Search

Američka borovnica (Vaccinium corymbosum L.) je višegodišnja voćna vrsta i sve popularnija namirnica zbog dobrih nutritivnih svojstava. Tijekom uzgoja potrebno je voditi računa o kvalitetnoj prihrani, zaštiti i agrotehničkim mjerama. Cilj uzgoja je maksimalno plodonošenje i dobra kvaliteta ploda s većom količinom sekundarnih biljnih metabolita. To se može postići primjenom novih tipova agroekoloških biopolimernih formulacija. U svrhu ovog diplomskog rada pripravljene su biopolimerne formulacije ispunjene mikroalgom i kemijskim reagensom; cinkovim sulfatom ZnSO4 x 7H2O te su folijarno primijenjene na borovnicu. Pokus je postavljen u nasadu borovnice tvrtke Fragaria d.o.o. u mjestu Velika Ludina, 2021. godine, prema metodi SBR u četiri ponavljanja. Tretirane su dvije sorte borovnica 'Duke' i 'Aurora'. Primijenjena su četiri tretmana: 1. kontrola – destilirana voda; 2. 10 %-tna otopina mikroalgi; 3. biopolimerne formulacije otopine cinkovog sulfata; 4. biopolimerne formulacije otopine mikroalgi. Dospjeli plodovi su podvrgnuti fizikalnim i kemijskim analizama (masa, pH vrijednost, topiva suha tvar, ukupne kiseline polifenoli, antocijani i flavonoidi). Kod plodova sorte 'Aurora' tretiranih biopolimernim formulacijama mikrokapsula s cinkom i biopolimernim formulacijama mikrokapsula s mikroalgama primijećene su povećane količine polifenola, flavonoida i antocijana (mikrokapsule s cinkom: polifenoli 299,20 mg/100 g, flavonoidi 218,75 mg/100 g, antocijani 88,15 mg/100 g i mikrokapsule s algama: polifenoli 315,91 mg/100 g, flavonoidi 225,75 mg/100 g, antocijani 93,52 mg/100 g). American blueberry (Vaccinium corymbosum L.) is a perennial fruit specie with good nutritional properties. During cultivation, it is necessary to take care of good quality fertilization, protection and agrotechnical measures. Main purpose of fruit production is to achieve maximum fruiting with high amount of secondary plant metabolites. It may be achieved by applying new types of agroecological biopolymer formulations. For this thesis were prepared biopolymer formulations filled with microalgae and a chemical reagent; zinc sulfate ZnSO4 x 7H2O. Biopolymer formulations were foliarly applied on blueberry plants. Experiment was conducted with blueberry (varieties Duke and Aurora) on field of Fragaria company near town Velika Ludina, in 2021. The experiment was set up according to the RCBD in four replications. Top-dressing was applied in four different variants: 1. control – distilled water; 2. 10% microalgae solution; 3. Biopolymer formulations of zinc sulfate solution; 4. biopolymer formulations solution of microalgae. Ripe fruits were studied of pomological and chemical properties (fruit weight, pH value, soluble solids and total acids content polyphenols, flavonoids and anthocyanins). Increased amounts of polyphenols, flavonoids and anthocyanins were observed in the fruits of the cultivar 'Aurora' treated with biopolymer formulations of microcapsules with zinc and biopolymer formulations of microcapsules with microalgae (microcapsules with zinc: polyphenols 299.20 mg/100 g, flavonoids 218.75 mg/100 g, anthocyanins 88.15 mg/100 g and microcapsules with algae: polyphenols 315.91 mg/100 g, flavonoids 225.75 mg/100 g, anthocyanins 93.52 mg/100 g).

