Search

Jezik kao sredstvo komunikacije u svim je povijesnim razdobljima izravno ili ne izravno odražavao stupanj obrazovanja, opću kulturu i društveni status govornika. U ovom se radu sa stajališta pragmalingvistike istražuju društveni tabui vezani za položaj i društveni status žena u Osijeku i Slavoniji u 19. i 20. stoljeću na temelju oglasa i članaka vezanih za žene koji su objavljeni u lokalnim časopisima na njemačkom jeziku Die Drau i Slawonische Presse. U uvodnom se dijelu predstavlja pravni i društveni položaj žena u tom povijesnom razdoblju na temelju istraživanja pravnih izvora i sekundarne literature. U glavnom se dijelu rada analiziraju informativni tekstovi o ženama i oglasi žena kao govorni činovi u ko jima je govorna namjera (speech intention) prikrivena jezičnim sredstvima zbog društvenih tabua povezanih sa socijalno neprihvatljivim ponašanjem žena toga vremena, osobito onih iz nižih društvenih slojeva. Posebno se analiziraju leksička i stilska sredstva te komunikacijske strategije koje su autorice oglasa koristile za prenošenje željenih informacija ciljanoj skupini čitatelja. Na temelju analize relevantnih tekstova iz dvaju osječkih časopisa izvode se zaključci o društvenom položaju žena, osobito neudanih i rastavljenih žena te udovica u Osijeku i Slavo niji u 19. i početkom 20. stoljeća čija je ekonomska situacija bila nezavidna i koje su morale poštovati strogo propisane obrasce ponašanja. Rezultati istraživanja novinskih tekstova dopunjavaju se i zaokružuju slikom očekivanoga ponašanja žena iz srednjih i viših društvenih slojeva iz pera spisateljice Wilme Vukelić, koja je svoje djetinjstvo i mladost provela u Osijeku krajem 19. stoljeća i koja je u svojim memoarima oslikala modele i pravila ponašanja žena iz viših društvenih krugova.

Il discorso della politica, pur essendo indirizzato verso l’immediatezza, la semplicità e la chiarezza, in effetti si nasconde dietro a concetti generici e luoghi comuni. Appare spesso oscuro, vago, ambiguo, autoreferenziale. Le ricerche pragmalinguistiche individuano in questi discorsi informazioni rilevanti relative a tutti quegli elementi impliciti del contesto e del co-testo. In questa ricerca sono stati analizzati e discussi i discorsi di tre personaggi della politica croata e segnalate le similitudini e le differenze tramite l’analisi dei deittici, delle presupposizioni, delle implicature e degli atti linguistici individuati., Politički diskurs, premda teži neposrednosti, jednostavnosti i jasnoći jezičnoga izraza, zapravo se krije iza stereotipnih pojmova i klišeja. Govor često ispada nerazumljiv, nejasan, dvosmislen, samoreferencijalan. Pragmalingvistička istraživanja pronalaze u takvim diskursima relevantna saznanja vezana za sve implicitne oznake konteksta i koteksta. U ovome smo istraživanju analizirali i potom raspravili govor triju hrvatskih političara, a sve sličnosti i razlike u govoru proizlaze iz analize deikse, presupozicija, implikatura i govornih činova., Although directed towards immediacy, simplicity and clarity, the political discourse hides generic concepts and clichés. It often appears unclear, vague, ambiguous, and self-referential. In this type of discourse pragmalinguistic research identifies relevant information related to all the implicit elements of the context and co-text. In this research, we analyzed and discussed three speeches given by Croatian politicians. All the similarities and differences between them were found through the analysis of deixis, presuppositions, conversational implications and speech acts.

U radu se problematiziraju presupozicije i njihove temeljne karakteristike te se razmatra još uvijek neriješeno pitanje jesu li one semantički ili pragmalingvistički fenomen. Na temelju povezanosti presupozicija i leksičkih elemenata te sintaktičkih struktura propituje se uvjerenje da je moguće kakvu određenu presupoziciju uvijek vezati uz točno određeni leksičko-sintaktički element, odnosno propituje se mišljenje da postoje takozvani garanti presupozicija. Na posve konkretnom problemu projekcije presupozicija, odnosno njihova prijenosa iz surečenice u složenu rečenicu u koju je ta surečenica uključena, razmatra se njihova kontekstualna ovisnost, pri čemu kontekst predstavlja rečenica unutar koje se presupozicija pojavljuje. Cilj je rada na konkretnim primjerima pokazati da kontekst utječe na stvaranje presupozicija te da nije održivo njihovo poimanje kao inferencija koje nastaju na temelju semantičkih garanata., The paper deals with presuppositions and their basic characteristics, as well as the still unresolved question of whether they are a semantic or pragmalinguistic phenomenon. Special emphasis is placed on the connection between presuppositions and individual lexical elements and syntactic structures, questioning the belief that it is possible to always link a particular presupposition to a specific lexical-syntactic element, i.e., the opinion that there are so-called guarantors of presuppositions. In addition, the paper discusses a very specific problem of projection of presuppositions, i.e., their transfer from a clause to a complex sentence in which that clause is included.

