Search

Svrha ovog završnog rada je identificirati i opisati najpoznatije autohtone sorte vinove loze koje se uzgajaju u vinogradima Slavonije i hrvatskog Podunavlja na temelju raspoložive literature. Promjene u trendovima vinogradarstva i sadnja stranih sorti dovele su do ozbiljne ugroženosti ili čak nestanka mnogih izvornih, tradicionalnih sorti vinove loze na području Hrvatske. Ove sorte su pažljivo odabrane i uzgajane tijekom stoljeća zbog svojih izvrsnih i poželjnih svojstava te predstavljaju važan izvor genetske raznolikosti. The purpose of this final thesis is to identify and describe the most common autochthonous grapevine varieties that are being cultivated in the vineyards of the Slavonia and Croatian Danube region based on the available literature. Changes in the courses of the cultivation of grapevines and the planting of foreign varieties have led to the serious endangerment or even disappearance of many original, traditional grape varieties in Croatia. These indigenous sorts have been carefully selected and bred over the centuries for their excellent and desirable properties and represent an important source of genetic diversity.

Graševina' je jedan od osnovnih elemenata prepoznatljivosti hrvatskog vinogradarstva i vinarstva. Statistički gledano svaki četvrti trs u hrvatskim vinogradima je trs 'Graševine', a ako gledamo samo kontinentalnu Hrvatsku, gdje se ova sorta zapravo i jedino uzgaja 'Graševina' čini 50% svih vinograda. U ukupnoj proizvodnji vina koje se stavlja na tržište podrijetlom iz hrvatskih vinograda, ova sorta zauzima čak 40%. Proteklih nekoliko godina ponovno se aktualiziralo nekoliko pitanja oko ove sorte, posebno pitanje njezinog podrijetla. Dodatno, često se postavlja pitanje kako je ova sorta postala toliko popularna u Hrvatskoj i kakva je budućnost ove sorte. Da li će se zbog njenih karakteristika zbog kojih je često bila prvi izbor vinogradara u tijekom 20. stoljeća i dalje koristiti za podizanje novih nasada u sve toplijoj, ali neizvjesnoj i nepredvidivoj klimi budućnosti. U ovom radu su osim prikaza spoznaja vezanih uz navedene teme prikazane i karakteristike klonova 'Graševine' izdvojenih nakon provedene klonske selekcije ove sorte u kutjevačkom vinogorju koji su odnedavno registrirani i nalaze se na sortnoj listi., 'Graševina' is one of the basic elements of the recognizability of Croatian viticulture and winemaking. Statistically speaking, every fourth vine in Croatian vineyards is a 'Graševina', and if we look only at the continental part of Croatia, where this variety is actually grown, 'Graševina' makes up 50% of all vineyards. In the case of wine that is put on the market originating from Croatian vineyards, this variety occupies as much as 40% of the total volume. In the past few years, several questions regarding this variety have been brought up, especially the question of its origin. In addition, the question that often arises is how this variety became so popular in Croatia and what is the future of this variety and whether, due to its characteristics that often made it the first choice of winegrowers during the 20th century, it will continue to be used for planting new plantations in warmer, but an uncertain and unpredictable climate of the future. In this paper, in addition to the presentation of knowledge related to the mentioned topics, the characteristics of the 'Graševina' clones selected after the clonal selection of this variety in the Kutjevo wine growing area, which were recently registered, are presented.

Istraživanje je provedeno u vinogorju Kutjevo na položajima: Škomić, Vetovo, Hrnjevac, Vinkomir i Oljasi, na sorti Graševina tijekom 2020. godine. Položaji Vetovo, Hrnjevac i Vinkomir nalaze se na nadmorskim visinama iznad 300 metara dok su Škomić i Oljasi na oko 200 metara nadmorske visine na plodnijim tlima. Cilj istraživanja je bio prikazati utjecaj pojedinog položaja na dinamiku dozrijevanja grožđa i kakvoću mošta kroz osnovne parametre koji se danas najčešće koriste za određivanje tehnološke zrelosti grožđa. Uzorkovanje je obavljeno kroz prva dva tjedna rujna obzirom na klimatske prilike i ubrzano dozrijevanje grožđa. Pokus je postavljen po slučajnom bloknom rasporedu u tri repeticije. Fizikalno kemijske analize uzoraka obavljene su na uređaju WineScan u laboratoriju Kutjeva d.d.. Utvrđene su razlike u sadržaju šećera i ukupne kiselosti. Mošt Graševine s položaja Škomić imao je najniži sadržaj šećera tijekom cijelog perioda dozrijevanja i najveću ukupnu kiselost. Razlike u pH vrijednosti između položaja nisu utvrđene., The research was conducted in the Kutjevo vineyard at the locations: Škomić, Vetovo, Hrnjevac, Vinkomir and Oljasi, on the Graševina variety during 2020. Vetovo, Hrnjevac and Vinkomir are located at altitudes above 300 meters above sea level, while Škomić and Oljasi are at about 200 meters above sea level on more fertile soils. The goal of the research was to show the influence of a particular location on the dynamics of grape ripening and the quality of must through the basic parameters that are most often used today to determine the technological maturity of grapes. Sampling was done during the first two weeks of September due to the climatic conditions and accelerated ripening of the grapes. The experiment was set up in a randomized block arrangement with three repetitions. Physical and chemical analyzes of the samples were performed on the WineScan device in the Kutjeva d.d. laboratory. Differences in sugar content and total acidity were determined. Graševina must from Škomić had the lowest sugar content during the entire maturation period and the highest total acidity. Differences in pH value between positions were not determined.

Defolijacija je jedan od zahvata zelene rezidbe tijekom kojeg se vrši prorjeđivanje ili potpuno uklanjanje lisne mase u zoni grožđa. Ako se djelomična defolijacija provodi u fenofazi cvatnje vinove loze smatra se ranom dok se defolijacija u fenofazi šare smatra kasnom defolijacijom. Cilj ovog istraživanja je utvrditi utjecaj djelomične defolijacije provedene u različitim fenofazama (jedna varijanta predstavlja bazalnu defolijaciju u fenofazi zametanja boba, druga bazalnu početkom šare, a treća defolijaciju iznad zone grozda, također početkom šare) na kemijski sastav grožđa sorte Graševina u podregiji Slavonija., Defoliation is one of the green pruning interventions in which thinning or complete removal of leaves in the grape zone is performed. If partial defoliation is carried out in the grapevine during the flowering phase, it is considered an early defoliation, while defoliation in the pattern phase is considered to be a late defoliation. The aim of this study was to investigate the influence of partial defoliation performed in three different variants (one variant represents basal defoliation in grape berries flowering phenophase, the second variant basal defoliation at the beginning of the verison, and the third variant represents defoliation above the cluster zone, also at the beginning of the verison) on the chemical composition of Graševina variety in Slavonia.

