Search

This study was conducted to obtain an alternative, more economical and healthier milk substitute feed by adding whey powder and propolis to cow’s milk in goat kid rearing. Forty Saanen goat kids born in the same period were divided into 4 groups, 7 days after their birth. The kids were divided into 4 groups of 10, with 10 in the control group (CG) who were kept together with their mothers, and in experimental groups 1-2-3 (EG1, EG2, EG3) who were kept in separate sections. Kids in all three experimental groups were fed with only the milk substitute (cow’s milk+whey powder+water). In groups EG2 and EG3, the kids were given 0. 4 cc and 0. 2 cc propolis respectively in addition to the milk substitute once a day. The growth and development parameters and rectal temperatures of the kids were measured once a week, and morning and evening diarrhea scorings were taken in all groups. Biochemical and hematological analyses were performed. According to all the results obtained, the differences in body temperatures and in the glucose and urea values between the groups were found to be significant (P, Ovo je istraživanje provedeno kako bi se pronašla ekonomičnija i zdravija zamjenska hrana za mlijeko u uzgoju koza, i to dodavanjem sirutke u prahu i propolisa kravljem mlijeku. Ukupno 40 jaradi sanske pasmine ojarenih u isto vrijeme podijeljeno je u četiri skupine po deset jedinki, sedam dana nakon jarenja. Kontrolna skupina od 10 jaradi (CG) držana je sa svojim majkama, dok su tri pokusne skupine (EG1, EG2, EG3) bile odvojene od majki. Jarad u svim trima pokusnim skupinama hranjeni su zamjenskim mlijekom (kravlje mlijeko, sirutka u prahu i voda). U skupini EG2 jarad je dobivala 0,4 cc propolisa, a u skupini EG3 0,2 cc propolisa dodanog u zamjensko mlijeko jedanput na dan. Pokazatelji rasta i razvoja te rektalna temperatura mjereni su jedanput tjedno. U svim su skupinama uzeti uzorci proljeva u jutarnjim i večernjim satima te su provedene biokemijske i hematološke pretrage. Dobivenim rezultatima ustanovljene su znakovite razlike u temperaturi tijela te vrijednostima glukoze i ureje među skupinama (P

Kokcidioza je parazitarna bolest brojnih vrsta domaćih životinja, osobito sisavaca i ptica, prouzročena praživotinjama iz reda kokcidija. Uzročnik je mikroskopski sitna jednostanična praživotinja (protozoa) koja stvara spore. U ovaca i koza, kokcidiozu mogu uzrokovati kokcidije iz roda Eimeria. Unutar ovog roda postoji desetak vrsta od kojih nisu sve vrste patogene. Svaka vrsta je specifična za domaćina pa tako one koje parazitiraju u ovaca ne parazitiraju u koza i obrnuto. Životni ciklus ovih parazita je vrlo kompliciran s nekoliko razvojnih stadija. Razlikujemo stadij slobodnog života koji se odvija izvan životinje i parazitski stadij koji se odvija u crijevima domaćina. Okruglasta ili jajolika struktura kokcidije naziva se oocista, a prenosi se izmetom zaraženih ovaca i koza. Oocista mora proći kroz razdoblje razvoja koje se naziva sporulacija. Nakon sporulacije, oociste su vrlo otporne na uvjete okoliša i ne mogu ih uništiti obični dezinficijensi. Kad ovca ili koza proguta sporuliranu oocistu na travi ili u hrani, sporozoiti koji se nalaze u oocisti se oslobađaju i ulaze u stanice koje oblažu tanka crijeva. Cijeli životni ciklus traje oko 14 dana. Najčešće obolijeva janjad i jarad u dobi od 1 do 6 mjeseci, a najosjetljiviji su u dobi od 4 tjedna. Stresno razdoblje u životu janjadi ili jaradi koje pogoduje izbijanju kokcidioze i mnogih drugih bolesti je ubrzo nakon odbića. Odrasle životinje uglavnom su imune na djelovanje parazita, ali služe kao izvor infekcije. Janjad i jarad najčešće boluje od supkliničkog oblika kokcidioze pa ne pokazuju očite znakove bolesti, ali manje jedu, imaju slabu konverziju hrane i prirast te zaostaju u rastu. Kod kliničke kokcidioze bolesne životinje puno piju, ali ne jedu. Zaostaju u rastu, mršave, imaju neurednu i grubu dlaku. Izražena je bol u trbuhu, uslijedi vodenast, žutosmeđi proljev s primjesama krvi ili sluzi nakon čega slijedi teška dehidracija i smrt. Mogu uginuti već za 3-5 dana od početka bolesti. Liječenje i preventivna terapija se provode sustavno, čitavog stada, a mogu se koristiti amprolij, sulfonamidi, toltrazuril i diklazuril. Preventivne mjere se odnose na održavanje higijenskih uvjeta, redovitog čišćenja objekata i prostora gdje životinje borave.

Bolesti i smrtnost mladunčadi predstavljaju jedan od najvećih ekonomskih gubitaka u stočarstvu, pa tako u i malih preživača gdje je taj gubitak izrazitiji jer su ostali troškovi uzgoja niži u odnosu na neke druge vrste domaćih životinja. Perinatalna smrtnost mladunčadi malih preživača ovisi o higijenskim uvjetima, načinu držanja i menadžmentu. Stopa smrtnosti varira u stadima od 9-35% (u prosjeku 15-25% bez obzira na način uzgoja), a većina otpada na nezarazne bolesti. Zabilježeno je da 75% uginuća janjadi i jaradi do odbića nastane u prva tri dana života.Fetalne bolesti uključuju bolesti i gubitke fetusa ili plod(ov)a nastale tijekom života u maternici uslijed upale maternice ili/i posteljice, pobačaja i rane embrionalne smrtnosti s resorpcijom.Postnatalne bolesti su bolesti nastale poslije porođaja, a dijele se u tri skupine: rane postnatalne bolesti (nastale unutar 48 h po porođaju), prolongirane postnatalne bolesti ( nastale 2-7 dana po porođaju) i kasne postnatalne bolesti (nastale 1-4 tjedna po porođaju).

The study aimed to examine the effect of inbreeding on the birth weight (BW) of Saanen goat kids under the framework of the genetic animal model for maternal traits. The BW of the kids was analyzed as the inherent phenotypic trait of the kid, and not of their mothers (does) which means that the impact of the direct inbreeding (not maternal) was examined. The estimated ratios of variance components for direct genetic, indirect maternal genetic, maternal permanent environmental, and herd effects were 0.127, 0.026, 0.163, and 0.373, respectively. The average coefficient of inbreeding (F) was 2.5%, and 4.2% among the inbreds. The results of the preliminary conducted glm ANCOVA analysis implicated statistically significant inbreeding depression for BW (βF=-0.0076, P0.05)., Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj uzgoja u srodstvu na porodnu masu jaradi sanske pasmine koza genetskim “animal” modelom za materinska svojstva. Pritom je svojstvo porodne mase promatrano kao inherentno svojstvo jaradi, a ne njihovih majki (koza) što znači da je analiziran utjecaj direktnog, a ne maternalnog uzgoja u srodstvu. Procijenjeni udjeli komponenti varijance za direktne genske učinke, indirektne materinske genske učinke, trajne materinske učinke te učinke stada bili su redom 0,127, 0,026, 0,163 i 0,373. Prosječni utvrđeni koeficijent uzgoja u srodstvu (F) bio je 2.5%, a inbirdiranih jedinki 4.2%. Rezultati preliminarno provedene glm ANCOVA analize upućivali su na postojanje statistički značajne inbriding depresije za porodnu masu jaradi (βF=-0,0076, P 0,05).

