Search

Rad opisuje postupak digitalizacije dokumentarnog i arhivskog gradiva. Na samom početku rada opisan je zakonodavni okvir kojeg se potrebno pridržavati pri upravljanju digitalnim arhivima kao i obveze stvaratelja gradiva. Nakon toga slijedi općeniti dio gdje je objašnjen pojam digitalizacije, povijest digitalizacije gradiva u Republici Hrvatskoj te njezina važnost i izazovi na koje arhivisti nailaze tijekom postupka. U trećem dijelu rada opisan je postupak digitalizacije kroz četiri koraka: priprema dokumentacije za digitalizaciju, skeniranje gradiva, indeksiranje i validacija te na kraju povratak dokumentacije u prvobitno stanje. Nakon što je rad opisao svaki korak, slijedi opis praktičnog dijela koji je obavljen tijekom studentske prakse u Financijskoj agenciji (FINA). Opisana je digitalizacija dokumentarnog gradiva stvaratelja I. kategorije prema Popisu stvaratelja u nadležnosti Hrvatskog državnog arhiva. Identificirani su i analizirani svi faktori koji su utjecali na brzinu procesa digitalizacije, ono što je usporavalo ili ubrzavalo postupak te najčešći problemi na koji zaduženi za digitalizaciju nailaze. Cilj je rada bio opisati postupak digitalizacije i istaknuti njegovu važnost u modernizaciji arhivske djelatnosti. The thesis describes the process of digitizing documentary and archival materials. At the beginning of the thesis, the laws that need to be followed in managing digital archives are described, along with the responsibilities of the creators of the materials. This is followed by a general section explaining the concept of digitization, the history of digitization of documentation in Croatia, and its importance and challenges faced by archivists during the process. The third part of the thesis describes the digitization process in four steps: preparation of documentation for digitization, scanning of the material, indexing and validation, and finally, returning the documentation to its original state. After describing each of these steps, the thesis provides a description of the practical part carried out during a student internship at the Financial Agency (FINA). It describes the digitization of documentary materials created by category I creators according to the List of creators under the jurisdiction of the Croatian State Archives. All the factors that influenced the speed of the digitization process, what slowed down or accelerated the process, and the most common problems encountered by those responsible for digitization are identified and analyzed. The aim of the thesis was to describe the process of digitization and highlight its importance in the modernization of archival activities.

Središte diplomskog rada Emocionalne dimenzije u indeksiranju slika jest emocionalni segment u oznakama slikovnih izvora koji se proučavao i u provedenom istraživanju. Emocije se mogu definirati kao osjećaj koji motivira, organizira i vodi percepciju, misao i akciju (Izard 1991: 14). S druge strane nalazi se pojam iz informacijskih znanosti – indeksiranje. Indeksiranje se odnosi na dodjeljivanje metapodataka entitetima kako bi bilo moguće njihovo pretraživanje (Cleveland i Cleveland 2013: 30). Most koji spaja emocije s indeksiranjem jest afektivno računalstvo koje proučava interakciju ljudi i njihovih emocija s informacijskim sustavima. Istraživanje je obuhvatilo oba područja te su ispitanici trebali dodavati oznake koje se odnose na emocije koje je u njima izazvala odabrana slika. Pred ispitanicima nalazilo se 10 slika kojima su dodali velik broj oznaka. Oznake su analizirane iz više perspektiva: kvantitativne – navedene su oznake prema pojavnosti, kvalitativne – navedene su kvalitativne razlike u izboru emocija za istu sliku, lingvističke – navedene su lingvističke osobitosti poput broja riječi od kojih se sastoji oznaka, padeža, vrste riječi itd., te semantičke perspektive – oznake su pridružene jednoj od semantičkih kategorija (isness, ofness, aboutness te dodatnoj kategoriji emotiveness). The focus of master thesis entitled Emotional dimensions in image indexing is an emotional element of index terms assigned to images, which was analyzed in the research as well. Emotion can be described as a feeling which motivates, organizes, and leads perception, thoughts, and action (Izard 1991: 14). On the other hand, there is a term belonging to the field of information sciences – indexing. Indexing is defined as a process of assigning metadata to entities in order to enable the retrieval of these entities (Cleveland and Cleveland 2013: 86). Connection between emotions and indexing is the field of affective computing. It focuses on the interaction of human beings and their emotions with information systems. This research includes both fields – examinees were asked to assign index terms to ten images in front of them. Index terms should describe the emotions the particular image triggers in them. These index terms were analyzed on multiple levels. Quantitatively, frequency of the terms was analyzed, while on the other hand – qualitatively, the differences in choice of emotion for the same image were analyzed. Linguistically, some linguistic properties such as number of words the index term contains or the usage of case were also analyzed. On semantic perspective, index terms were divided in one of the semantic categories (isness, ofness, aboutness or the additional one – emotiveness).

Tema ovog rada je usporedba sustava za fleksibilno pretraživanje teksta Solr i Elasticsearch. U tu svrhu implementiran je sustav koji služi za potporu prodaji proizvoda, a proizvodi su indeksirani koristeći oba alata. Sustavi su uspoređeni u sljedećim kategorijama: konfiguracija i instalacija, analiziranje, tokenizacija i filtriranje podataka, indeksiranje podataka, aplikacijsko programsko sučelje, korisničko sučelje i rad s alatima, mogućnost predmemoriranja, fleksibilno pretraživanje teksta, performanse prilikom izvođenja upita, prilagođenost pojedinim jezicima, dokumentacija alata i otvorenost koda. Prilikom usporedbe navedene su funkcionalnosti izgrađenog sustava i u svakoj kategoriji objašnjeno je koji alat ima prednost i razlog zbog kojeg je alat bolji u toj kategoriji. Na kraju je na temelju rezultata usporedbe odabran Elasticsearch za indeksiranje podataka u svrhu ostvarivanja funkcionalnosti pretrage podataka i filtriranja. The topic of this thesis is comparison of Solr and Elasticsearch, two most popular tools for full text search. Web application that has features of web shop has been implemented to compare tools. Product data are indexed using both tools. Comparison has been made in these categories: configuration and instalation, analysis, tokenization and data filtering, indexing, application programming interface, user interface, caches, flexible data search, performaces during queries execution, language support, documentation and open source. While comparing tools, features of implemented application have been described and at the end of each category the pros and cons of each tool are described. Finally, based on the results of the comparison, Elasticsearch was selected to index the data in order to achieve the functionality of data search and filtering.