This diploma thesis deals with the spread of manipulative, propagandistic and fake news in the Internet online environment. The spread of disinformation also occurred during the Czech presidential election, which took place in January 2018. This disinformation was spread mainly by the so-called alternative media, which are often associated with the spread of Russian propaganda. The aim of this thesis is to analyze the disinformation and its dissemination, the means used and forms of disinformation in the specified time period from November 2017 to March 2018 on selected news portals through qualitative textual analysis. In the theoretical part of this thesis, we present a comprehensive and detailed theoretical overview of disinformation and propaganda, its goals, aspects of dissemination, the resulting effect and possible ways how to defend against them. Similarly, we mention the individual steps of pragmalinguistics, which is theoretical basis for our research. In the empirical part of the work, we analyze the media content of five selected news sites, which we structurally divide according to individual media. At the end of our thesis we found out that there was a demonstrable spread of misleading

U radu se iz perspektive pragmalingvistike i lingvistike teksta ispituje psihijatrijski slučaj djevojke KD koja je dvaput boravila u Zavodu za umobolne u Stenjevcu. Iz povijesti bolesti pacijentice rekonstruiraju se crtice iz njezine životne povijesti, s posebnim osvrtom na pitanje i analizu diskursa o njezinoj spolnosti i traumatičnom iskustvu, iz perspektive četiriju pertinentnih iskazivača: psihijatara iz Zavoda, općinskog liječnika, njezine majke i same KD.

Analizom ograničenoga korpusa koji se sastoji od dijelova Putopisa Evliye Çelebija koji opisuju njegova putovanja područjem današnje Hrvatske dobit će se uvid u strategiju uljudnoga oslovljavanja iz više raznih aspekata s obzirom na govornika i sugovornika. Kako se može pretpostaviti, najveći broj govornih situacija u Putopisu u kojima se izražava oslovljavanje uključuje samoga Evliyu, bilo kao govornika (pri čemu on oslovljava) ili kao sugovornika (pri čemu je on oslovljen). Na strani sugovornika nalaze se svi slojevi društva, od vojnika do predstavnika vlasti na raznim razinama, i to ne samo osmanske vlasti, nego i one koju je Evliya smatrao neprijateljskom. Analiza pruža uvid u sustav uljudnoga oslovljavanja kako u formalnim tako, vrlo često, i u neformalnim situacijama u kojima se ovaj slavni osmanski putopisac zatekao.

Dajući prednost komunikacijskoj funkciji književnosti pred spoznajnom i estetskom, književni teoretičari u novije vrijeme sve češće uzimaju u obzir i pragmatičku dimenziju teksta. Pragmatička analiza književnoga teksta posvećuje pažnju „komunikacijskoj snazi iskaza“ i „njegovim učincima na recipijenta“. Njome se nastoji odgovoriti na pitanje kako književni tekst djeluje na svoju okolinu i kojim se jezičkim sredstvima autor pritom služi. Prema Rogeru D. Sellu, prisustvo ili odsustvo strategija učtivosti u književnome tekstu najočitiji je pokazatelj da književnost ima interaktivnu, komunikacijsku funkciju. Polazeći od navedenih pretpostavki, u ovom se radu analizira (ne)učtiva upotreba jezika u šehrengizu "Knjiga o ženama" (Zenan-name) osmanskoga pjesnika Enderunlu Fazıla (1756-1810), u kojem se na zabavan i satiričan način opisuju žene iz različitih krajeva svijeta. Riječ je djelu koje je dugo vremena izazivalo zazor kritičara zbog svog „nepristojnog i bestidnog“ jezika koji obiluje uvredljivim, pogrdnim i tabu izrazima. Osim analize jezičkih sredstava korištenih u opisima etničkih skupina porijeklom s Balkana, u radu se ispituje i njihova funkcija u tekstu.

