Search

Hrvatska ima vrlo povoljne agoekološke uvjete za proizvodnju kvalitetnog sjemena blitve. Blitva uz grašak i grah ima najveći značaj u proizvodnji sjemena povrća u Hrvatskoj. Sjeme blitve najviše se proizvodi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj u Podravini. Sjeme blitve se izvozi u Italiju i Sloveniju, a također se pakirano sjeme uvozi i distribuira po Hrvatskoj. Ukupna proizvodnja sjemena blitve u razdoblju od 15 godina od 2002. do 2016. godine iznosila je 330 t, što prosječno iznosi 22 t godišnje. Sjemenaka blitva se u Hrvatskoj proizvodi na prosječnoj površini od 11, 83 ha godišnje. Ovisno o agroklimatskim prilikama, prosječni prinosi sjemena blitve varirali su od 978 kg/ha 2003. godine, do 2355 kg/ha 2002. godine. U promatranom razdoblju prosječni prinos sjemena blitve u Republici Hrvatskoj iznosio je 1857 kg/ha. Hrvatska može proizvesti dovoljne količine kvalitetnog sjemana blitve i za vlastite potrebe i za izvoz.

Blitva je trenutno najraširenija povrtna vrsta u proizvodnji sjemena u Hrvatskoj, ispred graha i graška. Kvalitetno sjeme glavni je preduvjet za uspješnu proizvodnju blitve. Sjemenska blitva se u Republici Hrvatskoj od 2011. do 2015. godine proizvodila na 55, 42 ha dok je ukupna proizvodnja sjemena u promatranih 5 godine iznosila 109.566 t, što je prosječno 21.913 t godišnje. Prosječni prinosi sjemena blitve kretali su se od 1.592 kg/ha (2011. godine) do 2.235 kg/ha (2014. godine). U analiziranom razdoblju prosječni prinos sjemena blitve iznosio je 1.977 kg/ha. Sjeme blitve najviše se proizvodi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj (Podravini) na prosječnoj površini od 11, 08 ha godišnje. Klimatski uvjeti sjeverozapadne Hrvatske i primjenjivana tehnologija proizvodnje sjemena blitve osiguravaju stabilne i visoke prinose te visoku kakvoću sjemena.

Površine i urodi suncokreta u Republici Hrvatskoj su značajno variraju, kao u merkantilnoj tako i u sjemenskoj proizvodnji. U prosjeku od 2006.-2015. u merkantilnoj proizvodnji požeto je u prosjeku 32, 875 ha (od 20615 do 44157 ha). Prosječni prinos zrna u tom razdoblju bio je 2, 85t/ha, dok je najveće proizvodnja i prinos suncokreta bio u 2013.godini (44152ha i prosječan prinos zrna 3, 45t/ha). Slično merkantilnoj proizvodnji, u tom razdoblju proizvodnja sjemena suncokreta je isto varirala, jer rezultati proizvodnje suncokreta tekuće godine značajno utječu na sjetvene površine merkantilne proizvodnje slijedeće godine, što je vezano za sjetvene površine u proizvodnji sjemena. U proizvodnji sjemena bitni su vremenski uvjeti proizvodnje (količina i raspored oborina), prisustvo bolesti i štetnika u polju i sadržaj ulja u zrnu (genotip). Hibridi suncokreta u nepovoljnim proizvodnim godinama uslijed napada različitih uzročnika bolesti imaju značajno smanjene uroda i kakvoće sjemena Zbog toga je oplemenjivački rad na suncokretu usmjeren na stvaranju nove genetske varijabilnosti koja je omogućila stvaranje hibrida visokog potencijala za urod zrna kao u merkantilnoj tako i u sjemenskoj proizvodnji. Tako proizvođači ostvaruju visoke i stabilne urode kroz koje će ostvarivati i pozitivne financijske rezultate-rentabilnost gospodarstva. Istraživanjem je analizirana proizvodnja Os hibrida suncokreta Luka i Apolon u vremenskom razdoblju od 2010. do 2015. godine na lokalitetu Županja. Prema podacima istraživanja je utvrđeno da prinos i kakvoća sjemena značajno varira o količini oborina i temperaturnom režimu tijekom proizvodne godine. Najmanji prinos i kakvoća sjemena oba hibrida suncokreta ostvareno je u 2011. godini, najveći prinos i kakvoća sjemena bila je u proizvodnoj 2013. godini.

