Search

Valorizirati odnosno vrednovati i pri tome čuvati prirodnu baštinu zadatak je svakog čovjeka. Turistička valorizacija prirodne baštine u Lici uključuje promicanje i razvoj različitih oblika turizma, na održivi način, kao što je ruralni, seoski i ekoturizam. Istovremeno uz razvoj turizma, važno je i promoviranje domaćih, lokalnih, proizvoda i usluga. U ovom diplomskom radu obrađen je prirodni potencijal Like kao turističke destinacije čija glavna atraktivnost počiva na prirodnoj baštini. Taj potencijal je bogat i raznolik, no nije dovoljno iskorišten. Prikazana su tri zaštićena područja, Park prirode Velebit, Pećinski park Grabovača i Cerovačke špilje, kao primjeri iskorištavanja prirodne baštine Like u turističke svrhe. Ova zaštićena područja različita su s obzirom na geografski položaj, veličinu, kategoriju zaštite i osobitosti prirodne baštine. Sva tri područja bilježe sve veći broj turističkih aktivnosti, sve veći broj posjetitelja i planiraju razvoj turizma. To valorize, or to value and preserve, the natural heritage is a duty of every person. Touristic valorization of national heritage of Lika includes promotion and development of all kinds of turizam such as rural, ecological tourism on sustainable way. At the same time iti is important to promote domestic, local products and services. This graduation thesis proccesses the potentional od Lika as a touristic destination based on it's natural heritage. That potential od rich and varied but underused. They are shown three areas, Natura park Velebit, Cave park Grabovača and Cevovačke caves as examples of the exploitation of the natural heritage of Lika for touristic purposes. This protected areas are different by geographical location, size, protection category and peculiarities of natural heritage. All three areas record much more turistic activities, turists and they are planning development of tourism.

Valorizacija prirodne baštine u turizmu proces je njezina vrednovanja i povećavanja njezine vrijednosti kao turističke atrakcije. Na Dugom otoku to uključuje razvoj i promicanje ekoturizma i održivih turističkih praksi, kao i podršku inicijativama koje štite prirodni okoliš otoka i proizvodnju te korištenje lokalnih, okolišno prihvatljivih proizvoda i usluga. Istovremeno, biti će važno razmotriti mjere za ograničavanje negativnog utjecaja turizma na otok, poput reguliranja broja turista i promicanja održivih prijevoznih opcija. Valorizacijom prirodne baštine u turizmu možemo podržati održivi razvoj turističkih odredišta i podići svijest o važnosti očuvanja prirodnih okoliša. Valorization of natural heritage in tourism is a process of evaluation and increasing its value as a tourist attraction. On Dugi otok, this includes the development and promotion of ecotourism and sustainable tourism practices as well as supporting initiatives that protect the island's natural environment and promoting the use of local, environmentally friendly products and services. At the same time, it will be important to consider measures to limit the negative impact on tourism on the island such as regulating the number of tourists and promoting sustainable transport options. By valorizing natural heritage in tourism, we can support the sustainable development of tourist destinations and raise awareness of the importance of preserving natural environment.

U ovom radu su analizirani utjecaji klimatskih promjena na prirodnu baštinu Australije uvrštenu na UNESCO-vu listu svjetske baštine. Na primjerima Velikog koraljnog grebana i Velikog modrog gorja prikazan je utjecaj klimatskih promjena na stanje prirodne baštine u Australiji, kao i mjere prilagodbe klimatskim promjenama radi njezinog očuvanja i zaštite. Pritisci koji prijete prirodnoj baštini Australije, a koji su posljedica klimatskih promjena, uključuju porast temperature, promjene u količini i godišnjem hodu padalina, porast razine mora, požare, češće ekstremne vremenske nepogode te acidifikaciju oceana. Veliki koraljni greben doživio je masovno izbjeljivanje prilikom toplinskih morskih valova uzrokovanih klimatskim promjenama čime su zaštićenom području ugrožena obilježja koja ga čine svjetskom baštinom. Veliko modro gorje je ugroženo zbog učestalih i snažnih požara uzorkovanih klimatskim promjenama. U radu su također analizirani nacionalni, regionalni i lokalni planovi i strategije za zaštitu prirodne baštine te okolišne posljedice na odabranim primjerima. In this paper, the impacts of climate change on Australia's natural heritage included in the UNESCO World Heritage List are analyzed. Using the examples of the Great Barrier Reef and the Greater Blue Mountains, the impact of climate change on the state of natural heritage in Australia is shown, as well as measures for climate change adaptation due to its preservation and protection. Pressures threatening Australia's natural heritage resulting from climate change include rising temperatures, changes in the amount and pattern of rainfall, sea level rise, fires, more frequent extreme weather events, and ocean acidification. The Great Barrier Reef experienced massive bleaching during marine heatwaves caused by climate change, which threatened the protected area's features that make it a world heritage site. The Greater Blue Mountains are threatened by frequent and powerful fires patterned by climate change. The paper also analyzes national, regional, and local plans and strategies for the protection of natural heritage and the environmental consequences on selected examples.

U ovom diplomskom radu najviše će riječi biti o Ogulinu i ogulinskom kraju te bogatoj prirodnoj baštini koja je važna za turizam. Položaj ovoga kraja izuzetno je specifičan jer čini prijelazni prostor između Like i Gorskog Kotara. Ogulinski kraj obiluje prirodnim osobitostima i ljepotama što je, posebice u prošlosti, poticalo ljudsku maštu kojom su nastale živopisne legende koje ovaj kraj čine izuzetno zanimljivim za sve posjetitelje. Iako nedovoljno gospodarski razvijen, u ovome kraju naziru se razvojne mogućnosti, među kojima se izdvaja turizam. Izdvojeni su i analizirani prirodni resursi, posebice geomorfološki i hidrografski te kulturne manifestacije koje uvelike privlače pažnju turista. U radu su prikazane ispripovijedane priče koje se vezuju uz pojedine prirodne atrakcije, a postale su i kulturno-turistički proizvod, te su ujedno obilježje participativnog turizma. Također je analizirana kulturna baština kroz različite oblike turizma kao i utjecaj turizma na okoliš grada Ogulina i njegove okolice, što je od velike važnosti, kako za budući razvoj turizma tako i za cijelu lokalnu zajednicu. In this thesis, most of the words will be about Ogulin and the region of Ogulin and the rich natural heritage that is important for tourism. The location of this area is extremely specific because it forms a transition area between Lika and Gorski Kotar. The Ogulin region abounds in natural peculiarities and beauties, which, especially in the past, stimulated human imagination, which created colorful legends that make this region extremely interesting for all visitors. Although economically insufficiently developed, this area has development possibilities, among which tourism stands out. Natural resources, especially geomorphological and hydrographic, and cultural manifestations, which greatly attract the attention of tourists, have been singled out and analyzed. The paper presents narrated stories that are connected to certain natural attractions, and have become a cultural and touristic product, and are at the same time a feature of participatory tourism. Cultural heritage through various forms of tourism was also analyzed, as well as the impact of tourism on the environment of the town of Ogulin and its surroundings, which is of great importance, both for the future development of tourism and for the entire local community.