Pragmalinguistika se temelji na proučavanju svih onih elemenata koji ovise o kontekstu ili ko-tekstu, pa su oni bolji za analizu govora usmjerenih na izražavanje. Politika nam daje puno prostora za pragmalinguistička istraživanja jer možemo izdvojiti jezično relevantne informacije iz diskursa. Osobni stil svakog političkog karaktera razrađen je kroz neke parametre koji su nam otkrili način na koji oni izražavaju svoje osjećaje i pokušavaju privući pozornost javnosti. Ovi parametri koji se nalaze u usmenim govorima sadrže slang i neformalne elemente različitih tipova. Milan Bandić, Milan Kujundžić i Ivo Josipović tri su lika koji pripadaju današnjoj politici, svatko predspostavlja različite karakteristike u jezičnom području. Razlike se identificiraju kroz analizu značenja, deiktika, pretpostavki, implikacija i govornih činova u analiziranim diskursima. Ivo Josipović predstavlja jasan jezik s kratkim i sažetim izrazima koji poštuju gramatičke kanonike. Govor Milana Kujundžića temelji se na emocijama, tražeći privlačenje birača temeljenih na poznavanju i prijateljstvu. Pragmalinguistics is based on the study of all those elements that depend on the context or the co-text, so they are better suited for an analysis of speech aimed at expressing the statements. Politics gives us a lot of space for pragmalinguistic research because we can extract linguistically relevant information from discourses. The personal style of each political character has been elaborated through some parameters that have revealed the way in which they express their emotions and try to attract the attention of the public. These parameters found in oral speeches contain slang and informal elements of various types. Milan Bandić, Milan Kujundžić and Ivo Josipović are three characters belonging to today's politics, each presenting different characteristics from each other in the language field. Differences are identified through the analysis of meaning, deities, presuppositions, implications, and linguistic acts in the discourses analyzed. Ivo Josipović presents a clear language with short and concise phrases that respect grammatical canons. Milan Kujundžić's speech is based on emotion, seeking to attract voters based on familiarity and friendship. Milan Bandić is feeling good among the people who elected him Zagreb mayor for the sixth consecutive time, he feels confident in himself and that reflect a language based on informality. La pragmalinguistica si basa sullo studio di tutti quegli elementi che dipendono dal contesto o dal co-testo, per cui sono più adatti ad un’analisi del discorso intenta all’espressione degli enunciati. La politica ci dà molto spazio per ricerche pragmalinguistiche in quanto dai discorsi si possono estrarre informazioni linguisticamente rilevanti. Lo stile personale di ogni personaggio politico è stato elaborato grazie ad alcuni parametri che ci hanno svelato il modo in cui essi esprimono la propria emotività e cercano di attirare l'attenzione del pubblico. Questi parametri rilevati nei discorsi orali contengono elementi gergali e informalità di vario tipo. Milan Bandić, Milan Kujundžić e Ivo Josipović sono tre personaggi appartenenti alla politica odierna, ognuno presenta delle caratteristiche differenti gli uni dagli altri sul campo linguistico. Le differenze vengono individuate grazie all’analisi del significato, delle deissi, delle presupposizioni, delle implicature e degli atti linguistici presenti nei discorsi analizzati. Ivo Josipović presenta una lingua pulita e chiara con frasi brevi e concise che rispettano i canoni grammaticali. Il discorso di Milan Kujundžić è basato sull’emotività, cerca di attirare i votanti basandosi sulla familiarità e amicizia. Milan Bandić si trova a suo agio tra la gente che lo ha eletto sindaco di Zagabria per la sesta volta consecutiva, si sente sicuro in se stesso il che rispecchia un linguaggio basato sull’informalità.

Der Beitrag behandelt am Beispiel der deutschsprachigen Presskommunikation theoretisch-methodologische Voraussetzungen pragmatisch orientierter Text- und Stilbeschreibung. So wird zunächt die Problematik des lexikalischen Okkasionalismus und seiner Definierbarkeit angesprochen, in einem nächsten Schritt ein pragmatisch orientiertes Modell zur Beschreibung und Analyse von Texten (Heusinger 1994) dargestellt und anschließend wird dieses modifiziert an drei ausgewählten Kommentartexten aus der deutschen überregionalen Presse angewandt, um zu zeigen, dass zum Erschließen des komplexen und vielfältigen funktional-stilistisch-pragmatischen Potentials okkasioneller Lexik eine aspektreiche, integrative, sogar interdisziplinäre Herangehensweise notwendig ist. Das angewandte Modell erweist sich dabei als geeignete methodologische Grundlage Prispevek obravnava teoretsko-metodološke predpostavke pragmatično naravnane besedilne in slogovne analize. Ob tem najprej problematizira besedoslovni pojem priložnostne besede in njenih definicij, nato predstavi pragmatično-sporočanjski model za opis in razlago besedila in sloga (Heusinger 1994) ter ga, modificiranega, uporabi za razlago in interpretacijo priložnostnih besedil v izbranih časopisnih komentarjih iz nemškega nadregionalnega tiska. Pomembna ugotovitev je, da je za celostno opazovanje besedne ravnine besedila ter še posebej za analizo rabe priložnostnega besedja, ki razkazuje bogate slogovno-funkcionalne zmožnosti, potrebno upoštevati naslednje vidike: okoliščine sporočanja, sporočevalne vloge, govorna dejanja ter besedilno zgradbo vsakokratne besedilne vrste. Modificiran Heusingerjev model se pri tem izkazuje za uporabnega

U radu se istražuju uljudne i neuljudne strategije koje pisci primjenjuju u književnim polemikama u dvama književnim i povijesnim razdobljima. Istraživanje se temelji na korpusu od dvaju tekstova iz 20. i dvaju iz 21. stoljeća da bi se u konačnici uočile razlike u strategijama književnog polemiziranja kroz povijest. Analizirana je svaka književna kritika zasebno uz usporedbu tekstova koji su dio iste polemike te u konačnici sročnost obaju polemika. U usporedbama se uočavaju sličnosti i razlike između tekstova u tematici, prisutnosti (ne)uljudnih strategija i obrascima u kojima se ostvaruju. Primjeri prepoznatih strategija (ne)uljudnosti najviše se ističu u referiranju na određenu tematiku (kritiziranje književnog rada, zadiranje u tuđi privatni život, podrijetlo, politiku…) i u odabiru određenog leksičkog sloja odnosno pragmema (honorifici, uvredljivi izrazi, vulgarizmi…). S obzirom na veću učestalost primjera, neuljudne su strategije u prvom planu. U zaključku se donosi sud o tome u kolikoj mjeri ovakav oblik javne rasprave utječe na opći ugled književnika i sažimaju se rezultati proučenog korpusa koji će iznjedriti osnovne razlike u strategijama polemiziranja u tekstovima koje od nastanka dijeli gotovo stoljeće.

