Search

Bavljenje tjelesnom aktivnošću kod svakog pojedinca iznimno je važno u očuvanju zdravlja, a značajan utjecaj na zdravlje imaju i pravilne prehrambene navike. Tjelesna aktivnost i pravilne prehrambene navike imaju pozitivan utjecaj na rast i razvoj djeteta od najranije dobi kojima se stvara dobar temelj za budućnost. Cilj je ovog rada analizirati tjelesnu aktivnost i prehrambene navike djece rane i predškolske dobi u jednom dječjem vrtiću u Istri. Istraživanje je pokazalo da većina djece provodi vrijeme na otvorenom, u igri s prijateljima i/ili obitelji, a ne toliko pred ekranom i u sjedilačkom načinu života. Roditelji su svjesni svoje važnosti i utjecaja u životu njihova djeteta, a dobiveni rezultati pokazuju da djeca najčešće imaju tri glavna obroka i dva međuobroka u dnevnom jelovniku, dok mali broj ispitanika svakodnevno konzumira nezdravu hranu. Engaging in physical activity for every individual is extremely important in preserving health, and proper eating habits also have a significant impact on health. Physical activity and proper eating habits have a positive influence on the growth and development of a child from an early age, creating a good foundation for the future. The aim of this paper is to analyze the physical activity and eating habits of early and preschool children in a kindergarten in Istria. Research has shown that most children spend time outdoors, playing with friends and/or family, and not so much in front of a screen and in a sedentary lifestyle. The obtained data also showed that parents are aware of their importance in their child's life, where research shows that children usually have three main meals and two snacks, and a small number of respondents consume unhealthy food every day.

U obrazovnom kontekstu često se istražuju varijable koje doprinose akademskom uspjehu. Među njima je akademska motivacija. Prema Teoriji samodeterminacije (Ryan i Deci, 2000;2020) autonomni oblici motivacije pospješuju akademski uspjeh. Autonomni oblici motivacije također pospješuju različite ponašajne navike (Gardner i Lally, 2013, Mullan i sur., 2021), no u akademskom kontekstu odnos navika i motivacije nije istraživan. S druge strane, poznato je da su navike učenja pozitivno povezane s akademskim uspjehom (Galla i Duckworth, 2015). Akademski ciljevi također imaju važnu ulogu u obrazovanju jer oni ciljevi koji proizlaze iz autonomne motivacije pospješuju akademski uspjeh (Sheldon i Elliot, Koestner, 2008). Cilj ovog istraživanja bio je ispitati povezanost akademske motivacije, navika učenja školskog gradiva, akademskih ciljeva i akademskog uspjeha na uzorku gimnazijalaca u Hrvatskoj (N=181). Istraživanje je provedeno u šest točaka prikupljanja podataka. U četiri predzadnje točke prikupljeni su podaci o navici učenja školskoga gradiva, a u zadnjoj točki prikupljeni su podaci o uspjehu na kraju 4. razreda, uspjehu na kraju gimnazijskog obrazovanja i uspjehu na Državnoj maturi u ljetnom roku, 2021. godine. Utvrđena je pozitivna povezanost autonomnog oblika motivacije sa akademskim uspjehom, navikom učenja školskog gradiva i akademskim ciljevima. Također, navika učenja školskog gradiva pozitivno je povezana s akademskim uspjehom, ali i akademskim ciljevima. Akademski ciljevi su pozitivno povezani sa akademskim uspjehom i stupnjem ostvarenosti akademskih ciljeva za konačan prosjek na kraju 4. razreda i 3 glavna predmeta na kraju 4. razreda. Provedbom dviju hijerarhijskih regresijskih analiza utvrđeno je da su poistovjećena regulacija i procjena ostvarenosti akademskog cilja za konačan prosjek pozitivni prediktori akademskog uspjeha na kraju 4. razreda, dok su poistovjećena regulacija i procjena ostvarenosti akademskih ciljeva za predmete hrvatski jezik i prvi strani jezik pozitivni prediktori akademskog uspjeha na Državnoj maturi. Rezultati istraživanja imaju praktičnu vrijednost te je pružen prijedlog mogućih intervencijskih strategija. In the academic field, researchers often tend to investigate which variables improve the academic success of students. Among them, academic motivation has been also researched. According to the Self-Determination Theory (Ryan and Deci, 2000;2020) autonomous forms of motivation promote academic success. Autonomous forms of motivation also stabilize various habits (Gardner and Lally, 2013; Mullan et el., 2021), but in the academic field this has not been researched yet. However, it is known that study habits do positively correlate with academic success (Galla and Duckworth, 2015). Academic goals also play a significant role in education, wherein goals that derive from autonomous motivation promote academic success (Sheldon and Elliot; Koestner, 2008). The main purpose of this research was to investigate the correlation between various types of academic motivation, study habits, academic goals, and school success in a sample of high school gymnasium students in Croatia (N=181). The research was conducted in six measurement points, measuring in the four penultimate measurement points the study habits of students, and in the last measurement point, success at the end of the fourth grade and success at the State final exams, summer term, 2021. It has been established that autonomous motivation is positively correlated with school success, study habits and academic goals. Also, study habits positively correlate with academic success, but also with academic goals. Academic goals positively correlate with academic success, and with the degree of attainment of academic goals for the final grade point average at the end of the fourth grade and the three major subjects at the end of the fourth grade. By carrying out two hierarchical regression analyses, it was determined that identified regulation and assessment of academic goal achievement for the final grade point average were positive predictors of academic success at the end of the 4th grade, while identified regulation and assessment of academic goal achievement for the subjects Croatian language and first foreign language were identified as positive predictors of academic success at the Final state exams. The results of the research have practical value and a proposal of intervention strategies are provided.