Premda je u svim zaštićenim područjima Republike Hrvatske primarna zaštita prirode, promiču se i njezine znanstvene, kulturne, estetske te odgojno-obrazovne vrijednosti. U tu svrhu u zaštićenim područjima organiziraju se odgojno-obrazovni programi namijenjeni prvenstveno školskoj populaciji. U radu su analizirani odgojno-obrazovni programi u zaštićenim područjima na prostoru Like: u Nacionalnim parkovima Plitvička jezera i Sjeverni Velebit, u Parku prirode Velebit i Pećinskom parku Grabovača (Značajni krajobraz Risovac-Grabovača). U navedenim zaštićenim područjima, kroz edukativne programe istaknuta je vrijednost prirodnih osobitosti s posebnim naglaskom na pojedine oblike krškog reljefa, poput špilja, a predstavljaju se posjetiteljima kako bi se upoznali sa značenjem i ulogom očuvanja pojedinih ekosustava. Cilj ovog rada je analizirati odgojno-obrazovne programe koji se provode u zaštićenim područjima i time ukazati na njihovu važnost za školsku populaciju, posebice programe prikladne za učenike u razrednoj nastavi. Izdvojene su i aktivnosti koje se organiziraju u vidu škole u prirodi, terenske nastave, radionica u prirodi i slično.

Širom svijeta različite prirodne i kulturne baštine pod zaštitom su organizacije UNESCO (Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu). UNESCO World Heritage Program štiti područja s istaknutom raznolikošću i osobitostima kroz svoje prirodne ili kulturne karakteristike koje su važne za cijelo čovječanstvo. UNESCO World Heritage Program ističe deset kriterija od kojih minimalno jedan mora biti zadovoljen kako bi se određeno područje nominiralo i odabralo pod njihovu zaštitu. Od četiri kriterija koji se odnose na prirodnu svjetsku baštinu, kriteriji (vii) i (viii) vezani su na geologiju i geomorfologiju. Kriterij (vii) ističe pojavu superlativnih prirodnih pojava od iznimne prirodne i estetske važnosti, a kriterij (viii) naglašava geološke procese koji su sudjelovali u oblikovanju terena, trenutne površinske procese s povijesnim geološkim vrijednostima. Ova izuzetna mjesta uključuju mnoštvo najspektakularnijih krajolika pronađenih bilo gdje na Zemlji, a povezuju se s davnim vremenima planeta i zapisa života prikazana fosilnim nalazištima. Od velikog broja lokaliteta čija je izvanredna univerzalna vrijednost prepoznata prema kriteriju odabira za geologiju i geomorfologiju, a koji se nalaze na Listi svjetske baštine, u ovom radu opisani su NP Plitvička jezera, NP Pirin, NP Goreme i Kapadokija, NP Grand Canyon, NP Gros Morne, Obala Dorseta i istočnog Devona, te NP Purnululu. Na temelju opisanih primjera pojašnjeni su kriteriji prema kojima neko prirodno područje može postati zaštićeno od strane UNESCO-a.

Optimizacija opterećenja prostora ljudskim aktivnostima izazov je s kojim se nije lako nositi. Ona podrazumijeva ravnotežu, ili, bolje reći, harmoniju, između zadovoljenja različitih potreba čovjeka i potrebe da se ono što manje odrazi na stanje okoliša. S obzirom na globalno značenje turizma koji u ekonomskom smislu poprima značajke industrije, opravdano je promišljati, promišljeno planirati i planirano provoditi one mjere i aktivnosti koje će holistički pristupati prirodnoj i kulturnoj baštini ne samo kao resursnoj osnovi već i kao ambijentu koji je ključna – jedinstvena, neponovljiva i vrlo osjetljiva – sastavnica prostornog identiteta. Na temelju rezultata istraživanja hrvatskih i inozemnih znanstvenika te vlastitih proučavanja, u radu se razmatra koncept kapaciteta nosivosti i (ne)mogućnost njegove primjene u turizmu.

Općina Promina, zbog svoje iznimne lokacije - omeđene Nacionalnim parkom i rijekom Krkom te planinom Promina, zahtjeva pažljivo planiranje razvoja turizma na svom području. S obzirom na trenutno stanje i potencijal kojeg općina ima, jasno je kako je turizam na ovom području tek na početku svoga razvoja. Upravo takva pozicija može biti izvrsno ishodište razvoja turizma koji će se planirati na način da se minimaliziraju eventualni negativni utjecaji te maksimaliziraju oni pozitivni. Kako bi turizam dugoročno rezultirao pozitivnim učincima, perspektiva turističkog razvoja ogleda se u poštivanju načela ekološke, sociokulturne i ekonomske održivosti. Njihova je primjena osobito važna u razvoju turizma na ruralnim prostorima, kao i na zaštićenim dijelovima prirode. Slijedom navedenog, koncepcija održivog razvoja jedina je opcija daljnjeg promišljanja turizma na ovom prostoru. Ovaj rad fokusiran je na analizu postojećeg stanja prirodnih i kulturnih resursa na području općine Promina i donosi pregled mogućnosti za njihovu valorizaciju u svrhu razvoja turizma prema načelima održivosti, s ciljem osiguranja gospodarskog razvoja, ali i unapređenja kvalitete života lokalnog stanovništva. Rad ujedno predstavlja sažet osvrt na pravce turističkog razvoja, mjere i preporuke razrađene u sklopu strateškog dokumenta „Strateški plan razvoja turizma – studija Interpretacijski plan kulturne i prirodne baštine za područje općine Promina“ kojeg je izradilo Sveučilište u Rijeci, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu.

Fotomonografija Prirodna baština - Skriveno blago pleterničkog kraja kroz niz fotografija prikazuje raznolikost stanišnih tipova, ali i biljnih i životinjskih vrsta zastupljenih na području grada Pleternice.

Cilj ovog rada bio je utvrditi zastupljenost prirodne i kulturne baštine u udžbenicima za nastavu Prirode i društva. Analizirano je dvanaest udžbenika od prvog do četvrtog razreda osnovne škole. Analizirani su udžbenici od tri izdavača, dva za prvi razred, za drugi i treći razred po tri udžbenika različitih izdavača dok su za četvrti razred korištena četiri udžbenika zbog opsežnosti sadržaja. Sadržaj nastavnog predmeta Prirode i društva za prvi razred orijentiran je na učenički dom te je kao uvod u prirodnu baštinu navedeno očuvanje okoliša, a kao uvod u kulturnu baštinu navedeno nekoliko običaja za vrijeme proslave određenih blagdana. Sadržaji drugog razreda orijentirani su na mjesto stanovanja učenika te je navedeno nekoliko zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta i proširen je sadržaj narodnih običaja tijekom blagdana. U trećem razredu nastavni sadržaj orijentiran je na zavičaj u kojem učenici žive te se počinje obrađivati sadržaj prirodne i kulturne baštine zavičaja u kojem se izvodi nastava. U četvrtom razredu osnovne škole obrađuju se sadržaji pojedinih elemenata prirodne i kulturne baštine cijele Hrvatske, a sadržaji su podijeljeni na prirodnu i kulturnu baštinu. Analiza navedenih udžbenika je pokazala kako većina udžbenika navodi iste ili slične primjere prirodne i kulturne baštine s ponekim razlikama. Odabir i prikaz pojedinih primjera prirodne i kulturne baštine u udžbenicima za nastavu prirode i društva imaju za učenike važnu ulogu i čine značajan korak prema upoznavanju i shvaćanju cjelokupne baštine. The aim of this paper was to determine the representation of natural and cultural heritage in textbooks for teaching nature and society. Twelve textbooks from the first to the fourth grade of primary school were analyzed. Textbooks of three publishers, two for the first grade, for the second and third grades of three textbooks from different publishers were analyzed, while four textbooks were used for the fourth grade because of the extensive content. The content of the subject of Nature and Society for the first grade is oriented to the dormitory, and the preservation of the environment is mentioned as an introduction to the natural heritage, and several customs are mentioned as an introduction to the cultural heritage during the celebration of certain holidays. The contents of the second grade are oriented to the place of residence of the pupils, several protected plant and animal species are mentioned and the content of folk customs during the holidays is expanded. In the third grade, the content is oriented to the area in which the students live, and the content of the natural and cultural heritage of the area where the teaching is conducted begins. In the fourth grade of elementary school, the contents of individual elements of natural and cultural heritage of the whole of Croatia are dealt with, and the contents are divided into natural and cultural heritage. An analysis of these textbooks showed that most textbooks cite the same or similar examples of natural and cultural heritage with some differences. Selection and presentation of specific examples of natural and cultural heritage in textbooks for teaching nature and society play an important role for students and make a significant step towards learning about and understanding the overall heritage.