Organizacija, sustavna pohrana i omogućivanje pristupa informacijama među najvažnijim su zadaćama informacijskih stručnjaka. Predmetni pristup informacijama u ovom je radu istražen na uzorku odabranih hrvatskih znanstvenih časopisa i monografija medicinske tematike. U uvodnom dijelu rada izložena su teoretska uporišta i različiti sustavi organizacije informacija, s posebnim osvrtom na razvoj, strukturu i važnost tezaurusa te suvremenu problematiku organizacije informacija u mrežnom okruženju. Tezaurus MeSH koji se koristi za predmetnu obradu, indeksiranje i pretraživanje publikacija iz područja biomedicine i bibliografska baza MEDLINE u međunarodnoj znanstvenoj zajednici smatraju se standardnim i vjerodostojnim informacijskim izvorima, pa im je u uvodnom dijelu rada posvećena posebna pažnja. U nastavku rada predstavljeno je izdavaštvo medicinskih serijskih i monografskih publikacija u Hrvatskoj, kao i praksa sadržajne obrade u Središnjoj medicinskoj knjižnici Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Pregledom dostupnih informacijskih izvora pronađen je mali broj radova slične tematike, te je utvrđeno kako hrvatski informacijski izvori dosad nisu bili uključeni u slična istraživanja, pa ovaj rad donosi originalna saznanja o predmetnoj analizi medicinskih publikacija u Hrvatskoj. Analizom ključnih riječi koje autori prilažu pri objavi svojih članaka u hrvatskim medicinskim časopisima i njihovom usporedbom s deskriptorima iz tezaurusa MeSH, posebice onima koje su istim člancima dodijelili informacijski stručnjaci pri obradi za bibliografsku bazu MEDLINE/PubMed, analiziran je pristup organizaciji informacija od strane autora i informacijskih stručnjaka. Usporedbom predmetne obrade medicinskih monografija u dvije hrvatske knjižnice istražena je praksa naših informacijskih stručnjaka. U istraživanju su korištene metode brojanja, analize, komparativna metoda i metode deskriptivne statistike. Rezultati istraživanja ukazali su na značajne sličnosti, ali i razlike u predmetnom pristupu informacijama između autora i informacijskih stručnjaka (65% povezanosti autorskih ključnih riječi s deskriptorima iz tezaurusa MeSH, 70% s deskriptorima u bazi MEDLINE) te između informacijskih stručnjaka međusobno (dosljednost indeksiranja 34%), što upućuje na potrebu njihove intenzivnije suradnje u cilju bolje organizacije informacija i povećanja međunarodne vidljivosti hrvatske znanstvene produkcije. To podrazumijeva edukaciju i veće zalaganje autora pri odabiru terminologije i predmetnom označivanju vlastitih radova, sustavni pristup uredništava znanstvenih časopisa navedenoj problematici, ali i otvorenost informacijskih stručnjaka prema doprinosu korisnika u izgradnji i osuvremenjivanju postojećih sustava organizacije informacija. Upravo međusobna suradnja svih sudionika u procesu organizacije, pohrane i dohvata informacija bitan je preduvjet za osiguranje primjerenog odgovora zahtjevnim izazovima u osiguranju dostupnosti informacija sadašnjim i budućim korisnicima., Organization, storage and providing access to information are amongst the key tasks of information specialists. Systematic and reliable information organization is especially important today, when we are surrounded by vast amounts of data, making it increasingly difficult to identify high-quality scientific information. This dissertation examines the subject approach to information in a sample of selected Croatian biomedical scientific journals and monographs. Background: The introduction of this dissertation describes the theoretical bases and different systems of information organization, with emphasis on development, structure and the importance of thesauri, and methods for information organization in contemporary networked environments. Special attention is paid to Medical Subject Headings (MeSH), a thesaurus used for subject cataloguing, indexing and searching of biomedical literature, and MEDLINE, one of the largest international biomedical bibliographic databases; both of which are considered credible information sources in the worldwide scientific community. The remainder of the introduction includes a short overview of medical publishing in Croatia, as well as the practice of subject cataloguing in the Central Medical Library at the University of Zagreb Medical School and the Croatian National and University Library. A review of available information sources found a small number of papers concerning this topic, and showed that Croatian information sources have not been involved in similar research; so this investigation reveals new information about the subject analysis of medical publications in Croatia. Objectives: Similarities and differences in subject approach to information between authors and information specialists were investigated through an analysis of key words given by the authors of articles in Croatian medical journals. Author keywords were compared with terminology in MeSH and with MeSH descriptors assigned to respective articles by information specialists in the bibliographic database MEDLINE/PubMed. The practices of Croatian information specialists were shown by comparing the subject cataloguing of medical books in two Croatian libraries. Hypothesis: 1. A certain number of free-formed author keywords will have no equivalents in the MeSH thesaurus. 2. Keywords submitted by authors will not always correspond to the descriptors in the bibliographic database MEDLINE/PubMed. 3. The correspondence will be greater in the articles in which authors used MeSH. 4. Subject indexing in two libraries will vary, but the degree of correspondence will be greater than in point 1 and 2. Materials and methods: This study was performed using 161 articles from three selected Croatian medical journals indexed in MEDLINE, and 46 bibliographic records of medical books found in Central Medical Library and National and University Library. The methods used in the investigation included: counting, analysis, comparative methods and methods of descriptive statistics. Results and discussion: The results revealed both considerable similarities and differences in subject approach to information between authors and information specialists and between information specialists themselves. Regarding the choice of terminology, 65% of the free-formed author keywords were related to descriptors from the MeSH thesaurus, almost half of which were corresponding descriptors (32%), and additional 24% were corresponding MeSH entry terms. This suggests that most author keywords could be replaced by MeSH descriptors if only the editors in medical journals insisted. The analysis of subject approach to information showed that 70% of the author assigned keywords were related to the descriptors in MEDLINE (34% corresponding descriptors, 8% entry terms). These results are somewhat higher than those found in similar international studies. Only 36% of all descriptors from MEDLINE were connected to author keywords, but the main subjects in MEDLINE showed greater correspondence (77%). The results varied between selected journals, showing the highest consistency in Lijecnicki vjesnik – the only journal where the authors used MeSH, and the editors corrected the author assigned keywords. Regarding subject headings, 65% of the ones from the National and University Library corresponded with MeSH descriptors, and an additional 11% corresponded with MeSH entry terms. The consistency of indexing between the two libraries, calculated using Hooper’s formula, was 34%. Conclusion: The results of the investigation confirmed all initial hypotheses and indicated the need for increased cooperation between the authors, creators and users of the information, and the information specialists. Since MeSH is an international standard for subject indexing in biomedicine, authors should learn more about it. Using MeSH descriptors in the writing and subject indexing of their papers could increase their international visibility. The editorial boards of scientific journals should also use a more systematic approach regarding author keywords, prescribing the MeSH thesaurus as a mandatory source of terminology, and controlling the consistency of its use. On the other hand, information professionals should be more open to user contributions in the construction and modernization information organization systems. They could include author and user terms in the existing controlled vocabularies as additional entry terms or as new descriptors, and enable searching of bibliographic databases using author keywords. In order to ensure a more consistent subject approach to biomedical information, libraries should use the MeSH thesaurus either in its complete form, or as a source of terms for the construction of their own subject headings lists.