Cilj ovoga rada bio je utvrditi utjecaj dobi na proizvodne i hematološke pokazatelje jaradi u ekološkom sustavu uzgoja. Eksterijerne odlike utvrđene su kod 20 jaradi pasmine francuska alpina u dobi od 30, 50 i 80 dana. Prije određivanja eksterijernih odlika, jaradi je izvađena krv. U punoj krvi određeni su broj eritrocita i leukocita, sadržaj hemoglobina i hematokrita, prosječan sadržaj hemoglobina u eritrocitima, prosječni volumen eritrocita te prosječna koncentracija hemoglobina u eritrocitima. Jarad je u istraživanju ostvarila dnevni prirast od 172, 36 g od 30. do 50. dana, odnosno 111, 79 g od 50. do 80. dana, a prosječni dnevni prirasti od 30. do 80. dana iznosio je 136, 02 g. Većina eksterijernih odlika povećavala se s porastom jaradi. Broj leukocita i prosječni volumen eritrocita su se povećavali, a prosječna koncentracija hemoglobina u eritrocitima se smanjivala s porastom jaradi. Uz proizvodne pokazatelje, utvrđeni hematološki pokazatelji ukazuju na zadovoljavajuć rast i razvoj jaradi u ekološkom sustavu uzgoja.

The objective of this study was to investigate the effects of yeast (Saccharomyces cerevisiae type boulardii CNCM I-1079) supplementation on growth performance and blood metabolites in Black Bengal goat kids. The experiment was performed on eight growing Black Bengal goat kids divided into a control diet (CD) group without yeast and yeast supplement (YS) group with 1.5% of yeast supplement. The feeding experiment was conducted for 40 days with growth performance measured every ten days, and blood samples were collected on days 0 and 40 of the experiment. The data were analyzed using a mixed model. The results showed that YS had no effect on growth parameters. Moreover, addition of yeast to the diet did not affect the blood parameters (phosphorus (P), cholesterol, triacylglycerol, urea, total protein, glutamate pyruvate transaminase (GPT), and glutamate oxaloacetate transaminase (GOT)) except calcium (Ca) and magnesium (Mg). In the YS group animals, a slight increase in blood level concentration of Ca and Mg was observed compared to the CD group., Cilj rada bio je istražiti učinke kvasca (Saccharomyces cerevisiae tipa boulardii CNCM I-1079) na rast i metabolite krvi kod jaradi crne bengalske pasmine. Eksperiment je proveden na osam jarića podijeljenih u kontrolnu skupinu (KS), koja nije dobivala kvasac, i eksperimentalnu skupinu (ES), kojoj je u obrok dodavano 1,5 % kvasca. Pokus je trajao 40 dana tijekom kojih su učinci rasta mjereni svakih deset dana, a uzorci krvi prikupljeni su nulti i 40. dan eksperimenta. Podaci su analizirani pomoću miješanog modela. Rezultati su pokazali da kvasac nema učinka na pokazatelje rasta. Štoviše, dodavanje kvasca u prehranu nije utjecalo na pokazatelje u krvi (fosfor - P, kolesterol, triacilglicerol, ureju, ukupni protein, glutamat-piruvatnu transaminazu - GPT i glutamat-oksaloacetatnu transaminazu - GOT), uz izuzetak kalcija (Ca) i magnezija (Mg). U eksperimentalnoj skupini životinja opaženo je neznatno povećanje koncentracije Ca i Mg u krvi u odnosu na životinje u kontrolnoj skupini.

Cilj predmetnog istraživanja bio je utvrditi fenotipske odlike jaradi različite dobi u poluintenzivnom sustavu uzgoja. Istraživanje je provedeno s 32 jaradi pasmine francuska alpina dobi od 30 i 85 dana. Jarad je sisala po volji do dobi od dva mjeseca kada je odbijena i hranjena krmnom smjesom i sijenom. Od fenotipskih odlika uzete su tjelesna masa i tjelesne mjere te su izračunati indeksi tjelesne razvijenosti jaradi. Prosječna tjelesna masa jaradi u dobi od 30 dana bila je 7, 88 kg, a u jaradi dobi od 85 dana 16, 16 kg, dok su prosječni dnevni prirasti bili 145, 69 g. Utvrđene fenotipske odlike jaradi ukazuju na pravilan i zadovoljavajući rast i razvoj koji ne odstupa od standarda pasmine.

The aim of the present research was to determine the blood metabolic profile and acid-base balance of dairy goats and of their kids during lactation. Analyses were made of 15 Alpine goats and their suckling kids, in a traditional production system. The goats’ blood was collected from the 20th to the 140th day of lactation every 30th day. Kids´ blood was collected on the 20th and 50th days of life. From the blood samples the values of pH, partial pressure of carbon dioxide (pCO2), partial pressure of oxygen (pO2), total pressure of carbon dioxide (tCO2) and bicarbonate (HCO3-) were determined. Afterwards, the blood samples collected from the goats and kids were centrifuged, and from the plasma obtained the concentrations of calcium, phosphorus-inorganic, potassium, sodium, iron, chloride, urea, glucose, total proteins, albumin, creatinine, cholesterol, HDL-cholesterol, LDL-cholesterol, trygliceryds, alkaline phosphatase (ALP), creatine kinase (CK) and γ-glutamyl transferase (GGT) were assessed. Also, the strong ion difference (SID), anion gap (AG) and z-values were determined from the blood of the goats and kids. The results were obtained by MEANS procedure, and differences between the groups were determined using ANOVA repeated measures. A significant decrease in glucose, tryglicerides, Na and Fe concentrations was determined, as well as the AG and SID content in the blood, and increases in cholesterol, HDL-cholesterol, LDL-cholesterol, total protein, albumin, globulin and P-inorganic in the blood of goats during lactation. The concentrations of Cl, creatinine, and enzymatic activity (CK, GGT and ALP) in the blood of goats during lactation did not differ significantly. The results of the blood metabolic profile and acid-base balance indicate the need for better control of goats and kids´ rations in traditional production systems., Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi metabolički profil i acidobaznu ravnotežu krvi mliječnih koza u laktaciji, kao i njihove jaradi. Pokus je proveden na 15 koza pasmine francuska alpina i njihove sisajuće jaradi u tradicionalnom sustavu uzgoja. Uzorkovanje krvi koza provedeno je od 20. do 140. dana laktacije, svakih 30 dana. Uzorkovanje krvi jaradi provedeno je u dobi od 20 i 50 dana. U krvi su utvrđene vrijednosti pH, parcijalni tlak ugljikova dioksida (pCO2), parcijalni tlak kisika (pO2), ukupni tlak ugljikova dioksida (tCO2) i sadržaj bikarbonata (HCO3). U plazmi dobivenoj centrifugiranjem uzoraka krvi koza i jaradi utvrđene su koncentracije kalcija, fosfora-anorganskog, kalija, natrija, željeza, klora, ureje, glukoze, ukupnih proteina, albumina, kreatinina, kolesterola, HDL-kolesterola, LDL-kolesterola, triglicerida, alkalne fosfataze (ALP), kreatin kinaze (CK) i γ-glutamil transferaze (GGT). U krvi koza i jaradi utvrđena je razlika jakih iona (SID), anionski procjep (AG) te z-vrijednost. Rezultati su analizirani MEANS procedurom, a razlike između skupina utvrđene su procedurom ANOVA-repeated measures. U krvi koza u laktaciji utvrđeno je značajno smanjenje koncentracije glukoze, triglicerida, Na i Fe, kao i sadržaj AG i SID te povećanje kolesterola, HDL-kolesterola, LDL-kolesterola, ukupnih proteina, albumina, globulina i P-anorganski. U krvi koza u laktaciji nisu utvrđene značajne razlike koncentracije Cl, kreatinina i aktivnosti enzima (kao što su CK, GGT i ALP). Rezultati metaboličkog profila i acidobazne ravnoteže ukazuju na potrebu praćenja kvalitete obroka koza i jaradi u tradicionalnom sustavu proizvodnje.