Tema ovog diplomskog rada je izvanučionička nastava u Nacionalnom parku Plitvička jezera. Kako bi postali svjesni značaja i važnosti okoliša te prirode, prvo trebamo naučiti o važnosti vlastitog zavičaja. Zavičajnost je važno načelo odgoja i obrazovanja te je predmet je proučavanja raznih znanosti. Ujedno je i sastavni je dio osobnog identiteta svake osobe. Kako bi dijete naučilo o svijetu, Zemlji i okolini u kojoj živi, potrebno je izgraditi svijest o pripadnosti vlastitom zavičaju. Stoga je važno da se pri spoznavanju svijeta krene od onoga djetetu bliskog tj. zavičaja. Uz teorijsko znanje iznimno je važno da dijete spozna i stvarnost. Tu veliku ulogu ima izvanučionička nastava te njeni različiti oblici. „Izvanučionička nastava je specifično osmišljen i organiziran proces učenja i poučavanja koji se ostvaruje izvan škole (Skok, 2002:20). Ona donosi dobrobiti i za samog učenika, koji stječe iskustvo vezano uz vlastita učenja, uči i upoznaje dobre i loše, slabe i jake strane vlastite osobnosti, uočava povezanost između težine zadatka, napora uloženog u učenje i rezultata. Učenici su provođenjem ovakvog oblika nastave više i bolje fokusirani na učenje. Nacionalni park Plitvička jezera, kao najstariji i najposjećeniji Nacionalni park Republike Hrvatske, dio je ukupne prirodne baštine. Kao takav, uz dobru i kvalitetnu organizaciju nastave, može poslužiti kao poveznica između teorijskog znanja i neposredne stvarnosti. Organiziranjem izvanučioničke nastave u Nacionalnom parku, učenicima stvaramo najbolje moguće uvjete za dugoročno usvajanje znanja, njegujući pri tome načelo zavičajnosti, a ujedno i upoznajući generacije s kulturnom i prirodnom baštinom. Rad obuhvaća pojam izvanučioničke nastave te ostale teorijske pojmove vezane uz isti, kao i teorijsku podlogu vezanu uz Nacionalni park Plitvička jezera. Uz teorijski pregled rad uključuje i metodologiju istraživanje kao i rezultate provedenog istraživanja. U istraživanju, provedenom tijekom travnja 2019. godine, sudjelovalo je ukupno 49 ispitanika, drugih i četvrtih razreda dviju osnovnih škola Karlovačke županije. Učenici su nakon obrazovnog dijela sata ispunjavali anketni upitnik od sedam pitanja. The theme of this diploma thesis is outdoor education in Plitvice Lakes National Park. To become aware of the importance of the environment and nature, we must first learn about the importance of our own homeland. Domesticity is an important principle of education and is a subject of study of various sciences. It is also an integral part of each person's personal identity. In order for a child to learn about the world, the earth and the environment in which he lives, it is necessary to build awareness of belonging to his or her own homeland. It is therefore important to learn about the world goes from one child that is close. Homeland. With theoretical knowledge, it is extremely important for a child to know and realize reality. Here, a major role has outdoor education and its various forms. "Out-of-class teaching is a specifically designed and organized learning and teaching process that is implemented outside the school (Skok, 2002: 20). It brings benefits to the learner, who gains experience in his own learning, learns and meets the good and bad, weak and strong side of his own personality, hears the connection between the weight of the task, the effort invested in learning and results. By doing this type of teaching, students are more and more focused on learning. Plitvice Lakes National Park, the oldest and most visited National Park of the Republic of Croatia, is part of the total cultural heritage. As such, with a good and quality organization of teaching, it can serve as a link between theoretical knowledge and immediate reality. By organizing outdoor education in the National Park, we create the best possible conditions for long-term learning, fostering at the same time the principle of regional identity, and also introducing generations with cultural heritage. The work includes the concept of outdoor education and other theoretical concepts related to the same, as well as the theoretical background related to the Plitvice Lakes National Park. With a theoretical overview, the work includes research methodology as well as research results. The study, conducted in April 2019, attended by a total of 49 respondents, second and fourth grade of two primary schools in Karlovac. The students after the educational part of the lesson, filled questionnaire of seven questions.

Trendovi u turizmu pokazuju kako je sve više ljudi koji prihvaćaju ideju aktivnog i istraživačkog odmora, a koji uključuje posjete prirodnim i kulturnih znamenitostima i rijetkostima. Zaštićena područja izuzetno su atraktivne lokacije za rastuću potražnju i predstavljaju snažne tržišne brendove, koji u svijesti posjetitelja stvaraju sliku o netaknutoj ali dostupnoj prirodi, u kojoj postoji infrastruktura koja će zadovoljiti sve njihove potrebe. Shodno predmetu istraživanja postavljenom u naslovu, svrha rada je istražiti značajke i posebnosti područja, kako s aspekta prirodne, tako i kulturne baštine, dok je cilj rada ukazati na važnost odnosno vrijednost područja te na potencijal razvoja i turističke valorizacije. Kroz rad se nastoji istražiti i otkriti postoje li osnove za turističku valorizaciju, koji su ključni problemi, postoji li interes odnosno potpora od strane nadležnih institucija, te se postavlja pitanje mogućnosti uspješne suradnje turizma i zaštite prirode. Rezultati provedenog istraživanja predstavljeni su putem sinteze ključnih zaključaka izvedenih iz informacija prikupljenih iz polustrukturiranih intervjua, u obliku SWOT analize kao i kroz komparativnu analizu primjera dobre prakse te pokazuju kako predmetno područje posjeduje znatan potencijal za turističku valorizaciju kako prirodne tako i kulturne baštine kao i za razvoj različitih selektivnih oblika turizma temeljenih na prirodnoj i kulturnoj baštini. S obzirom na to da je područje ušća rijeke Mirne važna lokacija za seobu, prezimljavanje i gniježđenje ptica vodenih staništa, na području postoji mogućnost razvoja turizma promatranja ptica (tzv. birdwatching), selektivni oblik turizma s najvećim potencijalom, u svijetu veoma razvijen, no još uvijek nedovoljno prepoznat i razvijan na našim područjima. U procesima turističke valorizacije prirodne i kulturne baštine nužno je obratiti veliku pažnju na njihovo očuvanje i zaštitu, što je ujedno i prvi korak u valorizaciji, te zajednički raditi na educiranju i podizanju svijesti o vrijednosti i važnosti baštine za sve nas, u obzir uzimajući njezinu krhkost i osjetljivost u odnosu na brojne utjecaje. Trends in tourism show that more and more people accept the idea of an active and exploratory vacation, which includes visits to natural and cultural sights and rarities. Protected areas are extremely attractive locations for the growing demand and are powerful market brands that in the visitor's consciousness create an image of intact but accessible nature including an infrastructure that will meet all their needs. According to the research topic set out in the title, the purpose of the paper is to explore the features and particularities of the area, both from the aspect of natural and cultural heritage, while the aim of the work is to point to the importance and value of the area and to the potential of development and tourist valorisation. The paper seeks to explore and find out whether there are any grounds for tourist valorisation, which are the key issues and whether there is interest or support from competent institutions. Furthermore, the paper poses the question of the possibility of successful cooperation of tourism and nature protection. The results of the conducted research are presented through the synthesis of key conclusions derived from the information collected from the semi-structured interviews, in the form of a SWOT analysis as well as through a comparative analysis of good practice examples and show that the subject area has considerable potential for tourist valorisation of both natural and cultural heritage as well as for the development of different selective forms of tourism based on natural and cultural heritage. Given that the area of the river Mirna is an important area for migration, wintering and nesting of aquatic birds, there is a possibility for developing the birdwatching tourism in the area, a selective form of tourism with the greatest potential, highly developed abroad, but still insufficiently recognized and developed in our areas. In the process of tourism valorisation of natural and cultural heritage, it is necessary to pay great attention to their preservation and protection, which is also the first step in valorisation, and to work together to educate and raise awareness of the value and importance of heritage for all of us, considering its fragility and sensitivity in relation to numerous impacts.