Defolijacija je ampelotehnički zahvat kojim se uklanjaju listovi vinove loze. Ovaj zahvat može se koristiti u različitim fenofazama razvoja vinove loze. Ovisno o periodu obavljanja, defolijacija može biti rana ili kasna. Rana defolijacija podrazumijeva period uklanjanje lišća prije cvatnje do zametanja bobica, dok se kasna defolijacija obavlja početkom šare bobica. U ovom radu su istraživana tri termina defolijacije te njihov utjecaj na kemijski sastav grožđa sorte Graševina. Defolijacija nakon cvatnje rezultirala je najvišim sadržajem ukupnih polifenola, kod defolijacije u zoni grožđa početkom šare utvrđen je najviši sadržaj šećera i ukupnih kiselina, dok je defolijacija iznad zone grožđa početkom šare sveobuhvatno imala statistički najmanje značajan utjecaj na kemijski sastav grožđa.

Defolijacija je zahvat zelene rezidbe kojim se uklanjaju listovi vinove loze. Ovaj zahvat može se koristiti u različitim periodima vegetacije vinove loze. Ovisno o periodu defolijacija može biti rana ili kasna. Rana defolijacija podrazumijeva period uklanjanje lišća prije cvatnje, do zametanja bobica, dok se kasna defolijacija izvršava početkom šare bobica. U ovom radu istraživana su tri termina defolijacije te njihov utjecaj na kemijski sastav grožđa. Defolijacija nakon cvatnje rezultirala je s najvišim sadržajem ukupnih polifenola, defolijacija u zoni grožđa početkom šare postigla je najviši sadržaj šećera i ukupnih kiselina, dok defolijacija iznad zone grožđa početkom šare sveobuhvatno imala je statistički najmanje značajan utjecaj na kemijski sastav grožđa sorte Graševina. Defoliation is operation of leaf removal from the vine. This operation can be used during various periods of vegetation. Depending on period defoliation can be early or late. Eary defoliation preformed in the period before blooming until berry development, while late defoliation is preformed at the verasion. In this research defoliation was preformed at three stages and the impact on chemical composition of grape was evaluated. Defoliation after berry development had the highest amount of total polyphenols, defoliation in zone of grapes at the begining of verasion had the highest amount of sugar and total acids, while apical defoliation did not significantly affected chemical composition of 'Graševina' grape.

Graševina se smatra autohtonom sortom u Republici Hrvatskoj, a ujedno je i najzastupljenija vinska sorta bijeloga grožđa radi velike rodnosti i kvalitetnog grožđa, mošta i vina. Vino je zelenkasto-žute boje, svježeg i harmoničnog okusa, vrlo ugodne svježine, blage kiselosti i izražene arome. U radu je analizirano 360 uzoraka vina sorte Graševina. Uzorci su podijeljeni prema kategoriji na vrhunsko vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom (KZP) i kvalitetno vino KZP sa zaštićenom oznakom izvornosti (ZOI). Cilj rada bio je odrediti fizikalno-kemijske karakteristike vina proizvedenih od sorte Graševina te na temelju toga definirati njihove regionalne karakteristike. Pritom su korištene infracrvena spektroskopija s Fourierovom transformacijom (FTIR) i odgovarajuće kemometrijske tehnike poput analize varijance (ANOVA) i analize glavnih komponenata (PCA), koje pružaju mogućnost sistematiziranja podataka dobivenih za vina s različitim ZOI. Dobiveni rezultati su pokazali da postoji razlika u sastavu vina proizvedenih od sorte Graševina iz promatranih podregija sa ZOI. Graševina is an autochthonous variety in the Republic of Croatia. It is the most represented wine variety of white grapes due to high yields and quality grapes, must and wine. The wine is greenish-yellow in color and has a fresh and harmonious taste, very pleasant freshness, mild acidity and pronounced aroma. In this work 360 samples of Graševina wine were used. The samples were grouped into categories on quality wine with controlled geographical origin and high quality wine with protected designation of origin (PDO). The aim of this study was to determine the physico-chemical characteristics of wines produced from the Graševina variety and on that basis to define their regional characteristics. Fourier transform infrared spectroscopy (FTIR) and appropriate chemometric techniques such as analysis of variance (ANOVA) and principal components analysis (PCA) were used, which provide the possibility of systematizing the data obtained for wines with different PDO. The obtained results showed that there is a difference in the composition of wines produced from the Graševina variety from the observed subregions with PDO.

S kvalitetnim nasadima vinove loze, podrumarska i vinogradarska tradicija kutjevačkih vinogorja je duga, bogata i raznolika, baš kao i ovdašnji kulturni krajolici. Odavno je kutjevački kraj prepoznat po velikom vinskom potencijalu. Kvalitetna kutjevačka vina, pretežno od autohtone sorte graševina, njegovana su i čuvena diljem Hrvatske pa i šire. Stanovnicima grada Kutjeva vinarstvo i vinogradarstvo su najvažniji izvor prihoda i jedna od najvažnijih odrednica razvoja .U kutjevačkom vinogorju pretežno se uzgajaju bijele vinske sorte, a na prvom mjestu je graševina. Za kutjevački kraj i njegove ljude ona je puno više od vinske sorte. Graševina je ogledalo u kojem se ogledaju kontinuitet života naraštaja, kolektivna memorija, snaga kulture i tradicije, ljepota i darežljivost prirode, iznimna kvaliteta i izvrsnost lokalnih vinara i vinogradara, ponos i ljubav prema zavičaju. With quality vineyards, the cellar and viticultural tradition of the Kutjevo vineyards is long, rich and diverse, just like the local cultural landscapes. The Kutjevo area has long been recognized for its great wine potential. Quality Kutjevo wines, mostly from the autochthonous Graševina variety, are nurtured and famous throughout Croatia and beyond. For the inhabitants of the town of Kutjevo, winemaking and viticulture are the most important source of income and one of the most important determinants of development. In the Kutjevo vineyards, white wine varieties are mostly grown, with Graševina in the first place. For the Kutjevo region and its people, it is much more than a wine variety. Graševina is a mirror that reflects the continuity of life of generations, collective memory, the strength of culture and tradition, the beauty and generosity of nature, the exceptional quality and excellence of local winemakers and winegrowers, pride and love for the homeland.

The controlled geographic origin of wine is value added and therefore of great interest to both consumers and manufacturers. It is widely accepted that soil is important component of a wine region terroir, but the reflection of the soil characteristics into the wine, and especially soil elemental composition which is very specific for each vineyard location, is not yet fully understood. By assuming that link between elemental composition of soil and wine exists, the discrimination technique Between Group - Principle Component Analysis (BG-PCA) was used on log(csoil)/log(cwine) ratios of elements Ca, Mn, Fe, Cu, Zn, Rb and Sr to find and evaluate differences between wine regions. The results have been shown for 16 wine samples of Graševina (variety of grapevine Riesling), which can be grouped in 5 viniculture regions of the continental part of the Republic of Croatia. Wine samples pre-concentrated by freeze drying and corresponding soil samples were analyzed by the EDXRF technique.