Mladi koji trenutno pohađaju srednju školu su u jednom od najranjivijih životnih razdoblja, u periodu kada otkrivaju svijet, upoznaju sebe i pokušavaju pronaći vlastiti identitet. Tijekom tog perioda prate ih nove tehnologije, a u velikoj su mjeri izloženi informacijama iz medija. Važno je osvijestiti da su društvene mreže neizostavan dio života srednjoškolaca, te promatrati na koji način ih koriste i koji digitalni sadržaj usvajaju prilikom korištenja. Ovaj diplomski rad istražuje navike korištenja društvenih mreža kod srednjoškolaca kroz anketni upitnik koji se sastoji od 17 pitanja, a proveden je na ukupno 119 učenika iz 3 srednje škole u 2 grada u Hrvatskoj (Gimnazija Antuna Gustava Matoša u Zaboku, Srednja medicinska škola u Slavonskom Brodu i Tehnička škola u Slavonskom Brodu). Rezultati istraživanja pokazuju da svi ispitani srednjoškolci koriste društvenu mrežu Whatsapp, većina ima otvoren profil na Instagramu, a nešto manje njih koristi se Facebookom. Većina ispitanika provjerava društvene mreže više od 10 puta na dan, provode više od 4 sata dnevno na društvenim mrežama, te provedu više vremena na društvenim mrežama u danu nego što su to planirali. Općenito žele u budućnosti provoditi manje vremena na društvenim mrežama, te smatraju da bi im dan mogao biti produktivniji kada bi manje koristili društvene mreže. Većini ispitanika su društvene mreže glavni izvor informiranja, te smatraju da često izgube pojam o vremenu dok se koriste internetom. Ipak, gotovo polovica njih osjećala bi se kao da propušta digitalne sadržaje i objave drugih korisnika kada bi obrisali profile i korisničke račune na društvenim mrežama., Youngsters who currently attend highschool in Croatia are in one of the most delicate life periods, in a period when they are discovering the world, finding themselves and trying to find their identity. In this period new tehnologies are following them and they are largely exposed to information from the media. It's very important to percieve that social networks are simply inevitable and huge parts od highschoolers everyday lives, and to look into the ways they are using them, and which digital content they are consuming while using it. This graduate thesis is investigating about social networks usage among highschoolers through online survey questionnaire. There were 17 questions and 119 highschoolers from 3 schools in 2 cities of Croatia (Zabok and Slavonski Brod). The results shows that everybody is using Whatsapp, and most of them are using Instagram and Facebook, but somewhat less of the highschoolers are using Facebook. Most of them checks their social network profiles more than 10 times a day, spends more than 4 hours a day on social networks, spends more of the time a day than they have planned to spend. They generaly want to spend less time on social networks in the future, they think that their days could be more productive if they would use social networks less. For most of highschoolers, social networks are the main source of information and they often lose the track of time while scrolling through feed. Nevertheless, they would feel like missing out on digital content and posts of other users when they would delete their social networks profiles and accounts.

Mladi koji trenutno pohađaju srednju školu su u jednom od najranjivijih životnih razdoblja, u periodu kada otkrivaju svijet, upoznaju sebe i pokušavaju pronaći vlastiti identitet. Tijekom tog perioda prate ih nove tehnologije, a u velikoj su mjeri izloženi informacijama iz medija. Važno je osvijestiti da su društvene mreže neizostavan dio života srednjoškolaca, te promatrati na koji način ih koriste i koji digitalni sadržaj usvajaju prilikom korištenja. Ovaj diplomski rad istražuje navike korištenja društvenih mreža kod srednjoškolaca kroz anketni upitnik koji se sastoji od 17 pitanja, a proveden je na ukupno 119 učenika iz 3 srednje škole u 2 grada u Hrvatskoj (Gimnazija Antuna Gustava Matoša u Zaboku, Srednja medicinska škola u Slavonskom Brodu i Tehnička škola u Slavonskom Brodu). Rezultati istraživanja pokazuju da svi ispitani srednjoškolci koriste društvenu mrežu Whatsapp, većina ima otvoren profil na Instagramu, a nešto manje njih koristi se Facebookom. Većina ispitanika provjerava društvene mreže više od 10 puta na dan, provode više od 4 sata dnevno na društvenim mrežama, te provedu više vremena na društvenim mrežama u danu nego što su to planirali. Općenito žele u budućnosti provoditi manje vremena na društvenim mrežama, te smatraju da bi im dan mogao biti produktivniji kada bi manje koristili društvene mreže. Većini ispitanika su društvene mreže glavni izvor informiranja, te smatraju da često izgube pojam o vremenu dok se koriste internetom. Ipak, gotovo polovica njih osjećala bi se kao da propušta digitalne sadržaje i objave drugih korisnika kada bi obrisali profile i korisničke račune na društvenim mrežama. Youngsters who currently attend highschool in Croatia are in one of the most delicate life periods, in a period when they are discovering the world, finding themselves and trying to find their identity. In this period new tehnologies are following them and they are largely exposed to information from the media. It's very important to percieve that social networks are simply inevitable and huge parts od highschoolers everyday lives, and to look into the ways they are using them, and which digital content they are consuming while using it. This graduate thesis is investigating about social networks usage among highschoolers through online survey questionnaire. There were 17 questions and 119 highschoolers from 3 schools in 2 cities of Croatia (Zabok and Slavonski Brod). The results shows that everybody is using Whatsapp, and most of them are using Instagram and Facebook, but somewhat less of the highschoolers are using Facebook. Most of them checks their social network profiles more than 10 times a day, spends more than 4 hours a day on social networks, spends more of the time a day than they have planned to spend. They generaly want to spend less time on social networks in the future, they think that their days could be more productive if they would use social networks less. For most of highschoolers, social networks are the main source of information and they often lose the track of time while scrolling through feed. Nevertheless, they would feel like missing out on digital content and posts of other users when they would delete their social networks profiles and accounts.

Streaming servisi trenutno su najpopularniji način konzumacije glazbenog i filmskog sadržaja. U Hrvatskoj su u potpunosti zaživjeli posljednjih nekoliko godina, ponajviše kroz servise kao što su Netflix za filmski sadržaj te Deezer i Spotify za glazbeni sadržaj. Rad istražuje utjecaj sve veće popularnosti ovakvih servisa na način konzumacije glazbenog i filmskog sadržaja. Jesu li drugi mediji izgubili korisnike u korist streaming servisa i je li ovakav način konzumacije sadržaja utjecao na piratstvo neka su pitanja kojima se bavi ovaj rad. U sklopu rada provedeno je istraživanje na ovu temu na studentima informacijskih i komunikacijskih znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Studenti informacijskih i komunikacijskih znanosti odabrani su kao uzorak jer se njihovo područje studija bavi razvojem informacijske tehnologije što uključuje i razvoj streaminga. Pretpostavlja se da zbog toga ova skupina studenata dobro usvaja nove tehnologije za konzumaciju glazbenog i filmskog sadržaja. Streaming services are currently the most popular way of consuming music and film content. In Croatia, they have fully come to life in the last few years, mostly through services such as Netflix for film content and Deezer and Spotify for music content. The paper researches the impact of the increasing popularity of such services on the consumption of music and film content. Whether other media have lost users in favor of streaming services and whether this way of consuming content has affected piracy are some of the questions that this paper deals with. As part of the paper, research on this topic is conducted on information and communication sciences students at the University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences. Information and communication sciences students were selected as a target sample because their field of study includes the development of information technology, which includes the development of streaming. It is assumed that because of this, this group of students is good at adopting new technologies for the consumption of music and film content.

Budući da danas odrastanje gotovo neizostavno uključuje i svakodnevnu uporabu modernih tehnologija, važno je ispitati na koji način i u kojem vremenskom okviru mladi provode vrijeme na internetu i društvenim mrežama. Cilj provedenog istraživanja bio je ispitati opće navike korištenja internetom i društvenim mrežama kod adolescenata srednjoškolske dobi u Republici Hrvatskoj (N=1806). Online upitnikom, konstruiranim za potrebe ovog istraživanja putem Google Forms platforme, ispitana je nekolicina čimbenika provođenja vremena na internetu i društvenim mrežama. U rezultatima su detaljno izložene aktivnosti adolescenata po pojedinim društvenim mrežama, kao i čimbenici povezani s adolescentima u kontekstu mrežnih aktivnosti. Rezultati upozoravaju da se tijekom vremena mijenjaju preferencije korištenja društvenim mrežama kod adolescenata, ali i upućuju na sklonost upuštanja mladih u rizična ponašanja poput upoznavanja ili dopisivanja s nepoznatim osobama. Navedeno upozorava na potrebu za kontinuiranom doedukacijom stručnjaka, ali i roditelja, koja će pratiti navike djece i mladih, kao i implementaciju strukturiranih modaliteta rada s djecom i mladima o sigurnom korištenju internetom.