Plitvička jezera su prvi i najveći nacionalni park u Hrvatskoj, osnovan radi zaštite fenomena stvaranja sedrenih barijera, kojim nastaju jezera. Nalaze se na području Ličko-senjske i Karlovačke županije, između Male Kapele i Ličke Plješivice. Veliku vrijednost ovog područja potvrdio je i UNESCO, uvrštavanjem na Listu svjetske baštine. Turistička valorizacija Nacionalnog parka temelji se na očuvanoj prirodi i bioraznolikosti, ali i na kulturno-povijesnoj baštini koja se nalazi na području Parka i njegove okolice. Glavna atrakcija su Gornja i Donja jezera, njih ukupno 16. Turizam se počeo razvijati još u drugoj polovici 19. stoljeća, gradnjom prvih smještajnih objekata, a danas je prerastao u masovni oblik turizma. Takvo iskorištavanje zaštićenog prirodnog prostora dovodi do mnogih problema koji bi mogli ugroziti sve ono na čemu se turizam Plitvičkih jezera temelji. Iz tog je razloga nužno promijeniti način na koji funkcionira turizam Parka i naselja oko njega. Prije svega, to bi se ostvarilo iskorištavanjem mogućnosti za razvoj selektivnih oblika turizma, omogućavanjem autentičnih i kvalitetnih doživljaja, te ograničavanjem broja posjetitelja. The Plitvice Lakes are the first and largest national park in Croatia, founded to protect the phenomenon of creation of travertine barriers, which creates lakes. They are located in the area of Lika-Senj and Karlovac County, between Mala Kapela and Lička Plješivica. The great value of this area has also been confirmed by UNESCO, by incorporating it into the World Heritage List. The tourism valorization of the National Park is based on preserved nature and biodiversity, as well as on the cultural and historical heritage of the Park and its surroundings. The main attractions are the Upper and Lower Lakes, 16 of them in total. Tourism has begun to develop in the second half of the 19th century, with the construction of the first accommodation facilities, and today it has grown into a mass tourism form. Such exploitation of protected natural space leads to many problems that could endanger everything that Plitvice Lakes tourism is based on. For this reason, it is necessary to change the way in which tourism of the Park and settlements around it operate. Above all, this would be achieved through the exploitation of opportunities for the development of selective forms of tourism, the enabling of authentic and quality experiences and the limitation of the number of visitors.

Turizam kao najbrže rastuća aktivnost u svijetu, uz brojne prednosti generira i razne nedostatke, posebice u zaštićenim područjima. Ovaj završni rad naglašava nužnost primjene održivog poslovanja u području turističkih djelatnosti. Zeleni turizam predstavlja rješenje za smanjenje štetnih utjecaja masovnih turističkih putovanja te daje posjetiteljima mogućnost kvalitetnog boravka u destinaciji, uz istovremeno očuvanje prirodnih bogatstava koji čine nezaobilaznu osnovu turističkih putovanja. Republika Kostarika primjer je svjetske vodeće destinacije zelenog turizma s kojom je u radu izvršena usporedba sa Republikom Hrvatskom. Analizom ponude u obje države zaključeno je kako je zeleni turizam u Republici Hrvatskoj nedovoljno razvijen, dok postoje brojne mogućnosti za njegov napredak. Udruživanjem relevantnih dionika uz kvalitetno vrednovanje njene prirodne, kulturne kao i nematerijalne baštine, Republika Hrvatska razvila bi se kao cjelogodišnja destinacija zelenog turizma. Tourism as the fastest growing activity in the world, with many advantages, also generates various disadvantages, especially in protected areas. This final paper highlights the need to apply sustainable business in the field of tourism activities. Green tourism is a solution to reduce the harmful effects of mass tourism travel and gives visitors a quality stay in the destination, while preserving the natural resources that make up the unavoidable basis for tourist travel. The Republic of Costa Rica is an example of the world's leading green tourism destination. The comparison was made between the Republic of Costa Rica and the Republic of Croatia. With the analysis of supply in both countries, it is concluded that green tourism in the Republic of Croatia was insufficiently developed, while there are numerous possibilities for its progress. By joining the relevant stakeholders with the quality assessment of its natural, cultural and intangible heritage, the Republic of Croatia would develop as the year-round destination of green tourism.

Ovaj stručni elaborat analizira baštinu u ruralnom području Grada Opatije i mjestu Volosko. Analizom su obuhvaćena mjesta Dobreć, Poljane, Veprinac, Mala i Vela Učka, koja sukladno definiciji OECD-a pripadaju ruralnom području, mjesta Pobri i Oprić koja se nalaze u zaleđu Opatije, te mjesto Volosko koje je obuhvaćeno ovom analizom kao područje interesa ovog projekta. Prema dostupnim izvorima i literaturi identificirane su prirodna baština, kulturna baština koja obuhvaća materijalnu i nematerijalnu baštinu, te su prezentirani rezultati provedenog istraživanja baštine ruralnog područja Grada Opatije i mjesta Volosko. Za potrebe istraživanja baština se promatrala kroz pet dimenzija: prirodna baština ; događaji ; staze, šetnice i sportske aktivnosti ; ostali sadržaji ; te materijalna i nematerijalna kulturna baština. Svaka od dimenzija baštine sadrži veći broj atributa, koji su vrednovani primjenom sljedećih kriterija: mogućnost uključivanja u cjelogodišnju turističku ponudu, stupanj autentičnosti, tržišni potencijal na međunarodnoj razini, postojeća promocija i prikladnost uključivanja u zajednički prekogranični turistički itinerar. Na taj način je identificirana baština koja će se uključivati u turistički proizvod “FEEL & TASTE”. Elaborat je izrađen u okviru projekta akronima Riviera4Seasons2, a pod nazivom “Zajednička baština za zajedničku međunarodnu promociju 365 dana zelenog turizma na Opatijskoj i Portoroškoj rivijeri” u okviru Programa suradnje Interreg V-A Slovenija- Hrvatska, sufinanciran sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj.

U radu je predstavljena izložbena aktivnost Hrvatskog prirodoslovnog muzej u 2017. godini.