Tijekom 2021. godine provedeno je istraživanje kvalitete plodova jagode sorte 'Joly' uzgajane hidroponski u Petrovini Turopoljskoj gdje je na početku cvatnje obavljena folijarna prihrana jagoda sa željezom kod tretmana B i C te potom samo tretman C u punoj cvatnji i to s Fe - Fe-EDDHA 6% (Poly-Feed™). Tijekom dozrijevanja ubrani su plodovi za istraživanje fizikalnog, kemijskog i mineralnog sastava jagoda. Istraživana fizikalno-kemijska svojstva bila su masa (g), tvrdoća (kg/cm2), topljiva suha tvar (°Brix), ukupne kiseline (% kao limunska kiselina), omjer topljive suhe tvari i ukupnih kiselina te pH. Analiza mineralnog sastava provedena je adekvatnim metodama i to modificiranom Kjeldahlovom metodom, spektofotometrom, plamenim fotometrom i atomskim adsorpcijskim spektrometrom. Istraživani parametri mineralnog sastava bili su podijeljeni na markoelemente (N, P, K, Ca, Mg) te mikroelemente (Fe. Zn, Mn, Cu). Utvrđene su značajne razlike u dobivenim vrijednostima pojedinih mjerenih svojstava kvalitete ploda pod utjecajem dodatne primjene željeza. Dodatno tretiranje folijarnim Fe znatno je smanjilo ukupne kiseline čime se povećao odnos topljive suhe tvari i ukupnih kiselina te je sam okus plodova bio bolji. Jedno folijarno tretiranje početkom cvatnje dovelo je do povećanja sadržaja K u plodu u odnosu na kontrolu. Tretiranje s dodatnim Fe dovelo je do signifikantnog smanjenja nekih istraživanih mikroelemenata kao što su Zn, Mn i Cu. During 2021, a research was done on the quality of strawberry fruits of the cultivar 'Joly' grown hydroponically in Petrovina Turopoljska. At the beginning of flowering foliar fertilization of strawberries with iron was performed in treatments B and C and then only in treatment C during the full bloom with Fe - Fe- EDDHA 6% (Poly-Feed ™). During ripening, the fruits were harvested to study the physical, chemical and mineral composition of the strawberries. The physicochemical properties tested were mass (g), hardness (kg /cm2), soluble solids (° Brix), total acidity (% as citric acid), ratio of soluble solids to total acidity and pH. The analysis of mineral composition was carried out using appropriatemethods, namely the modified Kjeldahl method, spectrophotometer, flame photometer and atomic adsorption spectrometer. The studied mineral composition parameters were divided into marcoelements (N, P, K, Ca, Mg) and microelements (Fe. Zn, Mn, Cu). On the basis of the obtained results, significant differences were found in the obtained values of individual measured fruit quality properties under the influence of additional iron application. The additional treatment with foliar iron resulted in a significant reduction of total acids, increasing the ratio of soluble solids to total acids, and the taste of the fruit itself was better. Foliar treatment at the beginning of flowering resulted in an increase in the K content in the fruit compared to the control. Treatment with additional Fe led to a significant decrease in some of the trace elements studied, such as Zn, Mn and Cu.

Predmet ove disertacije bio je proučavanje uticaja herbicida sa ili bez primene folijarnog đubriva na sadržaj fitohemikalija u listu i zrnu četiri hibrida kukuruza šećerca (ZP504su, ZP355su, ZP553su i ZP515su) tokom dve godine, u cilju definisanja njihove tolerantnosti i karakterističnog odgovora. Sadržaj fitohemikalija određen je primenom visoko-efikasne tečne hromatografije sa ultravioletnim detektorom sa više dioda i fluorescentnim detektorom i visoko-efikasne jonske hromatografije sa pulsno-amperometrijskim detektorom. Sadržaj ukupnih fenolnih jedinjenja, glutationa i antioksidativna aktivnost određeni su primenom UV/VIS spektrofotometrije. Hromatografska razdvajanja su postignuta pri nižim protocima mobilnih faza uz smanjen utrošak organskih rastvarača podržavajući na taj način trendove zelene analitičke hemije. Dobra linearnost, tačnost, niska granica detekcije, direktno HPLC određivanje ekstrakata bez derivatizacije, skraćeno vreme ekstrakcije i trajanja analize omogućili su rutinsko korišćenje primenjenih hromatografskih metoda. Rezultati su pokazali da je uticaj tretmana bio izraženiji u zrnu, dok u listu uglavnom nije bio statistički značajan. Primena oba herbicida dovela je do statistički značajnog povećanja ukupnog sadržaja svih fitohemikalija u ZP553su na osnovu čega se on može definisati kao tolerantan genotip. Primenjeni tretmani izazvali su aktiviranje neenzimskih antioksidanasa kod ZP355su, a kod ZP515su aktiviranje metabolizma ugljenih hidrata. Rezultati su pokazali da se sadržaj karotenoida, vitamina E, fenolnih kiselina i šećera može koristiti kao jedinstven pokazatelj genotipa nakon primenjenih tretmana. Pokazano je da kontrolisana upotreba herbicida može dovesti do poboljšanja fitohemijskog profila i povećanja nutritivnog statusa kukuruza šećerca. The subject of this doctoral dissertation was the impact of herbicides with or without foliar fertilizer on phytochemicals content in leaf and grain in four hybrids of sweet maize (ZP504su, ZP355su, ZP553su, and ZP515su) during two years in order to define their tolerance and characteristic response. The content of phytochemicals was determined using high-performance liquid chromatography with an ultraviolet multi-diode detector and a fluorescent detector, and high-performance anion exchange chromatography with pulsed amperometric detection. The content of total phenolic compounds, glutathione and antioxidant activity was determined using UV / VIS spectrophotometry. Chromatographic separations were achieved at lower mobile phase flows with reduced consumption of organic solvents, thus supporting the trends of green analytical chemistry. Good linearity, accuracy, low limit of detection, direct HPLC determination of extracts without derivatization, shortened extraction time, and duration of analysis enabled the routine use of applied chromatographic methods. The results showed that the impact of the treatment was more conspicuous in the grain, while in the leaf it was generally not statistically significant. The application of both herbicides led to a statistically significant increase in the total content of all phytochemicals in ZP553su, based on which it can be defined as a tolerant genotype. The applied treatments caused the activation of non-enzymatic antioxidants in ZP355su, and in ZP515su the activation of carbohydrate metabolism. The results of this study indicated that the content of carotenoids, vitamin E, phenolic acids and sugars can be used as a characteristic phytochemical parameter of the genotype after the applied treatments. It has been shown that the controlled use of herbicides can lead to an improvement in the phytochemical profile and an increase in the nutritional status of sweet maize.