Riječ je o uredničkom predgovoru tematskom broju časopisa "Fluminensia". Tema - gramatika i komunikacija.

Thesis aims on analyzing public appearances of former Czech prime minister Petr Nečas with special focus on pragmatics and reasoning. Whole analysis is performed with regard to political context. The goal of the thesis is creating complete characteristics, which can be used as a basis in future researches in pragmatics, political marketing or political PR. Using qualitative approach the thesis analyzes recordings from political debates, parliament meetings and press conferences from the era, when Petr Nečas was prime minister. Powered by TCPDF (www.tcpdf.org)

The focus of dissertation belongs to the field of learning Czech as a foreign language and deals with the acquisition of pragmatic competence of non-native speakers. Whereas this is a broad area, the work concentrates on speech act request. The aim is to describe how two students of Czech acquired the speech act during a one-year intensive course. The theoretical background is given in Chapter I. The term Interlanguage Pragmatics is introduced to Czech readers. The Chapter further maps what the pragmatic research of non- native speakers generally deals with and what questions it asks. Attention is paid to possible methods for collecting data for research of pragmatic competence, what kinds of errors non- native speakers usually make, what environment is suitable for the acquisition of pragmatic competence or how individual differences among students affects pragmatic competence. In the second chapter attention is paid to speech act request. We present an overview of major longitudinal studies. On the bass of this longitudinal research it was found that students of English go through five stages of development when acquiring request. The stages are presented here in detail. In the research part of the dissertation the investigation of how two non-native speakers (a student from Taiwan and a student...

The diploma thesis entitled 'Pragmalinguistic Analysis of Commercial Communication of the Brand Activia by Danone' aims to provide a comprehensive treatise of the above mentioned brand from the point of view of pragmatic and linguistic theories, based on a selected sample of advertising from 2010 - 2014. The introductory theoretical part defines the functions of advertising and their idiosyncratic communication and place them within the wider context of marketing. Subsequently, the position of the product within the segment offered by Danone is described and comparison of the respective marketing strategies for each product is made. The methodological section of the thesis introduces pragmatic linguistics as the central tool used in the ensuing analysis. Here the terms related to the process of communication are emphasised, same as the relationships between the creator of a text, its recipient and the text itself. The last, analytical part deals with selected samples of commercial communication using the aforementioned methods. A sample of Activia Danone communication is then used to analyse the usage of individual linguistic and stylistic means, as well as advertising types with emphasis on their goals as a form of communication.

In the center of interest of this dissertation called The Pragmalinguistic analysis of Czech and French commentary lies in the qualitative methodological approach to a specific media communication form - a printed commentary. The dissertation has several objectives: firstly, it describes the methodological tools used in the francophone analysis of discourse which are consequently used to construct the author's own system as a basis for the analysis. The author has chosen the tools which create language subjectivity and manifestation of the author in the text which are in francophone areas traditionally called as a complex of "énonciation": discourse/history (É. Benveniste), "théorie des blocs sémantiques", polyphony and intertextuality, metaphors, modalisators, deictics, connectors. In the second part of the dissertation, the author uses the theoretical basis built in the first part and applies it to create her own analysis, comparison and final evaluation of two journalistic texts - one from Le Monde and the other one from Hospodářské noviny. The detailed analysis of the texts brings very interesting findings about the different character and construction of the Czech and French commentaries and at the same time, about the different coverage of Czech and French presidency of the Council of the European...

This diploma thesis deals with the way to teach politeness in elementary schools. Based on the theoretical literature, in the first theoretical part on the background of the Czech language there are defined basic terms such as pragmalinguistics, politeness principle, politeness strategies, face etc. Considering the didactic character of this work, both verbal and nonverbal aspects of politeness are described in the relation to the teacher-student communication. The practical part of the thesis focuses on the analysis of how the aspects of politeness are taught in Czech language lessons and included in three contemporary textbook series. Other source studied is the analysis of the relevant survey among teachers. On the basis of the survey results there are made up some activities with presumably good influence on practicing examined aspects of politeness.