Istraživanje je provedeno s 28 koza pasmine francuska alpina, na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Đurković, tijekom 75 dana. Hranidba koza temeljila se na sijenu ad libitum i 1 kg/dan krmne smjese. Jarad je sisala tijekom dva mjeseca i hranjena je krmnom smjesom i sijenom ad libitum. Koze su bile hranjene smjesom koja je sadržavala sačmu soje i ekstrudiranu soju (Kontrolna), zatim smjesom koja je sadržavala pogaču sjemenki bundeve (PSB; 160 g/kg) uz potpunu zamjenu soje te smjesom koja je sadržavala ekstrudirani lan (ELS; 90 g/kg) uz djelomičnu zamjenu soje. Nakon 20., 48. i 75. dana istraživanja utvrđene su fenotipske odlike koza i njihove jaradi, kao i količina te kemijski sastav mlijeka. Također, uzeti su i uzorci krvi za hematološku analizu na hematološkom analizatoru te je utvrđena i diferencijalna krvna slika. U uzorcima krvnog seruma utvrđeni su biokemijski pokazatelji, aktivnost enzima jetre te enzima glutation peroksidaze (GPx) i superoksid dismutaze (SOD). U uzorcima mlijeka utvrđen je i masnokiselinski profil, 20. i 75. dana istraživanja, plinsko-tekućom kromatografijom. Dodaci PSB i ELS u hranidbi koza i jaradi nisu uzrokovali značajnije promjene fenotipskih odlika koza i njihove jaradi. Količina i osnovni kemijski sastav mlijeka nisu se značajno razlikovali između skupina. Dodatak PSB smanjio je koncentraciju linolne kiseline (LA, C18:2 n-6) pri čemu je zadržana koncentracija poželjnih C6:0, C8:0, C10:0, C18:1 cis-9, C18:1 trans-11 i CLA masnih kiselina. Dodatak ELS doveo je do povećanja koncentracije C18:3 n-3 (ALA) u odnosu na kontrolnu skupinu. Ista je hranidba dovela do smanjenja omjera LA/ALA u mlijeku. Metabolički profil koza i njihove jaradi nije se značajnije mijenjao, osim povećanja aktivnosti GPx u jaradi 75. dana istraživanja. Navedeni rezultati ukazuju na mogućnost implementacije PSB i ELS u obroke koza bez narušavanja proizvodnih svojstava, metaboličkog profila te uz poboljšanje masnokiselinskog profila s dodatkom ELS., The research was carried out with 28 goats of French Alpine breed on family farm Đurković, during 75 days. Feeding of goats was based on hay ad libitum and 1 kg/day of feed mixture. Goat kids were suckling during two months, and were fed with feed mixture and hay ad libitum. Goats were fed with feed mixture containing soybean meal and extruded soybeen (Control), as well as feed mixture containing pumpkin seed cake (PSB; 160 g/kg) completely replacing soybeen, and extruded linseed (ELS; 90 g/kg) partially replacing soybeen. After 20, 48 and 75 days of research, phenotypic characteristics of goats and their kids, as well as yield and chemical composition of milk, were determined. Likewise, blood samples were taken for haematology parameters on hematology analyser. Also, differential blood picture was observed. Biochemical parameters, enzyme activity of liver as well as glutathion peroxidase (GPx) and superoxide dismutase (SOD) were detemined in blood serum. The fatty acid profile of milk samples was carried out 20th and 75th day of research with liquid-gas chromatography. Addition of PSB and ELS in feed mixtures did not influence sharp changes in phenotypic characteristics of goats and their kids. Yield and gross composition of milk did not differ significantly between groups. Addition of PSB lowered concentration of linoleic acid (C18:2 n-6), and maintained concentration of diserable C6:0, C8:0, C10:0, C18:1 cis-9, C18:1 trans-11 and CLA fatty acids. Addition of ELS increased concentration of C18:3 n-3 (ALA) compared to Control group. The same feed mixture decreased LA/ALA ratio in milk. Metabolic profile of goats and their kids did not differ much between groups, except higher GPx activity of kids 75th day of research. Abovementioned results indicate the posibility of PSB and ELS implementation in goats diets without any sharp changes in production traits and metabolic profile, with improvement of fatty acids profile when ELS was added.

A high percent of annual neonatal mortality attributed to orf infection was observed between 2001 and 2004 in 2 sheep and 2 mixed (sheep and goat) flocks of Northern Greece. In order to protect the neonatal lambs and kids from orf infection a commercially available live orf vaccine was used. Pregnant sheep and goats were vaccinated subcutaneously a month before parturition, while 10 sheep and 10 goats in each flock remained unvaccinated and were used as negative controls. The vaccine was significantly effective (P lt 0.05) in reducing the orf lesions and the mortality rate in lambs and kids of the 4 flocks. During the next year 3 of the 4 flocks were revaccinated. A significantly low percentage of orf lesions and neonatal mortality continued to occur in revaccinated flocks, while a significant percentage (P lt 0.05) of orf lesions and neonatal mortality reappeared in the nonrevaccinated flock. The antibody titres in vaccinated sheep and goats were increased significantly on days 60 and 105 post-vaccination, while the titres in the controls remained low (P lt 0.05). Visok stepen godišnje smrtnosti neonatalnih životinja doprineo je orf infekcijama uočenim izmedju 2001 i 2004 kod dva stada ovaca i dva mešovita stada ovaca i koza u severnoj Grčkoj. Komercijalno dostupna živa orf vakcina je upotrebljena da bi se zaštitila neonatalna jagnjad i jarad od orf infekcije. Bređe ovce i koze su vakcinisane subkutano mesec dana pre partusa, dok je 10 ovaca i 10 koza u svakom stadu ostalo nevakcinisano i posluž ile su kao negativne kontrole. Vakcina je bila značajno efikasna (P lt 0,05) u smanjenju orf lezija i stope smrtnosti kod jagnjadi i jaradi sva četiri stada. Tokom sledeće godine, 3 od 4 stada su revakcinisana. Nastavljena je pojava značajno niskog procenta orf lezija i smrtnosti neonatalnih životinja u revakcinisanim stadima, dok se ponovo pojavio značajan procenat (P lt 0,05) orf lezija i smrtnosti neonatalnih životinja kod stada koja nisu revakcionisana. Titri antitela kod vakcinisanih ovaca i koza su bili znacajno poviseni 60 i 105 dana posle vakcinacije, dok su titri kod kontrola ostali niski (P lt 0,05).

はじめに : 本稿は, タイ宝石・ジュエリー産業の現状を分析し, 国際的な下請生産や委託生産におかれている現状を明らかにする. 現在, 中国やインドなど宝石・ジュエリー輸出国の新興があり, タイの宝石・ジュエリー産業もこれまでの下請生産や委託生産では生き残れなくなっている. このようななか, バンコク・ファッション・シティ計画が構想され, 宝石・ジュエリ-産業の競争力強化を目指している. ……

Cilj ovog istraživanja je bio utvrditi utjecaj pasmine, spola, veličine legla i redoslijeda jarenja na porodnu masu jaradi alpina, sanske i srnaste pasmine koza te ukupan broj muške i ženske jaradi po pojedinoj pasmini. Uz to, cilj istraživanja je bio utvrditi utjecaj redoslijeda jarenja na prosječnu veliinu legla i spol istraživane jaradi. U istraživanju su korišteni podaci Hrvatske poljoprivredne agencije i to 2890-o jaradi alpina pasmine, 542 sanske i 343-o jaradi srnaste pasmine. Utvrđen je statistički značajan utjecaj pasmine (p

Hrvatska šarena koza je hrvatska izvorna pasmina primarno uzgajana radi proizvodnje mesa. Budući da je uzgoj ove pasmine jedno vrijeme bio zabranjen, desetljećima nije bilo sustavnog selekcijskog rada za poboljšanje njenih reprodukcijskih i proizvodnih odlika. Proizvodni učinak pasmine u proizvodnji mesa ponajviše ovisi o njenim reprodukcijskim karakteristikama, brzini rasta, iskoristivosti hrane, vremenu postizanja klaoničke mase, iskoristivosti trupa i omjeru pojedinih tkiva u trupu. S obzirom da je reprodukcija osnova proizvodnje mesa, cilj ovog rada bio je utvrditi određene reprodukcijske odlike (veličinu legla, porodnu masu jaradi, utjecaj spolova) kao preduvjete bolje učinkovitosti hrvatske šarene koze u proizvodnji mesa. Prosječna veličina legla bila je 1, 27, dok je prosječna porodna masa jaradi iznosila 2, 3 kg. Veličina legla statistički značajno je utjecala na porodnu masu jaradi (P