Preduslov za unapređenje gajenja crvene deteline (Trifolium pratense L.) je proizvodnja dovoljne količine kvalitetnog semena. Pravilna mineralna ishrana, odnosno sadržaj pojedinih makro i mikroelemenata u biljci mogu uticati na prinos semena crvene deteline, naročito kada se proizvodnja odvija na kiselim zemljištima. Cilj rada je bio da se na takvom zemljištu oceni uticaj folijarne prihrane kobaltom, borom, fosforom i kalijumom na prinos i komponente prinosa semena sorti crvene deteline, kao i na kvalitet dobijenog semena. Ogled je izveden u periodu 20092012. godine u Čačku na zemljištu kisele reakcije (pHH2O 4,8). Za ogled su odabrane sorte crvene deteline: K17, K39, una i viola. Paralelno su postavljana dva ogleda, u gustoj setvi i u kućice (pojedinačne biljke). Analize su vršene na drugom porastu u drugoj godini proizvodnje. Za folijarnu prihranu su upotrebljeni: kobalt (Co(NO3)2 u koncentraciji 0,033g L1), bor (bor etanolamin u koncentraciji od 0,1%) i fosfor i kalijum (P52K34, u koncentraciji 1%). Folijarna primena kobalta je generalno posmatrano imala pozitivan uticaj na vrednosti komponenti prinosa, prinos semena i krme sorti crvene deteline. Bolja snabdevenost biljaka kobaltom je uticala na rast i razvoj, posebno vegetativnih organa. Razlog ovome je bolja snabdevenost biljaka azotom usled pozitivnog uticaja kobalta na proces azotofiksacije, na šta ukazuje i značajno veći broj nodula na korenu biljaka. Folijarni tretman borom generalno posmatrano je takođe uticao na rast i razvoj vegetativnih i generativnih organa. Intenzivniji rast biljnih organa na tretmanu sa borom se takođe može povezati sa intenzivnijom azotofiksacijom. Pozitivan uticaj folijarne primene bora na generativne organe je pre svega rezultat njegovog uticaja na veću vitalnost i intenzitet klijanja polena, kao i veće prisustvo insekata oprašivača usled veće količine nektara. Folijarna primena fosfora i kalijuma u ovom eksperimentu je imala značajan pozitivan uticaj na broj izdanaka i broj cvasti po jedinici površine, broj cvetova po cvasti, broj semena po cvasti i prinos semena. S obzirom da folijarna prihrana fosforom i kalijumom nije uticala na značajno povećanje nodulacije, njen pozitivan uticaj na rast i razvoj vegetativnih i generativnih organa se pripisuje neophodnosti ovih elemenata u mnogim važnim procesima u biljci. Folijarni tretmani kobaltom, borom, fosforom i kalijumom u toku perioda vegetacije, nisu uticali na klijavost i vitalnost dobijenog semena. The production of sufficient amounts of high quality seed is a precondition for improvement in red clover (Trifolium pratense L.) cultivation. Proper mineral nutrition or the content of some macro and micronutrients in the plant may affect the seed yield of red clover, especially when the production takes place on acid soils. The aim of the study was to assess the impact of foliar treatment with cobalt, boron, phosphorus and potassium on seed yield and its components in red clover cultivars on an acid soil, as well as on the quality of the seed obtained. A field trial was conducted in 20092012 in Čačak on a soil having an acid reaction (pHH2O 4.8). The red clover cultivars selected for the experiment were: ‘K17’, ‘K39’, ‘Una’ and ‘Viola’. Two parallel experiments were established under dense sward and lowdensity (individual plant) conditions. Analyses were performed on the second growth in the second year of production. For foliar nutrition, cobalt (Co(NO3)2 at a concentration of 0.033 g L1), boron (boron ethanolamine at 0.1%) and phosphorus and potassium (P52K34, at 1%) were used. The foliar application of cobalt had a positive effect on the values of yield components, seed yield and forage yield of the red clover cultivars. The improved cobalt supply facilitated plant growth and development, especially of vegetative organs. The underlying reason is a better supply of nitrogen to the plants as the result of a positive influence of cobalt on nitrogen fixation, as evidenced by the significantly higher number of nodules on the roots. The growth and development of vegetative and generative organs were also affected by the foliar boron treatment. The intensive growth of plant organs in the treatment with boron can also be associated with intensive nitrogen fixation. The positive impact of foliarapplied boron on generative organs was primarily the result of its stimulatory impact on pollen vitality and rate of pollen germination, which contributed to the presence of insect pollinators due to higher amounts of nectar. Foliar applications of phosphorus and potassium in this experiment had a significant positive effect on the number of stems and number of inflorescences per unit area, number of flowers per inflorescence, number of seeds per inflorescence and seed yield. Given that foliarapplied phosphorus and potassium did not lead to a significant increase in nodulation, their positive effect on the growth and development of vegetative and generative organs can be attributed to the requirement for these elements in many important processes in the plant. Foliar treatments with cobalt, boron, phosphorus and potassium during the growing season did not affect the germination and vitality of the seed obtained.