Cilj diplomskoga rada je pobliže objasniti neke od tehnika optimizacije za tražilice i provesti analizu podataka iz tog gledišta na odabranom web mjestu u svrhu povećanja vidljivosti i boljeg rangiranja. Rad se sastoji od teorijskog i praktičnog dijela. U teorijskom dijelu približava se važnost vidljivosti web mjesta i stranica unutar istoga, povijesti pretraživača, tehnika optimizacije web mjesta za pretraživače, slijedi praktični dio. U praktičnom dijelu provela bi se analiza web mjesta iz odabrane domene. Analizom web mjesta preko online analitičkih alata stekao bi se uvid u učestale greške na koje se može utjecati i mijenjati ih preko SEO tehnika kako bi se utjecalo na povećanje vidljivosti na pretraživačima, te objasnilo kako utjecati na mijenjanje rezultata iz analitike. The aim of the thesis is to explain in more detail some of the optimization techniques for search engines and to analyze the data from this point of view on the selected website in order to increase visibility and better ranking. The paper consists of a theoretical and a practical part. In the theoretical part we approach the importance of website visibility, search engine history, website optimization techniques for search engines, the practical part follows. In the practical part, an analysis of the website from the selected domain would be performed. Analyzing the website through online analytics tools would provide insight into common mistakes that is possible to influence and change them through SEO techniques to increase search engine visibility and explain how to influence the change from analytics results.

Cilj rada je istražiti platformu Apache Storm i biblioteke Java Topology Suite, GeoTools i GeoSpark te pomoću navedenih tehnologija implementirati sustav za obradu geoprostornih podataka. U radu je opisana implementacija sustava pomoću arhitekture „objavi-pretplati“ koja obrađuje tokove dvodimenzionalnih geoprostornih podataka. Za dobavljanje ulaznih podataka i vraćanje rezultata koristi se neovisni Apache Kafka proizvođač i potrošač. Prilikom provođenja eksperimenata promatra se utjecaj strategija particioniranja prostora, broj korištenih particija i strategija indeksiranja podataka u određenoj particiji na vrijeme potrebno za obradu jednog podatka (tupla). Na temelju eksperimenata doneseni su zaključci koja kombinacija parametara se pokazala kao najoptimalnijom za obradu dvodimenzionalnih geoprostornih podataka. The goal of the paper is researching platform Apache Storm, libraries Java Topology Suite, GeoTools i GeoSpark and by using mentioned technologies implementing application for filtering geospatial data. Paper describes implementation of system for processing two-dimensional geospatial data by using architecture “publish-subscribe “. Independent Apache Kafka producer and consumer are used for fetching data to application and for returning results back to user. Experiments are configured by three main parameters: chosen partitioning strategy, number of partitions and indexing strategy. During experimentations focus of observations are impacts these three parameters on time necessary to process single tuple. Results of experiments are evaluated and based on these results best possible strategy for processing two-dimensional geospatial data is determined.

Ovaj završni rad bavi se proračunom i konstruiranjem uređaja za automatizirani rad diobene glave glodalice. U prvom dijelu završnog rada definirani su pojmovi: automatizacija, diobena glava te vrste indeksiranja. Drugi dio završnog rada se bavi proračunom i projektiranjem i svim potrebnim komponentama za daljnju izradu uređaja. Napravljena je ekonomska analiza troškova za izradu uređaja. Osmišljeno je riješenje upravljanja pomoću mikrokontrolera te je izrađen upravljački program za odabrani mikrokontroler., This final thesis is based on calculating and designing device for automated work of indexing head on milling machine. First part of final thesis deal with: automation, indexing head and types of indexing. Second part is based on calculating and designing all necessary components for building this device. In last part of the thesis the cost analysis was made. The solution for microcontroller control has been devised and programme code for the selected microcontroller is created. In last part of the thesis the cost analysis was made.

Kako bi se optimiziralo skladištenje, uređivanje, prikaz i analiza prostornih podataka, potrebno je proširiti postojeće objektno relacijske sustave za upravljanje bazama podataka s prostornim funkcionalnostima. U ovom članku prikazali smo pregled tehnologija za implementaciju prostornih baza podataka s naglaskom na PostGIS ekstenziju za PostgreSQL sustav za upravljanje relacijskim bazama podataka. Prikazane su prednosti korištenja navedene tehnologije te su uz tehnike i algoritme koji se koriste za izradu prostornih indeksa prikazani tipovi podataka koje obrađeni sustav podržava. Na kraju članka prikazali smo vlastito rješenje konfiguracije prostorne baze s podrškom za višekorisnički pristup, što smo demonstrirali kroz jednostavnu, ali efikasnu aplikaciju za upravljanje prostornim podacima., Existing relational database management systems need to be extended with spatial functions for storing, editing, viewing and analysis of spatial data. In this paper we showcase technologies for implementing spatial databases with focus on PostGIS extension for PostgreSQL relational database management system. The paper lists pros of using this technology and explains techniques and algorithms for indexing spatial data along with data types supported by mentioned systems. At the end of this paper we described our own solution of spatial database implementation for multiuser access, which we demonstrated by building simple but efficient application for using spatial data.

Magistrska naloga predstavlja zasnovo in implementacijo orodja Revertium, ki uporabniku pomaga pri identifikaciji možnosti optimizacije relacijskega podatkovnega modela na podlagi analize dnevnika transakcij obstoječe relacijske podatkovne baze. Raziskali smo relacijski podatkovni model in določene slabosti relacijskih podatkovnih baz ter na podlagi pridobljenega znanja definirali možnosti optimizacije le-teh. Za namen doseganja prej omenjenega smo raziskali povratni inženiring relacijskih podatkovnih baz in določene optimizacijske tehnike, kot sta indeksiranje in denormalizacija. Na podlagi ugotovljenega smo združili vso znanje v celoto – orodje Revertium, ki je rezultat magistrskega dela. The thesis represents the design and implementation of the tool Revertium, which helps the user identify the possibilities of optimizing the relational data model based on the analysis of database transaction logs. We have researched the relational data model and its weaknesses to define the optimization options based on acquired knowledge. For the purpose of achieving the latter, we researched reverse engineering of relational databases and some optimization techniques like indexing and denormalization. Based on all acquired knowledge, we created a proposed result of the thesis – a tool named Revertium.

COMDEL je simulacijski jezik namijenjen za opis sučelja i ponašanja digitalnih komponenata. Za izvršavanje datoteka napisanih u COMDEL-u koristi se simulator COMPAS koji se sastoji od prevoditelja i izvršitelja. U procesu prevođenja najprije se pri parsiranju ulazne datoteke generiraju čvorovi apstraktnog sintaksnog stabla (AST). AST predstavlja polaznu strukturu nad kojom se zatim izvode postupci semantičke analize i generiranja bajtkoda. U jeziku COMDEL napravljeno je nekoliko izmjena: dodana je mogućnost korištenja naredbe switch uz predznačno i nepredznačno proširivanje brojeva, dodan je novi tip brojeva (x-brojevi) te je omogućena njihova upotreba u izrazima za usporedbu, uvedena je nova naredba decode koja je optimiziranija u odnosu na naredbu switch. Svaka navedena izmjena detaljno je opisana u kontekstu prethodno nabrojanih faza prevođenja jezika. COMDEL is a simulation language used for describing interfaces and behaviour of digital components. COMDEL files are processed by simulator COMPAS which consists both of compiler and executor. At the beginning of the compilation process, when parsing file, nodes of Abstract Syntax Tree (AST) are created. AST represents a key structure for semantic analysis and bytecode generation procedures. In COMDEL language, several modifications were made: added signed and unsigned form of switch statement, added a new type of numbers (x-numbers) adapted to use in comparison expression, introduced a new statement called decode, which executes more efficiently compared to switch statement. Each listed modification has been described in detail inside the context of the compilation phases mentioned earlier.