Graševina bijela najzastupljenija je i gospodarski najvažnija sorta u Republici Hrvatskoj. Uzgaja se u vinogradarskim regijama Zapadna i Istočna kontinentalna Hrvatska. Njena prilagodljivost klimatskim uvjetima jedna je od brojnih karakteristika koje ovu sortu čine popularnom među vinogradarima. Uočena je unutarsortna varijabilnost među populacijom Graševine bijele zbog čega je 2004. godine pokrenut projekt klonske selekcije na području vinogorja Kutjevo. U razdoblju od 2004. do 2015. godine, odabrano je dvanaest klonskih kandidata koji su se istaknuli od ostatka populacije po pozitivnim osobinama. Ovih dvanaest klonskih kandidata posađeno na Vinogradarsko-vinarsko pokušalište Jazbina s ciljem daljnjeg proučavanja njihovih karakteristika te nastavka postupka individualne klonske selekcije. Nakon ulaska nasada u puni rod, provedeno je proučavanje najbitnijih gospodarskih karakteristika. Utvrđene su značajne razlike između klonova za sljedeća svojstva: prirod, broj grozdova po trsu, osnovni pokazatelji kakvoće mošta., Graševina bijela is the most represented and economically most important grapevine variety in the Republic of Croatia. It’s mostly grown in viticultural regions of continental Croatia. Graševina adaptability to climatic conditions is one of many characteristics which makes this variety popular among wine growers. Intravarietal variability was detected among population of Graševina bijela which is the reason why is the project of clonal selection in Kutjevo initiated in 2004. From that period up to 2015, 12 clone candidates were selected, which were distinguished with positive characteristic from the rest of the population. Then, these 12 clone candidates were planted in the vineyard at the Experimental Station Jazbina for the purpose of the future study of their characteristics and for continuing process of the individual clonal selection. The study of the important economic characteristics was carried out when the vineyard came into full growth. There were significant differences in most important characteristic between clone candidates such as yield, number of clusters per vine and the basic quality indicators of the must.

Graševina je gospodarski najvažnija i najraširenija bijela sorta vinove loze u Republici Hrvatskoj. Pored svih vrijednih spojeva, vino sadrži i teške metale koji u povišenoj koncentraciji mogu utjecati na kvalitetu vina. Njihov sadržaj u grožđu i vinu ovisi o sorti, klimi, tlu te primjeni poljoprivredne prakse u vinogradu i tehnoloških procesa u proizvodnji. Istraživanjem je analizirano 10 vina berbe 2017 godine sorte 'Graševina' iz vinogradarske podregije Hrvatsko Podunavlje (vinogorje Baranja, Srijem i Erdut). ICP-MS i ICP-OES metodama određene su koncentracije teških metala. Rezultati pokazuju da sva analizirana vina udovoljavaju propisanim standardima Pravilnika o proizvodnji vina.

Graševina je gospodarski najvažnija i najrasprostranjenija sorta vinove loze u svim dijelovima kontinentalne Hrvatske. Redovite je i dobre rodnosti pa istoimeno vino zauzima vodeće mjesto u Hrvatskoj po količini proizvodnje, prodaje i konzumacije. O kemijskom sastavu vina ovisi njegova kakvoća, stoga je u vinima potrebno odrediti količinu slobodnog, vezanog i ukupnog sumpora, etanola, ukupnih i hlapivih kiselina te reducirajućih šećera. Vino pored vrijednih spojeva sadrži i teške metale, koji u povišenoj koncentraciji mogu utjecati na kvalitetu vina. Njihov sadržaj u grožđu i vinu ovisi o sorti, klimi, tlu, ali i o primjeni poljoprivredne prakse u vinogradu i tehnoloških procesa u proizvodnji. Poznavanje udjela pojedinih teških metala može poslužiti za utvrđivanje kvalitete, nutritivne vrijednosti, zdravstvene ispravnosti, zemljopisne pripadnosti i izvornosti vina. Stoga je u vinu poželjno pratiti koncentracije metala. U ovom radu analizirano je vino Graševina pet proizvođača istočne kontinentalne Hrvatske, regije Slavonija. Sve korištene metode u laboratorijsko kemijskim analizama pokazale su zadovoljavajuće rezultate u količini analiziranih sastojaka u vinima. U istim vinima je pomoću induktivno spregnute plazme optičko emisijske spektroskopije (ICP-OES) utvrđena i koncentracija pojedinih metala. Rezultati su pokazali da vina zadovoljavaju propisane zahtjeve. Graševina is the most economically important and most widespread grape variety in all parts of continental Croatia. It has regular and good yields, so the wine of the same name occupies a leading position in Croatia in terms of production, sales and consumption. Its quality depends on the chemical composition of the wine, so it is necessary to determine the amount of free, bound and total sulfur, ethanol, total and volatile acids and reducing sugars in wines. In addition to valuable compounds, wine also contains heavy metals which in elevated concentrations can affect the quality of wine. Their content in grapes and wine depends on the variety, climate, soil, but also on the application of agricultural practices in the vineyard and technological processes in production. Knowledge of the content of certain heavy metals can be used to determine the quality, nutritional value, health, geographical affiliation and originality of wine. Therefore, it is desirable to monitor metal concentrations in wine. In this paper, Graševina wine from five producers of eastern continental Croatia, Slavonia region, is analyzed. All methods of chemical analyses used in laboratory, showed satisfactory results in the amount of analyzed ingredients in wines. In the same wines, the concentration of individual metals was determined by inductively coupled plasma optical emission spectroscopy (ICP-OES). The results showed that the wines meet the prescribed requirements.

Opisne karakteristike vina u pojedinim vinogradarskim zemljama temeljni su vodič u vrednovanju vina. U Republici Hrvatskoj naglasak je na tradicionalnim izrazima kakvoće vina koji proizlaze iz brojčane ocjene organoleptički ocjenjenog vina. Cilj rada je usporediti opise pojedinih hrvatskih vina koje deklariraju proizvođači s opisima iskusnih kušača vina, Sveučilišta Stellenbosch iz Južnoafričke Republike. Različita percepcija pojedinih podražaja rezultiraju i različitom detekcijom pojedinih opisnih karakteristika vina.