Uspješni programi oplemenjivanja bilja, koji se danas izvode u Republici Hrvatskoj u državnim ustanovama i privatnim poduzećima, utemeljeni su na stoljetnoj tradiciji i akumuliranom znanju, što je preduvjet stvaranja novih kultivara (sorata i hibrida) poljoprivrednog bilja čija se konkurentnost uspoređuje s rezultatima vrlo moćnih svjetskih kompanija. Razvijeni domaći sortiment svojim visokim gospodarskim vrijednostima pridonosi razvoju i unapređenju domaće poljoprivredne proizvodnje te razvoju i unapređenju prehrambene industrije, što u konačnici pridonosi povećanju nacionalnog ekonomskog profita. Od ratarskih kultura najviše je zapaženih rezultata postignuto na kukuruzu, pšenici, ječmu, soji, suncokretu, lucerni i stočnom grašku, jer su mnogi kultivari (sorte i hibridi) priznati u zemljama Europske unije i u mnogim drugim zemljama koje su u bližem okruženju ili čak izvan europskog kontinenta (Turska, Rusija, Iran, Kazahstan). Razvoj novih kultivara primjenom domaće znanosti i stručnosti preduvjet je za razvoj sjemenarstva na velikom tržištu Europske unije i svijeta, što će pomoći razvoju znanosti i struke, povećati zaposlenost i unaprijediti gospodarstvo. Za tržišnu konkurentnost na domaćem i vanjskom tržištu, osim postizanja kakvoće sjemena propisane zakonima i pravilnicima, važno je imati stabilnu proizvodnju u smislu prinosa sjemena i ukupne količine sjemena sukladne poslovnim planovima. Elementarne nepogode čest su uzrok velikih variranja prinosa u proizvodnji merkantila, što se još više odražava na prinose sjemena, posebice na proizvodnju sjemenskog kukuruza. Prinos sjemenskog kukuruza u Republici Hrvatskoj u razdoblju 2001. – 2012. godine varirao je od 881 kg/ha na 3.453 ha (2012. god.) do 3.127 kg/ha na 5.702 ha (2009. god.), a vrlo niski prinosi sjemena kukuruza ostvareni su 2003. godine (1.573 kg/ha) i 2011. godine (1.624 kg/ha). Dakle godine 2003., 2011. i 2012. bile su izrazito sušne, što je uz visoke temperature zraka u najosjetljivijim fenofazama smanjilo prinos sjemenskog kukuruza, a na velikim površinama i uništilo tu proizvodnju. Prinosi sjemena drugih ratarskih kultura u Republici Hrvatskoj manje su varirali. U sjemenskoj proizvodnji soje prinos je u razdoblju 2001. – 2012. godine varirao od 2.237 kg/ha na 3.412 ha (2012. god.) do 3.382 kg/ha na 2.800 ha (2004. god.). Veća proizvodnja sjemenskog suncokreta u istom razdoblju ostvarena je 2008. godine (1.865 kg/ha na 226 ha) i 2012. godine (1.444 kg/ha na 572 ha). Suncokret i lucerna u godinama sušnog ljeta i u aridnijim područjima postižu veće prinose sjemena. Prinosi sjemena ozimih strnih žitarica uglavnom su stabilni, a veće smanjenje bilo je samo u 2003. godini, što je posljedica izrazite suše. Prirodni resursi Republike Hrvatske (blizina velikih rijeka) pružaju velike mogućnosti za ublažavanje velikih variranja prinosa. Stoga smatramo da postoje mogućnosti povećanja i stabilizacije proizvodnje sjemena ratarskih kultura, posebice kukuruza, što nas može učiniti konkurentnim na svjetskom tržištu uz bolje iskorištenje ljudskih, prirodnih i infrastrukturnih potencijala Republike Hrvatske.

Kvalitetno sjeme osnovni je preduvjet za uspješnu proizvodnju blitve. Blitva je trenutno najraširenija povrtna vrsta u proizvodnji sjemena u Hrvatskoj, ispred graha i graška. Ukupna proizvodnja sjemena blitve u razdoblju od 2010. do 2013. godine iznosila je 84, 8 tone, što prosječno iznosi 21, 2 t godišnje. U istom razdoblju prosječni prinos sjemena blitve iznosio je 1, 9 t/ha. Sjeme blitve najviše se proizvodi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj (Podravini) na prosječnoj površini od 11, 23 ha godišnje. Blitva je rijetka povrtna kultura čije se sjeme većinom proizvodi u Hrvatskoj. Dio sjemena se izvozi, najviše u Italiju i Sloveniju. Od 2010. do 2013. godine ukupno je izvezeno sjemena blitve 39.000 kg. Najviše je izvezeno u 2013. godini 15.000 kg, a u 2010. godini sjeme blitve se nije izvozilo iz Hrvatske Prosječno je u promatranom razdoblju izvezeno 9.750 kg godišnje. Od 2010. do 2013. godine izvezeno je 39 tona sjemena blitve, a što predstavlja 46% ukupne proizvodnje koja je iznosila 84, 8 tona Agroekološki uvjeti sjeverozapadne Hrvatske i primjenjivana tehnologija proizvodnje sjemena blitve osiguravaju visoke prinose i visoku kakvoću sjemena.