Cilj ove disertacije je da istraži odnose između jezika, reklame i roda. Istraživanje je provedeno na reklamama koje se pojavljuju u ženskim časopisima u engleskom i B/H/S govornom području. Skupljeno je ukupno 1241 reklama iz američkog, hrvatskog i srbijanskog časopisa Kozmopolitan (Cosmopolitan) i bosanskog Azra. Temeljita i detaljna analiza tekstualnog i vizuelnog dijela reklame je provedena, a takođe je uspostavljena i veza između ta dva dijela. Dalje je provedena kontrastivna analiza tekstualnog i vizuelnog dijela. Raspravljalo se i o anglicizmima u reklamama u B/H/S govornom području. Međutim, centar istraživanja predstavljaju rodni stereotipi, kao i reprezentacija istih u medijima. Pokazalo se, na temelju istraživanja, da je zapadnjačko društvo otvorenije i da je dostiglo viši nivo evolucije kada su u pitanju ženska prava od B/H/S društ(a)va, koje je još uvijek tradicionalno i njeguje porodične odnose. Stavovi prema tijelu i reprezentaciji istog su isti u obje kulture: ljudska vrsta se mora reprodukovati/produžiti. Starenje i debljina su, s druge strane, tabuizirani i o njima se ne raspravlja. Smatraju se znacima nemogućnosti reprodukcije ljudske vrste i kao takvi su apsolutno zanemareni u medijima. Anglicizmi su izrazito prisutni u reklamama u B/H/S govornom području. Uticaj engleskog jezika je izuzetan u području leksike: riječi, izraza, fraza, idioma i idiomatskih izraza. The aim of this dissertation was to explore a possible relationship between language, advertisement and gender. A research was conducted on advertisements that appear in women's magazines in English and B/C/S speaking areas. A total of 1241 advertisments were collected from the American, Croatian and Serbian magazine for women Cosmopolitan and Bosnian Azra. A thorough and detailed analysis of both verbal and visual parts of advertisements has been conducted, as well as the connection of the two. Further, a contrastive analysis of verbal and visual parts has been conducted also. The issue of Anglicisms has been the subject of exploration as well. The focus of this research, however, was on gender stereotypes and their representation in the media. Western society proved to be more open and has reached a higher level of evolution in favour of women's rights than B/C/S. The latter is still represented as traditional and family-oriented. The attitudes towards bodies and the reproduction process are the same in both societies: human species must be prolonged. Ageing and being overweight, on the other hand, are considered to be taboos. They are considered to be the signs of inability of reproduction, and as such are absolutely neglected in the media. Anglicisms are freqently present in advertisements in B/C/S speaking area. The infuence of English in the area of lexis is extraordinary: words, expressions, phrases, idioms and idiomatic expressions are often copied into B/C/S.

Diploma thesis "Language of the Internet News versus Journalistic Language in the print media: Pragmalinguistic Analysis", deals with the phenomenon of convergence of the Internet news language and language of the journalistic texts in print media. Our research verifies hypothesis that "language of the Internet news has much in common with the language of the journalistic texts in print media." About thirty-eight journalistic texts and internet news from MF DNES and Lidové noviny newspapers and www.idnes.cz and www.lidovky.cz websites were analyzed. Also selected concepts of pragmalinguistic and linguistic text analysis were chosen to identify these in common phenomena and to draw conclusions on the convergence of the internet news language and language of the journalistic news in print media. Diploma thesis examines only those linguistic phenomena that appear both in the Internet news and print journalistic texts.