Zahvaljujući dugoj povijesti naseljenosti, Virovitičko-podravska županija ima bogatu kulturnu baštinu koju većinom čine crkve, dvorci i kurije te ostaci starih utvrđenih gradova. Osim kulturnom, Županija je bogata i prirodnom baštinom. Prirodnu baštinu čine dva vrlo vrijedna područja, Papuk i Drava, čiju vrijednost je prepoznao i UNESCO. Kao polazna točka rada napravljena je inventarizacija i hijerarhija prirodne i kulturne baštine. Na temelju toga, uz pregled stanja turizma u Virovitičko-podravskoj županiji, iznesene su perspektive daljnjeg razvoja turizma koji se temelji na elementima prirodne ili kulturne baštine. Virovitica-Podravina county is located on the northeast of Croatia and due to it's long history has a large amount of cultural heritage. Cultural heritage mainly includes churches, castles and remains of medieval towns. In comparison to it's area, county has a large amount of protected area wich are consider as natural heritage. Two most valuable protected areas are Papuk and Drava whose value is also recognised by UNESCO. The inventory and hierarchy of natural and cultural heritage were made as a starting point of this thesis. Based on this, along with a review of the tourism in Virovitica-Podravina county nowadays, the perspectives for further development of tourism based on the elements of natural or cultural heritage were presented.

Uslijed sve stresnijeg života u radnoj svakodnevici, potreba za rekreacijom na otvorenome, osobito među gradskim stanovništvom, sve je izraženija. Evidentan je porast zanimanja stanovništva za rekreacijske zone unutar grada, ali i u bližoj okolici, pri čemu zaštićena područja imaju sve važniju ulogu. Kako bi se zaštićena područja, dio prirodne baštine, a istovremeno i sve popularnija rekreacijska područja, sačuvala za buduće generacije, u njihovu upravljanju neophodno je primjenjivati koncept održivoga razvoja. Svrha ovoga istraživanja jest davanje znanstvenoga doprinosa proučavanju rekreacijskoga vrednovanja zaštićenih područja u neposrednoj blizini grada. Kao studija slučaja izabran je Park prirode Medvednica, popularno rekreacijsko područje zagrebačke aglomeracije. Izdvojeni su sljedeći ciljevi istraživanja: utvrđivanje rekreacijske ponude, procjena posjećenosti rekreacijske ponude, analiza obilježja rekreacijskih kretanja, analiza stavova rekreativaca o rekreacijskoj ponudi, utvrđivanje stavova predstavnika relevantnih ustanova o rekreacijskoj ponudi te predlaganje smjernica budućeg razvoja rekreacije., Due to the increasingly stressful daily working environment, the need for outdoor recreation is more evident, especially for the urban population. The importance of protected areas is constantly growing, particularly because of an increasing interest in recreational zones inside the cities as well as on their outskirts. These areas can be observed from two points of view, as a part of natural heritage and as popular recreational zones. In order to preserve them for future generations, it is necessary to implement a concept of sustainable development in their management. The purpose of this research is to give scientific contribution to the recreational use of protected areas in the city surroundings. Medvednica Nature Park has been selected as a case study considering it represents a popular recreational area of the Zagreb urban agglomeration. The following research objectives have been singled out: identification of the recreational offer, recreational offer attendance assessment, analysis of recreational mobility features, analysis of visitors’ attitudes regarding the recreational offer, defining attitudes of relevant institutional representatives regarding the recreational offer and suggesting guidelines for the future development of the recreation.

Rudarstvo na području Međimurja ima dugu tradiciju, a razdoblje od 1920- ih do 1970-ih obilježilo je rudarstvo ugljena. Na područjima eksploatacije, kao tragove rudarstva ugljena, nalazimo dvije vrste antropogenih reljefnih oblika: a) uzvišene (halde) i b) udubljene (grabe). Oko Murskoga Središća zabilježeno je 38 takvih geomorfolokaliteta. Oni su primjer rudarske geobaštine definirane kao prijelazne kategorije između geobaštine (prirodne) i industrijske (kulturne) baštine. Zabilježeni geomorfolokaliteti su različitog stupnja očuvanosti. Od ukupnog broja haldi oko Murskoga Središća na njih 11 (31 %) je zabilježena degradacija. Razlozi degradiranosti su antropogeni i to kroz otkopavanje dijelova haldi i odvoz dijela akumuliranog materijala. Budući zahvati u istraživanom prostoru poput gradnje cestovne zaobilaznice, širenja eksploatacijskog polja šljunka i pijeska ili širenje industrijske zone prijete opstanku istraživanih geomorfolokaliteta. Upravo zato je predmetnu rudarsku geobaštinu potrebno zaštititi kroz kategoriju V zaštićenih područja prema IUCN-u kao zaštićeni kopneni krajobraz., In Međimurje mining has a long tradition, and the period from the 1920s to the 1970s was marked by coal mining. In the areas of exploitation, as traces of coal mining, two types of anthropogenic relief forms were detected: a) elevated (halde) and b) concave (grabe). Around Mursko Središće, 38 such geomorphological features have been recorded. They are an example of a mining geoheritage defined as a transitional category between geoheritage (natural) and industrial (cultural) heritage. The recorded geomorphological features are of varying degrees of preservation. Out of the total number of elevated anthropogenic relief forms (halde) around Mursko Središće, 11 (31%) have some degree of degradation. The reasons for the degradation are anthropogenic through the excavation of parts of the features and the removal of part of the accumulated material. Future interventions are such as the construction of a road bypass, the expansion of the gravel and sand exploitation field, or the expansion of the industrial zone. Mining geoheritage needs to be protected through IUCN category V as a protected terrestrial landscape.

Kulturni turizam je definiran kao posjete osoba izvan njihovog stalnog mjesta boravka motivirane u cijelosti ili djelomično interesom za povijest, umjetnost, naslijeđe ili stil života lokaliteta, regije, grupe ili institucije. Turisti u kulturnom turizmu mogu biti privučeni, inspirirani ili motivirani kulturom. Turisti privučeni kulturom u destinaciju su došli motivirani drugim motivima no tijekom svojeg boravka su u doticaju s lokalnom kulturom. Turisti koji su inspirirani kulturom su u destinaciju došli kulturno motivirani no najčešće je ta motivacija vezana uz veća i značajnija događanja. Turisti motivirani kulturom još se nazivaju i pravi kulturnim turistima. Kulturni turizam i kulturni turisti postoje oduvijek jer su ljudi često putovali iz istih razloga kao i današnji kulturni turisti. Naziv kulturni u upotrebi je od 1970-ih godina. Kulturni turizam javlja se kao protuteža masovnom turizmu. Rogoznica se na turističkom tržištu istakla krajem 90-ih godina, a u posljednjih nekoliko godina zahvaljujući dobrom menadžmentu i promociji prolazi kroz svoj do sada najuspješniji period kao destinacija. Općina Rogoznica nalazi se na samom jugu Šibensko – kninske županije. Rogoznica bilježi tragove naseljenosti od Ilira, Grka, Rimljana preko slavenske kolonizacije tada zvanog poluotoka Bosiljina, sve do danas. Rogoznica obiluje kulturnom baštinom, prirodnom baštinom, raznim atrakcijama, legendama, ali ne posjeduje jedinstven turistički proizvod koji bi ju izdvojio iz mase sličnih destinacija. Rogoznica može razviti svoj jedinstveni turistički proizvod u kulturnom turizmu povezujući svoje atrakcije u cjelinu, označavajući ih i promovirajući ih. Također, Rogoznica može razvijati biciklistički turizam s itinerarima prilagođenim biciklistima, ima dosta staza,a i odlična je ishodišna točka za okolne destinacije. Gastro turizam jer ima svoju jedinstvenu gastro ponudu koju treba uvrstiti na jelovnike. Rogoznica je primorska destinacija koja ima tradiciju ribarstva te bi ju trebala iskoristiti, uključujući turiste u aktivnosti ribarstva i nudeći ulovljenu ribu što prije na stolove u restoranima. Cultural tourism is defined as visits of persons outside of their place of permanent stay, motivated by their interst in history, arts, heritage and tradition of local groups or regions. Tourists in cultural tourism can be attracted, inspired or motivated by culture. When tourist is attracted by the culture he comes to destination to be in touch with local culture and culture represents main motivation for traveling. When tourist is inspired by culture he comes to destination motivated by larger and more significant events and culture motivated tourist are known as true cultural tourists. People have always traveled for different reasons. Some of them had same motivation as today's cultural tourists do. Expression „culture“ is in use since 1970's when cultural tourism appears as a counterbalance to mass tourism. Rogoznica appears on the tourist market in the late 1990s, and in recent years thanks to good management and promotion is going through its most successful period so far as a destination. The municipality of Rogoznica is located at the very South of the County of Šibenik-Knin. Rogoznica has the traces of settlement from the Illyrians, Greeks, Romans through Slavic colonization in middle ages until today. Rogoznica has rich cultural heritage, various attractions and legends but they are not included in a unique tourist product that could attract real culture tourists. Rogoznica as destination should develof its own unique culture tour or story that sells cultural heritage on the market. Also, Rogoznica can develop cycling tourism in it's surroundings while there are plenty of trails and it is an excellent starting point for nearby destinations. Rogoznica has also potential to develop gastro tourism while it has a unique gastronomic offer to be included on the menus. Rogoznica is a coastal destination which has a tradition of fishing and should also offer fishing tours and include tourist in local activities.