Dušična gnojidba je uobičajena agrotehnička mjera u vinogradarskoj proizvodnji s kojom možemo utjecati između ostalog na prinos i kvalitetu grožđa. Gnojidbeni pokus je postavljen i proveden na karbonatnom antrpogenom tlu vinograda (eutrično smeđe tlo), na lokaciji Zmajevac. Pokus je proveden na kultivaru graševina, uz aplikaciju dušičnog gnojiva u nitratnom, amonijačnom i amidnom obliku uz folijarnu prihranu B i Fe . Utvrđeno je da je gnojidba ureom utjecala na povećanje broja i mase grozdova po trsu, te na povećanje ukupnih kiselina. Tretman KAN-om pokazao je najvišu visinu grozda, a tretman PETROKEMIJAS-om pokazao je najvišu razinu šećera , dok je tretman PETROKEMIJAS-om uz folijarnu prihranu pokazao najveću širinu grozda. Na temelju provedenog istraživanja, možemo reći da je bitan izbor i aplikacija dušičnog gnojiva jer ono utječe na elemente prinosa i kvalitetu grožđa., Nitrogen fertilization is one of the common agricultural measures in vineyard production with wich we can influence among others on yield and quality of grapes. Fertilization experiment was set up and conducted on carbonate antropogenic ground (eutric cambisol), on location Zmajevac. Experiment was conducted on cultivar Graševina with application of various treatments of nitrogen fertilizer in nitrate, ammonium and amid forms. UREA treatment with foliar aplication was found to affect on increase and mass of bunches of grapevines and on increase of total acids. KAN treatment showed the highest cluster height, and PETROKEMIJAS treatment showed highest sugar level, while PETROKEMIJAS and foliar aplication showed maximum width of cluster. Based on our research we can say that choice and application of nitrogen fertilizer is very important because it affects on elements of grapes yield and quality.

Cilj rada je utjecaj klimatskih prilika na kakvoću vina na sorti Graševina. Istraživanje obuhvaća tri godine (2012, 2013,2014) iz vinograda OPG Šipura i obuhvaća analizu vina za tržište. Sva tri vina su ocijenjena kvalitetnim vinima ali zbog razlika u padalinama i sunčanim danima postoje razlike u kvaliteti. Sva tri vina su proizvedena sa autohtonim kvascima u istim bačvama i bez sustava za hlađenje, ali sa klimatiziranim podrumom u kojem je temperatura 16°C. Ovi rezultati mogu bitno poboljšati proizvodnju vina i grožđa za kasnije berbe. The main goal of this study is the influence of climate changes on quality of vine on Graševina variety. For this study I used three years (2012. 2013. 2014.) of yields from my own vineyard and I will make comparison of vine quality based on grade of Institute for Winemaking and Vineyards. All three wines are graded quality wines but because off differences in rainfalls and sunny days there are differences in quality. All three wines are made autochthonous yeasts in same barells and without controlled cooling system but with climated cellar in which temperature is 16°C. This results can substantially improve wine and grapes for later harvests.

'Graševina' je gospodarski najvažnija i najraširenija bijelasorta vinove loze u Hrvatskoj, rasprostranjena u vinogorjima svih dijelova kontinentalne Hrvatske. Dobre je i redovite rodnosti, ujednačene kakvoće pa stoga istoimeno vino po količini proizvodnje, prodaje i konzumacije zauzima vodeće mjesto u Hrvatskoj. Vino pored svih vrijednih spojeva sadrži i teške metale, koji u povišenoj koncentraciji mogu utjecati na kvaliteta vina. Njihov sadržaj u grožđu i vinu ovisi o sorti, klimi, tlu, ali i o primjeni poljoprivredne prakse u vinogradu i tehnoloških procesa u proizvodnji. Stoga je uslijed svega navedenog potrebno u vinu pratiti koncentraciju metala. Poznavanje udjela pojedinih teških metala te njihovog međusobnog odnosa može poslužiti ne samo za utvrđivanje kvalitete, nego i nutritivne vrijednosti, zdravstvene ispravnosti, zemljopisne pripadnosti i izvornosti vina. Povećanje koncentracije metalnih iona poput bakra, cinka, olova, kadmija i arsena može dovesti do destabilizacije vina, stoga je u ovom radu pored fizikalno-kemijske analize provedeno i određivanje koncentracije 19 teških metala. Za ispitivanja su odabrani uzorci 10 vina sorte 'Graševina' iz 2017. godine , iz regije Hrvatsko Podunavlje, vinogorja Baranja, Erdut i Srijem. Laboratorijskom fizikalno-kemijskom analizom određeni su osnovni sastojci vina, HPLC-om utvrđene su koncentracije organskih kiselina, etanola i glicerola, dok su ICP-MS i ICP-OES metodama određene koncentracije teških metala. Različite koncentracije teških metala iste regije pripisuju se različitim tehnološkim postupcima pri proizvodnji vina. Rezultati su pokazali da sva analizirana vina udovoljavaju propisanim standardima Pravilnika o proizvodnji vina (NN 48/14.) te da mogu biti puštena u promet.

Visoki hidrostatski tlak netoplinska je metoda obrade hrane, čija primjena u enologiju te potencijal ove tehnologije kao enološke prakse su nedovoljno istraženi. Cilj ovog rada bio je ispitati utjecaj visokog hidrostatskog tlaka od 200, 400 i 600 MPa u trajanju od 5 i 25 minuta na sastav arome mladog vina Graševina. Neposredno nakon tretiranja spojevi arome identificirani su i kvantificirani plinskom kromatografijom s masenom spektrometrijom uz mikroekstrakciju na čvrstoj fazi (SPME – GC/MS). Dobiveni rezultati pokazali su kako tretiranje vina tlakom od 200 i 400 MPa u vremenu od 5 i 25 minuta nije uzrokovalo značajne promjene u sastavu arome, koje su kod primjene višeg tlaka i veće duljine tretiranja bile blago izraženije. S druge strane, tretiranje tlakom od 600 MPa značajno je utjecalo na smanjenje koncentracije terpena, estera i karbonilnih spojeva te blago povećanje koncentracija viših alkohola, a navedene promjene bile su izraženije nakon 25 minuta tretiranja. High hydrostatic pressure is a non-thermal food processing method. However, application and potential of this technology as enological practice has not been profoundly studied. The aim of this study was to investigate the influence of high hydrostatic pressure of 200, 400 and 600 MPa after treatment of 5 and 25 minutes on the aroma composition of the young wine Graševina. Aroma compounds were identified and quantified by gas chromatography-mass spectrometry after solid-phase microextraction (SPME - GC/MS) immediately after the treatment. The obtained results showed that the treatment of 200 and 400 MPa after 5 and 25 minutes did not significantly influence the composition of aroma compounds, although changes induced by higher pressure and longer duration were slightly more pronounced. On the other hand, treatment of 600 MPa influenced significant decrease in concentrations of terpene, ester and carbonyl compounds as well as slight increase in concentrations of higher alcohols, that were more pronounced for 25-minute treatment.