Cilj rada: Adolescencija je razvojna faza tijekom koje pojedinci počinju učvršćivati osjećaj identiteta, obilježen autonomnim funkcioniranjem koje će dovesti do neovisnog života uz održavanje sigurnih veza s obitelji, vršnjacima i širom zajednicom te spolnog sazrijevanja. Cilj je ovog rada ispitati i usporediti znanje, stavove i navike o spolnosti adolescenata te utvrditi postoje li razlike između učenika medicinske škole i gimnazije. Metode rada: Analiza je provedena anonimnim anketnim upitnikom od 27 pitanja općeg karaktera te pitanjima navika, ponašanja, znanja i stavova povezanih sa spolnošću. U istraživanje su uključeni učenici Srednje medicinske škole i Gimnazije „Matija Mesić” u Slavonskom Brodu u dobi od 17 do 20 godina. Sudjelovalo je 100 učenika; od toga ukupno 72 djevojke i 28 mladića. Rezultati: Dobiveni podaci pokazuju da je 59 % anketiranih stupilo u spolni odnos. Tek 17 % ispitanika pokazalo je visoku razinu znanja koje se odnosi na spolnost i prevenciju rizičnih ponašanja. Većina ispitanika (65 %) smatra da bi besplatni kontraceptivi smanjili broj neželjenih trudnoća i spolno prenosivih bolesti, dok gotovo svi (91 %) smatraju da je zdravstveni odgoj potreban u školama. Zaključak: Većina ispitanika stupila je u spolne odnose, češće oni iz medicinske škole, a najčešći je razlog prvog stupanja u spolni odnos ljubav. Gotovo svi ispitanici upotrebljavaju kontracepciju. Znanje ispitanika o spolnosti, posebno gimnazijalaca, na nezadovoljavajućoj je razini. Ispitanice imaju znatno jasnije stavove protiv abortusa od muških ispitanika. Većina ispitanika želi zdravstveni odgoj u školama., Aim: Adolescence is a developmental phase during which individuals begin to strengthen their sense of identity, which is marked by autonomous functioning that will lead to sexual maturation and independent living while maintaining secure connections with family, peers and the wider community. The aim of the study is to examine and compare knowledge, attitudes, and habits about adolescent sexuality, and to determine whether there are differences depending on whether the students are from medical high schools or general education secondary schools. Subjects and methods: The subjects who participated in the study, aged between 17 and 20, were students from two high schools in Slavonski Brod, the Medical High School and the general education secondary school “Matija Mesić”. 100 students participated: 72 females and 28 males. The participants were asked to fill in an anonymous questionnaire containing general questions and questions about their habits, knowledge, and attitudes related to sexual health. Their knowledge was tested through questions about STDs, protection during sexual intercourse, and how often they should be tested. The section on attitudes towards sexuality revolved around the question of attitudes about abortion and whether they believe that sex education is needed in schools. Results: The analysis of the respondents’ habits showed that 59% of the respondents have had sexual intercourse. Only 17% of the respondents provided all correct answers, and 80% of them provided more than half of the correct answers. The majority of the respondents (65%) believe that free contraceptives would reduce the number of unwanted pregnancies and STDs, while almost all (91%) believe that sex education is needed in schools. Conclusion: Most of the respondents have entered into sexual relationships, and the majority of those who have is from the medical school. The most common reason given for entering into the relationship is love. Almost all respondents use contraception. The respondents’ knowledge of sex is unsatisfactory, especially of those from the general-education secondary school. More of the female respondents were against abortion than male respondents. Most respondents want sex education in schools.

Streaming servisi trenutno su najpopularniji način konzumacije glazbenog i filmskog sadržaja. U Hrvatskoj su u potpunosti zaživjeli posljednjih nekoliko godina, ponajviše kroz servise kao što su Netflix za filmski sadržaj te Deezer i Spotify za glazbeni sadržaj. Rad istražuje utjecaj sve veće popularnosti ovakvih servisa na način konzumacije glazbenog i filmskog sadržaja. Jesu li drugi mediji izgubili korisnike u korist streaming servisa i je li ovakav način konzumacije sadržaja utjecao na piratstvo neka su pitanja kojima se bavi ovaj rad. U sklopu rada provedeno je istraživanje na ovu temu na studentima informacijskih i komunikacijskih znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Studenti informacijskih i komunikacijskih znanosti odabrani su kao uzorak jer se njihovo područje studija bavi razvojem informacijske tehnologije što uključuje i razvoj streaminga. Pretpostavlja se da zbog toga ova skupina studenata dobro usvaja nove tehnologije za konzumaciju glazbenog i filmskog sadržaja.

Zadatak je ovoga rada provedba ankete o navikama u konzumaciji ribe i proizvoda ribarstva u Republici Hrvatskoj te navike potrošača s obzirom na dob, spol, mjesto i područje stanovanja. 250 sudionika odgovorilo je na kratka pitanja ankete te je provedena analiza njihovih odgovora s ciljem dobivanja okvirnih informacija o navikama konzumiranja ribe i proizvoda ribarstva u Republici Hrvatskoj. Rezultati provedene analize govore kako gotovo svi ispitanici konzumiraju ribu, najveći broj sudionika odgovorio je kako konzumira ribu 2-3 puta godišnje ili jednom mjesečno. Također, ističu se odgovori na pitanje o faktorima koji utječu na odabir ribe, gdje najveći broj sudionika navodi da im je niža cijena glavni faktor. The task of this paper is conducting a servey on fish and fishing products consumption habits in the Republic of Croatia and also on consumer habits in relation to age, sex, place and residental area. 250 participants answered short questions from the survey and an analysis of their answers was conducted in order to obtain general information about fish and fishing products consumption habits in the Republic of Croatia. The results of the conducted analysis show that almost all examinees consume fish, the largest number of participants answered that they consume fish 2 – 3 times a year or once a month. The answers to the question about the factors influencing the choice of fish are also highlighted, where the largest number of participants state that the lower price is the main factor.