Park prirode Lonjsko polje nalazi se u kontinetalnom dijelu Republike Hrvatske, a obuhvaća močvarno područje veličine 506 km2 koje obuhvaća Lonjsko i Mokro polje. Park prirode nalazi se na dobrom prometnom položaju u blizini glavnog grada Hrvatske i drugih potencijalnih turističkih emitivnih tržišta. Područje zbog svog položaja na nekadašnjoj granici Europe i Orijenta ima bogatu povijest, a zbog svog položaja na poplavnom području uz rijeku Savu ima dugu tradiciju suživota ljudi s prirodom, vidljivu kroz način života, obradu zemlje i uzgoj autohtonih vrsta te kao ima obilježja jedinstvenog kulturnog krajolika. Problem istraženog područja je loša demografska slika naselja koja se nalaze unutar Parka prirode. Turizam se u ovom području pojavio početkom ovog stoljeća i uz poljoprivredu predstavlja glavni resusrs njegove demografske obnove i revitalizacije. U radu je prikazano trenutno stanje turističke ponude i potražnje kao i perspektive njegova daljnjeg razvoja. Nature Park Lonjsko polje is located in the continental part of Republic of Croatia, and encompasses wetland area the size of 506 km2 which includes Lonjsko and Mokro field. Nature Park is located on good traffic position near the Croatian capital of Zagreb and other potential tourist source markets. Area due to its location on the former border between Europe and the Orient has a rich history, and because of its location in the floodplain of the River Sava has a long tradition of co-existence of people with nature visible through the way of life, farming and indigenous species and has the characteristics of a unique cultural landscape. Problem of explored area is a demographic situation of settlements located within the Nature Park. Tourism in this area appeared at the beginning of this century and with the agriculture is the main share of its demographic renewal and revitalization. The paper presents the current state of tourism supply and demand as well as the perspectives of its further development.

Objekti hrvatske prirodne baštine mogu se vidjeti u muzejima ili u prostoru izvan njih. Mnoštvo je onih koji su jednako vrijedni, ali su u spremištima i nedostupni javnosti. Dio njih je obrađen u znanstvenim i stručnim radovima, a dio prezentiran na konferencijama ili putem mrežnih stranica. No, uglavnom je riječ o fotografijama kojima se ponekad teško stječe pravi dojam trodimenzionalnosti ili veličine. Tehnologije 3D digitalizacije postaju sve pristupačnije te se, iako su proizišle iz područja industrijske proizvodnje, danas sve više pojavljuju u domeni kulturne i prirodne baštine. Autor analizira kako razviti metodologiju procesa oblikovanja, prikaza i zaštite elemenata hrvatske prirodne baštine korištenjem 3D tehnologija te kako digitalizirane 3D objekte hrvatske prirodne baštine u domeni fosilnih materijala (paleontološka zbirka) zaštititi, promovirati i učiniti globalno dostupnima za daljnja istraživanja. Konačno, prikazat će se rezultati pilot-projekta 3D digitalizacije ostvarenoga između Filozofskoga fakulteta, Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Zavoda za paleontologiju i geologiju kvartara.

Otok Mljet poznat je po svojoj prirodnoj baštini: morskim jezerima, šumama crnike i alepskog bora, blatinama, klifovitim obalama, pješčanim uvalama, špiljama, bogatstvu mora i podmorja, prirodnim lukama, izvorima pitke vode, endemičnim i ljekovitim biljkama. Šume i vegetacija sačuvane su zahvaljujući svijesti o nužnosti zaštite ovog prirodnog krajolika, koji ostavlja snažan dojam na posjetitelja. Stoga je prostor jedne trećine otoka Mljeta 1960. proglašen Nacionalnim parkom, pa su na taj način stvoreni uvjeti za sustavno provodenje zaštite prirode. Kasnije, 1997. god. zaštićen je i morski pojas 500 m od obale, otočića i hridi. Blaga klima, zelenilo i mogućnost šetnji, rekreacije i razgledavanja praktično cijele godine, osiguravaju uvjete za razvoj zdravstvenog turizma. Zagađenja su svedena na minimum, a osigurani su prirodni uvjeti za oporavak u prirodi. Ove prirodne uvjete trebala bi pratiti određena infrastrukturna potpora, kako bi se omogućio daljnji razvoj za stanovništvo., The island of Mljet is well known for its natural heritage: two salt lakes, forests of Holm oak and Aleppo pine, blatina (brachish water), cliff coasts, sandy coves, caves, richness of underwater life, natural harbours, springs of drinkable water, endemic and medical plants. As a result of awareness of need to protect this amazing natural environment, forests and vegetation are preserved: The one third of the island Mljet was pronounced a national park in the year 1960 to make conditions for systematic nature protection.There are many reasons to encourage health tourism on Mljet: mild Mediterranean climate with green vegetation and possibility for hiking, recreation and sightseeing throughtout the year. Environmental pollution is non existing and for that reason as well, the conditions for rehabilitation in this natural ambience is perfect. To make a progress for inhabitants and guests with this kind of tourism, there should be also infrastructure beside these favourable natural conditions. Until now has been no official medical tourism on Mljet, although long walks and enjoying in natural beauty of Mljet have always been known for their positive impact on health. Mljet is an island so rich with natural beauty is best place there is for health tourism. It can be explored through leisure mountaineering across the hilltops, walks around the lakes, swimming in sea during summertime as well as looking at intact nature from a boat. As well as great natural heritage, one also has to mention cultural heritage: ruin of an old roman palace (4th or 5th century AD), Benedictine monastery (12th century AD) as well as monastery from the time of Republic of Dubrovnik. Above all, Mljet is one of rare places on Earth where pollution is non-existent as there is not one factory anywhere nearby. For all of these reasons, Mljet can be visited during any season of the year.