The Czech Republic has been EU member since 2004. Nowadays it is possible to evaluate the concrete influence of that joining to the national seed sector volume and productivity. Several important areas which had an important impact on seed sector development are defined. Those are: the development and changes in the structure of the agricultural production, concentration of the capital and the change of the competition environment, harmonization of the seed legislation and Plant Breeder’s Right. National varieties share has permanently decreasing trend due strong competitive pressure on the market caused by free market of varieties listed in the Common Catalogue and by registration of the productive foreign varieties of which sale is supported by long-standing marketing experience of the strong multinational companies. The breeding of some crops was definitely stopped or restricted (sugar beet, flax, triticale). The development of the new legislative for EU seed sector in the direction of centralisation could cause next problems for domestic national breeding companies., Članicom Europske unije Republika Češka postala je 2004. godine. Sada je moguće procijeniti konkretan utjecaj pridruživanja na veličinu nacionalnog sektora sjemenarstva i njegovu produktivnost. U radu je obrađeno nekoliko područja koja su imala značajan utjecaj na razvoj sektora sjemenarstva. To su razvoj i promjene u strukturi poljoprivredne proizvodnje, koncentracija kapitala i promjene konkurentskog okruženja te usklađivanje zakonodavstva na području sjemenarstva i oplemenjivačkog prava. Udjel domaćih sorti konstantno se smanjuje uslijed jake konkurencije na tržištu uzrokovane slobodnim korištenjem sorti sa Zajedničkog kataloga i registracijama produktivnih stranih sorti čija je prodaja podržana dugogodišnjim tržišnim iskustvima jakih multinacionalnih kompanija. Oplemenjivački rad na nekim poljoprivrednim kulturama je prekinut ili je jako reduciran (šećerna repa, lan, tritikale). Razvoj novog zakonodavstva u sektoru sjemenarstva Europske unije usmjeren na centralizaciju može uzrokovati daljnje probleme domaćim oplemenjivačkim tvrtkama.

Kvalitetno sjeme osnovni je preduvjet za uspješnu proizvodnju blitve. Blitva je iza graška i graha treća kultura po značaju u proizvodnji sjemena povrća u Hrvatskoj. Sjeme blitve najviše se proizvodi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj (Podravini) na prosječnj površini od 15,5 ha godišnje. Ukupna proizvodnja sjemena blitve u razdoblju od 2001. do 2008. godine iznosila je 198 t, što prosječno iznosi 28 t godišnje. U istom razdoblju prosječni prinos sjemena blitve iznosio je 1,9 t/ha. U Hrvatskoj je od 2001. do 2008. godine deklarirano ukupno 239 t sjemena blitve, što u prosjeku iznosi 34 t godišnje. Iz domaće je proizvodnje u proteklih 7 godine deklarirano od 164 t sjemena blitve, a što je prosječno 23 t godišnje. U istom je razdoblju iz uvoza deklarirano 76 t sjemena blitve što prosječno iznosi 11 t godišnje. Hrvatska zadovoljava svoje potrebe za sjemenom blitve iz domaće proizvodnje sa prosječno 68%, a 32% se uvozi. Od 2005. do 2008. godine iz Hrvatske je izvezeno ukupno 39 t sjemena blitve što je prosječno 10 t godišnje. U Hrvatskoj se većinom proizvodi sjeme blitve kategorije „certificirano sjeme“, a uvozi kategorija „standardno sjeme“. Agroekološki uvjeti sjeverozapadne Hrvatske i primjenjivana tehnologija proizvodnje sjemena blitve osiguravaju visoke prinose i visoku kakvoću sjemena., Quality seed is a basic postulate for successful Swiss chard production. After the pea and bean Swiss chard is second important vegetable in seed production in Croatia. Production of Swiss chard seed is the most spread in north-west part of Croatia where the seed are grown on average 15,5 ha yearly. During the last seven years in period 2002 – 2008 total Swiss chard seed production in Croatia was 198 t, what is yearly production of 28 t. Average yield of seed in this period was 1,8 t/ha. In same period in Croatia 239 t of Swiss chard seed was certificated what is 34 t yearly. From domestic production during last seven years was certificated 164 t what is in average 23 t yearly. From import in same period was certificated 75 t of Swiss chard seed or in average 11 t yearly. Croatia is self sufficient in Swiss chard seed production with 68% while 32% of needs are necessary to import. In period 2005 – 2008 from Croatia was exported 39 t of Swiss chard seed what is in average 10 t yearly. In Croatia there are mostly as a category certificated Swiss chard seed production while imported seed is exclusively standard seed category. Agro ecological conditions in north-west part of Croatia and used technology ensuring production of high yield and high quality of Swiss chard seed.

Kvalitetno sjeme osnovni je preduvjet za uspješnu proizvodnju blitve. Blitva je iza graška i graha treća kultura po značaju u proizvodnji sjemena povrća u Hrvatskoj. Sjeme blitve najviše se proizvodi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj (Podravini) na prosječnj površini od 15, 5 ha godišnje. Ukupna proizvodnja sjemena blitve u razdoblju od 2001. do 2008. godine iznosila je 198 t, što prosječno iznosi 28 t godišnje. U istom razdoblju prosječni prinos sjemena blitve iznosio je 1, 9 t/ha. U Hrvatskoj je od 2001. do 2008. godine deklarirano ukupno 239 t sjemena blitve, što u prosjeku iznosi 34 t godišnje. Iz domaće je proizvodnje u proteklih 7 godine deklarirano od 164 t sjemena blitve, a što je prosječno 23 t godišnje. U istom je razdoblju iz uvoza deklarirano 76 t sjemena blitve što prosječno iznosi 11 t godišnje. Hrvatska zadovoljava svoje potrebe za sjemenom blitve iz domaće proizvodnje sa prosječno 68%, a 32% se uvozi. Od 2005. do 2008. godine iz Hrvatske je izvezeno ukupno 39 t sjemena blitve što je prosječno 10 t godišnje. U Hrvatskoj se većinom proizvodi sjeme blitve kategorije „certificirano sjeme“, a uvozi kategorija „standardno sjeme“. Agroekološki uvjeti sjeverozapadne Hrvatske i primjenjivana tehnologija proizvodnje sjemena blitve osiguravaju visoke prinose i visoku kakvoću sjemena.