Globalna pandemija Koronavirusne bolesti 19 (skraćeno Covid-19) utjecala je gotovo na cijeli svijet u svim segmentima društva, tako i na studente te njihove navike i rutinu. U društvu se pojavio strah od zaraze tako da su se počeli izbjegavati zatvoreni prostori (pogotovo s puno ljudi) uključujući i javni prijevoz. Zbog toga se značajan dio studenata okrenuo alternativnim načinima prijevoza, npr. korištenju bicikala i na velike udaljenosti, hodanju umjesto korištenja javnog prijevoza, itd. Isto tako došlo je do promjena i nekih navika jer su kafići i slična mjesta za druženje neko vrijeme bili zatvoreni te su zato svoje slobodno vrijeme mogli provoditi kod kuće ili u prirodi. Cilj ovog diplomskog rada je istražiti je li pandemija i u kojoj mjeri utjecala na život studenata koji su tijekom lockdowna u periodu od ožujka 2020. godine nadalje živjeli i boravili u Zagrebu u segmentu njihovih navika te izbora prijevoznog sredstva. U istraživanju polazimo od dvije osnovne hipoteze: 1. Pandemija Covid-19 utjecala je na obrasce putovanja u smislu povećanja udjela putovanja ostvarenih individualnim prometom, a posebice biciklističkim prometom; 2. Prelazak na biciklistički promet i ostale individualne oblike prometa utjecala je pozitivno na opće fizičko stanje (zdravlje), ali i šire na povećanje kvalitete života. Metode koje bi se koristile u ovom radu su: analiza dostupnih statističkih podataka (npr. u prodaji i korištenju bicikala), čitanje povezane literature, prikupljanje informacija o navikama i stavovima studenata u Gradu Zagrebu putem online ankete. The global pandemic of Coronavirus disease 19 (abbreviated Covid-19) has affected almost the entire world in all segments of society, as well as students and their habits and routine. Fear of infection arose in society so they began to avoid enclosed spaces (especially with a lot of people) including public transport. As a result, a significant proportion of students turned to alternative modes of transport, such as using bicycles even on long distances, walking instead of using public transport, etc. There were also changes and some habits due to the fact that cafes and similar places for socializing were closed and could therefore spend their free time at home or in nature. The aim of this thesis is to investigate whether the pandemic and to what extent affected the lives of students who during the lockdown in the period from March onwards lived and stayed in Zagreb in the segment of their habits and choice of means of transport. In the research, we start from two basic hypotheses: 1. The Covid-19 pandemic affected travel patterns in terms of increasing the share of travel realized by individual traffic, and especially by bicycle traffic; 2. The transition to bicycle traffic and other individual forms of traffic has had a positive impact on the general physical condition (health), but also more broadly on increasing the quality of life. The methods that would be used in this paper are: analysis of available statistical data (for example, in the sale and use of bicycles), going through related literature, collecting information about habits and attitudes of students in the City of Zagreb through an online survey

Pušenje cigareta i tjelesna neaktivnost samo se neke od loših navika koje se javljaju među studentskom populacijom. Cilj ovog rada bio je ispitati navike o pušenju i tjelesnoj aktivnosti studenata zdravstvenih studija s obzirom na spolove te ispitati utječu li fakultetske obaveze na uporabu cigareta i tjelesnu aktivnost. U tu svrhu provedeno je istraţivanje u periodu od 01.04.2021. do 01.06.2021. godine. Anketa se provodila putem internetske platforme Google forms te je u potpunosti anonimna. Sastoji se od 24 pitanja. Prvih 6 pitanja odnosi se na opće podatke, sljedećih 9 na navike o pušenju te preostalih 9 na tjelesnu aktivnost. Rezultati ankete obrađeni su opisnom metodom statistike te su prikazani grafovima i tablicama. U istraživanju je sudjelovalo 50 studenata i 237 studentica preddiplomskog i diplomskog studija sestrinstva, fizioterapije, radiološke tehnologije i primaljstva. Dobiveni rezultati ukazuju da 35,5% studenata konzumira cigarete, odnosno, 38% studentica i 28% studenata. Uslijed stresa i pretjeranih fakultetskih obaveza čak 49,3% ispitanika konzumira više cigareta nego inače. Rezultati istraţivanja o navikama tjelesne aktivnosti pokazuju da je 41% studentica i 60% studenata tjelesno aktivno. 46,7% studenata misli da se zbog pretjeranih fakultetskih obaveza nije u mogućnosti više posvetiti tjelesnoj aktivnosti što i dokazuje da najveći broj ispitanika njih 42,9% odvaja do 30 minuta dnevno za provoĎenje tjelesne aktivnosti. Cigarette smoking and physical inactivity are just some of the bad habits that occur among the student population. The aim of this study was to examine the smoking habits and physical activity of health students with regard to gender and to examine whether faculty obligations affect cigarette use and physical activity. For this purpose, a survey was conducted in the period from April 1 to June 1, 2021. The survey was conducted through the online platform Google forms and it is completely anonymous. It is consisted of 24 questions. The first 6 questions refers to general data, the next 9 to smoking habits and the remaining 9 to physical activity. The results of the survey were processed by the descriptive method of statistics, presented graphically and tabularly. The study involved 50 students and 237 undergraduate and graduate students of nursing, physiotherapy, radiological technology and midwifery. The obtained results indicate that 35.5% of respondents consume cigarettes, ie, 38% of female students and 28% of male students. Due to stress and excessive university obligations, as many as 49.3% of respondents consume more cigarettes than usual. The results of research on physical activity habits show that 41% of female students and 60% of male students are physically active. 46.7% of students think that due to excessive university obligations they are no longer able to dedicate themselves to physical activity, which proves that the biggest number of respondents 42.9% of them spend up to 30 minutes a day for physical activity.

Adolescencija je razvojna faza tijekom koje pojedinci počinju učvršćivati osjećaj identiteta, obilježen autonomnim funkcioniranjem koje će dovesti do neovisnog života uz održavanje sigurnih veza s obitelji, vršnjacima i širom zajednicom, te spolnog sazrijevanja. Cilj je ispitati i usporediti znanje, stavove i navike o spolnosti adolescenata, te utvrditi da li postoji razlike ovisno tome da li su učenici iz medicinske škole ili gimnazije. Analiza je provedena anonimnim anketnim upitnikom od 27 pitanja općeg karaktera, te pitanjima navika, ponašanja, znanja i stavova vezanih uz spolnost. U istraživanje su uključeni učenici Srednje medicinske škole i Gimnazije “Matija Mesić” u Slavonskom Brodu u dobi od 17 do 20 godina. Sudjelovalo je 100 učenika; 72 djevojke i 28 mladića. Dobiveni podaci pokazuju da je 59 % anketiranih stupilo u spolni odnos. Tek 17 % ispitanika pokazalo je visoku razinu znanja koje se odnosi na spolnost i prevenciju rizičnih ponašanja. Većina ispitanika (65 %) smatra da bi besplatni kontraceptivi smanjili broj neželjenih trudnoća i spolno prenosive bolesti, dok gotovo svi (91 %) smatraju da je zdravstveni odgoj potreban u školama.Većina ispitanika je stupila u spolne odnose, češće oni iz medicinske škole, a najčešći razlog prvog stupanja u spolni odnos je ljubav. Gotovo svi ispitanici koriste kontracepciju. Znanje ispitanika o spolnosti, posebno gimnazijalaca, je na nezadovoljavajućoj razini. Ispitanice imaju puno jasnije stavove protiv abortusa od muških ispitanika. Većina ispitanika želi zdravstveni odgoj u školama. Adolescence is a developmental stage during which individuals begin to strengthen a sense of identity, characterized by autonomous functioning that will lead to independent living while maintaining secure relationships with family, peers and the wider community, and sexual maturation. The aim is to examine and compare knowledge, attitudes and habits about adolescent sexuality, and to determine whether there are differences depending on whether the students are from medical school or high school. The analysis was conducted with an anonymous questionnaire of 27 general questions, as well as questions of habits, behavior, knowledge and attitudes related to sexuality. The research included students of the Secondary Medical School and Gymnasium "Matija Mesić" in Slavonski Brod aged 17 to 20 years. 100 students participated; 72 girls and 28 boys. The obtained data show that 59% of the respondents had sexual intercourse. Only 17% of respondents showed a high level of knowledge related to sexuality and prevention of risky behaviors. The majority of respondents (65%) believe that free contraceptives would reduce the number of unwanted pregnancies and sexually transmitted diseases, while almost all (91%) believe that health education is needed in schools. and the most common reason for having sex for the first time is love. Almost all respondents use contraception. Respondents' knowledge of sexuality, especially high school students, is at an unsatisfactory level. Respondents have much clearer views against abortion than male respondents. Most respondents want health education in schools.