Povoljni geografski i prometni položaj, specifičnost hidrološke mreže i geomorfološki uvjeti osnovni su preduvjeti za turistički razvoj Karlovačke županije. Veća važnost prirodne baštine, prvenstveno rijeka, samim time i riječnih dolina utjecala je na koncentraciju turističkih sadržaja na tim prostorima. Istraživanje je dobrim dijelom usmjereno na provođenje anketa o informiranosti, stavovima i posjećenosti riječnih dolina, učestalosti i vrsti turističko- rekreacijskih aktivnosti, te načinima valorizacije rijeka i riječnih dolina Karlovačke županije, te baštine koju povezujemo s istima. Za svaku rijeku iznesene su turističke aktivnosti, udio u ukupnim turističkim kretanjima, načini valorizacije i sl. Važni su i različiti geografski utjecaji turističko-rekreacijskih sadržaja i aktivnosti na riječne doline, te njihov direktni utjecaj na prostor s geografskog aspekta, a s naglaskom na kuće za odmor i rekreaciju. Prikazane su prednosti i nedostatci turističkih aktivnosti, kao i tendencije budućeg razvoja i perspektive koje će usmjeriti turizam na rijeke i prostore riječnih dolina Karlovačke županije. The main prerequisite for the development of tourism in Karlovac county are its favourable geographical and transport position, particular hydrological area and geomorphologic conditions. Importance of natural heritage, especially rivers, became the main focus of attention on which various touristic contents are centred. This research is focused on gathering information about general knowledge, visiting frequency, number of recreational facilities, and the rivers’ natural heritage. For each river, tourist attractions, percentage in tourist movement, forms of valorisation, etc. was brought forth. Different geographical impacts on the river valleys are important for the development of tourism and recreational facilities, as well as their direct effect on the land itself, regarding the construction of summer houses along the river banks. Pros and cons of these touristic activities are stated, and the possibilities of further development and perspective that could bring the tourist attractions along the river valleys of the Karlovac county in the focus of attention.

Krapina-Zagorje county participates partly on the Croatian tourist market. Selective forms of tourism based on natural resources, as well as selective types of tourism in general, must be in the future much more validated. Health tourism is today the most developed form of tourism in the Krapina-Zagorje county. With further development of health tourism, the studied area has good potential for the development of mountain tourism, ecotourism, geotourism and caving tourism. Also, natural tourist attractions should be linked with cultural heritage and be placed together on the tourist market. Krapina-Zagorje county participates partly on the Croatian tourist market. Selective forms of tourism based on natural resources, as well as selective types of tourism in general, must be in the future much more validated. Health tourism is today the most developed form of tourism in the Krapina-Zagorje county. With further development of health tourism, the studied area has good potential for the development of mountain tourism, ecotourism, geotourism and caving tourism. Also, natural tourist attractions should be linked with cultural heritage and be placed together on the tourist market.

U radu se analizira prirodna i kulturna baština Dubrovačko-neretvanske županije, utvrđuje se hijerarhija njihove turističke atraktivnosti i istražuje uloga baštine u turističkoj ponudi. Naglasak je stavljen na geografske čimbenike razmještaja i strukture baštine te na prostorne razlike u stupnju njezinog vrednovanja povezano s aktualnim društveno-geografskim procesima kojima je taj prostor zahvaćen.

Istraživano područje u proljeće 2009.godine (početak ožujka do sredine lipnja) su ruderalna staništa vezana uz Breznički Hum, Hrašćinu, Konjšćinu, Zlatar Bistricu, Bedekovčinu, Zabok, Veliko Trgovišće, Dubrovčan i Tuheljske toplice. Dobiveni rezultati prikazani su popisom ljekovitoga bilja proljetne flore istraživanoga područja, osvrtom na pojedinačne izdvojene vrste i svojte kao i fotografijama. Najčešće su autohtone, izvorne samonikle biljke Hrvatskog zagorja, s naglaskom na ugrožene, rijetke i zaštićene vrste (svojte), strane biljke (arheofiti), dok su najopasnije invazivne biljke koje ugrožavaju florističku raznolikost Hrvatskog zagorja. Ljekovito bilje je značajan faktor očuvanja biološke raznolikosti, prepoznatljivosti krajobrazne raznolikosti kao i faktor očuvanja kulturne baštine Hrvatskoga zagorja.

Monografija sadrži tekstove o području Općine Oprtalj u sjevernom dijelu Istarske županije. Obrađena je povijest življenja, demografski razvoj, kulturna i prirodna baština kao i mogućnosti daljnjeg razvoja.

Osnovu rada autora predstavlja Gardnerova Teorija višestruke inteligencije u kojoj značajno mjesto zauzima: vizualno-spacijalna inteligencija, kao jedna od više različitih vrsti inteligencija. U empirijskom dijelu rada autori daju prikaz mogućnosti poticanja vizualno-spacijalnih sposobnosti kroz primjere nastave u školi i škole u prirodi. Učionička i izvanučionička nastava profilirana je razvojno. Multisenzornom nastavom razvijaju se oblici učenja kojima učenici samostalno dolaze do novih spoznaja. Upoznavanjem prirodne baštine kod učenika potičemo vizualno-spacijalne sposobnosti, osposobljavamo ih za cjeloživotno učenje i razvijamo svijest o održivom razvoju. Jedinstvenom nastavnom temom realizira se međupredmetno povezivanje tj. interakcija sadržaja. Zaključci rada temelje se na multimedijskoj nastavi koja implicira mnoge didaktičke transformacije, karakteristične za suvremenu nastavu, kao što su: epistemološki stavovi učitelja o razvojnim odgojno-obrazovnim postignućima učenika te ekološkom osvješćivanju učenika, osmišljavanje nastavnih strategija koje, pored ostalih, potiču i vizualno-spacijalne sposobnosti učenika te primjenjivost naučenog u životnim situacijama.

Analiza predstavlja rezultate ankete posjetitelja o percepciji turističke ponude Nacionalnog parka Krka od strane posjetitelja. Anketni upitnik je distribuiran posjetiteljima Parka u razdoblju od svibnja do rujna 2007. godine. Prikupljanje odgovora na upitnike organizirano je tako da su djelatnici NP Krka i za to angažirani studenti na terenu razgovarali s posjetiteljima Parka. Sveukupno je prikupljeno 2624 upitnika koji su se potom unosili u pripremljenu bazu podataka u MS Accessu. Temeljni rezultati analize poslužili su kao osnova za izradu preporuka u upravljanju NP Krka. Neki od temeljnih nalaza su da je među posjetiteljima NP Krka najviše bilo domaćih gostiju koji su činili oko 18% posjetioca, sa relativnim udjelom od oko 15% domaće goste su slijedili njemački posjetioci i talijanski sa oko 11% udjela u ukupnom broju posjetioca. U NP Krka prevladavaju tzv. „ obiteljski posjeti” a turistička ponuda parka je ispod očekivanja posjetitelja. Kulturan baština u parku je nedovoljnost turistički iskorištena posebice obzirom na opterećenost temeljnog fenomena – slapova tijekom turističke sezone u ljetnim mjesecima.

Prezentirane su temeljne značajke kulturne baštine i prirodne baštine, posebno ornitološkog rezervata, Parka prirode Vransko jezero.

U djelu je obrađena povijest, kultura, umjetnička i spomenička baština grada Trogira od prve pojave naselja do današnjih dana.

Obrađena su sva kulturno- povijesna i prirodna dobra na području općine Vinica, s posebnim naglaskom na Arboretum i dvorac Opeka u Marčanu, te kurije Patačić i Mattachich-Dolansky u Vinici.