U radu je opisana proizvodnja i dorada sjemena šećerne repe u tvrtki KWS, Njemačka. Današnje sorte šećerne repe odlikuju se visokom klijavošću i visokom energijom klijanja, što rezultira manjom potrošnjom sjemena po hektaru i većom proizvodnjom šećera po hektaru. Proizvodnja sjemenske šećerne repe za KWS provodi se u gotovo idealnim klimatskim uvjetima u Francuskoj i Italiji po metodi proizvodnje sjemena iz presadnica i metodi proizvodnje sjemena izravnom sjetvom. Proizvedeno, primarno očišćeno sjeme šećerne repe doprema se u doradbeni centar KWS-a u Einbecku, Njemačka, gdje se dalje dorađuje. Uz klasične metode dorade sjemena, u KWS-u je razvijena i nova EPD (Early Plant Development) metoda dorade sjemena koja omogućuje brži početni porast repe i ujednačeni sklop., The paper describes the production and seed processing of sugar- beet in KWS company, Germany. Present- day species of sugar- beet are characterized with high germinativeness and high energy of germination, which results in smaller consumption of seed per acre and a higher production of sugar per acre. The production of seminal sugar- beet for KWS is carried out in almost ideal climatic conditions in France and Italy by the method of seed production from replanted plants and the method of seed production by direct sowing. The produced, primarily refined seed of sugar- beet is delivered to the seed processing center in Einbeck, Germany, where it is further processed. Together with classic methods of seed processing, the new EPD (Early Plant Development) method of seed processing was developed in KWS and it enables a quicker starting growth of beet and an equable system.

Istraživanjem je prikazana proizvodnja sjemena u Republici Hrvatskoj od njezinih početka, trenutnog stanja do budućeg razvoja. Za prikaz su odabrane važnije sastavnice proizvodnje kao i vremenska razdoblja koja su obilježila proizvodnju sjemena u R.H. U Hrvatskoj je danas godišnja proizvodnja sjemena na oko 30.000 ha s proizvodnjom oko 200.000 t sjemena Istraživanjem su obuhvaćene potrebe za sjemenom, organizacija sjemenske proizvodnje, površine za sjemensku proizvodnju, doradbeni kapaciteti, distribucija, cijena, izvoz i uvoz sjemena., This investigation show seed production in Croatia from begining to the present state and future possibilities. Research emphasize important seed productions as well as specific time period. Present seed production in Croatia is organized on 30 000 ha and approximatly 200 000 t grain yield per year. Investigation included seed request, organization of seed production, seed production areas, seed processing capacity, distribution, costs, seed export and import.

Cilj rada bio je analizirati postojeće stanje proizvodnje sjemena krmnog bilja u proteklom petogodišnjem razdoblju (2000./01.-2004./05.) i procjeniti mogućnosti te proizvodnje u Republici Hrvatskoj. U 2005. godini ukupne količine deklariranog sjemena krmnog bilja povećale su se u odnosu na 2001. godinu za 367 143,7 kg, tj. za 23,41%. Istodobno, udio količina deklariranog sjemena domaćih kultivara se smanjio s 24,81 na 17,70%. Od ukupno 41 različite biljne vrste krmnog bilja čije se sjeme može naći na tržištu, 16 je moguće umnožavati sjemenom domaćih kultivara. No, u 2005. godini, u odnosu na 2001. godinu, udio količina sjemena domaćih kultivara u ukupnoj količini deklariranog sjemena se smanjio za 10 od 16 navedenih biljnih vrsta, i to za od 8,49 (Trifolium pratense L.) do 45,00% (Phleum pratense L.). Rezultati ukazuju da nacionalni program proizvodnje sjemena krmnog bilja nije razrađen, niti u organizacijskom, niti i u financijskom pogledu. Prema zasijanim površinama i udjelu na oranicama i vrtovima proizvodnja krmnog bilja se nalazi odmah iza proizvodnje žitarica. Klimatski uvjeti za proizvodnju sjemena krmnih kultura su odgovarajući. Glede toga, mogućnosti za proizvodnju sjemena krmnog bilja su dobre. Za rješavanje postojećih problema potrebna je prilagodljiva strategija razvitka koja će ojačati proizvodnju sjemena krmnog bilja na bazi potrebne proizvodnje krmnog bilja i unaprijediti područja od edukacije, organizacije i unapređenja metoda proizvodnje do razvoja sustava potpore i tržišta., The aim of the paper was to analyse the present state of forage crops seed production in the last five years period (2000/2001-2004/2005), and to evaluate the possibilities of that production in the Republic of Croatia. In 2005, compared with 2001, a total amount of declarated forage crops seed was increased for 367 143.7 kg, i.e. 23.41%. At the same time, the share of declarated amount of domestic cultivars seed decreased from 24.81 to 17.70%. Of 41 different plant species of forage crops whose seed was declarated, for 16 is possible to multiply seed by domestic cultivars. But from 2001 to 2005 the share of declarated amount of domestic cultivars seed for 10 of 16 mentioned plant species was decreased from 8.49 (Trifolium pratense L.) to 45.00% (Phleum pratense L.). Data indicated that the national forage crops seed production program has not been fully designed either in the organizational or financial aspect. The areas of arable land and gardens under forage crops stands follow the areas under cereals. Climatic conditions for forage crops seed production are adequate. Therefore, there are good possibilities for forage crops seed production. Adjustable strategy of development could improve the forage crops seed production at the base of required forage crops production and enhance the areas from education, organization, and production methods improvement to system of subsidies and market development.