Dodaci prehrani su koncentrati hranjivih i zaštitnih komponenata koji su danas dostupni u obliku tableta, kapsula, praha, tekućina itd. Dodaci prehrani koji se najčešće uzimaju su vitamini, minerali, omega-3 masne kiseline, antioksidansi te prehrambena vlakna, kako u svrhu održanja dobrog zdravstvenog stanja tako i u svrhu poboljšanja već narušenog. Cilj rada bio je dobiti uvid koje dodatke prehrani najčešće uzima odrasla populacija grada Sarajeva i okolice te način njihovog uzimanja. Ispitivanje je obuhvatilo 504 ispitanika regrutiranih u „Eurofarm“ ljekarnama u Sarajevu a prikupljanje podataka provedeno je kroz razdoblje od mjesec dana. Ispitivanje je provedeno primjenom anonimnog jednokratnog upitnika. Dobiveni rezultati pokazuju da ispitanici uzimaju dodatke prehrani dominantno u cilju liječenja ili zaštite od bolesti. Prilikom uzimanja dodataka najviše se savjetuju sa ljekarnikom ili sa liječnikom te se pridržavaju uputstva za uzimanje i doziranje preparata. Ispitanici uzimaju dodatke redovito i imaju razvijenu svijest o očuvanju zdravlja uz poboljšanje nutritivnog statusa. Ljekarnik ima značajnu ulogu u savjetovanju dok uloga nutricioniste nije dovoljno razvijena. Na osnovu rezultata, s obzirom na dob pacijenata, treba obratiti pažnju na pojavu polifarmacije i upozoriti na interakcije lijekova, dodataka prehrani i hrane. Dietary supplements are concentrates of nutrients and protective substances that are available today in the form of tablets, capsules, powders, liquids, etc. Dietary supplements that are most commonly used are vitamins, minerals, omega-3 fatty acids, antioxidants and dietary fiber, in order to maintain good health or to improve what has already been disturbed. The aim of this paper was to get an insight into which dietary supplements are most often used by the population of the city of Sarajevo and surroundings and the practices of their usage. The study included 504 respondents recruitet in the "Eurofarm" pharmacy in Sarajevo during one month period. The study was conducted using an anonymous questionnaire. The obtained results show that the respondents take dietary supplements in order to treat or protect against the disease. When taking supplements, they mostly consult a pharmacist or medical doctor and follow the instructions for use and dosage of the preparation. Respondents take supplements regularly and have a developed awareness of maintaining health while improving nutritional status. The pharmacist has a significant role in counseling while the role of the nutritionist is not sufficiently developed. Based on the results, considering the age of the patient, one should pay attention to the appearance of polypharmacy and warn about the interactions of drugs, food supplements and food.

Navike u primjeni oralne higijene imaju značajan utjecaj na oralno zdravlje čovjeka. Kao takvo, oralno higijensko ponašanje često je zanemareno zbog nedovoljne educiranosti, motivacije i raznih drugih sociokulturalnih čimbenika. Svrha je ovoga istraživanja prikupiti podatke o stanju oralnog zdravlja, o oralnohigijenskim navikama, o utjecaju oralnozdravstvene educiranosti i motiviranosti pacijenata seoske sredine te utvrditi povezanost oralnohigijenskih navika sa statusom zubi i socioekonomskim čimbenicima. Visoka rasprostranjenost karijesa i parodontnih bolesti upućuje na potrebu za ovakvom vrstom istraživanja. Karijes i parodontne bolesti uglavnom su bolesti zdravstvenog ponašanja i provođenje pravilne oralne higijene osigurava njihov izostanak. Iako mnogi znaju što pravilna oralna higijena podrazumijeva, velika je razlika u onome što stvarno prakticiraju. Dobiveni rezultati pokazuju da je više od polovice ispitanika zadovoljno svojim oralnim zdravljem, kojeg su procijenili sukladno objektivnom stanju utvrđenim pregledom. Također, rezultati nadalje pokazuju kako ispitanici imaju relativno dobre oralnozdravstvene navike budući da je više od polovice ispitanika nepušača (66 %), većina ih ima jedan ili nijedan slatki međuobrok (69 %), nešto manje od polovice ih jednom godišnje odlazi na uklanjanje kamenca (46 %). Međutim, obzirom na to da ih se više od polovice (52 %) izjasnilo da zube peru samo jednom dnevno, odnosno njih 49 % dvaput dnevno, a tek manji dio njih (14 %) pere zube triput dnevno ili nakon svakog obroka (24 %), da ih tek nešto manje od polovice koriste dodatna higijenska sredstva poput zubnog konca i tekućine za ispiranje usta te ih se manji dio izjasnio da ide na redovite stomatološke preglede, možemo zaključiti kako, iako su oralnozdravstvene navike jesu zadovoljavajuće, i dalje postoji velika potreba za poboljšanjem istih kroz razne javnozdrastvene programe i mjere kojima bi se utjecalo na povećanje informiranosti, motiviranosti i razine općeg oralnog zdravlja u Hrvatskoj. Ovim istraživanjem oralnohigijenskih navika seoske sredine želimo doprinijeti unaprjeđenju svjesnosti brige o oralnom zdravlju, važnosti programa prevencije karijesa i potrebe za oralnim higijeničarom u ordinacijama dentalne medicine. Maintaining oral hygiene has a significant influence on oral health. As such, oral hygiene is often neglected due to insufficient education, motivation and various other socio-cultural factors. The purpose of this study is to collect data on oral health status, oral hygiene habits, influence of oral health education and motivation of the rural community patients and to establish the correlation between oral hygiene habits, the health of the patient’s teeth and socioeconomic factors. The high number of dental caries and periodontal diseases indicate the need for this kind of research. Dental caries and periodontal diseases are mostly health-related illnesses and the proper oral hygiene ensures decrease in both. Although a great number of people know what proper oral hygiene implies, there is a vast difference in what they actually do. The obtained results indicate that more than half of the survey respondents are satisfied with their oral health, which is assessed in accordance with the objective status determined by an examination. In addition, the results further indicate that the survey respondents have relatively good oral health care habits since more than a half of them are non-smokers (66%), most of them have one or no sweet snack per day (69%), slightly less than a half of them visit their dentists to have tartar removed 46%). However, given the fact that more than half of them (52%) said that they brush their teeth only once a day, 49% twice daily, and only a some of them (14%) brush their teeth three times a day or after each meal (24% ), that only around half of them use additional hygienic products such as dental floss and mouthwash, and only a few of them stated that their dental examinations occur regularly, we can conclude that although oral healthcare habits are satisfactory, there is still a great need to improve aforementioned through various public health education programs that would increase the awareness, motivation and level of general oral health in Croatia. Through this research of oral hygiene habits, we want to contribute to the improvement of oral health care awareness of the rural community, the importance of a dental caries prevention program and the need for oral hygiene officers in dental medicine.