Prirodna baština Primorsko-goranske županije (vrijednost koja nestaje)

Knjiga je jezgrovit prikaz zanimljivijih prirodnih i kulturnih lokaliteta na području Slavonije. Obrađeni su svi slavonski gradovi s osnovnim naznakama njihova povijesnog razvoja i ukratko opisanim važnijim zanimljivostima na području graditeljstva i umjetnosti. Dotaknute su i istaknutije osobe biografski povezane s njima, a nisu zapostavljeni ni zanimljiviji graditeljski spomenici po selima ili izvan naselja (poput srednjovjekovne crkve sv. Bartola u Novim Mikanovcima ili manastira sv. Nikolaja kod Orahovice). Poseban prostor posvećen je vrijednim prirodnim cjelinama poput Kopačkog rita, Lonsjkog polja ili pojedinih dijelava Slavonskog gorja (Jankovac na Papuku, Muški bunar na Psunju, Sovsko jezero na Dilj-gori).

Zbornik sadrži radove prezentirane na radionici ostvarenoj u listopadu 2004. u sklopu provedbe međunarodnog INTERREG IIIB CADSES - CONSPACE projekta na temu zaštite kulturnog i prirodnog naslijeđa i njegove uloge u regionalnom razvoju.

Prirodnu baštinu dijelom predstavljaju zbirke prirodnina koje se čuvaju u muzejima, no značajan dio nalazi u Nacionalnim parkovima, Parkovima prirode i sličnim područjima pod posebnom zaštitom. Jedna od uloga prirodoslovnih muzeja jest i predstavljanje prirodnina (prirodne baštine) u samom (njezinom prirodnom) okolišu, u obliku izložbi na otvorenom. Na taj način posjetiocima se pružaju informacije o zanimljivim pojavama, ali i ukazuje na njihovo značenje i vrijednost, što je ujedno i nužna pretpostavka za preventivnu zaštitu. Prikazan je primjer izložbe na otvorenom "Poučna geološka staza" u Parku prirode Biokovo.

sažetak nije upisan

Jedan od zadataka u upravljanju prirodnom baštinom je prikupljanje, objedinjavanje i arhiviranje potrebnih podataka o zaštićenim područjima. U tehničkoj realizaciji ovog zadataka korištena je GIS tehnologija. Prvo se temeljem rješenja o zaštiti pojedinog područja prišlo identifikaciji granica zaštičenih prirodnih područja ili položaja pojedinačnog spomenika prirode na službenim geodetskim podlogama. Nakon identificiranja granica na geodetskim podlogama one su izvektorizirane te je formirana prva baza prostornih podataka o zaštičenim područjima. Baza podataka obuhvaća 23 područja čija ukupna površina iznosi 67 km2 i 16 pojedinačnih spomenika prirode. Daljni radovi uključuju poslove na definiranju granica područja u mjerilu 1:5.000 i gdje je potrebno na katastarskim planovima, a unosit će se i svi drugi relevantni podaci na sustavan način. Početni cilj je stvaranje digitalne arhive koja omogućava brzo pretraživanje i kreiranje različitih grafičkih izlaza, a daljni razvoj želi omogućiti složene prostorne analize.

U bujicama užasa ratnog vihora koji se nadvio nad Hrvatsku u proljeće 1991. godine izranjale su strahote jedna za drugom izazivajući strepnje, boli ranjavanja zbog paleža, pljačke, smrti, ali i planskog razaranja svega što je prepoznatljivo hrvatsko. poklisari toga rata Srbija i JNA nisu brinuli o užasima što ih za sobom ostavljaju, jer su pred sobom imali viziju pokorene i osvojene Hrvatske, ali strahovanja i boli hrvatskog naroda pretočeni su u snagu otpora i obrane. Na zlodjela neprijatelja hrvatski je narod odgovorio domoljubljem i vjerom da je najsretnije braniti dom i Domovinu, što je na sreću, ali na žalost i uz ogromne žrtve i uspio. Duboko u sebi nosimo bol zbog učinjenih zlodjela, ali trpjeti je lakše uz spoznaju da smo svoj na svome i da imamo svoju samostalnu Republiku Hrvastsku.

Doprinos liječnika proučavanju hrvatske prirodne baštine bio je tijekom povijesti izuzetan. Njihov je interes najčešće počinjao u vrijeme gimnazijskog, a osobito fakultetskog obrazovanja u medicinskim sveučilišnim centrima, na kojima su im biološke znanosti predavali najveći autoriteti tog vremena. Interes im je bio usmjeren prema sakupljanju i proučavanju naše prirodne baštine, ali jednako tako i prema sistematiziranju i prezentiranju saznanja kroz kodekse, riječnike, udžbenike i knjige. Kolekcionarska stremljenja ovih liječnika su u ranijim vremenima proizlazila, uglavnom, iz želje za proučavanjem ljekovitosti bilja. U razdoblju 19. i 20. stoljeća, premda značajni i ugledni medicinski predstavnici, svoja botanička i druga istraživanja vrše bez medicinskih ciljeva i potpuno odvojeno od svoje struke.Neki od njih napuštaju liječničko zvanje i opredjeljujući se za rad u muzeju ili botaničkom vrtu, a pojedine ubrajamo i u osnivače ovih institucija. Težnja da istraživanje i opažanje prošire prema obuhvatnijim spoznajama od onih koje nudi rad u liječničkoj struci, prikazana je u ovom radu, na primjerima najistaknutijih naših liječnika koji su se bavili botanikom i zoologijom.

Medvjedi su najveće kopnene zvijeri. Zbog konkurencije s čovjekom potisnuti su sa velikog dijela svoga povijesnog rasprostranjenja. Europski smeđi medvjedi (Ursus arctos) (Sl. 1, 2) bili su u tome najveći gubitnici među osam postojećih vrsta medvjeda. Dok više europskih zemalja poduzima skupe i nesigurne projekte vraćanja medvjeda u preostala staništa, Hrvatska je jedna od svega nekoliko zemalja koje imaju stabilne i dovoljno velike populacije medvjeda. Iako se medvjedima u Hrvatskoj još gospodari kao sa lovnim životinjama, njihova je prava vrijednost daleko iznad cijene trofeja. Sve više ljudi dolazi da bi pokušalo vidjeti medvjeda u njegovom prirodnom staništu, a većinai je dovoljan užitak šetati staništem medvjeda i veseli se ako naiđe i samo i na njegove tragove (Sl. 3,12). Ono po čemu je Hrvatska naročito posebna jest da ovdje ista staništa dijele prirodne populacije i vuka i risa i medvjeda, tri najveće zvijeri Europe.

Park prirode Lonjsko polje je močvarno područje međunarodnog značaja. Terensko istraživanje dobro sačuvane kulturne baštine u Srednjoj Posavini potaknuto je proglašenjem statusa zaštite prirodnih vrijednosti Parka prirode Lonjsko polje. U članku se daje prikaz proslave u povodu proglašenja sela Čigoć Europskim selom roda od strane njemačke udruge Euronatur. Proslav je bila povod za osvještavanje kulturnog identitea lokalnog stanovništva i prezentaciju kulturne baštine u kontekstu vrednovanja prirodnog fenomena. Na terenu su konzervatori proveli edukativne aktivnosti stanovništva o njihovoj kulturnoj baštini i okolišu te ih pripremili za osobnu prezentaciju baštine i komunikaciju s posjetiteljima. Zaključeno je da su ove mjere nužne u konzervatorskom radu i ponekad učinkovitije od obaveznog stručnog administrativnog postupka zaštite kulturne baštine.