na listi i uspoređena s očekivanjima postavljenim u apriornim postavkama procedure. Rezultati na pojedinim testovima znanja, bodovi stečeni na osnovu srednjoškolskog uspjeha te rezultati u testu intelektualnih sposobnosti dovedeni su u vezu s konačnom rang kandidata kako bi se utvrdilo imaju li pojedine komponente udio u konačnoj rang listi adekvatan apriornim postavkama procedure. Odstupanja su dovedena u vezu s varijabilitetom pojedinih mjernih procedura i međusobnom koreliranošću istih. Posebna pažnja posvećena je testiranju vremenskih fluktuacija kako bi se provjerilo u kojoj je mjeri razredbena procedura stabilna i istovjetna u međugeneracijskoj usporedbi.

Iz godine u godinu prolaznost na razredbenim ispitima za upis na stručne studije Medicinskog fakulteta sve je lošija. Najveći broj pristupnika prijavljenih za upis na stručne studije čine oni koji su završili stručne škole zdravstvenog smjera. Usporedba uspjeha iz različitih predmeta koji se testiraju prilikom upisa (kemija, biologija, fizika, anatomija, fiziologija) pokazala je da je najlošiji uspjeh upravo iz fizike. Pitamo se što je uzrok tome? Jedan od uzroka je najvjerovatnije to što je fizika prema nastavnom planu i programu stručnih škola zdravstvenog smjera zasupljena samo u prve dvije ili najviše tri godine. Osim toga vremenski razmak između mature i polaganja razredbenih ispita sve je kraći pa se pristupnici ne stignu dobro pripremiti. Među predmetima koji se polažu na maturi najčečće nije fizika. Stoga učenici kako bi se bolje pripremili za predstojeći razredbeni ispit vrlo često uzimaju satove poduka iz fizike. Smatramo da bi bilo bolje i efikasnije kada bi same škole omogućile učenicima koji su zainteresirani za nastavak školovanja da u zadnjoj godini srednjoškolskog obrazovanja izaberu fiziku kao izborni predmet. Također potrebno je povećati vremenski razmak između mature i razredbenog ispita ili pak uvesti državne mature i u potpunosti izbaciti razredbene ispite.

Istraživanje provedeno na četrdesetak testova iz matematike na razredbenim ispitima na pojedinim tehničkim fakultetima pokazalo je da ti testovi ponekad sadrže takve zadatke s kojima nešto nije u redu. Porvedeno istraživanje pokazuje da takvih "zadataka" ima prosječno 1, 3 po testu. Za ilustraciju je odabrano nekoliko primjera s prošlogodišnjih razredbenih ispita.