U današnjem suvremenom svijetu internet je jedan od najraširenijih sredstava za informiranje i komunikaciju s potrošaĉima. Od pojave prvih preglednika do danas razvoj web tehnologije je rastao velikom brzinom, a procvat internet trgovine dogodio se 90-ih godina prošlog stoljeća te je poslovanje postalo jednostavnije i jeftinije. Internet trgovina predstavlja jedan od oblika organizacije poslovanja u kojem se primjenjuje informatiĉka i internetska tehnologija te podrazumijeva prijenos novĉanih sredstava elektroniĉkim putem. U ovom radu ispitano je 150 studenata Sveuĉilišta u Splitu o uĉestalosti, iskustvima i stavovima vezanima uz internet trgovinu. Prema rezultatima istraţivanja ispitanici preferiraju odlazak u materijalne trgovine za obavljanje same kupovine, dok internet trgovine koriste za pregledavanje ponude. Najĉešće putem interneta kupuju odjeću, obuću i modne dodatke za koje je cijena najbitniji kriterij odabira, dok je stvar koju bi trebalo poboljšati cijena i vrijeme dostave. Iako internet, a time i internet trgovina uvelike napreduju i razvijaju se, ljudi kao društvena bića imaju potrebu za socijalizacijom „lice u lice“, stoga se moţe izvući zakljuĉak da alternativni oblici interakcije nisu dovoljna zamjena za društvo i društvenost., In today's modern world the internet is one of the most widespread mediums for informing and communicating with the consumers. From the emergence of the first browsers until this day the development of web technology has been growing at a high rate, but the bloom of online shopping happened during the 1990s which made business simpler and cheaper. Online shopping represents one of the forms of business management in which informatic and internet technology is applied and implies transaction of money electronically. 150 students of University of Split participated in this survey about frequencies, experiences and attitudes regarding online shopping. According to the research results participants prefer going to the material stores to do the shopping, while using online shopping for browsing through offers. They usually buy clothes, shoes and fashion accessories through online stores for which the main criteria of choosing is the price, while the main aspect to improve is the pricing and duration of delivery. Although the internet and online shopping continue to progress and grow, humans as social beings have the need for socialization „face to face“, hence we derive the conclusion that the alternative forms of interaction are not sufficient replacement for society and sociability.

Adolescencija je razdoblje od 10. do 19. godine života. To je period kada adolescenti postaju samostalniji u svojim odlukama i razdoblje kada, između ostaloga, usvajaju prehrambene navike koje će ih pratiti kroz život. Pri tome je okolina koja ih okružuje od izuzetne važnosti, a obitelj i roditelji imaju najvažniju ulogu. Cilj ovog istraživanja bio je napraviti pregled znanstvene literature te istražiti kako obitelj i društveno okruženje utječu na prehrambene navike u adolescenata. Važno je da se adekvatne prehrambene navike kreiraju od najranije dobi kako bi se smanjio rizik za razvoj kroničnih nezaraznih bolesti, kao što je pretilost, koje smanjuju kvalitetu života u odrasloj dobi. Važna je edukacija adolescenata kako bi znali činiti dobre prehrambene odabire u današnjem vremenu kad se promovira „brza“ hrana i nedovoljno naglašava važnost pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti. Adolescence is the period from 10 to 19 years of age. It is a period when adolescents become more independent in their decisions and a period when, among other things, they adopt eating habits that will accompany them through life. Therefore, the environment that surrounds them is extremely important, although family and parents have the most important role. This study aimed to review the scientific literature and investigate how the family and social environment affect eating habits in adolescents. It is important that adequate eating habits were created from an early age to reduce the risk of developing chronic non-communicable diseases, such as obesity, which decrease the quality of life in adulthood. It is important to educate adolescents so that they know how to make the right dietary choices in this modern society which promotes fast food and insufficiently emphasizes the importance of adequate nutrition and physical activity.

Čitanje predstavlja zahtjevnu vještinu koju djeca trebaju savladati tijekom odrastanja, nakon čega im ova aktivnost može postati izvorom zabave kao i pružiti brojne mogućnosti za osobni rast i razvoj. S obzirom na važnost čitanja, u provedenom istraživanju ispitane su navike i stavovi o čitanju među adolescentima, učenicima prvog i drugog razreda srednje škole. Uz to, ispitan je doprinos individualnih karakteristika učenika njihovim stavovima o čitanju. Dobiveni rezultati pokazali su da samo manji broj učenika slobodno vrijeme rado provodi čitajući. Pritom djevojčice čitaju nešto češće od dječaka od kojih se također razlikuju i s obzirom na vrstu književnih djela koja preferiraju. S druge strane, svi učenici su kritični prema obaveznoj lektiri čije naslove pretežno ocjenjuju nezanimljivima. Nadalje, vrsta pohađane škole, spol i emocionalna kompetentnost povezani su sa stavovima učenika o čitanju. Pozitivnije stavove prema čitanju tako imaju djevojčice, gimnazijalci te učenici koje karakteriziraju više razine emocionalne kompetentnosti. Općenito, ovi rezultati upućuju na potrebu poticanja čitanja među adolescentima i uvažavanje individualnih razlika u tom procesu.