Strukture proteina u domeni bioinformatike su dosta jednostavne strukture koje se sastoje od svega par atributa. Ako ih razdijelimo enzimom tripsinom, dobivamo peptide, koji imaju svoju jedinstvenu masu I prisutni su u više različitih proteina. Takve strukture lako je organizirati kada je u pitanju organizacija baze podataka. Naime, pregled tih podataka je spor zbog velike količine podataka od nekoliko milijardi zapisa peptida. Ovaj rad istražuje I implementira brzi pregled baze podataka peptida, pri čemu je pažnja posvećena indeksiranju, sažimanju, fizičkoj organizaciji, replikaciji i fragmentaciji. Kroz razne tehnologije, rad istražuje slučajeve relacijske, key-value i distribuirane relacijske baze podataka uz popratne rezultate i konačni izvještaj. Protein structures in the domain of bioinformatics are quite simple structures that consist of just a few attributes. If we divide them by the trypsin enzyme, we get peptides, which have their own unique mass. Different peptides are present in different proteins. When it comes to database organization, such structures are easy to organize. However, browsing this data is quite slow because of the large amount of data that goes up to several billion records. This project investigates and implements a solution for fast peptide database browser, with special attention paid on indexing, compression, physical organization, replication and fragmentation. Through various technologies, investigation is based on exploring the case of relational, key-value and distributed relational database with accompanying results and final reports.

Cilj doktorske disertacije je izrada Modela procesa stvaranja autentičnih digitalnih kopija u obliku originala postupkom digitalizacije, odnosno određivanje uvjeta za dobivanje autentičnih kopija (zapisa koji jest ono što tvrdi da jest i koji nije bio mijenjan) nastalih digitalizacijom izvornika u fizičkom obliku. Za postizanje cilja korištene su metoda analize, metoda sinteze, metoda konkretizacije, metoda komparativne analize te metode modeliranja. Pomoću navedenih metoda, kao prvo, utvrđeni su uvjeti pod kojima se digitalnu kopiju dokumenta može smatrati jednakovrijednom izvorniku. Ti uvjeti zadovoljavaju zahtjeve za autentičnošću koji uključuju: propisane, ovjerene i odobrene procedure i upute korištenih koraka digitalizacije, karakteristike skenera, glavne slike, pokretačkog programa i softvera za digitalizaciju, potrebne metapodatke kojima se objašnjava kontekst digitaliziranog dokumenta, korištene aplikacije i repozitoriji podataka, provedbene, kontrolne i nadzorne uloge i revizijski tragovi provedenih aktivnosti unutar procesa digitalizacije. Drugo, za postizanje autentičnosti prepoznata su i u model ugrađena 45 zahtjeva koje je potrebno zadovoljiti. Komparativnom analizom predloženog Modela i tehničkih izvještaja ISO/TR 15801 i ISO/TR 13028 utvrđeno je da tehnički izvještaj ISO/TR 15801:2009 zadovoljava 32 zahtjeva, a ISO/TR 13028:2010 zadovoljava 17 zahtjeva. To znači da je uz korištenje spomenutih normi potrebno ugraditi dodatne kontrole i njihove evidencije kojima se može osigurati dovoljna količina podataka i tako dokazati da je stvorena digitalizirana slika autentična digitalna kopija. Konačno, razvijeni model obuhvaća korak ispisa digitalnog ili digitaliziranog dokumenta kao dokumenta koji se po svojim svojstvima može smatrati jednakovrijednim izvorniku. Takav dokument mora zadovoljavati određene, u modelu definirane, zahtjeve ispisa.

U završnom radu je prikazan proces izrade web-aplikacije za zapošljavanje u jednoj tvrtki te indeksiranje životopisa koje su predale osobe koje su zainteresirane za zapošljavanje. Prvi korak je bilo modeliranje i izrada baze podataka korištenjem Oracle baze podataka, SQL Developera te SQL Developer Data Modelera. Nakon implementacije baze podataka te popunjavanje iste korištenjem migracija i seedera Laravel razvojnog okvira izrađena je web aplikacija u Javascript razvojnom okviru Angular 2. Korištenjem Elastic search tehnologije i alata koje mu pomažu te Oracle text searchom realizirano je pretraživanje korisnika prijavljenih na natječaj. Web aplikacija simulira prijavu na natječaj od strane korisnika te pregled prijavljenih korisnika po natječaju od strane administratora, uz mogućnost vizualizacije nekih osnovnih podataka korištenjem Elastic searcha. Implementacija aplikacije te korisničke upute svake od funkcionalnosti su detaljno opisane kroz cijeli rad. The final thesis presents the process of creating a web application for appling for open positions and indexing the resumes submitted by the persons who applied. The first step was modeling and creating a database using Oracle, SQL Developer and SQL Developer Data Modeler. After deploying the database and filling it out using migrations and seeders. Web application was developed using Javascript framework Angular 2. Searching was enabled by Elastic search technology and Oracle text search. The web application simulates a user's application form and a review of applied users by the administrator's tender, with the ability to visualize some basic data using Elastic search. Application implementation and user instructions for each of the functionality are described in detail throughout the work.

V magistrskem delu se spoznamo s spletnimi iskalniki, njihovim delovanjem in tehnikami za njihovo izdelavo. Poskušamo razviti lasten spletni iskalnik, ki temelji na tehnikah in tehnologijah, opisanih v teoretičnem delu. Spletni iskalnik uporabnikom omogoča iskanje po rezultatih, ki v ozadju neprestano posodabljajo svoj indeks s pomočjo spletnih pajkov. Uporabnost izdelane rešitve pokažemo tudi na dveh primerih. Ugotovili smo, da je v sklopu magistrskega dela preveč omejitev, da bi lahko izdelali rešitev, ki bi iskala po globalnih rezultatih in se približala iskalnikom, kot je Google. Lahko pa izdelamo uporaben lokalni iskalnik, ki išče po določeni spletni strani. Takšen se je med testiranji odrezal celo bolje od iskalnika Google. In this master's thesis, we get to know search engines, how they function and what techniques can be used to develop our search engine which bases on techniques and technologies described in the theoretical part. A search engine allows users to search results which are continually being updated in the background using web crawlers. We also show the usefulness of the created solution on two examples. We found out that within the scope of the thesis there are too many restrictions to be able to produce a solution that would use global search data and be as good as Google. What we can create however is a local search engine that is only limited to a particular website which in tests showed to be even better than Google.

V okviru diplomske naloge smo izdelali novo rešitev za evropsko digitalno knjižnico Europeana. Razvita rešitev preko spletnega programskega vmesnika omogoča evropskim kulturnim ustanovam veliko hitrejšo objavo svojih zapisov oziroma del, v primerjavi s trenutnim procesom, na spletni portal evropske digitalne knjižnice Europeana. Spletni programski vmesnik omogoča tudi zelo hitro obdelavo podatkov, ne glede na že prisotno količino le-teh. Prav tako smo na tej veliki zbirki podatkov implementirali tekstovno iskanje v skoraj realnem času ter tako omogočili čim hitrejši dostop do informacij preko spletnega portala Europeana. As part of this thesis we have developed a new solution for European digital library – Europeana. Newly developed solution allows European cultural institutions to post their publications on Europeana must faster, compared to the current process. We have developed a new web API which provides much faster data processing regardless of the amount of the current existing data. We also added support for full-text search in near real time and therefore enabling users to quickly find information about posted publications on Europeana portal.