Misao vodilja pri odabiru teme bila je saznati koliko su kušači upoznati sa sortnom prepoznatljivosti vina sorte Graševina. Cilj istraživanja bio je prikazati koliko je naša ciljana skupina sposobna razlikovati vino Graševinu u odnosu na vina Pinot sivi i Pinot bijeli. Zadatak panela bio je kušati jedan po jedan uzorak te na osnovu organoleptičkih svojstava ocijeniti miris, okus, boju i opći dojam, te naposljetku poredati koji uzorak najviše teži ka tipičnoj Graševini. Ispitivanje je provedeno na 65 panela od kojih je 35 proizvođača, trgovaca i ugostitelja, 15 studenata stručnog studija Vinogradarstva – vinarstva – voćarstva, i 16 kušača amatera. Iz dobivenih rezultata istraživanja je vidljivo kako su kušači većinom prepoznali Graševinu u ispitivanju prepoznatljivosti vina Graševina. The primary goal in this paper is to find out how tasters are familiar with the variety of wine Graševina as a sort. The main goal od this research is to analyze and evaluete three samples when only one od them is Graševina, and other to were Pinot Blanc and Pinot Gris. Assigment of the tasters was to taste one by one sample and evaluete wines by sensory properties, such as smell, taste ,color and all together inpression, and in the end to sort samples to find out which is the most simmilar to Graševina. The study was conducted on 65 tasters, 35 of them were manefacturers, dealers and caterers, 15 of them were students of Viticultue – Oenology – Pomology and 16 of them were tasters amateurs.

Boja vina igra značajnu ulogu kod ocjenjivanja senzorske kvalitete vina, bilo da se radi o crnim ili o bijelim vinima. Na nju utječu brojni čimbenici kao što su: izbor sorte, agroklimatski uvjeti, uvjeti vinifikacije te njege i čuvanja vina. Za određivanje kromatskih karakteristika crnih i bijelih vina korišten kolorimetar Konica Minolta CM-3500d. Sva vina proizvedena su od sorti Frankovka i Graševina na obiteljskim gospodarstvima u Feričanačkom vinogorju. Rezultati su pokazali da crna vina imaju izraženije vrijednosti za crvenilo boje, žutinu boje i intenzitet, a bijela vina imaju veću svjetlinu te manje vrijednosti crvenila i žutine boje. The color of wine plays a significant role when determining the sensory quality of wine, whether it is red or white. It is influenced by numerous factors such as: selection of varieties, agro-climatic conditions, vinification conditions and care and preservation of wine. To determine the chromatic characteristics of red and white wines the colorimeter Konica Minolta CM-3500d was used. All wines are produced from the varieties Franconia and Welschriesling on family farms in the Feričanci Vineyard. The results have shown that red wines have a more pronounced color redness, yellowish color and intensity, and white wines have higher brightness and less reddish and yellowish color characteristics.

Misao vodilja pri odabiru teme rada je upoznavanje s kvevrima (u tlo ukopanim glinenim posudama u u kojima se odvija maceracija) i tehnologijom proizvodnje kvevri vina. Cilj je bio uspoređivanje četiri uzorka maceriranog vina sorte graševine u Vinogradarstvu - podrumarstvu Krauthaker. Od četiri uzorka, dva su uzorka vina sorte Graševine 2015. godine te su dva uzorka vina sorte Graševine 2016.godine. Uspoređeni su datum berbe, duljina maceracije, duljina fermentacije te odležavanja, alkohola, ukupne kiselosti, pH, hlapive kiseline i ostalih parametra za kakvoću vina. U radu se također osvrnulo na Republiku Gruziju kao zemlju porijekla kvevri vina, njihove autohtone sorte kao i na Republiku Hrvatsku, vinogorje Kutjevo, sortu Graševina te vinariju Krauthaker. Na razlike u parametrima ispitivanih uzoraka ujtecale su razlike u vinogradarskim godinama 2015. i 2016. kao i razlika u datumu berbe tj. postizanju tehnološke zrelosti. The primary goal of this paper is to learn about qvevri, qvevri wines and wine making technology as such. The goal was also to compare four samples of macerated grain varieties in the Krauthaker winery. Of the four samples, two wine samples were of graševina variety from 2015 and two were of graševina varieties from 2016. A few parameters were compared, such as the harvest date, the length of the maceration, the length of fermentation and the aging. Levels of alcohol, acid, pH, volatile acidity and others were also compared. Additionally, the paper examines the Republic of Georgia as the country of origin of qvevri wines, their autochthonous varieties as well as the Republic of Croatia, Kutjevo vineyard, graševina variety and the Krauthaker winery. The disparity of the results of the compared samples was due to the differences in years 2015 and 2016 as well as differences in the date of harvest, i.e. reaching of technological maturity.

Graševina je rasprostranjena sorta grožđa u svim dijelovima kontinentalne Hrvatske. Ona je naime, gospodarski najvažnija i najraširenija hrvatska sorta vinove loze, te ju isključivo nalazimo u kontinentalnim vinogorjima. Prema službenim podacima i procjeni autoriteta struke, svaki peti trs u hrvatskim vinogradima je Graševina. Dobre je i redovite rodnosti, što je posebno važno naglasiti, jer daje prilično ujednačenu kakvoću. Stoga istoimeno vino po količini proizvodnje, prodaje i konzumacije zauzima vodeće mjesto u Hrvatskoj. U ovom radu provedena je procjena kvalitete i kategorizacija vina Graševina istog proizvođača prije puštanja u promet. Za ispitivanja su odabrani uzorci dva vina Graševina godina proizvodnje 2016. i 2017., iz podregije Podunavlje, Iločko vinogorje. Provedena je fizikalno-kemijska analiza odabranih uzoraka i rezultati su pokazali da oba vina zadovoljavaju propisane zahtjeve. Prema kategorijama kvalitete vino proizvedeno 2016. godine spada u kategoriju kvalitetnih vina, dok vino proizvedeno 2017. godine spada u kategoriju vrhunskih vina. Graševina is a widespread grape variety in all parts of continental Croatia. It is the most important and the most widely used Croatian grape variety and could be exclusively found in continental vineyards. According to official data and estimation of the profession's authority, every fifth vine in Croatian vineyards is Graševina. It has also a good regular birth rate, which is especially important to emphasize because it gives a fairly uniform quality. Therefore, the wine of the same name, by volume of production, sales and consumption takes the lead in Croatia. This paper evaluates the quality and categorization of Graševina wines of the same producer. prior to release on the market. Two samples of Graševina wines, produced in the years 2016 and 2017, from Podunavlje subregion, Ilok vineyard, were examined. Physico-chemical analysis of selected samples was performed and the results showed that both wines meet the prescribed requirements. According to the quality categories, the wine produced in 2016 falls into the category of quality wines, while the wine produced in 2017 falls into the category of top quality wines.

