Search

Tržište zahtijeva uzgoj svježeg lisnatog povrća tijekom cijele godine pa je u zimskom razdoblju intenzivan njegov uzgoj u zaštićenom prostoru. To ga čini osjetljivijim i sklonijim bolesti, pa stoga konvencionalni uzgoj u zaštićenim prostorima mijenja hidroponski uzgoj bez tla. Cilj istraživanja je bio istražiti mogućnost uzgoja salate kristalke poslije uzgoja rajčice, čija je vegetacija završila krajem ljeta. U jesen se mogu još uzgajati kulture kraće vegetacije i manjeg zahtjeva za toplinom, a jedna od takvih kultura je i salata glavatica. Presadnice četiriju hibridnih sorti salate (Salakis, Floreal, Beldy, Triathlon) sađene su 13. rujna, u stadiju 3 do 5 listova na ploče kamene vune nakon završenog uzgoja rajčice. Pokus je postavljen po slučajnom bloknom rasporedu u 4 repeticije. Sklop je iznosio 3, 3 biljke po m2. Hranjiva je otopina fertirigacijom davana do 12 puta dnevno ovisno o intenzitetu svjetla. Berba je obavljena 47 dana nakon sadnje. Tijekom razdoblja uzgoja praćeni su glavni abiotski čimbenici (minimalna i maksimalna temperatura i vlaga zraka) te pH- i EC-vrijednosti hranjive otopine. Prosječna minimalna temperatura zraka je iznosila 9, 2 °C, a prosječna maksimalna 24, 3 °C. Relativna vlažnost zraka je varirala između 24 i 99 %. Svakih 10 dana nakon sadnje utvrđen je broj listova, masa nadzemnog dijela i udio suhe tvari u listu. Pozitivna korelacija je opažena između broja listova i mase rozete (od 0, 6583 do 0, 8397) dok je korelacija između broja listova i udjela suhe tvari (od -0, 574 do -0, 9622) negativna. Najveća masa nadzemnog dijela utvrđena je kod sorte Triathlon, koja je razvila i najvišu rozetu (20, 4 cm). Zaključeno je da je moguća ponovna upotreba ploča kamene vune nakon uzgoja rajčice bez negativnih posljedica na rast i prinos salate. Također, moguće je uzgajati salatu bez grijanja tijekom jesenske sezone u kontinentalnoj Hrvatskoj unatoč nižem ostvarenom prinosu, uzrokovanog malom gustoćom sklopa.