Ovaj priručnik nastao je ponajprije za potrebe predmetne i stručne obrade građe u Središnjoj medicinskoj knjižnici Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U njemu su objedinjena dugogodišnja iskustva rada u sadržajnoj obradi, a sve u svrhu pomoći u edukaciji i radu kolega. Koliko je autoricama poznato, osim prethodnog priručnika nastaloga u SMK-u 1998. godine, priručnik ove tematike ne postoji u Hrvatskoj i u okruženju, pa su, uz praktično iskustvo, kao osnova za izradu korištene mrežne stranice američke knjižnice National Library of Medicine čija je djelatnost uzor radu Središnje medicinske knjižnice.

Ovaj rad predstavlja detaljniju analizu optimizacije internet stranice, predstavljanje problema interneta kao skupinu nesortiranih podataka te način na koji se pretražuju u beskrajnom svijetu informacija. Cilj ovog rada je pobliže objasniti smisao optimizacije internet stranica raznim web pretraživačima odnosno SEO. Opisane su razne tehnike kojima se tražilice služe, koje imaju za zadatak pronaći određenu informaciju, zabilježiti gdje se ona nalazi i proslijediti ga krajnjem korisniku. U nešto detaljnijem obliku opisana je i sama internet stranica odnosno način na koji je ona napravljena, kako ona izgleda, što je sve potrebno napraviti kako bi poboljšali rangiranost na listi pretrage i sve karakteristike koje objedinjuju neku internet stranicu, a to je ujedno i cilj ovog rada. This paper presents a detailed website optimization analysis, the problems of the Internet as a group of unsorted data and how to search for targeted data in the endless world of information. The end goal is to explain web page optimization and various techniques that search enignes use, how they find specific information, note where it is and forward it to the end user. Web site is outlined in a more detailed form, regarding it’s developement, features and how to improve webpage ranking on the search list.

Lucene je jedan od najpoznatijih alata za pretraživanje teksta. Tijekom svog rada koristi dva teorijska modela pretraživanja: čisti Boolean model (engl. Pure Boolean model) i model vektorskog prostora (engl. Vector space model). Rad Lucenea se može podijeliti u dva osnovna dijela: indeksiranje teksta i pretraživanje koristeći stvorene indekse. Indeks je posebna struktura podataka koja omogućuje brzo pretraživanje tekstualnog sadržaja dokumenata. Prije samog procesa indeksiranja potrebno je obaviti analizu tekstualnog sadržaja dokumenta. Proces analize je postupak razdvajanja teksta na posebne jedinice, tokene. Svaki token predstavlja pojedinačnu riječ teksta. Uz tekst riječi koju predstavlja, token još sadrži i početak i kraj pozicije riječi u dokumentu (engl. offsets) te poziciju riječi u dokumentu. Prilikom pretraživanja računa se koeficijent sličnosti između upita kojeg čine unesene ključne riječi i tekstualnog sadržaja dokumenata. Kao rezultat procesa pretraživanja dobivaju se oni dokumenti koji su najsličniji ključnim riječima upita. Razvijena aplikacija omogućava personalizirano filtriranje toka s društvene mreže Twitter, određivanje onih javnih poruka koje su najsličnije korisnikovom unosu koristeći Javinu programsku knjižnicu Apache Lucene te isporuku filtriranih javnih poruka u korisnikov sandučić elektroničke pošte. Program se poziva periodički. Lucene is one of the most famous tools for text searching. During its work, Lucene uses two theoretical models of searching: Pure Boolean model and Vector space model. Lucene's work can be divided into two primary parts: text indexing and searching text using created indexes. Index is a special data structure which enables fast search of document's textual content. Before indexing process starts, document's textual content must go through analysis process. Analysis process is a special procedure of dividing text to special units i.e. tokens. Every token represents one single text's word. Along with a word it represents, every token contains char number where word starts and char number where the word ends in document (offset).It also contains position of the word in a document. During the searching process, similarity coefficient of query and document on which the search process is applied is calculated. Documents which are the most similar to the key words of the query are given as the search result. Developed application enables personalized stream filtering from social network Twitter, determination of tweets which have the biggest similarity to the user's key words using search engine library Apache Lucene and delivering e-mail (electronic mail) to the user. Program is running periodically.

Zbog sve većeg rasta digitalnih informacija, potrebne su napredne metode pretraživanja velikih količina teksta. Tradicionalno su relacijske baze podataka obavljale posao pretraživanja informacija, ali one su dobre samo za strukturirano i diskretno pretraživanje. Pretraživanje punog teksta zahtijeva napredne tehnike obrade teksta, kako bi se mogao dati odgovor na pitanje koliko dani upit odgovara nekom dokumentu. Pretraživanje punog teksta zahtijeva da se tekst informacija unaprijed obradi, kako bi se moglo omogućiti što brže izvršavanje upita. Tako se tekst najprije rastavlja na rečenice, a rečenice na tokene, što svodi pretraživanje teksta na pretraživanje liste tokena. Zatim se tim tokenima sva slova pretvore u mala i normaliziraju se dijakritički znakovi, što pojednostavljuje potrebne znakove za upit. Nakon toga se eliminiraju sve stop-riječi (riječi koje ne donose semantičko značenje) te se sve riječi korjeniziraju, što omogućava da riječ iz upita pronađe sve dokumente koji sadrže bilo koju varijaciju te riječi (npr. po brojnosti i padežu). Zatim se ta obrađena lista tokena sprema u strukturu koja se zove indeks, i koja se koristi pri pretraživanju. Nakon indeksiranja moguće je raditi upite na stvoreni indeks. Sam tekst upita najprije prolazi kroz istu transformaciju kao i indeks, s time da se još svaka riječ proširuje njenim sinonimima, da bi se pronašao što veći broj relevantnih dokumenata. Zatim se tekst upita analizira za potencijalne fraze (niz riječi unutar dvostrukih navodnika), booleove operatore, zamjenske znakove i regularne izraze. U upit je moguće uključiti i strukturirano pretraživanje specificiranjem polja. Za vrijeme upisivanja upita, korisno je korisniku ponuditi prozor koji automatski predviđa više nastavaka njegovog upita. Za vrijeme izvršavanja upita je dobro i tolerirati neke eventualne zatipke. Konačno, budući da kod ovakvih pretraživanja često velik broj dokumenata odgovara upitu, potrebno je rangirati dokumente po relevantnosti, na koju se može utjecati na mnogo načina. Osim automatske relevantnosti temeljene na broju pojavljivanja ključnih riječi u dokumentu, moguće je odrediti da su neka polja dokumenta važnija od drugih (npr. naslov), pa rangirati upit koji je pronađen u naslovu više. Također je dobro rangirati i dokumente po redoslijedu i međusobnoj blizini riječi iz upita. Dugo vremena su se za pretraživanje unutar web stranica koristile komercijalne tražilice poput Googlea. Međutim, kroz zadnjih 5 godina razvio se velik broj tražilica punog teksta otvorenog kôda. Najpoznatije su Apache Solr, Sphinx, PostgreSQL (koji je dobio podršku za pretraživanje punog teksta) i Elasticsearch. Kroz testiranje i analizu značajki pokazalo se da je među njima prevladao Elasticsearch. Velik broj ljudi svakidašnje koristi kvalitetne tražilice kao što je Googleova, i postaje zadatak ostalih web stranica da kvalitetu svojeg pretraživanja pokušaju što više približiti tom standardu. Because of increasing growth of digital information, advanced methods of searching large amounts of text are required. Traditionally relational databases were doing the job of searching information, but they are good only for structured and discrete searching. Full-text search requires advanced methods of text processing, so that the question how much the given query matches a document can be answered. Full-text search requires that the text is processed upfront, so that maximum query execution speed can be achieved. The text is first split into sentences, then each sentence is tokenized, which enables searching text to become searching a list of tokens. Afterwards all tokens are downcased and have their diacritics normalized, which simplifies the character set needed for queries. Then stopwords (words that don’t bring additional meaning) are removed from the token list and stemming is applied for each token, which enables a keyword in the query to find all documents with any variation of that keyword (e.g. plural or singular). Finally the processed list of tokens are saved in a structure called the index, which is then used for searching. After indexing it is possible to query the created index. The text of the query alone is first processed in the same way as the index, with an addition that each token is also expanded with its synonyms, to increase the number of relevant documents returned. At query time the text of the query is analyzed for phrases (sequence of words inside double quotes), boolean operators, wildcards and regular expressions. It’s possible to also include structured search in the query. When a user is typing the query, it can be useful to try to autocomplete the query in a box below. At query execution time it’s also good to tolerate possible typos. Finally, since this kind of searching usually yields many results, it’s necessary to rank the documents by relevancy, which can be affected in many ways. Besides automatic relevancy based on the number of appearances of keywords in the document, it’s possible to specify that some fields are more important than others (e.g. title), and rank the query which is found in the title higher. Also, it’s good to rank documents by order and distance between keywords from the query. For a long time web pages had search powered by commercial search engines like Google. However, during that past 5 years a great number of open source fulltext search engines have evolved. The most popular ones are Apache Solr, Sphinx, PostgreSQL (which received support for full-text search) and Elasticsearch. Through testing and analysis of features it was concluded that Elasticsearch prevailed. Big number of people are using quality search engines like Google in everyday life, and it becomes a mission of web applications to try to bring the quality of their search as close as possible to that standard.