Ciljevi ovog istraživanja su: ispitati antimikrobni učinak maceriranog bijelog vina protiv bakterije E. coli i S. enterica, serovar Enteritidis; usporediti antimikrobni učinak maceriranog i standardnog bijelog vina te utvrditi utječe li tehnološki postupak produljene maceracije na antimikrobni učinak bijelog vina; utvrditi povezanost sadržaja ukupnih fenola i fenolnog sastava s antimikrobnim učincima vina. Materijali i metode: Sadržaj i sastav ukupnih fenola određen je spektrofotemetrijskim metodama. Antioksidacijski učinci mjereni su FRAP (engl. Ferric reducing antioxidant power) metodom, a enološki fizikalno-kemijski parametri standardnim enološkim metodama. Antimikrobni učinak ispitan je inokulacijom bakterijskih suspenzija s vinom na ploče s krvim agarom u unaprijed određenim vremenskim razmacima, u duplikatu. Nakon 24-satne inkubacije vizualno se vršila detekcija bakterijskih kolonija, do pronalaska ploče s izostankom vidljivog porasta. Rezultati: Koncentracija ukupnih fenola bila je gotovo deset puta, a flavonoida više od nekoliko stotina puta manje u standardnom vinu u odnosu na uzorak maceriranog bijelog vina. Sukladno tome, macerirano bijelo vino ostvarilo je i snažniji antioksidacijski učinak. S druge strane macerirano je vino ostvarilo slabiji antibakterijski učinak protiv obje bakterijske vrste s vremenom inkubacije koje je bilo različito za svaku kombinaciju uzorka vina i bakterijske vrste. Zaključci: Tehnološki postupak produljene maceracije rezultirao je vinom bogatijeg ukupnog fenolnog, flavonoidnog i ne-flavonoidnog sadržaja te snažnijeg antioksidacijskog djelovanja. Macerirano bijelo vino proizvedeno tehnološkim postupkom produljene maceracije ostvarilo je antibakterijski učinak protiv E. coli i S. enterica, serovar Enteritidis. Antimikrobni učinak maceriranog vina bio je slabiji u odnosu na učinak standardnog vina. Rad je proveden u sklopu istraživačkog projekta 8652 Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ) „Biološki učinci vina: utjecaj vinifikacijske tehnologije, dealkoholizacije i starenja vina“, voditelja prof. dr. sc. Mladena Bobana. The research goal: The aims of this study were to examine the antimicrobial effect of macerated white wine against E. coli and S. enterica, serovar Enteritidis; compare the antimicrobial effect of macerated and standard white wines and determine whether the technological process of prolonged maceration affects the antimicrobial activity of white wine; to establish the correlation between total phenol and phenolic content with the antimicrobial effects of wine. Materials and Methods: The content and composition of the total phenols is determined spectrophotometrically. Antioxidant effects were measured by FRAP (Ferric reducing antioxidant power) method, and enological physical- chemical parameters by standard enological methods. The antimicrobial effect was investigated by inoculation of bacterial suspensions with wine on blood agar plates at predetermined time intervals, in duplicate. After 24-hour incubation, visualization of bacterial colonies was performed until the plate with no apparent bacterial growth was found. Results: Concentration of total phenol was almost ten times, and flavonoids over several hundred times less in the standard wine sample in comparison to the macerated one. Accordingly, macerated wine has a stronger antioxidant effect. On the other hand, the macerated wine had a lower antibacterial effect against both bacterial species with incubation time that was different for each combination of wine and bacterial species. Conclusions: The technological process of extended maceration resulted in a wine of richer total phenol, flavonoid and non-flavonoid content and stronger antioxidant activity. The macerated white wine produced by the technological process of prolonged maceration showed antibacterial effect against E. coli and S. enterica, serovar Enteritidis. The antimicrobial effect of macerated wine was weaker than the effect of standard wine. This work was supported by Croatian Science Foundation (HRZZ), project 8652 „Biological Effects of Wine: The Influence of Vinification Technology, Dealcoholization and Aging of Wine“, project leader prof. Mladen Boban.

Iako se prilikom pijenja vina često događa da vino stoji u otvorenoj boci te je podložno oksidaciji do sada je u potpunosti neistraženo utječe li oksidacija na biološke učinke vina. Stoga su ciljevi ovog istraživanja bili utvrditi dolazi li do promjene antimikrobnog učinka maceriranog bijelog vina Graševine nakon spontane oksidacije tijekom 48 sati; ispitati utječe li spontana 48-satna oksidacija vina na njegov biokemijski sastav i antioksidacijski učinak in vitro te usporediti promjene antimikrobnog i antioksidacijskog učinka vina. Materijali i metode: Macerirano bijelo vino Graševina Kuvlakhe, vinarija Krauthaker, Kutjevo, berba 2015. godine proizvedeno je postupkom u kojem se spontana fermentacija grožđanog soka odvijala u dodiru s biljnim materijalom. Nakon toga su se bez uklanjanja sjemenki i pokožica grožđa, tankovi vina hermetički zatvorili omogućavajući vinu daljnje sazrijevanje pri konstantnoj temperaturi i bez doticaja sa zrakom tijekom 120 dana. Oksidirano macerirano bijelo vino dobilo se nakon otvaranje boce izlaganjem zraku tijekom 48 sati. Sadržaj i sastav ukupnih fenola određen je spektrofotemetrijskim metodama. Antioksidacijski učinci mjereni su FRAP (engl. Ferric reducing antioxidant power) metodom, a enološki fizikalno-kemijski parametri standardnim enološkim metodama. Antimikrobni učinak ispitan je inokulacijom bakterijskih suspenzija s vinom na ploče s krvim agarom u unaprijed određenim vremenskim razmacima, u duplikatu. Nakon 24-satne inkubacije vizualno se vršila detekcija bakterijskih kolonija, do pronalaska ploče s izostankom vidljivog porasta. Rezultati: Spontana oksidacija značajno je promijenila sadržaj ukupnih fenola, te pojedinih fenolnih skupina. Sadržaj je ukupnih fenola i flavonoida bio veći nakon oksidacije. Oksidacija je povećala i sadržaj ukupnih flavanola, a smanjila sadržaj monomernih spojeva i ne-flavonoida. Oba su ispitivana uzorka vina ostvarila antibakterijski učinak protiv E. coli i S. enterica, serovar Enteritidis. Intaktno je macerirano vino pokazalo superiorniju antibakterijsku aktivnost u odnosu na oksidirano macerirano vino na obje bakterijske vrste, s vremenom inkubacije koje je bilo različito za svaku kombinaciju uzorka vina i bakterijske vrste. Zaključci: Spontana je oksidacija vina izazvala suprotne promjene u različitim biološkim učincima; antimikrobni se učinak smanjuje, a antioksidacijski povećava. Ove su promjene su donekle povezane sa promjenama u biokemijskom sastavu oksidiranog vina. Rad je proveden u sklopu istraživačkog projekta 8652 Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ) „Biološki učinci vina: utjecaj vinifikacijske tehnologije, dealkoholizacije i starenja vina“, voditelja prof. dr. sc. Mladena Bobana. The research goal: It is completely unexplored whether the oxidation affects the biological effects of the wine, although it often happens that while drinking wine, we open the bottle and the wine remains in the open bottle susceptible to oxidation. Therefore, the aims of this study were to determine the antimicrobial effect of macerated white Graševina after spontaneous oxidation for 48 hours; to examine whether wine oxidation affects its biochemical composition and antioxidant effect in vitro and to compare the changes in antimicrobial and antioxidant effects induced by wine oxidation Materials and Methods: Macerated white wine Graševina Kuvlakhe, Krauthaker winery, Kutjevo, vintage 2015, was produced by process of spontaneous grape fermentation of fermented juice in contact with plant material. Without removing grape seeds and skins, the wine tanks were hermetically closed, allowing wine maturation at constant temperature and without contact with the air for 120 days. Oxidized macerated white wine was obtained after opening the bottle by exposing the wine to the air for 48 hours. The content and composition of the total phenols is determined spectrophotometrically. Antioxidant effects were measured by FRAP (Ferric reducing antioxidant power) method, and enological physical-chemical parameters by standard enological methods. The antimicrobial effect was investigated by inoculation of bacterial suspensions with wine on blood agar plates at predetermined time intervals, in duplicate. After 24-hour incubation, visualization of bacterial colonies was performed until the plate with no apparent bacterial growth was found. Results: Spontaneous oxidation significantly changed the content of total phenols and certain phenolic groups. The content of total phenols and flavonoids was higher after oxidation. Oxidation also increased the content of total flavanols, and reduced the content of monomeric compounds and non-flavonoids. Both of the tested wine samples showed antibacterial effect against E. coli and S. enterica, serovar Enteritidis. The intact macerated wine showed superior antibacterial activity relative to oxidized macerated wine against both bacterial species with incubation time different for each combination of wine and bacterial species. Conclusions: Spontaneous oxidation of wine caused opposite changes in various biological effects; the antimicrobial effect decreased and antioxidant increased. These changes are somewhat related to changes in the biochemical composition of oxidized wine. This work was supported by Croatian Science Foundation (HRZZ), project 8652 "Biological effects of wine: the influence of vinification technology, dealcoholization and aging of wine", project leader prof. Mladen Boban.