Dissertação de Mestrado em Estudos Portugueses Multidisciplinares apresentada à Universidade Aberta A importância de reconhecer a intenção comunicativa dos atores numa interação verbal revela-se diariamente na prática de tradução-interpretação, especialmente quando os tradutores-intérpretes exercem a sua atividade profissional numa situação enunciativa delicada como é a que se associa ao discurso diplomático. O presente estudo, no âmbito da Pragmática Linguística, resulta de uma investigação, que, numa perspetiva contrastiva, observa a realização dos atos de saudação e dos atos de agradecimento, no contexto do discurso diplomático, em duas línguas – português europeu e croata. O objetivo é tentar compreender os processos linguísticos subjacentes à realização dos referidos atos ilocutórios, estabelecendo um contraste entre os resultados obtidos em português e em croata para, através desta análise contrastiva, determinar algumas características gerais do discurso diplomático. Para tal, parte-se da observação detalhada do objeto de estudo central, um conjunto de dois corpora de textos do âmbito específico do discurso diplomático: um subcorpus em português e outro em croata. Os resultados obtidos demonstram uma maior tendência para a aproximação do que para o distanciamento das duas línguas quanto ao modo de realização dos atos de saudação e dos atos de agradecimento no contexto analisado. Assim, é possível definir os princípios gerais que, no contexto do discurso diplomático, regem a produção verbal dos interactantes. Como resultado prático, o presente estudo apresenta uma proposta de esquematização das formas linguísticas através das quais são realizados os atos de saudação e os atos de agradecimento, no referido contexto. The work of a translator-interpreter requires that the speaker’s intention during any verbal interaction be correctly recognized. This is of paramount importance especially when translating/interpreting speech communication in diplomatic discourse. This paper is a result of a contrastive study, conducted in the field of pragmatics, which aims to examine Portuguese and Croatian diplomatic discourse, focusing on expressions of gratitude and greetings in both languages. The aim of the study is to discover the linguistic processes underlying the speech acts in the two languages. This will be achieved by means of a contrastive analysis of utterances in Portuguese and Croatian. As a result of the study, some general characteristics of diplomatic discourse will be identified. The study is based on an in-depth analysis of two corpora of verbal communication, Portuguese and Croatian, within the realm of diplomatic discourse. The results of the study show that the similarities between the two linguistic systems outweigh the differences, thus allowing the author of the study to identify some general characteristics and principles underpinning expression of gratitude and greetings within diplomatic discourse. The Master’s Thesis also presents the practical implications of the study by trying to schematize the various linguistics forms through which gratitude and greetings are expressed in the discourse in question. Prepoznavanje komunikacijske namjere govornika bitan je uvjet za uspješno obavljanje prevoditeljske aktivnosti. Važnost te komunikacijske kompetencije prevoditelja osobito se ističe u govornim situacijama koje se odvijaju o okviru diplomatskog diskursa. Ovaj rad, iz područja pragmalingvistike, je rezultat istraživanja govornih činova pozdravljanja i zahvaljivanja koji se pojavljuju u diplomatskim govorima na portugalskom i na hrvatskom jeziku. Glavni cilj istraživanja je opisati lingvističke procese koji uvjetuju realiziranje gore navedenih govornih činova. Kontrastivnom analizom načina na koji se pozdravi i zahvale ostvaruju na portugalskom i na hrvatskom jeziku, otkrivaju se i glavne značajke diplomatskog diskursa. Korpus je sastavljen od niza usmenih tekstova ostvarenih u komunikacijskoj situaciji u kojoj izvorni govornik bilo portugalskog, bilo hrvatskog jezika obavlja poslove diplomatskog predstavnika svoje države. Rezultati analize korpusa upućuju na sličnosti između dva jezična sustava prilikom ostvarivanja govornih činova pozdravljanja i zahvaljivanja u okviru diplomatskog diskursa. Stoga se može zaključiti da na jezičnu aktivnost govornika utječu čimbenici koji nadilaze jezičnu razinu.

U članku su opisane sljedeće osnovne funkcije smijeha i osmijeha: ublažavanje napetih situacija, prijateljska atmosfera i atmosfera povjerenja među govornicima te prihvaćanje načela savoire-vivre u određenoj kulturi. Osmijehom čovjek regulira svoj emocionalni život. Osim dodatnih i prihvaćenih obilježja smijeha autorica uvodi izvanjezičnu i jezičnu klasifikaciju smijeha identificirajući ih kao kulturološke i pragmatične znakove.

U hrvatskom društvu oslovljavanje osoba iz poštovanja, nepoznatih osoba, starijih ili hijerarhijski nadređenih članova društvene zajednice danas se u pravilu izražava leksemima gospodin i gospođa. U praksi se međutim to provodi nesustavno. Nedostaju naime jasna pravila za uporabu tih leksema što često rezultira nesigurnošću govornika. Na pojavu takvih nedoumica u hrvatskom jeziku utjecale su, nesumnjivo, i društvene promjene. Stoga uporaba leksema gospodin i gospođa postaje istodobno i pragmalingvističko i lingvističko pitanje. Ono svoj odraz ima ne samo u uporabi unutar izvornojezične zajednice, već, očekivano, i u poučavanju hrvatskoga jezika kao inojezičnoga. Dosad se o toj temi govorilo ponajviše u okviru okviru p(r)oučavanja morfologije, a izostajala je obuhvatnija slika komunikacijske prakse. U radu se zato temi nastoji pristupiti kompleksno, opisujući i pragmalingvističke i sociolingvističke aspekte uporabe tih leksema. Analiziraju se njihovo semantičko polje, bliskoznačnice, sintaktička uloga i sročnost s mocijskim imenicama, njihova morfološka obilježja te tvorbeni obrasci kojima je osnovna riječ gospodin i gospođa. Što se tiče aspekata uporabe, razmatra se njihova kulturološka uvjetovanost koju je u hrvatskim prilikama nužno dovesti u vezu s vremenskom i prostornom raslojenošću leksika. Radi detektiranja mogućih razloga današnje nesigurnosti izvornojezičnih govornika uspostavljaju se poveznice sa stanjem u 20. stoljeću, regionalnom dijatopijom te funkcionalnom stilistikom. Na temelju rezultata istraživanja utvrđuju se tendencije u uporabi leksema gospodin i gospođa i ukazuje na stanje u suvremenom jezičnom bontonu te izdvajaju smjernice za otklanjanje nesigurnosti među izvornojezičnim i inojezičnim govornicima hrvatskoga jezika.