Uporabniki morajo znati identificirati najrelevantnejše vire kakovostnih znanstvenih in tehničnih informacij. Razumeti morajo strukturo zbirk, iskalne tehnike, kontroliran besednjak, terminologijo in klasifikacijske sheme. V članku podajamo glavne značilnosti bibliografskih podatkovnih zbirk (Agricola,Agris, Cab Abstracts (CABI), Compendex, Inspec, Iconda), statističnih zbirk (Eurostat, Faostat) in zbirk tehničnih dokumentov - standardov in patentov (ISO, WIPO) glede na značilnosti lesarstva oz. predelave gozdnih proizvodov. Opisane so razlike v posameznih iskalnih poljih in iskalna načela (platforme, Boolovi logični operatorji, predpone, pripone, znaki za krajšanje ali maskiranje). Posebno pozornost namenjamo predmetnim oznakam: ožje ključne besede (Descriptors, Heading Words, Controlled Terms, Keywords) in širše predmetne kategorije (Subject Categories, Concept Codes, CABI Codes, Classification Codes). Podani so seštevki besed oz. indeksnih gesel ali pojmov z najvišjo pojavnostjo. S tem pregledom želimo spodbuditi rabo dodatnih podatkovnih zbirk ter rabo strukturiranih besednjakov, kar naj se izrazi v boljših iskalnih rezultatih. End-users should be able to identify the most relevant scientific and technical information resources. They must understand database structure, query techniques, controlled dictionaries, terminology and indexing schemes. In the present article, we review principal characteristics of the following information systems: bibliographic databases (Agricola, Agris, Cab Abstracts (CABI), Compendex, Inspec, Iconda, statistical collections Eurostat and Faostat, and technical standards and patents ISO and WIPO with regard to the field of wood sciences or processing of forest products. Differences in database fields and search characteristics (search platforms, Boolean logic, prefixes, suffixes, wildcards) are described. Special attention is placed on subject headings in each respective database: narrow keywords (Descriptors, Heading Words, Controlled Terms, Keywords) and broader categories (Subject Categories, Concept Codes, CABI Codes, Classification Codes). Word counts are shown for the terms with the highest frequency of occurrences. This review promotes the use of additional databases, encourages employment of structured vocabularies, which should result in improved search results.

The journal Acta Clinica Croatica (ACC) was founded in 1962 under the title Anali Bolnice Dr. M. Stojanović. In 1995, the title of the journal was changed into its present form and ever since all papers have been published in English. In 2000, the electronic (online) edition of the ACC was released in addition to the print version. The paper presents development of the journal from 1962 to 2012 based on the analysis of the following SCOPUS citation index parameters: type and number of documents published in the journal; number of citations; and number of domestic and foreign authors. The studied period was analyzed in three time segments: the period from 1995 to 1999, the period from 2000 to 2006 and the period from 2007 to 2012. The same parameters were analyzed in the Web of Science/SCI-Expanded bibliographic and citation index for the 2007-2012 period. The increasing number of documents, authors (both domestic and foreign) and citations demonstrates gradual rise in the quality, visibility and impact of the journal. The fifty years of experience show that a goal, at first very distant and almost unachievable, may be reached by progressing step by step., Časopis Acta Clinica Croatica počeo je izlaziti 1962. godine na hrvatskom jeziku pod nazivom Anali Bolnice Dr. M. Stojanović. Godine 1995. naziv časopisa se mijenja u današnji, a svi radovi se objavljuju na engleskom jeziku. Godine 2000. objavljuje se i mrežna (online) verzija. U radu se prati razvoj časopisa od 1962. do 2012. godine temeljem analize vrste i broja radova, broja citata te broja domaćih i stranih autora u indeksnoj i citatnoj bazi SCOPUS (u tri razdoblja). Isti su parametri analizirani u bazi Web of Science/SCI-Expanded za razdoblje od 2007. do 2012. godine. Uzlazna krivulja rasta broja radova, autora i citata svjedoči o postupnom povećanju kvalitete, vidljivosti i značajnosti časopisa. Pedesetogodišnje iskustvo pokazuje da se korak po korak može stići i do na prvi pogled jako udaljenog ili teže ostvarivog cilja.

HALMED je regulatorno tijelo u čijoj je nadležnosti odobravanje lijekova za hrvatsko tržište. Djelatnici HALMED-a u tim procesima koriste dokumentaciju o lijeku. Budući da gradivo o lijeku treba čuvati do 50 godina, a dio trajno, zbog postojećih troškova pohrane i radi dostupnosti unutarnjim korisnicima, trebalo je donijeti odluku o digitalizaciji i mikrofilmiranju gradiva. nakon donošenja odluke bilo je potrebno obaviti nužne predradnje da bi navedeni proces digitalizacije započeo i uspješno završio. U članku smo se osvrnuli na sve faze procesa digitalizacije te postupak prijenosa digitalnog gradiva u sustav upravljanja poslovnim sadržajima FileNet.