Vino je alkoholno pide svojstvene arome i boje, dobiveno procesom fermentacije soka, najčešde od grožđa, pod utjecajem kvasaca i bez prisutnosti kisika. Jedna od glavnih karakteristika koja određuje kakvodu vina i ima vrlo važnu ulogu prilikom odabira vina od strane potrošača je aroma. Ona potječe dijelom iz sirovine, alkoholne fermentacije, a dio nastaje odležavanjem i njegovanjem mladog vina. Uz bistrodu i živost vina, boja je najznačajniji dojam koji primamo osjetom vida. Boju vinu (bijelom, ružičastom i crnom) daju sastojci koji se skupnim imenom označuju kao tvari boje. Boje variraju ovisno o sorti, tehnološkom postupku zrenja grožđa i preradbe, te o vremenu odležavanja (zrenja, starenja) vina.Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi sadržaj aromatičnih spojeva, polifenola te antioksidacijsku aktivnost u vinima sorte Graševina dobivenim različitim tehnološkim postupkom proizvodnje. Utvrđeno je da tehnološki postupak proizvodnje utječe na sadržaj aromatičnih spojeva, polifenola i na antioksidacijsku aktivnost u vinu. Rezultati analize vina pokazali su da je vino dobiveno ranije prekinutom fermentacijom imalo vedi sadržaj alkohola i vedi sadržaj tvari arome koje potječu iz sirovine, grožđa. Također, vino proizvedeno potpunom fermentacijom imalo je vedi sadržaj polifenola te antioksidacijsku aktivnost. Wine is an alcoholic drink with characteristic aroma and color, obtained by the process of fermentation of juice, most often grape juice, under the influence of yeasts and without the presence of oxygen. One of the main properties that determines the quality of wine and plays a very important role when selecting wine by the consumer is the aroma. It comes partially from a raw material, alcoholic fermentation, and part of it is formed by the aging and nurturing of young wine. Along the clarity and vividness of the wine, the color is the most significant impression we receive by the feeling of sight. The color of the wine (white, rose and red) originates from the ingredients that are labeled as the color compounds. The color varies depending on the variety, the technological process of grape ripening and grape processing, and the aging time (nurturing, degrading) of wines. The aim of this study was to determine the content of aroma compounds, polyphenols and antioxidant activity in Graševina wine obtained through different technological processes. It has been established that the technological process of production influences the content of aroma compounds, polyphenols and antioxidant activity in wine. The results of the wine analysis showed that the wine obtained by the previously discontinued fermentation had a higher content of alcohol and higher content of aroma compounds from the raw material, grapes. Also, wine produced by complete fermentation had a higher content of polyphenols and antioxidant activity.

Cilj ovog istraživanja je bilo ustanoviti na koji način folijarna primjena različitih oblika dušičnog gnojiva može utjecati na kemijski sastav grožđa Graševina. Pokus je postavljen 2013. godine na sorti Graševina, na pokušalištu Jazbina. Korištena su četiri gnojidbena tretmana, od kojih su tri folijarno primjenjeni, Drin, urea i amonij nitrat, dok je NPK tretman primijenjen kao redovita gnojidba u tlo. Udio dušika mijenjao se u fazi pred cvatnju i fazi bobice veličine graška gdje je tretman ureom imao najviše vrijednosti i značajno se razlikovao od ostalih tretmana. Folijarna gnojidba nije utjecala na sadržaj šećera i ukupnih kiselina. Folijarna gnojidba također nije utjecala na prinos i masu grozda, kao ni na sadržaj ukupnog amino dušika. The main objective of this research was to determine in which way foliar application of nitrogen can affect the chemical composition of Italian Riesling grapes. The experiment was set up in 2013 on the Italian Riesling cultivar, at Jazbina experimental station. Four different fertilizing treatments were used, three of which were applied foliarilly (Drin, urea and ammonium nitrate), while NPK treatment was applied as a regular fertilizer to the soil. The content of nitrogen in leaves was changed before the bloom phase and in the pea-size phase, where the urea treatment affected the highest values and significantly diversed from other treatments. Foliar fertilization did not affect the amount of sugar or total acidity in grapes, neither did it affect the yield and weight of the grapes. It also did not affect the amount of total amino nitrogen in grapes.