Cilj ovoga rada je istražiti kako sustav uzgoja (konvencionalni, odnosno ekološki) utječe na rast i razvoj jaradi. U istraživanje je uključeno 24 jaradi pasmine francuska alpina od poroda do 70. dana. U konvencionalnom sustavu jarad je odbijena od majki u dobi 30 dana te hranjena s mliječnom zamjenom, smjesom krepkih krmiva i livadnim sijenom po volji, a u ekološkom sustavu boravila je zajedno s kozama i sisala po volji te imala livadno sijeno po volji, a nakon 30. dana išla i na pašu s majkama. Praćenje rasta i razvoja jaradi u oba sustava uzgoja bilo je svakih 14 dana od poroda do 70. dana. Analizirajući proizvodna svojstva jaradi u različitim sustavima uzgoja vidljivo je da su jarad iz konvencionalnog uzgoja ostvarila značajno veću (P

The aim of this research was to evaluate the influence of species, sex and slaughter weight (≤24 kg; >24 kg) on the slaughter characteristics, carcass measurements, meat pH and meat colour of Dalmatian Pramenka lambs and Croatian Spotted Goat kids. 92 lambs and 90 kids of both sexes were used in this study. The animals were reared under an extensive production system on pasture, and were with their mothers until slaughter. Dalmatian Pramenka lambs had higher (P, Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj vrste, spola i klaoničke mase (≤24 kg; >24 kg) na klaoničke pokazatelje, mjere trupa, pH i boju mesa janjadi dalmatinske pramenke i jaradi hrvatske šarene koze. Istraživanjem je obuhvaćeno ukupno 92 janjadi i 90 jaradi oba spola. Istraživana janjad i jarad držana je u ekstenzivnim uvjetima, pri čemu je u razdoblju do klanja zajedno s ovcama, odnosno kozama boravila na pašnjaku. Janjad dalmatinske pramenke imala je značajno (P

Cilj rada je opisati uzgojno tenološke postupke s jaradi u razdoblju od partusa do odbića ili klanja, u koje spadaju: briga oko tek ojarene jaradi, hranidba kolostrumom i mlijekom, hranidba mliječnom zamjenom, obezrožavanje, kastracija, odbiće i odabir jaradi za rasplod.

Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi rast i razvoj jaradi u različitim sustavima uzgoja. Istraživanje je provedeno na OPG Svjetlane Varžić gdje se koze drže u konvencionalnom sustavu te na OPG Josipa Đurkovića iz Marjančaca gdje se koze drže u ekološkom sustavu uzgoja. Istraživanje u konvencionalnom sustavu uzgoja obuhvaćalo je 11 jaradi koja su 30 dana sisala majke, a nakon toga su bila odbijena i nastavila se hraniti mliječnom zamjenicom. Istraživanje provedeno u ekološkom sustavu uzgoja obuhvaćalo je 13 jaradi, koja je uz majčino mlijeko, zajedno s majkama boravila na ispaši. Jarad je mjerena u vremenskim razmacima od 14 dana tako da je bilo ukupno 7 mjerenja tijekom 3 mjeseca. Jarad iz ekološkog sustava držanja imala je bolje prosječne dnevne priraste u odnosu na jarad iz konvencionalnog sustava uzgoja, te je također imala bolje eksterijerne odlike. Analizirajući tjelesnu razvijenost jaradi vidljiv je značajan utjecaj sustava uzgoja na indekse tjelesne razvijenosti jaradi. Utvrđen je viši indeks anamorfoznosti i indeks tjelesnih proporcija iz ekološkog uzgoja 56. i 74. dan mjerenja te indeks tjelesnih proporcija 42. dan mjerenja u odnosu na jarad iz konvencionalnog sustava.

Cilj rada bio je utvrditi klaoničke pokazatelje trupova (klaonička masa, masa toplog trupa randman te udio pojedinih organa u trupu) te utjecaj klaoničke mase i spola na klaoničke pokazatelje i odlike trupova jaradi hrvatske šarene koze. U tu svrhu zaklano je 90 jaradi hrvatske šarene koze (34 muške i 56 ženske), koja je prema ciljanoj klaoničkoj masi nasumično podijeljena u dvije pokusne skupine (lagana = 21, 5 kg ; teška= 26, 2 kg). Klanje jaradi obavljeno je u ovlaštenoj privatnoj klaonici, a trupovi su podvrgnuti standardnim postupcima obrade jarećih trupova. Nakon klanja i obrade, izvršeno je vaganje pojedinih unutarnjih organa, kože s nogama te samih trupova. Isto tako utvrđene su sljedeće mjere trupova: dužina trupa, širina prsiju, dubina prsiju, duljina stražnje noge i širina zdjelice. Izmjereni podaci su statistički obrađeni primjenom procedure GLM statističkog programa SAS. Istraživanjem je utvrđena je neznatno veća klaonička masa, ali značajno (P

Hrvatska šarena koza je autohtona pasmina koja je nastala i uzgaja se na području hrvatskoga krša. Uglavnom je namijenjena za proizvodnju mesa, ponajviše visokokvalitetnih jarećih trupova. S obzirom da je reprodukcija osnova proizvodnje mesa, cilj ovog istraživanja bio je utvrditi određene reprodukcijske odlike hrvatske šarene koze (plodnost koza, veličinu legla, porodnu masu jaradi, omjer spolova) kao preduvjete učinkovitosti pasmine u proizvodnji mesa. Predmetno istraživanje obuhvaćalo je ukupno 407 koza i njihovu jarad iz četiri obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) koja se desetljećima bave ekstenzivnim kozarenjem i uzgojem jaradi. Istraživanjem je utvrđena prosječna plodnost koza, veličina legla, udio spolova i porodna masa jaradi te utjecaj sezone jarenja na istraživane pokazatelje. Od ukupno 407 koza obuhvaćenih ovim istraživanjem, 259 (63,63%) ojarilo je samce, 136 (33,42%) dvojke, dok je 12 koza (2,95%) ojarilo mrtvu jarad. Na temelju ukupnog broja koza i živo ojarene jaradi (n=530) utvrđena je prosječna plodnost hrvatske šarene koze od 130%. Od ukupno 545 ojarene jaradi, 259 (47,52%) su bili samci, 271 (49,72%) blizanac, a 15 (2,75%) jaradi je mrtvo rođeno. Ukupno je evidentirano 267 (50,38) ženske i 263 (49,62) muške jaradi. Istraživanjima nije utvrđen značajan utjecaj stada i sezone jarenja na prosječnu veličinu legla (P0,001) prosječnu porodnu masu (2,30 kg) od jaradi ojarene zimi (1,77 kg). Međutim, utvrđena je negativna fenotipska korelacija (r = -0,44) između veličine legla i porodne mase jaradi (P, Croatian Colored Goat is an autochthonous breed that originates and is bred on karst areas. This breed is largely bred for meat production, chiefly high-quality kid carcasses. According to the fact that reproduction is a basis of meat production, the aim of this research was to determine the reproductive characteristics of Croatian Colored Goat (prolificacy, litter size, sex ratio, birth weight) as preconditions of breed for meat production. This study involved totally 407 goats with their kids from four family farms, with long tradition of goat breeding in extensive conditions. Researched goats were raised in extensive conditions with the aim of meat production. From a total number (407) of investigated goats, 259 goats (63.63%) kidded the singles, 136 goats (33.42%) kidded the twins, while 12 goats (2.95%) kidded the stillborns. Determined average fertility of Croatian Colored Goat was 130 (computed from the total number of goats (n = 407) and number of live born kids (n = 530). Thus, among the total of 545 kids, 47.52% were singles and 49.72% were twins and 2.75% were stillborns. There were determined total 267 (50.38%) female and 263 (49.62%) male kids. There were no significant effects of family farm and season of kidding on litter size (>0.05). Kids kidded during the spring had a significantly higher (P