Raspodijeljene i decentralizirane tražilice izvedene nad mrežom ravnopravnih sudionika (eng. P2P, peer-to-peer) nude alternativan način pretraživanja koji počiva na ideji da svaki sudionik (eng. peer) dijeli u mreži određene dokumente, tj. informacije, te ujedno ulaže i dio svojih računalnih resursa za održavanje mreže i globalnog indeksa, čime zauzvrat dobiva mogućnost pristupa informacijama ostalih sudionika mreže. AlvisP2P je decentralizirana i raspodijeljena tražilica razvijena nad mrežom ravnopravnih sudionika koja indeksira kolekciju dokumenata raspodijeljenu na korisničkim računalima pomoću posebno odabranih ključeva (eng. Highly Discriminative Keys, HDK) koje čine skupovi od 1, 2, ili 3 riječi. U okviru ovog rada proširen je postojeći prototip tražilice AlvisP2P kako bi se mogli indeksirati dokumenti u formatu pdf na hrvatskom jeziku, a s ciljem pretraživanja diplomskih i završnih radova.

Ovaj rad pobliže objašnjava poslove koji se obavljaju u Arhivsko – dokumentacijskom centru Financijske Agencije. Definira neke temeljne pojmove poput dokumenta i zapisa. Nudi opis sistema za upravljanje dokumentima i zapisima. Objašnjava procese mikrofilmiranja i digitalizacije, točnije skeniranja. Opisuje načine pohrane i izradu elektroničkih arhiva. Rad nudi i popis ponekih standarda za određena područja koja se spominju kroz rad poput upravljanja dokumentima i zapisima, način mikrofilmiranja te uvjeta pohrane.

Pretraživanje u stvarnom vremenu važno je podruĉje u pretraživanju informacija i ubrzano se razvija. U ovom radu opisana su obilježja pretraživanja u stvarnom vremenu i izvršena je usporedba s obilježjima klasiĉnih tražilica. Na temelju opisanih karakteristika izraĊena je aplikacija za pretraživanje u stvarnom vremenu koja pretražuje kolekciju dokumenata s web stranice Wikipedia. Rezultati korištenja implementirane tražilice pokazali su da se rangovi dokumenata u odgovoru mijenjaju kako se u indeks kolekcije dodaje sve više dokumenata, a prve promjene zamjetne su nakon 10% novih dokumenata u kolekciji. Kada se istovremeno dokumenti dodaju u indeks i brišu iz indeksa rangovi dokumenata isporuĉenih korisniku mijenjaju se sa svakim novim dokumentom dodanim u indeks koji sadrži rijeĉi iz upita budući da novi dokumenti imaju prednost nad starima. Reindeksiranje kolekcije potrebno je provesti nakon 50% dokumenata dodanih, odnosno obrisanih iz indeksa.

Zadaća ovog rada je razviti sustav za zapisivanje i indeksiranje konstrukcijskog znanja na bazi već predloženog korisničkog sučelja, primijeniti razvijeni alat na konkretnom primjeru razvoja novog tipa elektromotora u poduzeću Končar‐MES, te predložiti mehanizme i procese zapisivanja znanja svojstvene za taj tehnički ured. Glavni kod sustava je razvijen u Microsoft Visual Studio‐u, a sama struktura baze podataka je izrađena u Microsoft Access‐u U radnji je objašnjeno korisničko sučelje, način rada i struktura baze podataka razvijenog sustava, pokazan je proces zapisivanja, indeksiranja i pretraživanja zapisa znanja na primjeru projektnog zadatka razvoja novog tipa elektromotora, predložena je inicijalna struktura pretraživačke taksonomije, načini povezivanja zapisa s informacijskim objektima i međusobno, te su izneseni neki teorijski zaključci o zapisivanju procesa konstruiranja. Sustav je razvijen do te mjere da se s njim mogu vršiti prvi eksperimenti u suradnji s više konstrukcijskih ureda na dulji vremenski period, te je predložen cijeli niz novih ideja daljnjeg razvoja čijom primjenom bi se ovom sustavu još više proširile mogućnosti.

Izrađena je aplikacija za pregledavanje i pretraživanje velikih datoteka (od nekoliko gigabajta). Datoteke su u XML-formatu, a koriste se u simulaciji memorijskih događaja pomoću simulatora AGCS. Glavni cilj aplikacije bio je omogućavanje brzog učitavanja, pregledavanja i pretraživanja ovih datoteka, što nije moguće učiniti sa stadardnim programima za uređivanje teksta.

Vrste video zapisa su od velikog značaja za poboljšanje pretraživanja, a montaža je najbitniji element. Montaža se smatra umjetnošću, nositeljem poruke, ali ima i svoju praktičnu ulogu. Prije svega, olakšava pretraživanje, radi čega je pretraživanje zapisa poput filmskih jednostavnije i daje bolje rezultate od pretraživanja video zapisa koji ne nose nikavu poruku i gdje nema utjecaja montaže. Uočene su mogućnosti detekcije i koliko dobro mogu djelovati. Primjetno je da su smetnje u slikama, preklapanja likova i slaba rezolucija veliki problemi kod detekcije i često uzrokuju lažnu detekciju, poput nemogućnosti detektiranja istog lika u novim situacijama. Najteže je detektirati gole ljude zbog varijacija u boji kože, veličini ljudi na slici i sličnog. Općenito je otežana detekcija malih likova, likova koji nisu jasno prikazani te likova koji su blokirani drugim predmetima. Isto tako, primijećene su teškoće vezane uz izradu indeksa. Glavna dilema je što uopće indeksirati, budući da se korisnikove potrebe ne moraju uvijek podudarati s mišljenjem onih koji indeksiraju, a još je više poteškoća kod generiranja automatskih indeksa, gdje su problemi nepoznavanje konteksta uglavnom semantičke prirode. Nakon što smo se upoznali sa svim ili barem najvažnijim elementima potrebnim za provedbu pretraživanja video zapisa, možemo zaključiti da je razvoj tog područja još u začetcima. Pretraživanje tekstualnih informacija još nije doseglo svoj vrhunac pa je teško za vjerovati da će područje pretraživanja video zapisa biti dovršeno tako skoro. Možemo zaključiti da se jedino uz konstantna preispitivanja i testiranja može doći do zadovoljavajućih rezultata. No, nešto poput potpunog zadovoljavanja korisnikove potrebe je neostvarivo, jer, bez obzira na sva rješenja i kombinacije, korisnici će uvijek htjeti još, bilo novih i različitijih pristupa, drugačijeg načina zadavanja upita, pouzdanijeg pretraživanja ili, jednostavno, drugačijih video zapisa.

