Razvitak sjemenske industrije u Bosni i Hercegovini

Upotreba domaćeg, komercijalnog sjemena je strateški čimbenik razvitka jer utječe kako na obim poljoprivredne proizvodnje tako i na njeno tržništvo. Sjeme je osnovni input za povećanje proizvodnje i seljaci diljem svijeta dobro znaju što znači koristiti kvalitetnije sjeme visokoprinosnih kultivara. Kakvoća sjemena sa svim svojim sastavnicama utječe na prinos i na ukupnu poljoprivrednu proizvodnju određene države. Vlastita sjemenska proizvodnja u R. BiH je znatno varirala po godinama u razdoblju od 1950. do 1990, a svoje je potrebe zadovoljavala od 15 % (1950.) do 48 % (1999.). Zadovoljenje vlastitih potreba se dramatično razlikuje ovisno o kojoj je kulturi riječ.Proizvodnja sjemena žitarica, krumpira i krmnih kultura lako bi zadovoljila domaće potrebe uz izgradnju kapaciteta za doradu i skladištenje sjemena. Također postoje mnogobrojne mogućnosti za razvitak sjemenskih programa uključujući niz sredozemnih povrtnih i voćnih kultura kao i ljekovitog i aromatičnog bilja. No, za to je potrebno znatno ulaganje kako u osposobljavanje kadrova tako i u kapacitete za doradu i skladištenje sjemena. Nekontrolirani uvoz sjemena dodatno otežava uvođenje reda u tržništvo sjemena u R. BiH. Poboljšanje sjemenskog zakonodavstva i poticanje primjene zakona je nužno za zaštitu seljaka zahtijevajući istinito označavanje sjemenske robe koja mora udovoljavati minimalnim standardima kakvoće.