This bachelor thesis compares the language used in the persuasive texts promoting communistic and national-socialistic ideology. After brief introduction the author focuses on key-words in both languages; the word "lid" (people) in the communistic language and the word "národ" (nation) in the national-socialistic language. It compares the way, how those words are used, and the aim which their usage should serve. It deals with those terms as with the means of legitimization, which is achieved through using the strategies of rationalization, universalisation and narrativization. Then, this thesis searches for secondary signification which is connected with those key-words. Furthermore, it investigates the terms with which are those key-words connected. This thesis is based on knowledge of the communistic language, which is in the author's opinion described better. The results of investigation of the national-socialistic language are then compared to the facts known about communistic language.

Cilj je ovoga rada izložiti studije P. Tekavčića iz područja hrvatsko-talijanske kontrastivne analize u kojima se prvi put propituju neke pragmatičke teme od iznimne važnosti za proučavanje diskursnih karakteristika hrvatskoga i talijanskoga jezika. Posebna je pozornost posvećena podužoj studiji iz 1989. godine u kojoj se autor bavi problematikom tzv. ''čestica'' u hrvatskome jeziku i njihovih ekvivalenata u talijanskome jeziku.

Sažetak Cilj je ovoga rada izložiti studije P. Tekavčića iz područja hrvatskotalijanske kontrastivne analize u kojima se prvi put propituju neke pragmatičke teme od iznimne važnosti za proučavanje diskursnih karakteristika hrvatskoga i talijanskoga jezika. Posebna je pozornost posvećena podužoj studiji iz 1989. godine u kojoj se autor bavi problematikom tzv. „čestica“ u hrvatskome jeziku i njihovih ekvivalenata u talijanskome jeziku., The aim of this paper is to present the research performed by P. Tekavčić in the field of Croatian-Italian contrastive analysis, in which some aspects of pragmatics of exceptional importance for the study of discourse characteristics of the Croatian and the Italian language were analysed for the first time. A particular attention is given to an extensive study performed in 1989, in which the author discusses the issue of “particles” in the Croatian language and their equivalents in the Italian language.

Th e characterization of metonymy as a conceptual tool for guiding inferencing in language has opened a new fi eld of study in cognitive linguistics and pragmatics. To appreciate the value of metonymy for pragmatic inferencing, metonymy should not be viewed as performing only its prototypical referential function. Metonymic mappings are operative in speech acts at the level of reference, predication, proposition and illocution. Th e aim of this paper is to study the role of metonymy in pragmatic inferencing in spoken discourse in televison interviews. Case analyses of authentic utterances classifi ed as illocutionary metonymies following the pragmatic typology of metonymic functions are presented. Th e inferencing processes are facilitated by metonymic connections existing between domains or subdomains in the same functional domain. It has been widely accepted by cognitive linguists that universal human knowledge and embodiment are essential for the interpretation of metonymy. Th is analysis points to the role of cultural background knowledge in understanding target meanings. All these aspects of metonymic connections are exploited in complex inferential processes in spoken discourse. In most cases, metaphoric mappings are also a part of utterance interpretation., Poimanje metonimije kao konceptualnog alata za inferenciju u jeziku otvorilo je novo područje proučavanja u kognitivnoj lingvistici i pragmalingvistici. Kako bi se shvatila vrijednost metonimije pri pragmatičkoj inferenciji, funkciju metonimije treba sagledati šire od njene prototipne referencijalne funkcije. Metonimijska preslikavanja odvijaju se u govornim činovima na razini referencije, predikacije, rečenice i ilokucije. Ovaj rad bavi se ulogom metonimije u pragmatičkoj inferenciji u govornom diskursu na primjerima uzetima iz televizijskih intervjua. Analizirani su autentični izričaji koji se klasifi ciraju kao ilokucijske metonimije prema pragmatičkoj tipologiji metonimijskih funkcija. Metonimijske veze koje postoje između domena i poddomena u istoj funkcionalnoj domeni olakšavaju procese inferencije. U kognitivnoj lingvistici opće je prihvaćeno da su univerzalno ljudsko znanje i tjelesna iskustva bitna za interpretaciju metonimije. Ova analiza ukazuje na ulogu specifi čnog kulturološkog znanja u razumijevanju ciljanih značenja. Svi navedeni aspekti metonimijskih veza iskorišteni su u složenim inferencijskim procesima u govornom diskursu. U mnogim slučajevima, metaforička preslikavanja također se javljaju kao dio interpretacije izričaja.

U središtu pragmalingvistike jesu odnosi između jezičnih oblika i korisnika tih oblika, a koje su formalni smjerovi u jezikoslovlju zanemarivali. U suvremenim se pragmalingvističkim istraživanjima polazi od postavke kako se velik dio neizrečenoga prepoznaje kao sastavni dio onog što je izrečeno, a također i da velik dio onoga što komuniciramo jest određen našim društvenim odnosima. U ovom članku raspravlja se o jednom od temeljnih načela uspješne komunikacije – načelu uljudnosti, s naglaskom na izbor nekih od strategija u vezi s tim načelom, a za kojima se poseže u hrvatskom javnom komunikacijskom prostoru.