Karcinom debelog crijeva predstavlja jedan od vodećih javnozdravstvenih problema kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Broj oboljelih svake godine raste i to posebice u razvijenim zemljama. Točan uzrok bolesti nije poznat, ali određene životne navike i faktori su prepoznati kao mogući okidači. To su prvenstveno dob iznad 40. godine te pozitivna obiteljska anamneza i prijašnje bolesti crijeva. Velik utjecaj pokazale su nezdrave prehrambene navike koje uključuju često konzumiranje visokokalorijskih namirnica, proizvode bogate zasićenim masnim kiselinama, zatim crveno meso, rafinirani šećeri, ljuti začini, nedovoljno biljnih vlakana i sl. Karcinom debelog crijeva se još povezuje s tjelesnom neaktivnošću, pušenjem i pretilošću te stresom. Bolest se najčešće otkrije već u uznapredovalom stadiju, a liječenje provodi multidisciplinarni tim koji često primjenjuje više metoda liječenja istovremeno. Važno je naglasiti da je ovu bolest moguće spriječiti i rano otkriti pa se naglasak stavlja na primarnu odnosno sekundarnu prevenciju. U Hrvatskoj se od 2008. godine provodi Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva koji uključuje osobe s navršenih 50 godina života za testiranje na okultno krvarenje u stolici. S ciljem ispitivanja životnih navika medicinskih sestara i tehničara u prevenciji karcinoma debelog crijeva provedena je anketa u kojoj je sudjelovalo 648 sudionika oba spola, različite dobi i različitog stupnja obrazovanja. Ispitivane su životne i prehrambene navike, prisutnost rizičnih čimbenika te osobna znanja o samoj bolesti i stavovi. Statistička analiza je napravljena u SPSS programu, a korištene su deskriptivne i inferencijalne statističke metode. Rezultati su pokazali da sudionici s manje kvalitetnim životnim navikama imaju i manje kvalitetne prehrambene navike i viši stupanj rizičnih čimbenika. Također manje kvalitetne prehrambene navike se povezuju s višim stupnjem rizičnih čimbenika. Što se tiče znanja o bolesti i simptomima, sudionici s visokom stručnom spremom pokazali su više znanja o bolesti u odnosu na one sa srednjom stručnom spremom. Colon cancer is one of the leading public health problems both in the world and in Croatia. The number of patients is increasing every year, especially in developed countries. The exact cause of the disease is unknown, but certain habits and factors are recognized as possible triggers. These are primarily the age above 40 and a positive family history and previous bowel disease. Great influence was shown by unhealthy eating habits which include frequent consumption of high calorie foods, products rich in saturated fatty acids, red meat, refined sugars, angry spices, insufficient vegetable fibers, etc. Colon cancer is still associated with physical inactivity, smoking and obesity and stress. The disease is most frequently detected at an advanced stage, and treatment is carried out by a multidisciplinary team that often uses multiple treatment methods at the same time. It is important to emphasize that this disease can be prevented and resolved early, so emphasis is placed on primary and secondary prevention. Since 2008, the National Programme for early detection of colon cancer has been implemented in Croatia, which includes people from 50 years of age who are testing for occult bleeding in faeces. In order to examine the life habits of nurses and technicians in the prevention of colon cancer, a survey was conducted involving 648 participants from both genders, different ages and different degrees of education. Life and food habits, presence of risk factors and personal knowledge of the disease and attitudes were examined. The statistical analysis was done in the SPSS programme and descriptive and inferential statistical methodes were used. The results showed that participants with less quality living habits also have less quality eating habits and a higher degree of risk factors. Also, lower quality nutritional habits are associated with a higher degree of risk factors. As for the knowledge about the disease and symptoms, participants with higher qualifications showed more knowledge about the disease than those with medium qualifications.

Svrha istraživanja čitalačkih navika djece je determinirati faktore utjecaja na čitalačke navike i odnos djece prema čitanju općenito. Cilj rada je ukazati na čitalačke navike osnovnoškolaca te kroz analizu navika i preferencija te stavova ukazati na najznačajnije faktore u okolini djece poput stanovanja, socioekonomskog statusa te pohađanje vrtića. Čitanje je vještina koja se razvija od malih nogu upoznavanjem govora i slova. Učimo i obrazujemo se čitanjem, a čitalačka navika se razvija tijekom vremena pod utjecajem niza faktora od onih kontrolabilnih do nekontrolabilnih. Istraživanje čitalačkih navika provedeno je anketiranjem osnovnoškolaca te primjenom statističkih metoda u determiniranju faktora utjecaja na čitalačke navike. Istraživanjem navika, percepcija te ponašanja djece u osnovnoj školi, kada je u pitanju čitanje, ukazalo je na relativno nisku razinu učestalosti čitanja lektire i čitanja u slobodno vrijeme. Uzroke tome moguće je tražiti u smanjenju slobodnog vremena te tehnološkom napretku koji mnoge sadržaje čini dostupnijima te djeca teže do potrebnih informacija doći brže i uz manje truda ne uviđajući koristi od čitanja i samostalnog razvijanja razmišljanja tijekom čitanja. Osvrtom na rezultate istraživanja ; koji su determinirali faktore utjecaja na čitalačke navike kod djece, dan je doprinos razumijevanju ove problematike s mogućnošću razvoja novih modela i tehnika u metodama koje koristi obrazovni sustav te prezentacije obrazovnog programa u školama.

Ovaj rad bavi se socijalnim i psihološkim aspektima prakse argentinskog tanga na primjeru škole Tangoneo iz Zagreba. U uvodnome dijelu donosi se općeniti i kratki pregled razvoja, stilova, glavnih predstavnika i glazbeno-društvenih zakonitosti argentinskog tanga. , nakon čega slijedi oris nastanka, razvoja i trenutnog stanja aktivnosti na sceni argentinskog tanga u Zagrebu kako bi se kontekstualiziralo poglavlje u kojemu se fokusira na školu Tangoneo. Promatranjem, promatranjem sa sudjelovanjem, anketom, intervjuima i etnografskim opisom pokušavaju se prikazati navike plesača argentinskog tanga te njihovo značenje. Potom se promatraju odnosi i značenja koja plesači upisuju u zajednicu, plesni par i unutar vlastitog iskustva, a diskutira se i o dobrobiti argentinskog tanga za ljudsko zdravlje. Na kraju, rad donosi autoetnografski vokativni tekst kojemu je u cilju približiti iskustvo argentinskog tanga čitatelju.

Oralno zdravlje sastavni je dio općeg zdravlja, a prvi je korak u njegovu očuvanje higijena usne šupljine. Cilj je ovog rada bio ispitati stavove i navike studenata Veleučilišta u Bjelovaru povezane s oralnim zdravljem. Ispitanici su bili studenti Veleučilišta u Bjelovaru odabrani slučajnim uzorkom. Ukupno je obuhvaćeno 140 studenata na prvoj i drugoj godini tehničkog i biomedicinskog smjera. Kao metoda korišten je upitnik o oralnom zdravlju Svjetske zdravstvene organizacije, prilagođen ovom istraživanju. Studenti sestrinstva imaju lošije prehrambene navike, dok studenti tehničkog smjera više konzumiraju alkoholna pića. 46, 9% studenata na tehničkom smjeru pere zube dva puta na dan, u odnosu na 78, 6 % studenata koji to čine na biomedicinskom smjeru. Isto tako, na tehničkom smjeru 34 % ispitanika koristi zubni konac, u odnosu na 54, 3 % na biomedicinskom smjeru. Pastu s fluorom koristi 10, 9 % ispitanika na tehničkom i 55, 7 % na biomedicinskom smjeru. Prema spolu, ženski spol (79 %) učestalije pere zube od muškog spola (50%). Rezultati pokazuju da je više muškog spola (48, 6%) konumiralo alkohol, u odnosu na 9, 7 % ispitanika ženskog spola. Zaključak: Navike studenata treba mijenjati i na taj način poboljšati higijenu usne šupljine. Da bi promijenili stavove i utjecali na navike, potrebni su učinkoviti programi u obrazovanju vezani uz promociju oralnog zdravlja, i to ne samo na fakultetima nego i u osnovnim i srednjim školama.