Hrvatska šarena koza je autohtona pasmina koja je nastala i uzgaja se na području hrvatskoga krša. Uglavnom je namijenjena za proizvodnju mesa, ponajviše visokokvalitetnih jarećih trupova. S obzirom da je reprodukcija osnova proizvodnje mesa, cilj ovog istraživanja bio je utvrditi određene reprodukcijske odlike hrvatske šarene koze (plodnost koza, veličinu legla, porodnu masu jaradi, omjer spolova) kao preduvjete učinkovitosti pasmine u proizvodnji mesa. Predmetno istraživanje obuhvaćalo je ukupno 407 koza i njihovu jarad iz četiri obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) koja se desetljećima bave ekstenzivnim kozarenjem i uzgojem jaradi. Istraživanjem je utvrđena prosječna plodnost koza, veličina legla, udio spolova i porodna masa jaradi te utjecaj sezone jarenja na istraživane pokazatelje. Od ukupno 407 koza obuhvaćenih ovim istraživanjem, 259 (63, 63%) ojarilo je samce, 136 (33, 42%) dvojke, dok je 12 koza (2, 95%) ojarilo mrtvu jarad. Na temelju ukupnog broja koza i živo ojarene jaradi (n=530) utvrđena je prosječna plodnost hrvatske šarene koze od 130%. Od ukupno 545 ojarene jaradi, 259 (47, 52%) su bili samci, 271 (49, 72%) blizanac, a 15 (2, 75%) jaradi je mrtvo rođeno. Ukupno je evidentirano 267 (50, 38) ženske i 263 (49, 62) muške jaradi. Istraživanjima nije utvrđen značajan utjecaj stada i sezone jarenja na prosječnu veličinu legla (P0, 001) prosječnu porodnu masu (2, 30 kg) od jaradi ojarene zimi (1, 77 kg). Međutim, utvrđena je negativna fenotipska korelacija (r = -0, 44) između veličine legla i porodne mase jaradi (P

Hrvatska šarena koza je izvorna hrvatska pasmina koja se prvenstveno uzgaja radi proizvodnje mesa. S obzirom da se reprodukcijske osobine smatraju najvažnijim osobinama koza u proizvodnji mesa, cilj ovog rada bio je utvrditi reprodukcijske odlike hrvatske šarene koze. Predmentnim istraživanjem obuhvaćeno je ukupno 407 odraslih koza sa četiri obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Istraživanjem je utvrđena prosječna plodnost koza, veličina legla, udio spolova u leglu, porodna masa, dnevni prirast do odbića, kao i tjelesna masa jaradi pri odbiću. Sezona jarenja istraživanih koza je obuhvaćala razdoblje od početka veljače do početka travnja. Nakon jarenja, spol jaradi je utvrđen vizualno, a porodna masa pojedinačnim vaganjima. U razdoblju do odbića jarad je uz mlijeko, hranjena i određenim količinama voluminoznih krmiva (paša i brst). Po završetku razdoblja sisanja pojedinačnim vaganjima je utvrđena tjelesna masa jaradi. Prosječna plodnost istraživanjem obuhvaćenih grla hrvatske šarene koze bila je 130%. Od ukupnog broja živo ojarene jaradi (530) udio dvojaka je iznosio 51, 13%, a udio samaca 48, 87%. Prosječna porodna masa jaradi bila je 2, 28 kg te je pod značajnim (P

The paper presents the investigation of slaugher results, i.e. meat production results, in 96 kids of the domestic Balkan goat (4 herds, 24 animals per herd, 50:50 sex ratio), slaughtered at 90 days of age to determine the differences between the herds investigated and sexes (male kids vs. female ones), pertaining to the quantitative characteristics of meat. The average warm carcass dressing percentage including the head and offal for kids from all the herds investigated was 58.19%. The differences established for dressing percentage, warm, cold, and cold with and without head and offal, between the herds investigated and sexes were not statistically significant (P>0,05). Established differences between linear measurements for kid carcass halves, were statistically significant (P (lt) 0,01) between herds, whereas pertaining to the sex of kids, they were significant on both levels((P (lt) 0,01and P (lt) 0,05). Proizvodnja kozjeg mesa u svetu, iako je četiri puta manja od proizvodnje mesa ovaca, ima veliki značaj za mnoge zemlje, a naročito za zemlje Azije, Afrike i Južne Amerike. U zemljama Evropske zajednice je proizvodnja kozjeg mesa od znatno manjeg značaja i obima, a naročito u zemljama gde se gaje mlečne rase koza i u kojima je meso prateći proizvod. Mada će i u našim uslovima osnovni proizvod koza biti, uglavnom, mleko, proizvodnja mesa se ne sme zanemariti . Treba pravilno iskoristiti visoku potencijalnu mogućnost koza za dobru plodnost. Ova sposobnost koza može jako dobro da se iskoristi pri dvokratnom jarenju, i to tamo gde je proizvodnja jarećeg mesa rentabilnija od proizvodnje mleka i gde je iz bilo kojih razloga smanjen interes za proizvodnju mleka, ili pak nema uslova za organizovano unovčavanje većih količina mleka, niti za njegovu preradu. U radu su prikazani rezultati ispitivanja uticaja ishrane na klanične rezultate tj. proizvodnju mesa kod 96 jaradi domaće balkanske koze (4 stada, po 24 jaradi u svakom stadu i odnosom polova 50:50), koja su zaklana u uzrastu od 90 dana u cilju utvrdjivanja razlika između ispitivanih stada koza i polne pripadnosti jaradi (muška i ženska grla). Prosečan randman toplog trupa sa glavom i iznutricama kod jaradi svih ispitivanih stada iznosi 58,19%. Razlike koje su utvrdjene u masi toplog i hladnog trupa sa i bez glave i iznutrica, bile su statistički značajne (P (lt) 0,01) između ispitivanih stada, dok su te razlike u odnosu na polnu pripadnost (muška i ženska grla) bile izražene na nivou P (lt) 0,05. Rezultati analize varijante pokazuju da su evidentirane razlike između utvrdjenih linearnih mera na polutkama jaradi, bile statistički signifikantne (P (lt) 0,01) među stadima, dok su u odnosu na polnu pripadnost jaradi one bile značajne na oba nivoa (P (lt) 0,01 i P (lt) 0,05).

Istraživanje je provedeno s 30 jaradi, pasmine francuska alpina, po odbiću, u dobi od 70. do 110. dana, podijeljenih u dvije skupine. Osnovica obroka jaradi bilo je sijeno lucerne i smjesa koncentriranih krmiva (kukuruz -50%, pšenica- 25%, sojina sačma – 15%, pšenične posije 8%) uz dodatak stočne krede od 2%. Hranidba jaradi bila je po volji. Jarad kontrolne i pokusne skupine hranjena je istim obrokom, uz dodatak 0, 1% probiotika Bioplus 2B (Bacillus licheniformis i Bacillus subtilis). Analizirajući tjelesne mase jaradi vidljivo je da je na kraju pokusa jarad pokusne skupine imala značajno (P

Istraživanje je provedeno s 30 jaradi, pasmine francuska alpina, po odbiću, u dobi od 70 do 110 dana, podijeljeno u dvije skupine. Osnovica obroka jaradi bilo je sijeno lucerne i smjesa koncentriranih krmiva (kukuruz - 50%, pšenica - 25%, sojina sačma - 15%, pšenične posije 8%) uz dodatak stočne krede od 2%. Hranidba je bila po volji. Jarad kontrolne i pokusne skupine hranjena je istim obrokom, uz dodatak 0,1% probiotika Bioplus 2B (Bacillus licheniformis i Bacillus subtilis). Analizirajući tjelesne mase jaradi vidljivo je da je na kraju pokusa jarad pokusne skupine imala značajno (P, The investigation included 30 weaned French Alpina goat kids, aged from 70 to 110 days, divided into two groups. Feeding was ad libitum. Basic feed ingredients were alfalfa hay and feed mixture (corn 50%, wheat 25%, soybean cake 15%, wheat bran 8%, limestone 2%). The experimental group of animals was fed feed mixture with addition of 0.1% Bioplus 2B® (Bacillus licheniformis and Bacillus subtilis). Goat kids from the experimental group had statistically (P

