O valjanosti razredbenog ispita na Hrvatskim studijima

Cilj rada je problematizirati prediktivnu valjanost razredbenih postupaka pri prijemu kandidata na visokoškolske ustanove. Uobičajena praksa određivanja apriornih udjela pojedinih komponenata razredbenog postupka provjerena je na empirijskim podacima tako da je utvrđena prediktivnost i udio pojedinih dijelova razredbenog postupka na konačni plasman kandidata na listi i uspoređena s očekivanjima postavljenim u apriornim postavkama procedure. Rezultati na pojedinim testovima znanja, bodovi stečeni na osnovu srednjoškolskog uspjeha te rezultati u testu intelektualnih sposobnosti dovedeni su u vezu s konačnom rang kandidata kako bi se utvrdilo imaju li pojedine komponente udio u konačnoj rang listi adekvatan apriornim postavkama procedure. Odstupanja su dovedena u vezu s varijabilitetom pojedinih mjernih procedura i međusobnom koreliranošću istih. Posebna pažnja posvećena je testiranju vremenskih fluktuacija kako bi se provjerilo u kojoj je mjeri razredbena procedura stabilna i istovjetna u međugeneracijskoj usporedbi.