SAŽETAK Istraživanjem je prikazana proizvodnja sjemena u Republici Hrvatskoj od njezinih početka, trenutnog stanja do budućeg razvoja. Za prikaz su odabrane važnije sastavnice proizvodnje kao i vremenska razdoblja koja su obilježila proizvodnju sjemena u R.H. U Hrvatskoj je danas godišnja proizvodnja sjemena na oko 30.000 ha s proizvodnjom oko 200.000 t sjemena Istraživanjem su obuhvaćene potrebe za sjemenom, organizacija sjemenske proizvodnje, površine za sjemensku proizvodnju, doradbeni kapaciteti, distribucija, cijena, izvoz i uvoz sjemena.

Cilj rada bio je analizirati postojeće stanje proizvodnje sjemena krmnog bilja u proteklom petogodišnjem razdoblju (2000./01.-2004./05.) i procjeniti mogućnosti te proizvodnje u Republici Hrvatskoj. U 2005. godini ukupne količine deklariranog sjemena krmnog bilja povećale su se u odnosu na 2001. godinu za 367 143, 7 kg, tj. za 23, 41%. Istodobno, udio količina deklariranog sjemena domaćih kultivara se smanjio s 24, 81 na 17, 70%. Od ukupno 41 različite biljne vrste krmnog bilja čije se sjeme može naći na tržištu, 16 je moguće umnožavati sjemenom domaćih kultivara. No, u 2005. godini, u odnosu na 2001. godinu, udio količina sjemena domaćih kultivara u ukupnoj količini deklariranog sjemena se smanjio za 10 od 16 navedenih biljnih vrsta, i to za od 8, 49 (Trifolium pratense L.) do 45, 00% (Phleum pratense L.). Rezultati ukazuju da nacionalni program proizvodnje sjemena krmnog bilja nije razrađen, niti u organizacijskom, niti i u financijskom pogledu. Prema zasijanim površinama i udjelu na oranicama i vrtovima proizvodnja krmnog bilja se nalazi odmah iza proizvodnje žitarica. Klimatski uvjeti za proizvodnju sjemena krmnih kultura su odgovarajući. Glede toga, mogućnosti za proizvodnju sjemena krmnog bilja su dobre. Za rješavanje postojećih problema potrebna je prilagodljiva strategija razvitka koja će ojačati proizvodnju sjemena krmnog bilja na bazi potrebne proizvodnje krmnog bilja i unaprijediti područja od edukacije, organizacije i unapređenja metoda proizvodnje do razvoja sustava potpore i tržišta.

Proizvodnja sjemena krmnog bilja združen je sustav niza elemenata koji direktno ili indirektno utječu na razinu i uspješnost proizvodnje.Cilj rada bio je valorizacija postojećeg stanja(I) i procjena mogućnosti proizvodnje sjemena krmnog bilja(II) u Republici Hrvatskoj.U 2004. godini ukupne količine deklariranog sjemena krmnog bilja povećale su se u odnosu na 2000.godinu za 418 207, 5 kg, tj.za 34, 81%.Isodobno, udio količina deklariranog sjemena domaćih kultivara se smanjio s 24, 81 na 18, 27%.Rezultati ukazuju da nacionalni program proizvodnje sjemena krmnog bilja nije razrađen, kako u organizacijskom, tako i u financijskom pogledu.Klimatski uvjeti za proizvodnju sjemena krmnih kultura su odgovarajući.Glede toga, mogućnosti za proizvodnju sjemena krmnog bilja su dobre, a organiziranijim i aktivnijim pristupom problemima može se dijelom neutralizirati izgubljeno vrijeme.

Na području Županje tradicionalno se sjeme proizvodi i dorađuje u tvrtki Mednik d.d. sada Meretine d.o.o. Županja. Zadnjih 20-30 godina na ovim površinama proizvodilo se sjeme svih ratarskih kultura a danas je zbog nedostatka zemljišnih površina sjemenska proizvodnja svedena na: kukuruz, pšenicu, soju i nešto manje zob, raž, pšenoraž, lucernu i sl. Doradbeni kapacitet za sjeme u Bošnjacima znatno (pet puta) nadmašuje našu proizvodnju na 750 ha. Do pojave privatizacije imali smo oko 4, 000 ha i uspješno smo proizvodili sjeme u plodoredu i izolaciji poštivajući sve zakonitosti agronomske znanosti i struke. U ovom radu osvrnut ćemo se na proizvodnju sjemena dvije najvažnije kulture u našem sjemenarstvu, pšenicu i soju. Proizvodnja sjemena varira po kultivarima ali i godinama. U zadnjih pet godina najniža proizvodnja sjemena ostvarena je 2003. godine i to 46.21 dt/ha a najviša 2004. godine 62.00 dt/ha. Najnižu proizvodnju sjemena soje ostvarili smo 2003. godine (suša) od 19.90 dt/ha a najveću 2004. godine 31.80 dt/ha. Proizvodnja sjemena pšenice i soje ostvaruje dobit, ali njihove merkantilne proizvodnje na granici su pozitivnog rezultata. Razlog za ovo je taj što su najbolje površine date seljacima, a nama je ostao "prsten" oko grada Županje, uglavnom neuređene ili slabo plodne površine gdje su nužni ozbiljniji agronomski zahvati.