Zbornik Jezični varijeteti i nacionalni identiteti rezultat je nastojanja da se na jednome mjestu okupe razmatranja domaćih i stranih jezikoslovaca koji se između ostaloga bave i sociolingvističkom situacijom na prostoru bivše Jugoslavije, s posebnim obzirom na normativne i/ili sociopolitičke promjene što su se na tome prostoru dogodile nakon devedesetih godina. Prilozi – njih 29 iz pera 31 autora – podijeljeni su u četiri cjeline. U prvu cjelinu (Opća standardnojezična pitanja) izdvojili smo 5 tekstova izrazito teorijsko-metodološke utemeljenosti. Druga cjelina (Pitanja sociolingvstičkog statusa pojedinih standardnih jezika /bosanskoga/bošnjačkoga, crnogorskoga, hrvatskoga i srpskoga/) okuplja 9 tekstova koji se odnose na pojedine standardne jezike utemeljene na štokavštini i na njihovo normiranje. Treća cjelina (Pitanja jezičnih normi, bilo poredbeno bilo u pojedinim standardnim jezicima) donosi 6 tekstova koji se, u manjoj ili većoj mjeri, tiču pojedinih normi spomenutih standardnih jezika, tj. pravogovorne, pravopisne i leksičke norme. I, napokon, u četvrtu su cjelinu (Gramatička i pragmalingvistička pitanja vezana uz pojedine jezike i /novije/ jezične situacije) uvršteni tekstovi u kojima je riječ o pojedinačnim pretežito gramatičkim i/ili pragmalingvističkim pitanjima. U objavljenim prilozima odražavaju se različita gledanja na naznačenu problematiku. Raznolikost tema, gledišta i teorijsko metodoloških pristupa zacrtana je odabranom koncepcijom zbornika. Tome su pridonijeli autori svojim vrijednim prilozima. Svi su tekstovi recenzirani.

U radu se analiziraju i klasificiraju neverbalni olfaktorni pragmemi i pragmafrazemi sa sastavnicom nos. Autorice kontrastivnom metodom uspoređuju hrvatske i poljske lekseme i frazeme s odabranom sastavnicom. Većina primjera u obama jezicima pokazuje veliku sličnost, a samo nekoliko frazema određene razlike koje se mogu uspješno prevesti semantičkim opisom. Olfaktorni pragmemi i pragmafrazemi obogaćuju komunikaciju i pridonose njezinom poboljšanju.

U knjizi je objavljeno dvanaest studija o nadrečeničnoj jezičnoj razini, tekstu i diskursu. Predstavljene su različite teorijske koncepcije: „ gramatički“ pristup tekstu (od rečenice do teksta), aktualna (funkcionalna) rečenična perspektiva, funkcionalna gramatika, novija lingvistika teksta (sa standardima tekstualnosti, odnosno konstitutivnim načelima teksta), pragmalingvistika, teorija i analiza diskursa. Studije su svrstane u tri cjeline. U prvoj su cjelini studije koje se u najširemu smislu tiču nadrečenične jezične razine (od sintakse prema suprasintaksi, kontekstualno uključena rečenica, tekstni konektori, interpunkcijski znakovi kao tekstni znakovi). U studijama se okupljenima u drugoj cjelini razmatra tekst u kontekstu, potom i diskurs i njegovi strukturni elementi (diskursne oznake). Treća cjelina donosi studije o jezičnim raslojavanjima i tipovima diskursa, o slojevima javnoga diskursa, o govorenom i pisanom diskursu te naposljetku o diskursu trača. Suautorica je dviju studija Mihaela Matešić.

U radu se uspoređuje način prezentacije autora u tzv. bilješci o piscu u knjizi i na mrežnim stranicama. Iako prevladava tradicionalan tipizirani oblik, pod utjecajem novih društvenih i kulturoloških uvjeta dolazi do njegove modifikacije ili se potpuno napušta, stare komunikacijske norme (maksime) ustupaju mjesto novima, uključuju se novi sadržajni segmenti, novi jezični registri, mijenja se stil. Inovacije uvjetovane digitalnim medijem tiču se prije svega hipertekstualne organizacije teksta i mogućnosti upotrebe drugih medija.

Različiti se teorijski pristupi jeziku mogu pratiti s perspektive rečenice. Dok je u tradicionalnoj gramatici rečenica – najkompleksniji opisivani jezični znak – motrena kao izolirana, dakle apstraktna, jezična jedinica, važne novosti u jezikoslovlje donosi teorija funkcionalne rečenične perspektive razvijena u okrilju praškoga strukturalizma. Razmatranje je rečenice kao strukturne sastavnice teksta/nadrečeničnoga jedinstva (aktualizirana, u tekst uklopljena rečenica/iskaz) s pragmalingvističkim istraživanjima, ali i u novijoj lingvistici teksta ustupilo mjesto daljnjim pomacima spram nejezičnoga (situacijskog) konteksta: komunikacijske se vrijednosti teksta mogu utvrditi tek u kontekstu od kojega je tekst neodvojiv. U radu se razmatra kako se stvarni smisao rečenice/iskaza ustanovljuje ne samo s obzirom na njezinu tekstnu nego i kontekstnu uključenost.