Kriteriji vrednovanja autora/radova vrlo su važni i zato trebaju obuhvaćati uravnotežene kvantitativne i kvalitativne pokazatelje. Citati se svakako ubrajaju među najvažnije kvalitativne pokazatelje, uz uvjet da su isključeni samocitati, te bi trebali najviše pridonositi konačnoj ocjeni. Kriterij da je rad objavljen u časopisu indeksiranom u sekundarnoj publikaciji može se smatrati posrednim pokazateljem kvalitete i ne bi smio biti presudan u donošenju ocjene o kvaliteti autora.

S ciljem razvoja aplikacije, u radu je obrađen postupak pretraživanja informacija, modeli pretraživanja te tehnologije pomoću kojih je implementirana aplikacija. Ideja programa je pretraživanje filmova iz videoteke koji su opisani u dokumentima kolekcije koja se pretražuje u XML formatu na engleskom jeziku. U središtu aplikacije izvedene u programskom jeziku Java, stvara se jednostavno web sučelje preko kojeg korisnik definira traženi upit i pretražuje dokumente. U radu je također opisan i rad aplikacije.

Uporabniki morajo znati identificirati najrelevantnejše vire kakovostnih znanstvenih in tehničnih informacij. Razumeti morajo strukturo zbirk, iskalne tehnike, kontroliran besednjak, terminologijo in klasifikacijske sheme. V članku podajamo glavne značilnosti bibliografskih podatkovnih zbirk (Agricola,Agris, Cab Abstracts (CABI), Compendex, Inspec, Iconda), statističnih zbirk (Eurostat, Faostat) in zbirk tehničnih dokumentov - standardov in patentov (ISO, WIPO) glede na značilnosti lesarstva oz. predelave gozdnih proizvodov. Opisane so razlike v posameznih iskalnih poljih in iskalna načela (platforme, Boolovi logični operatorji, predpone, pripone, znaki za krajšanje ali maskiranje). Posebno pozornost namenjamo predmetnim oznakam: ožje ključne besede (Descriptors, Heading Words, Controlled Terms, Keywords) in širše predmetne kategorije (Subject Categories, Concept Codes, CABI Codes, Classification Codes). Podani so seštevki besed oz. indeksnih gesel ali pojmov z najvišjo pojavnostjo. S tem pregledom želimo spodbuditi rabo dodatnih podatkovnih zbirk ter rabo strukturiranih besednjakov, kar naj se izrazi v boljših iskalnih rezultatih. End-users should be able to identify the most relevant scientific and technical information resources. They must understand database structure, query techniques, controlled dictionaries, terminology and indexing schemes. In the present article, we review principal characteristics of the following information systems: bibliographic databases (Agricola, Agris, Cab Abstracts (CABI), Compendex, Inspec, Iconda, statistical collections Eurostat and Faostat, and technical standards and patents ISO and WIPO with regard to the field of wood sciences or processing of forest products. Differences in database fields and search characteristics (search platforms, Boolean logic, prefixes, suffixes, wildcards) are described. Special attention is placed on subject headings in each respective database: narrow keywords (Descriptors, Heading Words, Controlled Terms, Keywords) and broader categories (Subject Categories, Concept Codes, CABI Codes, Classification Codes). Word counts are shown for the terms with the highest frequency of occurrences. This review promotes the use of additional databases, encourages employment of structured vocabularies, which should result in improved search results.

Tema ovog magistarskog rada je izradba tezaurusa jedne grane iz područja socijalnih djelatnosti - socijalne politike.Uvod razjašnjava specifičnu epistemologiju samog područja, i s njom povezanu specifičnost knjižne građe. Ona je uvjetovala potrebu za izradbom tezaurusa znanstvenog polja. Glavni je dio sam tezaurs, opis njegovog ustroja, strukture i vrste, te metodologije koja je korištena u radu.Slijedi sistematski popis termina, abecedno kazalo, te abecedni popis termina.

Fuzzy ARTMAP – neuronska mreža natjecateljskog tipa s nadgledanim ucenjem. Svrha – prepoznavanje kategorija i multidimenzionalnih mapa obzirom na ulazne vektore, koji mogu biti binarni ili analogni. Ovakva mreža je sinteza neizrazite (eng. fuzzy) logike i Adaptive Resonance Theory – ART, koju je smislio Stephen Grossberg. Koristi se komplementarno kodiranje ulaznih vektora kao metoda normalizacije, ali uz sacuvanje svojstava pojedinih ulaznih vektora. Koristi minimum-maksimum (eng. minimax) pravilo ucenja kojim se minimizira greška predvidanja i maksimizira generalizacija – sustav uci minimalan broj kategorija koji ce zadovoljiti preciznost klasifikacije. Donosi rješenje problemu stabilnostplasticnost (eng. stability-plasticity), gdje je stabilnost sposobnost pamcenja starih uzoraka iako se uce novi uzorci, a plasticnost je sposobnost mreže da nauci nove uzorke jednako dobro kroz sve faze ucenja.

Konstruirani su i klasificirani svi simetrični blokovni nacrti s parametrima (v, k, \lambda) uz uvjete v

Prikaz primjene pojmovnika Eurovoc kao alata za indeksiranje u dokumentacijskom službama tijela javne vlasti Republike Hrvatske. Opisuju se poteškoće koje se rješavaju u provedbi pilot projekta te planovi razvoja u budućnosti.

Croatian Medical Journal uključen je u Current Contents na osnovi marljivog i poštenog rada uredništva - što je donijelo vrijedan časopis.

U disertaciji je izvedeno nekoliko konstrukcija i klasifikacija (100, 45, 20) simetricnih nacrta koji pripadaju Menonovoj seriji.Primijenjena je metoda taktickih dekompozicija s obzirom na dvije grupe automorfizama:E25.S3 i E25.Z12.Tranzitivno djelovanje grupe E25.Z12 sa Singerovom podgrupom E25.Z4 iskoristeno je za konstrukciju sest novih (100, 45, 20) diferencijskih skupova koji su izvorno neabelovski.

Strukturiranim strategijama kreira se portfolijo koji ima unaprijed zadani cilj, što je i glavna prednost ovih metoda, a koje su: (1) indeksiranje, (2) imunizacija i (3) usklađivanje novčanih tokova. U ovom radu razmatraju se glavne karakteristike strukturiranih strategija. Analiziraju se prednosti i nedostaci svake od navedenih metoda, te mogućnosti njihove primjene na hrvatskom financijskom tržištu. Cilj indeksiranja portfolija je ostvarenje jednake stope profita portfolija i stope profita unaprijed odabranog indeksa obveznica. Indeksirani portfolijo konstruira se pomoću tri popularne metode: (1) metoda "ćelija" ili metoda stratificiranog uzorka, (2) metoda linearnog programiranja i (3) metoda minimalizacije varijance. Imunizacija se provodi postupkom kojim se "duracija" portoflija izjednačava sa periodom investiranja. Portfolijo investicija u obveznice je imuniziran kroz određeni period investiranja, ako je njegova vrijednost na kraju perioda, bez obzira na promjene kamatnih stopa tijekom perioda, barem tako visoka kao što bi bila da su kamatne stope ostale nepromijenjene kroz cijeli period. Usklađivanje novčanih tokova je posebna vrsta imunizacije, a uključuje pronalaženje portfolija, koji producira novčane tokove točno u trenutku kada su potrebni za podmirenje obveza.