Investigation was carried out on three groups of kids of Domestic White breed and its crosses with Saanen breed: group of light, average body mass prior to slaughtering of 12,653 kg (8,8-15,0 kg) and average age of 70 days, group of medium heavy kids, average body mass prior to slaughtering of 17,613 kg (15,1-20,0 kg) and average age of 98 days and group of heavy kids, average body mass prior to slaughtering of 22,697 kg (20,1-25,7 kg) and average age of 129 days. Objective of our investigation was to determine body mass of kids prior to slaughtering which will ensure carcasses of acceptable commercial value in regard to carcass conformation, to which extent the carcass and kidneys are covered with fat tissue, color of meat and fat. It was established that heavier kids have more favorable evaluations for all observed traits of the carcass quality. Based on results obtained by investigation of the effect of body mass of kids prior to slaughtering on carcass measures and evaluation it can be concluded that heavier kids (15,1-25,7 kg) had better index of meatiness of carcass and thigh, better carcass conformation, the carcass and kidneys are better covered with fat tissue, the color of meat and fat are more favorable and as consequence the commercial value of such carcass is higher. Lighter kids (8,8-15,0 kg) have less superficial and kidney fat, therefore their meat is more suitable for specific restrictive nutrition. Ispitivanja su izvedena na tri grupe jaradi domaće bele koze: grupa lakih prosečne telesne mase 12,653 kg (8,8-15,0 kg), srednje teških 17,613 kg (15,1- 20,0) i teških 22,697 kg (20,1-25,7 kg) i prosečnim uzrastom od 70,97, 98,41 i 129,00 dana. Cilj ovih ispitivanja bio je da se utvrdi koja težinska grupa jaradi ima najpovoljniju ocenu trupa (konformacija, prekrivenost masnim tkivom, boja mesa i loja). Utvrđeno je da su teža jarad povoljnije ocenjena u pogledu konformacije, prekrivenosti trupa i bubrega masnim tkivom, boje mesa i loja i marmoriranosti (zastupljenost masnog tkiva u mišiću) dok je struktura mesa bila povoljnija u lakših.

Analiza biokemijskih pokazatelja i acido-baznog statusa krvi jaradi provedena je na jednom ekološkom gospodarstvu s 21 jaretom, francuske alpina pasmine. Sadržaj glukoze (4, 25 mmol/l) i kolesterola (2, 86 mmol/l) u krvnoj plazmi jaradi te sadržaj ureje (3, 66 mmol/l) i ukupnih proteina (55, 78 g/l) ukazuju na zadovoljavajuću opskrbu životinja s energijom i bjelančevinama. Koncentracije mineralnih tvari (Na, K, Cl, Mg, Fe, Ca i P-anorganski) i anion gap u krvnoj plazmi jaradi ukazuju na dobru opskrbljenost jaradi s mineralima. Vrijednosti acidobaznog statusa krvi (pH, parcijalni tlak kisika- pO2, parcijalni tlak ugljičnog dioksida- pCO2, ukupni ugljični dioksid- TCO2, sadržaj bikarbonata- HCO3- i sadržaj standardnih bikarbonata- SBC) se kreću u granicama referentnih vrijednosti. Koncentracije nekih hematoloških parametara (hemoglobin i hematokrit) i aktivnost većine enzima u krvnoj plazmi jaradi su se kretale u granicama referentnih vrijednosti. Dobiveni rezultati biokemijskih pokazatelja i acido- baznog statusa krvi ukazuju na potrebu obveznog praćenja metaboličkog profila jaradi u cilju utvrđivanja hranidbenog statusa koja ne pokazuju vidljive zdravstvene poremetnje, a imaju smanjenu produktivnost.

Very important moment in breeding of kids is time of weaning. It is known that kids should suck mother’s milk approximately 4 months depending on the breed and production method. However, the need for kids to be weaned as early as possible is present so that greater quantities of milk could be placed on market. Kids can be weaned before age of 4 months using milk replacers of various manufacturing compositions. In certain cases producers are not able to provide milk replacers to kids, therefore the issue of age or body mass of kids which can be considered as adequate for their weaning without negative consequences is raised. Trial was carried out in two repetitions and processed as single entirety. Female kids - Serbian White goat breed from individual herd were used in investigation. In order to determine the effect of age and body mass at weaning investigation was carried out in two directions: 1 - weaning of kids according to their age at weaning, 40 to 90 days, five (5) groups were formed with interval of 10 days, investigation included 100 kids; 2 - weaning of kids according to body mass at weaning, from 14 to 24 kg, five (5) groups were formed with interval of 2 kg, investigation included 180 kids. Weaning of kids was carried out suddenly during last 10 days of March (depending on age and body mass). After weaning kids were fed ad libitum concentrate and alfalfa hay. One month after weaning kids were fed in combined stable pasture way. Each kid was measured/weighed at birth and at weaning. Objective of this paper was to investigate the effect of age and body mass of Serbian White kids at weaning on their gain after weaning if no milk replacers are introduced in their nutrition. The following was concluded: • Kids which were older at weaning and had greater body mass also showed better gain after weaning; • It is not recommended that kids of body mass bellow 18 kg or younger than 65 days be weaned without milk replacers; • It is possible to wean without milk replacers kids of body mass from 18 to 23 kg and age from 65 to 90 days, however gain after weaning will be lower if kids were lighter or younger at weaning. This is recommended only in conditions when the possibility for use of milk replacers is excluded. Considering current situation of goat production in Serbia, issue of inexpensive kid breeding but with increased milk production is raised. These trials indicate possibility for early weaning of kids before usual time, but also consequences if adequate age and body mass of kids aren’t considered in case milk replacers aren’t included into nutrition of weaned kids. U odgajivanju jaradi vrlo važan momenat predstavlja vreme njihovog odlučivanja. Poznato je da jarad treba da sisaju majčino mleko oko četiri meseca zavisno od mase i načina proizvodnje. Međutim sve više se javlja potreba da se jarad zaluče ranije, kako bi se na tržištu pojavile što veće količine mleka. Odlučivanje jaradi je moguće i pre četiri meseca i to putem zamene majčinog mleka raznih fabričkih receptura. U izvesnim slučajevima odgajivači nisu u mogućnosti da obezbede jaradima zamenu za mleko, pa se postavlja pitanje izbora starosti, odnosno telesne mase jaradi, koja se može smatrati dovoljnom da se njihovo odlučivanje može izvesti bez štetnih posledica. Cilj rada je bio ispitivanje uticaja starosti I telesne mase jaradi srpske bele koze u trenutku odlučivanja na njihov prirast posle odlučivanja, ukoliko se u ishranu ne uključi zamena za mleko.