Proizvodnja sjemena u PP Orahovici varirala je posljednjih 20-30 godina od 500 do 1, 500 ha a danas se u prosjeku organizira na približno 800 ha godišnje. Prije 20-30 godina sjemenarilo se na desetak kultura a danas je sjemenarstvo svedeno na četiri kulture i to: pšenica, ječam, kukuruz i soja te povremeno zob i pšenoraž. Sjemenske pšenice sijemo najviše, u prosjeku oko 400 ha a ostvarujemo dorađenog sjemena u prosjeku 5.5 t/ha. Sjemenskog kukuruza sijemo u prosjeku 130 ha i ostvarujemo prosječno 2.7 t/ha dorađenog sjemena. Poznati smo i kao proizvođači sjemenske soje koju sijemo prosječno na 130 ha a ostvarujemo u prosjeku 2.5 t/ha kvalitetnog dorađenog sjemena kultivara Dore. Sjemenski ječam sijemo na oko 40 ha godišnje i dorađujemo 5.5 t/ha kvalitetnog sjemena. Prosječna godišnja proizvodnja sjemena navedenih kultura je približno 3, 100 t. Osim za vlastite potrebe više od polovine sjemena tržimo van tvrtke. Odabir kultivara radimo na temelju makro pokusa i pokusne proizvodnje te zahtjeva tržišta. Sve količine sjemena dorađujemo u vlastitom doradbenom kapacitetu.

Upotreba domaćeg, komercijalnog sjemena je strateški čimbenik razvitka jer utječe kako na obim poljoprivredne proizvodnje tako i na njeno tržništvo. Sjeme je osnovni input za povećanje proizvodnje i seljaci diljem svijeta dobro znaju što znači koristiti kvalitetnije sjeme visokoprinosnih kultivara. Kakvoća sjemena sa svim svojim sastavnicama utječe na prinos i na ukupnu poljoprivrednu proizvodnju određene države. Vlastita sjemenska proizvodnja u R. BiH je znatno varirala po godinama u razdoblju od 1950. do 1990, a svoje je potrebe zadovoljavala od 15 % (1950.) do 48 % (1999.). Zadovoljenje vlastitih potreba se dramatično razlikuje ovisno o kojoj je kulturi riječ.Proizvodnja sjemena žitarica, krumpira i krmnih kultura lako bi zadovoljila domaće potrebe uz izgradnju kapaciteta za doradu i skladištenje sjemena. Također postoje mnogobrojne mogućnosti za razvitak sjemenskih programa uključujući niz sredozemnih povrtnih i voćnih kultura kao i ljekovitog i aromatičnog bilja. No, za to je potrebno znatno ulaganje kako u osposobljavanje kadrova tako i u kapacitete za doradu i skladištenje sjemena. Nekontrolirani uvoz sjemena dodatno otežava uvođenje reda u tržništvo sjemena u R. BiH. Poboljšanje sjemenskog zakonodavstva i poticanje primjene zakona je nužno za zaštitu seljaka zahtijevajući istinito označavanje sjemenske robe koja mora udovoljavati minimalnim standardima kakvoće.

Lucerna je najzastupljenija krmna kultura na oranicama. Ona je višegodišnja kultura zasijana u Republici Hrvatskoj na 42.000 ha (Statistički ljetopis 1999.). Za sjetvu približno 10 – 13 tisuća hektara potrebno je osigurati od 150 do 200 t sjemena. Lucerna je vrlo cjenjena kultura zbog mogućnosti različitog korištenja (zelena masa, sjeno, sjenaža, silaža, brašno, brikete, pasta), a još više zbog proizvodnje bjelančevinaste voluminozne krme bez koje je nezamisliva ishrana preživača. Tijekom korištenja, lucerna proizvede više od 2.000 kg/ha bjelančevina godišnje. Na popisu priznatih kultivara lucerne u Republici Hrvatskoj upisana su 22 domaća kultivara i 18 stranih koji imaju dopuštenje za uvođenje u proizvodnju. Poljoprivredni institut Osijek je vlasnik 17 kultivara, od kojih su u programu organiziranog sjemenarstva dva kultivara: Osječka 66 i Osječka 88. Ostali kultivari s liste, vlasništvo su Instituta za oplemenjivanje i proizvodnju bilja Zagreb, a u programu proizvodnje sjemena je kultivar Mirna. Prema izvješću Zavoda za sjemenarstvo i rasadničarstvo RH u 2000. godini nadzirana je sjemenska proizvodnja lucerne na površini od 416 ha kod 14 proizvođača (tablica 1). Od ukupnih površina osječki kultivari su zastupljeni na 365 ha ili na 88 % sjemenskih površina kod 13 proizvođača. Na 324 ha zasijana je kategorija C1, a 41 ha zasijan je osnovnim sjemenom. Na 46 ha prijavljenih površina s osječkim kultivarima nije ostvarena sjemenska proizvodnja, jer su pokošene za proizvodnju sjena. S 319 ha dobiveno je 121.592 kg naturalnog sjemena prosječne čistoće oko 83 %. Kultivar Mirna, Instituta za oplemenjivanje i proizvodnju bilja Zagreb, bila je kod jednog proizvođača na površini od 31 ha gdje je zasnovana C1 kategorija i procjenjen je naturalni prinos od 17.200 kg. Kod istog proizvođača bilo je zasnovano 20 ha s osnovnim sjemenom Mirne, ali sjemenska proizvodnja nije ostvarena. Sjemenska je proizvodnja organizirana na području Istre (Čepić polje, dolina rijeke Mirne) i Istočne Hrvatske (Slavonija i Baranja) a prinos je bio pod velikim utjecajem vanjskih činitelja (klima, tlo, oprašivači) .