Individualna klonska selekcija vinove loze je postupak kojim se iz populacije pojedine sorte nastoje izdvojiti genotipovi (klonovi) kod kojih je došlo do mutacija koje su rezultirale pozitivnim promjenama nekih od gospodarski važnih karakteristika. Izdvajanje klonova provodi se na temelju višegodišnjeg ispitivanja klonskih linija u ujednačenim uvjetima pokusnog nasada. Graševina je najvažnija sorta vinove loze u Hrvatskoj kod koje je postupak klonske selekcije započeo 2004. godine, a 2007. godine podignuti su pokusni nasadi za provođenje individualne klonske selekcije tj. ispitivanje najvažnijih gospodarskih karakteristika klonskih linija. Cilj ovog rada je provesti analizu rezultata četverogodišnjeg ispitivanja klonskih kandidata sorte Graševina i izdvojiti one kod kojih su potvrđene pozitivne promjene određenih gospodarski važnih svojstava s ciljem pokretanja postupka registracije klonova ove sorte. U ovom radu praćenjem klonova došli smo do rezultat koji pokazuju da postoji značajna unutar sortna varijabilnost i da na osnovu nje možemo izdvojiti nekoliko klonova koji su nam bitni po svojim gospodarskim karakteristikama. Gospodarske karakteristike kojima smo se vodili su prinos, sadržaj kiselina i sadržaj šećera te prosječna masa grozda. Individual clonal selection of grapevine is the process by which the population of certain varieties tend to isolate genotypes (clones) in which there has been a mutation that resulted in positive changes in some of the economically important characteristics. Isolation of clones is carried out on the basis of many years of testing clonal lines in equal conditions experimental plantation. Graševina is the most important grape variety in Croatia, where the clonal selection process started in 2004 and 2007 have been raised guinea plantations enforcement individual clonal selection. Examination of the most important economic characteristics of clonal lines. The aim of this paper is an analysis of results four tests clonal candidates varieties Graševine and allocate those in which they confirmed the positive changes of certain economically important characteristics in order to initiate the registration process clones of this variety. In this paper following the clones we have reached a result that shows that there is considerable variability within varieties and based on it we can extract several clones that are important to us for their economic characteristics. Economic characteristics which we are led by yield, acidity and sugar content and average weight of the bunch.

Dušična gnojidba jedan je od uobičajenih agrotehničkih postupaka u vinogradarskoj proizvodnji, čime se može utjecati na povećanje vegetativne mase vinove loze i prinosa grožđa, ali i na dinamiku dozrijevanja, vezanu, prvenstveno, uz razlike u koncentracijama šećera, ukupne kiselosti i sadržaja organskih kiselina u grožđu. Pokus je proveden u dvije godine (2006. – 2007.) na kultivarima Chardonnay, Graševina i Rizling rajnski, uz tri različita intenziteta dušične gnojidbe 23 kg, 70 kg i 117 kg N/ha. Sadržaj šećera te jabučne i limunske kiseline nije se mijenjao s obzirom na intenzitet gnojidbe. Razlike su uočene u grožđu Rizlinga rajnskog 2006. godine pri gnojidbi s 23 kg i 70 kg N/ha te Chardonnaya pri gnojidbi s 117 kg N/ha., Nitrogen fertilization is one of the common farming practices in vine production which may affect the increase in vegetative mass of vine and grape yield, but also the dynamics of maturation related primaryly to differences in the concentrations of sugar, total acidity, and content of organic acids in grapes. The experiment was conducted in 2006 – 2007 years on cultivars Chardonnay, Riesling and Italian Riesling, with three different intensities of nitrogen fertilization 23 kg, 70 kg and 117 kg N/ha. The concentrations of sugar, malic and citric acid have not been changed due to nitrogen fertilization. Differences were observed in the Riesling grapes from 2006th year with 23 kg and 70 kg N/ha fertilization, and in the Chardonnay grapes with 117 kg N / ha fertilization.

Nitrogen fertilization is a regular agricultural practice as it affects vine growth and yield as well as grape and must nitrogen content. It also has an impact on the fermentation rate. Common viticultural practice includes soil application. The aim of this study was to determine the effect of foliar application of three different nitrogen forms on grapevine nitrogen supply, indicated by leaf nitrogen status. Study was conducted on cv. Graševina (clone ISV-1) grafted on SO4 rootstock. It was carried out in 2012 and 2013 on Jazbina trial field of the Faculty of Agriculture in Zagreb (Zagreb winegrowing region) using latin square design. The trial consisted of five treatments: K (no fertilization), NPK (250 kg/ha winter soil application), Drin (NPK soil+foliar 0, 25% Drin), UR (NPK soil+foliar 1% urea) and AN (NPK soil+foliar 0, 25% ammonium nitrate). Foliar fertilization was repeated in four growth stages: 8 leaves separated, before flowering, berries pea-size and after harvest (according to modified E-L system). Prior to every treatment, leaf samples were taken and leaf total N was determined according to Kjeldahl method. Foliar N fertilization positively affected the leaf N status, but its effect depended on N form applied. The highest result was obtained by UR treatment, which significantly increased total leaf N compared to K and NPK treatment. Obtained results indicate positive effect of foliar N application in order to improve grapevine N supply.

Cilj završnog rada bio je proizvesti bijelo vino od sorti Graševina bijela i Rajnski rizling bijeli, pri čemu je korišteno grožđe s područja Iločkog vinogorja. Nakon vinifikacije u privatnoj obiteljskoj vinariji Kočet provedena je kemijska analiza proizvedenog domaćeg vina u laboratoriju Prehrambeno – biotehnološkog fakulteta. Određeni su osnovni parametri kakvoće: šećer, ukupne i hlapljive kiseline, slobodni, vezani i ukupni sumpor, alkohol, glicerol te jabučna, vinska, mliječna i limunska kiselina. Laboratorijske metode koje su pritom bile korištene su: RS-metoda za određivanje šećera, neutralizacija s NaOH za ukupne kiseline, polumikro postupak za hlapljive kiseline, titracija s NaOH za određivanje slobodnog i vezanog sumpora, kemijska i denzitometrijska metoda za određivanje alkohola, enzimsko određivanje glicerola te papirna kromatografija za određivanje jabučne, vinske, mliječne i limunske kiseline. Rezultati analiziranog domaćeg bijelog vina su u skladu s vrijednostima Pravilnika o vinu iz 1996. godine. The aim of final work was to produce white wine from Graševina and Rizling varieties in private family winery Kočet. Used grapes were from Ilok wine region. After production, various chemical procedures were applied in order to analyze produced domestic wine at the Faculty of Food Technology and Biotechnology. So, basic wine quality parameters such as: sugar, total and evaporative acidity, free, bounded and total sulfur, alcohol, glycerol and malic, tartaric, lactic and citric acid were determined. Laboratory methods that were used are: RS - method for determination of sugars, neutralization with sodium hydroxide for total acidity, halfmicro procedure for the determination of evaporative acidity, titration with NaOH for the determination of free and bound sulfur, chemical and densitometric method for determination of alcohol, enzymatic determination of glycerol and paper chromatography for the determination of malic, tartaric, lactic and citric acid. The results of analyzed domestic white wine were in accordance with the Croatian wine regulations from year 1996.