Proizvodnja kozjeg mlijeka u Hrvatskoj pretežno se temelji na alpina i sanskoj pasmini koza. Budući da je dosad provedeno relativno malo znanstvenih istraživanja o mesnim odlikama navedenih pasmina, cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj pasmine na porodnu masu i prirast jaradi, hranjene mliječnom zamjenom, u razdoblju od partusa do odbića. Istraživanjem je bilo obuhvaćeno ukupno 721 žensko i muško jare, i to 426 jaradi francuske sanske, 245 francuske alpine i 50 jaradi hrvatske bijele pasmine. Nakon jarenja bilježeni su slijedeći podaci: veličina legla, spol, porodna masa i datum jarenja. Odmah nakon partusa svako jare je označeno brojem te odvojeno od majke. Jarad je podijeljena u skupine od po 18 životinja u boksu i prvih dana hranjena pasteriziranim kolostrumom. Nakon toga hranjena je mliječnom zamjenom u količini od 0, 2 L dnevno u prvom tjednu s postupnim povećanjem do količine od 0, 8 L/dan u posljednjem tjednu prije odbića. Rast jaradi je praćen pojedinačnim vaganjima svakih 10 do 12 dana. Ukupno je bilo 8 vaganja. Prosječna porodna masa sanske jaradi iznosila je 3, 24 kg, alpine 3, 41 kg i hrvatske bijele 2, 90 kg. Navedene razlike u porodnoj masi između pasmina bile su signifikantne (P

Proizvodnja kozjeg mlijeka u Hrvatskoj pretežno se temelji na alpina i sanskoj pasmini koza. Budući da je dosad provedeno relativno malo znanstvenih istraživanja o mesnim odlikama navedenih pasmina, cilj istra-živanja bio je utvrditi utjecaj pasmine na porodnu masu i prirast jaradi, hranjene mliječnom zamjenom, u razdoblju od partusa do odbića. Istraži-vanjem je bilo obuhvaćeno ukupno 721 žensko i muško jare, i to 426 jaradi francuske sanske, 245 francuske alpine i 50 jaradi hrvatske bijele pasmine. Nakon jarenja bilježeni su sljedeći podaci: veličina legla, spol, porodna masa i datum jarenja. Odmah nakon partusa svako jare je označeno brojem te odvojeno od majke. Jarad je podijeljena u skupine od po 18 životinja u boksu i prvih dana hranjena pasteriziranim kolostrumom. Nakon toga hranjena je mliječnom zamjenom u količini od 0,2 L dnevno u prvom tjednu s postupnim povećanjem do količine od 0,8 L/dan u posljednjem tjednu prije odbića. Rast jaradi je praćen pojedinačnim vaganjima svakih 10 do 12 dana. Ukupno je bilo 8 vaganja. Prosječna porodna masa sanske jaradi iznosila je 3,24 kg, alpine 3,41 kg i hrvatske bijele 2,90 kg. Navedene razlike u porodnoj masi između pasmina bile su signifikantne (P, Goat milk production in Croatia is mainly based on French Alpine and Saanen breed. Since there had been relatively few researches on meat traits of above mentioned breeds, the aim of this paper was to determine the influence of the breed on the birth weight and weight gain of kids fed milk substitute from birth to weaning. The research included a total of 721 female and male kids, of which 426 kids were French Saanen breed, 245 French Alpine and 50 Hrvatska bijela breed. After birth the following data were recorded: litter size, sex, birth weight and date of birth. The kids were tagged, removed from mothers and randomly allocated to individual cages (18 kids in a box). After consuming colostrum, they were fed in groups milk substitute for kids. Individual weightings were performed every 10-12 days during the experiment. There were 8 weightings in all. The average birth weight of the French Saanen kids was 3.24 kg, French Alpine 3.41 kg and the Hrvatska bijela kids 2.90 kg. The mentioned differences in the birth weight between the breeds were significant (P

Ugrubo se u hranidbi jaradi razlikuju dvije faze ; hranidba prije i hranidba nakon odbića. U ovom radu opisani su načini odbića jaradi i njihov utjecaj na prirast i kakvoću trupa te hranidba jaradi čvrstim krmivima. Odbiće je prijelaz s hranidbe jaradi mlijekom i/ili mliječnim krmivima, na hranidbu čvrstim krmivima (sijeno, krepka krmiva). Ono je, kao kritična faza u uzgoju jaradi, popraćeno opadanjem ili potpunom stagnacijom prirasta. Izraženost stresa odbića ovisi o dobi jaradi pri odbiću, tjelesnoj masi, spolu, načinu hranidbe prije odbića i o tehnici (načinu) odbića. Tjelesna masa jaradi u vrijeme odbića je bolji kriterij za procjenu trenutka odbića negoli sama dob jareta. Ovisno o sustavu kozarenja i cilju proizvodnje, postoje različiti načini odbića jaradi (rano i kasno te postupno i naglo). Ranije odbiće jaradi se negativno odražava ne samo na rast i tjelesnu masu, nego i na randman klanja, konformaciju trupa i mekoću mesa. Jarad se nakon odbića mora privikavati na obrok bogat vlaknima i škrobom, a siromašan lipidima i jednostavnim ugljikohidratima. Povećanje udjela bjelančevina u obroku odbijene jaradi pozitivno se odražava na njihov rast. Pravilnom i odgovarajućom hranidbom i uzgojem potrebno je osigurati zadovoljavajuće zdravlje i proizvodnost životinja uz najmanje troškove.

Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj intenzivnog načina iskorištavanja koza na plodnost, porodne mase i rast jaradi. Prosječna plodnost sanske pasmine (170, 4%), alpine (159, 1%) i hrvatske bijele (172, 4%) nije se značajno (P>0, 05) razlikovala. Sanska pasmina imala je veći udio dvojaka (62, 80%) u odnosu na alpinu (54, 84%) i hrvatsku bijelu (51, 73%) i najmanje samaca (33, 6%). Najviše trojaka zabilježeno je u hrvatske bijele pasmine (10, 34%). Utvrđen je značajan utjecaj (P0, 05) pasmine na prosječni dnevni prirast jaradi od jarenja do odbića (140, 51 g u sanske, 135, 23 g u alpina i 138, 23 g u hrvatske bijele).

A study was conducted on twenty graded jamunapari goat kids fed on four different groups. Group I was fed solely on roughage, i.e. sola (Aeschonomene indica Linn) grass hay and rice straw (70:30). Groups II, III and IV were fed on de-oiled rice bran (100 g/d), urea molasses mineral granules (50 g/d) and urea molasses mineral granules (50 g/d) plus fi sh meal (25 g/d). The experiment lasted for 105 days. The effect of supplementing urea molasses mineral granules and fi shmeal was studied on rumen parameters, viz. microbial protein, bacterial and protozoal biomass and blood biochemical constituents, viz. BUN, plasma creatinine, glucose, total protein, Ca and P. Enzymatic activity for alkaline phosphatase, aspartate transaminase and alanine transaminase were also measured. The microbial protein synthesis was higher in group III (42.94 g/100 ml) and IV (57.04 g/100 ml) as compared to control (I) and II. There was a signifi cant improvement of bacterial biomass (0.057 g/100 ml) and (0.082 g/100 ml). Similarly, bacterial and protozoal populations also become affected due to supplementation of fermentable-N and bypass protein, like fishmeal in the diet. The BUN was signifi cantly (P, Istraživanje je provedeno na 20 jaradi jamunapari pasmine. Prema načinu hranidbe, jarad je razvrstana u 4 skupine. Prva skupina hranjena je isključivo voluminoznom krmom - sijenom Aeschonomene indica Linn i rižinom slamom (70:30). Obrok 2., 3. i 4. skupine sastojao se od odmašćenih rižinih posija (100 g/d), granulirane mineralne melase ureje (50 g/d) i granulirane mineralne melase ureje (50 g/d) s dodatkom ribljeg brašna (25 g/d). Pokus je trajao 105 dana. Utjecaj dodavanja granulirane mineralne melase ureje i ribljeg brašna istraživan je na pokazateljima buraga odnosno mikrobnih bjelančevina, bakterijske i protozoalne biomase i biokemijskih pokazatelja u krvi, tj. BUN, kreatinina plazme, glukoze, ukupnog proteina, kalcija i fosfora. Također je određivana i aktivnost enzima alkalne fosfataze, aspartat transaminaze i alanin transaminaze. Sinteza mikrobnih proteina bila je veća u skupinama 3 (42,94 g/100 ml) i 4 (57,04 g/100 ml) u usporedbi s kontrolnom skupinom i skupinom 2. Značajno je povećana i bakterijska biomasa (0,057 g/100 ml odnosno 0,082 g/100 ml). Slično, bakterijska i protozoalna populacija su bile pod utjecajem dodatka «bypass» bjelančevina koje u obroku potječu od ribljeg brašna. BUN je bio statistički značajno (P