Na popisu priznatih novostvorenih kultivara lucerne u Republici Hrvatskoj upisana su 22 domaća kultivara i 18 stranih koji imaju dopuštenje za uvođenje u proizvodnju. Poljoprivredni institut Osijek je vlasnik 17 kultivara, od kojih su u programu organiziranog sjemenarstva dva kultivara: Osječka 66 i Osječka 88.Lucerna je višegodišnja kultura zasijana u Republici Hrvatskoj na 42.000 ha (Statistički ljetopis 1999.). Za sjetvu približno 10 – 13 tisuća hektara potrebno je osigurati od 150 do 200 t sjemena. Prema izvješću Zavoda za sjemenarstvo i rasadničarstvo RH u 2000. godini nadzirana je sjemenska proizvodnja lucerne na površini od 401 ha kod 14 proizvođača. Od ukupnih površina osječki kultivari su zastupljeni su na 350 ha kod 13 proizvođača. Na 67 ha prijavljenih površina nije ostvarena sjemenska proizvodnja jer je pokošena za proizvodnju sjena.Tako je žetva sjemena izvršena na ukupno 334 ha, tj. na 305 ha s Os kultivarima. S 305 ha dobiveno je 123.022 kg naturalnog sjemena (čistoća oko 83 %).Od navedene količine sjemena kroz doradu je prošlo 85, 042 kg od čega je dobiveno 60.062 kg čistog sjemena. Za doradu je preostala količina od 37.980 kg, a očekuje se oko 28.000 kg čistog sjemena. Ostvareni su prinosi od 45 do 840 kg/ha čistog sjemena što ukazuje na velik utjecaj okolinskih čimbenika (klima, tlo, oprašivači itd.). Sjemenska proizvodnja je organizirana na području Istre (Čepić polje, dolina rijeke Mirne) i Istočne Hrvatske.

U radu je dan prikaz osnovnih tipova kultivara i kategorija sjemena uljane repice u Republici Hrvatskoj. Objašnjene su osnove tehnologije proizvodnje sjemena uljane repice "OO-kultivara". Istaknute su zakonske odredbe i način provođenja stručnog nadzora nad proizvodnjom sjemena uljane repice.

U radu je dan prikaz tehnologije proizvodnje i nadzora nad proizvodnjom sjemenske šećerne repe i uljane repice.

Lucerna višegodišnja leguminoza najsijanija je višegodišnja leguminoza kod nas (1991 57.000 ha. U knjizi so obrađena: svojstva, rasprostranjenost, oplemenjivanje lucerne, uvjeti proizvodnje, agrotehnika, način korištenja, zaštita, način uporabe i spremanja, agrotehnika proizvodnje sjemenske lucerne, budućnost lucerne.

Alfalfa is the most spread forage crop on arable lands in Croatia.Concerning harvested area in the last decade period of 1980-1989, alfalfa was fourth-ranged field crop (60 thousands hectares year-1) following corn (511), wheat (311) and potato (81).In general, hay yields of alfalfa in Croatia are low (10-year average 4.89 t ha-1).About one forth-part of alfalfa harvested area in Croatia is situated in the Eastern Croatia (Slavonia and Baranya provinces).Importance of alfalfa growing is possible to compare with its economic values compared to corn as a main arable crop.For example, status of these values (millions US$) in 1993 were 222.3 and 33.6, for corn and alfalfa, respectively (Statistical year book, 1994).Osijek Agricultural Institute is main organizer of alfalfa production in Croatia.Alfalfa breeding and seed production programmes in this institute began seriously about 40 years ago.The first alfalfa variety Osječka 66 was recognized 1969 and until now total 17 alfalfa varieties were recognized (Popović 1998).

"Pojmovnik sjemenarstva" prvi je pokušaj ove vrste u nas koji pomaže boljem razumijevanju biljne proizvodnja, a napose genetike, oplemenjivanja bilja, sjemenarstva, rasadničarstva tj. razmnožavanja kulturnog bilja. Ovaj pojmovnik ima 1542 definiranih pojmova.