Informacijska i komunikacijska tehnologija (ICT) je produženi izraz za informacijske tehnologije (IT), koji naglašava ulogu objedinjene komunikacije i integraciju telekomunikacija (telefonskih linija i bežičnih signala), računala, kao i potrebnog poslovnog softvera, middleware-a, skladištenja i audio-vizualnih sustava, koji omogućuju korisnicima pristup, pohranu, prijenos i manipulaciju informacijama. Informacijski doba (također poznato kao računalno doba, digitalno doba, ili doba novih medija) je vrijeme karakterizirano prijelazom sa vremena industrijske revolucije odnosno industrijalizacije, na ekonomiju koja se temelji na informacijama i informatizaciji. Početci informacijskog doba su povezani s digitalnom revolucijom, baš kao što je industrijska revolucija označila početak industrijskog doba (Wikipedia). Evolucija tehnologije je dovela do činjenice da je modernizacija informacijskih i komunikacijskih procesa postala pokretačka snaga društvenog razvoja. Sve se prenosi, upravljano i prodano jednostavnije i brže zahvaljujući protoku informacija. Informacije putuju brzo i moraju biti točne, ažurne i jasne. Informacijska i komunikacijska tehnologija može pridonijeti univerzalnom pristupu obrazovanju, jednakosti u obrazovanju, kvalitetnog učenja i predavanja, stručnog usavršavanja nastavnika i učinkovitijeg upravljanja obrazovanjem, upravom i administracijom. Osim toga, tehnologija doprinosi razvoju i optimizaciji medicinskih usluga, radu javnih ustanova, turističkih aktivnosti i slično. U ovom radu cilj je otkriti razlike među navikama, mišljenjima i znanjima o ICT-u u Hrvatskoj i Belgiji. Naglasak će biti stavljen na sve prednosti i nedostatke korištenja informacijskih tehnologija. S obzirom na dinamičan protok informacija i važnost tehnologije u javnom životu stanovništva, to se smatra jednim od najvažnijih pitanja gospodarskog i društvenog života danas. Pogotovo u Hrvatskoj, važno je uzeti u obzir prilagodnu starijeg stanovništva na sve globalne promjene. Information and communication technology (ICT) is an extended term for information technology (IT) which stresses the role of unified communications and the integration of telecommunications (telephone lines and wireless signals), computers as well as necessary enterprise software, middleware, storage, and audio-visual systems, which enable users to access, store, transmit, and manipulate information. The Information Age (also known as the Computer Age, Digital Age, or New Media Age) marks a time characterized by the switch from the time of Industrial Revolution through industrialization, to an economy based on information computerization. The onset of the Information Age is associated with the Digital Revolution, just as the Industrial Revolution marked the onset of the Industrial Age (Wikipedia). This evolution of technology has led to the fact that the modernization of information and communication processes has become the driving force of social evolution. Everything is transfered, handled and sold simply and fast through the flow of information. The information travelles fast and has to be correct, up to date and clear. Information and Communication Technology can contribute to universal access to education, equity in education, the delivery of quality learning and teaching, teachers’ professional development and more efficient education management, governance and administration. Furthermore, technology contributes to evolution and optimization of medical services, public institutions, touristic activity etc. In this paper the target/goal is to detect are there differences between habits, opinions and knowledge in sence of ICT in Croatia and Belgium. The stress will be put on all advantages and disadvantages of using Information Technology. Considering the dynamic flow of information and the importance of technology in the public life of the population, this is considered one of the most important questions of the economy and social life today. Especially in Croatia, it is important not to ignore how older people react to global changes.

Završni rad bavi se istraživačkim temama i pristupima u literaturi o utjecaju masovnih medija na čitanje. Cilj istraživanja je utvrditi što su masovni mediji te kada dolazi do sustavnijeg istraživanja njihovih utjecaja na čitateljsku publiku i stav o čitanju. Utvrditi će se u kojoj mjeri masovni mediji utječu na čitanje. Problemu se pristupa pregledom istraživačkih tema koje su prikazane u dvjema tablicama čiji će se sadržaj analizirati. Uzorak za istraživanje čine znastveni članci objavljeni u razdoblju od 1981. do 2015. godine u časopisima: Vjesnik bibliotekara Hrvatske, Young Adult Library Services, Journal of Educational Psychology, Reading Research Quarterly, Reading Psychology, Scandinavian Journal of Educational Research, Medijska istraživanja, In Medias Res: časopis filozofije medija, Riječki teološki časopis, Journal of Adolescent & Adult Literacy, Newspaper Research Journal, Metodički obzori, The New Review of Libraries and Lifelong Learning, Život i škola, Reference & User Services Quarterly, Medianali. U uzorku je obuhvaćeno i nekoliko završnih i diplomskih radova. Prva tablica popisuje istraživanja koja se bave utjecajem masovnih medija na čitanje, a druga istraživanja koja se bave čitalačkim navikama i interesima. Analizom sadržaja prikazanih u tablicama utvrdit će se koje se teme najčešće istražuju u području masovnih medija i čitanja, koje dobne skupine se najčešće ispituju, kako se provode istraživanja, što su nam ona pokazala, te iz kojeg područja (na primjer iz pedagogije, knjižničarstva, psihologije i slično) proizlazi najviše radova. Cilj rada je, između ostalog, utvrditi koja područja istraživanja su najzastupljenija, koja se područja trebaju više istražiti, što ljudi najviše čitaju, kada čitaju, tko utječe na njihov izbor o sadržaju koji čitaju i slično. Radom se želi prikazati što sve utječe na čitalačke navike i interese, od masovnih medija pa do ostalih čimbenika, te u kojoj mjeri masovni mediji utječu na publiku koja im je izložena i koja koristi masovne medije. The final work deals with research topics and approaches in the literature on the impact of mass media on reading. The goal of the research is to determine what the mass media are, and when does it come to a systematic investigation of their impact on readers and attitude about reading. It will be determined to what extent the mass media affect the reading. The problem is access to review research topics that are shown in the two tables whose contents will be analyzed. The study sample consists of the scientific articles published in the period from 1981 to 2015 in the scientific and professional journals: Vjesnik bibliotekara Hrvatske, Young Adult Library Services, Journal of Educational Psychology, Reading Research Quarterly, Reading Psychology, Scandinavian Journal of Educational Research, Medijska istraživanja, In Medias Res: časopis filozofije medija, Riječki teološki časopis, Journal of Adolescent & Adult Literacy, Newspaper Research Journal, Metodički obzori, The New Review of Libraries and Lifelong Learning, Život i škola, Reference & User Services Quarterly, Medianali. The first table lists the research dealing with the influence of mass media on reading and the other with the studies that deal with readers' habits and interests. By analyzing the content presented in the tables it will be determined which topics sre most frequently explored in the field of mass media and reading, which age groups are most often examined, how to conduct research, what did they show us, and from which areas (for example pedagogy, librarianship, psychology, etc.) derive most papers. The aim is, among other things, to determine which areas of research are the most common, which areas need more to explore, what people mostly read, when do they read, who influences their choice of the content they are reading and similar. The paper wants to show what affects the reading habits and interests, from the mass media to the other factors, and the extent to which mass media influences the audience that is exposed to them and that uses the mass media.