Ugrubo se u hranidbi jaradi razlikuju dvije faze; hranidba prije i hranidba nakon odbića. U ovom radu opisani su načini odbića jaradi i njihov utjecaj na prirast i kakvoću trupa te hranidba jaradi čvrstim krmivima. Odbiće je prijelaz s hranidbe jaradi mlijekom i/ili mliječnim krmivima, na hranidbu čvrstim krmivima (sijeno, krepka krmiva). Ono je, kao kritična faza u uzgoju jaradi, popraćeno opadanjem ili potpunom stagnacijom prirasta. Izraženost stresa odbića ovisi o dobi jaradi pri odbiću, tjelesnoj masi, spolu, načinu hranidbe prije odbića i o tehnici (načinu) odbića. Tjelesna masa jaradi u vrijeme odbića je bolji kriterij za procjenu trenutka odbića negoli sama dob jareta. Ovisno o sustavu kozarenja i cilju proizvodnje, postoje različiti načini odbića jaradi (rano i kasno te postupno i naglo). Ranije odbiće jaradi se negativno odražava ne samo na rast i tjelesnu masu, nego i na randman klanja, konformaciju trupa i mekoću mesa. Jarad se nakon odbića mora privikavati na obrok bogat vlaknima i škrobom, a siromašan lipidima i jednostavnim ugljikohidratima. Povećanje udjela bjelančevina u obroku odbijene jaradi pozitivno se odražava na njihov rast. Pravilnom i odgovarajućom hranidbom i uzgojem potrebno je osigurati zadovoljavajuće zdravlje i proizvodnost životinja uz najmanje troškove., Generally, kids nutrition can be divided into nutrition before weaning and nutrition after weaning. In this paper methods of weaning and their influence on daily gain and carcass traits are described. Replacing liquid feeding (milk and milk feeds) with solid feeding (hay and concentrates) is called weaning. It is a critical period for young gaots, causing a decrease or even a total arest of growth rate. The magnitude of weaning shock depends on age and body weight of the kids at the time of weaning, sex, method of weaning as well as the feeding program before and after weaning. The techniques used to wean kids differ considerably, depending on the goat farming system. Early weaning has a negative effect on growth rate, body weight, dressing percentage, trunk conformation and tenderness of meat. After weaning, kid must adapt to a diet rich in fibre and starch but poor in lipids and simple carbohydrates. Increase of dietary protein concentration has a positive effect on kids growth rate. The right nutrition and care should provide acceptable animal health and productivity at the lowest cost.

Proizvodnja kozjeg mlijeka u Hrvatskoj pretežno se temelji na alpina i sanskoj pasmini koza. Budući da je dosad provedeno relativno malo znanstvenih istraživanja o mesnim odlikama navedenih pasmina, cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj pasmine na porodnu masu i prirast jaradi, hranjene mliječnom zamjenom, u razdoblju od partusa do odbića. Istraživanjem je bilo obuhvaćeno ukupno 721 žensko i muško jare, i to 426 jaradi francuske sanske, 245 francuske alpine i 50 jaradi hrvatske bijele pasmine. Nakon jarenja bilježeni su slijedeći podaci: veličina legla, spol, porodna masa i datum jarenja. Odmah nakon partusa svako jare je označeno brojem te odvojeno od majke. Jarad je podijeljena u skupine od po 18 životinja u boksu i prvih dana hranjena pasteriziranim kolostrumom. Nakon toga hranjena je mliječnom zamjenom u količini od 0, 2 L dnevno u prvom tjednu s postupnim povećanjem do količine od 0, 8 L/dan u posljednjem tjednu prije odbića. Rast jaradi je praćen pojedinačnim vaganjima svakih 10 do 12 dana. Ukupno je bilo 8 vaganja. Prosječna porodna masa sanske jaradi iznosila je 3, 24 kg, alpine 3, 41 kg i hrvatske bijele 2, 90 kg. Navedene razlike u porodnoj masi između pasmina bile su signifikantne (P

Hranidba jaradi spada među složenije, osjetljivije i zahtjevnije postupke u uzgoju koza, osobito u prvoj fazi života. Organizacija i provedba pravilne hranidbe mlade jaradi je od iznimnog značenja za postizanje uspjeha u kozarstvu, bez obzira o kojem se uzgojno cilju radi (meso, mlijeko, vlakno i dr.). Najbitnija krmiva u hranidbi novoojarene jaradi jesu kolostrum i mlijeko. Jarad odmah nakon jarenja mora dobiti kolostrum prvenstveno radi stjecanja pasivnog imuniteta. Najbolju i najsigurniju zaštitu pruža prirodni kozji (majčin) kolostrum, ali kada nije moguća konzumacija kozjeg, može se koristiti kravlji te umjetni kolostrum. U sustavima gdje je mlijeko namijenjeno tržištu kao i u uvjetima kada nije moguće korištenje kozjeg mlijeka, jarad se može hraniti kravljim i ovčjim mlijekom, ili mliječnom zamjenom. U hranidbi mlade jaradi koriste se i zakiseljena mliječna krmiva (fermentirano mlijeko i mliječna zamjena). Starijoj jaradi može se davati obrano mlijeko, sirutka te ultra filtrirana sirutka (tzv. "permeat").

Hranidba jaradi spada među složenije, osjetljivije i zahtjevnije postupke u uzgoju koza, osobito u prvoj fazi života. Organizacija i provedba pravilne hranidbe mlade jaradi je od iznimnog značenja za postizanje uspjeha u kozarstvu, bez obzira o kojem se uzgojno cilju radi (meso, mlijeko, vlakno i dr.). Najbitnija krmiva u hranidbi novoojarene jaradi jesu kolostrum i mlijeko. Jarad odmah nakon jarenja mora dobiti kolostrum prvenstveno radi stjecanja pasivnog imuniteta. Najbolju i najsigurniju zaštitu pruža prirodni kozji (majčin) kolostrum, ali kada nije moguća konzumacija kozjeg, može se koristiti kravlji te umjetni kolostrum. U sustavima gdje je mlijeko namijenjeno tržištu kao i u uvjetima kada nije moguće korištenje kozjeg mlijeka, jarad se može hraniti kravljim i ovčjim mlijekom, ili mliječnom zamjenom. U hranidbi mlade jaradi koriste se i zakiseljena mliječna krmiva (fermentirano mlijeko i mliječna zamjena). Starijoj jaradi može se davati obrano mlijeko, sirutka te ultra filtrirana sirutka (tzv. "permeat").

Cilj istraživanja je bio utvrditi osnovni kemijski sastav različitih skupina mišića mlade zaklane jaradi. U tu svrhu uzeti su uzorci mesa od 27 jaradi (14 sanske i 13 alpina) i to mišići lopatice, leđa i buta. U svim uzorcima prvo su ručno odstranjene vidljive primjese masti, hrskavice i kosti, zatim su uzorci samljeveni, homogenizirani, stavljeni u plastične vrećice i zamrznuti do analiziranja. U uzorcima je Weende analizama utvrđena količina vode, bjelančevina, masti, pepela i NET.

Farma koza Samarica bila je prva u Republici Hrvatskoj koja je izgrađena u cilju proizvodnje kozjeg mlijeka u potpuno intenzivnim uvjetima. Intenzivnim uzgojem obuhvaćena je i jarad od poroda do klanja ili prevođenja u kategoriju rasplodne. Stoga je vrlo interesantno prikazati postupke s jaradi od poroda do odbića, odnosno klanja u navedenim uvjetima, odlike smještaja, hranidbe, pripusta, te ujedno ukazati na određene prednosti i nedostatke intenzivnog uzgoja koza i njihove jaradi.

Cilj ovog rada je prikazati brojno stanje koza i proizvodnju mesa u svijetu izdvojiti zemlje koje su najznačajnije u kozarstvu svijeta, zatim stanje kozarstva u Hrvatskoj s osvrtom na pasminski sastav. Dalje, cilj je prikazati odlike rasta najznačajnijih svjetskih pasmina koza i čimbenike koji utječu na prinos i kakvoću jarećeg trupa, te se na kraju ukratko osvrnuti na problematiku tržišta odnosno plasmana jarećeg mesa, kako u svijetu, tako i u nas.