U radu je prikazan sadašnji rad, ciljevi i organizacija nacionalnog sjemenskog programa. Dat je prikaz postojećih problema u proizvodnji, doradi i trgovini sjemenom. Izražena je potreba izrade zakonodavstva po europskim standardima. U radu je prikazan nacrt razvoja nacionalnog sjemenarstva kao posljedica 103 godine neprekidnog rada i samorazvoja.

S nešto više od 30 milijuna hektara intenzivno korištenog poljoprivrednog zemljišta Francuska je najznačajniji europski proizvođač hrane, a po razvijenosti poljoprivredne piozvodnje jedna je od agrarno najrazvijenijih zemalja. Najzastupljenije ratarske kulture su strne žitarice, kukuruz, uljane i proteinske kulture, krumpir i šećerna repa koje se uzgajaju na više od 1/3 poljoprivrednih površina. Među njima po zastupljenosti i ukupnoj vrijednosti proizvodnje na prvom je mjestu pšenica. Proteklih pet godina pšenica se u Francuskoj uzgajala na prosječno 4.5 milijuna hektara, prosječan prinos bio je nešto viši od 67 dt/ha, a ukupna godišnja vrijednost proizvodnje nešto više od 20 milijardi franaka. Razlike u prinosu između najrodnije i najlošije godine za proizvodnju pšenice bile su svega 4%, što ukazuje na visoku razinu tehnologije proizvodnje kojom se utjecaji klimatskih faktora smanjuju na minimum. Visoki prinosi u proizvodnji pšenice rezultat su potpunog pridržavanja tehnološke discipline proizvodnje. Od brojnih čimbenika uspješne proizvodnje pšenice u Francuskoj sorta ima jedno od najznačajnijih mjesta. Oplemenjivanjem pšenice u Francuskoj bavi se velik broj oplemenjivačkih institucija, tako da su u pokusima za priznavanje 1995. godine ispitivane sorte 33 oplemenjivačke institucije. Novostvorene sorte testiraju se dvije godine u službenim pokusima koje provodi GEVES (Grupe d'etude et de controle des varietes et des semences). U periodu 1991. - 1995. godine prosječno je u Francuskoj priznato 17 novih sorata godišnje što je 23% od ukupno prijavljenih sorata. U prethodnih pet godina najraširenija sorta u proizvodnji bila je sorta Soissons. Na površinama većim od 5% pojedine godine u prethodnih 5 godina uzgajale su se još sorte Thesee, Recital, Sideral, Scipion i Apollo. U odnosu na najraširenije sorte u proizvodnji, novo priznate sorte daju u prosjeku prinos veći za 5%. U 1994. godini u Francuskoj je u proizvodnji bilo dak 99 sorata pšenice od 30 kompanija. lskustva iz proizvodnje pšenice u Francuskoj i introdukcija francuskih sorata pšenice mogu unaprijediti proizvodnju pšenice u Hrvatskoj., With a little over 30 million ha of intensively used agricultural land France is the most important European producer of food, and by the development of its agricultural production one of the most developed countries. Most highly represented agricultural plants are cereals, maize, oil and protein plants, potatoe and sugar beet grown on over one third of the agricultural land. Among them wheat occupies the first place both in quantity and overall production value. In the last five years wheat has been grown in France on aproximately 4.5 million ha, the average yield being a little over 67 dt/ha and the total yearly production value a little over 20 billion francs. Differences in wheat yield between the best and the poorest year were only 4% indicating the high level of production technology, reducing the effects of climate to the minimum. High yields in wheat production are the result of strict complying with the production technology discipline. Cultivar is one of the factors of successful production in Fnance. Wheat improvement is carried out by a great number of breeding institutions, thus in 1995 cultivars from 33 such institutions were tested for acceptance. The newly created cultivars are tested for two years in official trials carried out by the GEVES (Grupe d'etude et de controle des varietes et des semences). From 1991 to 1995 approximately 17 new varieties cultivars were created yearly, which is 23% of the total number of cultivars submitted. The most widely spread cultivar in production was the Soissons. On areas covering more than 5% in some years cultivars Thesee, Recital, Sideral, Scipion and Apollo were also grown. With regard to the most widely spread cultivars the newly recognized varieties cultivars yield on avenage over 5%. In 1994 there were as many as 99 cultivars of wheat in production from 30 companies. French experiences and introduction of French wheat varieties can considerably improve wheat production in Croatia.

Proizvodnja sjemena cvijeća u Hrvatskoj zauzima mali udio u sveukupnoj sjemenskoj proizvodnji, ali zbog dohodovnosti postaje sve interesantnijom. Provedeno je istraživanje dinamike cvatnje, dozrijevanja sjemena, prinosa i klijavosti sjemena na pet glavnih rodova dvogodišnjeg cvijeća u uvijetima sjeverozapadne Hrvatske.

U knjizi su obrađeni biološki temelji sjemenarstva, načela reprodukcije biljaka u sustavu proizvodnje sjemena, kakvoća i kontrola kakvoće sjemena, metode uzgoja sjemenskog usjeva, čišćenje i obrada (tretiranje) sjemena, marketing sjemena, sjemensko zakonodavstvo, agroekološki uvejti, organizacija sjemenarstva kao i specifičnosti sjemenarstva žitarica, krupnosjemenih mahunarki, uljanih kultura, krumpira, šećerne repe, sitnosjemenkih mahunarki, trava, krmnih repa i duhana.