Kraljevina je autohtona sorta sjeverozapadne Hrvatske, a najviše je nalazimo u Prigorju, u okolici Sv. Ivana Zeline. Tamo je jedna od vodećih sorata, bazno vino gotovo svih proizvođača. Kraljevina je sorta vinove loze koja daje lagana, svježa vina jer nakuplja nižu do srednju količinu šećera, a kiselost je redovito visoka. Jedan od presudnih čimbenika u definiranju kakvoće budućeg vina je kemijski sastav mošta. Folijarnom prihranom utječe se na koncentraciju spojeva primarne arome grožđa, aminokiseline i mineralne tvari.Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi različitosti u kemijskom sastavu vina između ne tretiranog i folijarno tretiranog grožđa mikro i makro elementima. Folijarnom prihranom će se korigirati sastav hranjiva kako bi vinovoj lozi omogućili bolje uvjete rasta, razvoja i dozrijevanje bobica.Istraživanje je provedeno kod 2 proizvođača vina Kraljevina, OPG Puhelek Purek i OPG Kos. Prvo se provela kemijska analiza tla, te se zatim vinovu lozu tretiralo hranidbenim tretmanom T3 (Hascon M10 AD, Oligogreen i Drin), kojim se željelo utjecati na status hranjiva u biljci.U oba tretirana vinograda, uočen je pozitivan učinak gnojidbenog tretmana T3 na većinu istraživanih biogenih elemenata, osim magnezija kod oba istraživana vinograda te fosfora u vinogradu OPG Puhelek Purek. Kraljevina is variety of wine indigenous to the north-western part of Croatia and is mostly found in Prigorje, in the region of Sveti Ivan Zelina. It is one of leading varieties of the region and a base wine of almost every wine producer. Kraljevina is a grapevine variety which gives rise to light and refreshing wines because its grapes contain low to medium sugar, while their acidity is usually high. One of the decisive factors in defining the quality of future wine is a chemical compound of the grape must.A foliar fertilization affects the primary grape aroma compound concentration, amino acids and mineral substance. The purpose of this research was to determine the diversity in the chemical composition of wine between non-treated and foliar-treated grapes with micro and macro elements. A foliar fertilization will give a more optimal nutrient composition providing the grapevine with better growth conditions, development and berry ripening. The research was carried out with two Kraljevina wine producers, an OPG Puhelek Purek and an OPG Kos. The first step was the chemical analysis of the soil, followed by T3 nutritive treatment of the grapevines (Hascon M10 AD, Oligogreen and Drin) with the goal to affect the nutrient constitution of the plant.Both of the T3 treated vineyards were shown to have a positive effect for most of the investigated biogenic elements, except for phosphorus in the OPG Puhelek Purek vineyard and magnesium in both.

Mungo (Guizotia abyssinica), kao postrno uzgajan usjev nakon žetve ozimina, obećavajući je usjev za proizvodnju ulja, krmiva, bio-mase za energiju, proizvodnju meda i zelenu gnojidbu. Provedeno je istraživanje na tri lokaliteta u kontinentalnoj Hrvatskoj, postavljeno kao split-plot, s tri tretmana obrade tla (CT-konvencionalna obrada tla, MD-dvostruko tanjuranje, SD-jednostruko tanjuranje) i sedam tretmana gnojidbe (G0-kontrola, G1-KAN, granulirani, G2-folijarna Urea, G3-Profert Mara, G4-Profert NGT, G5-Thiofer i G6-EM Aktiv) tijekom 2013. godine. Tretmani obrade tla se nisu razlikovali statistički, dok je G2 ostvario najviše urode zrna i biomase munga. Ekonomska usporedba je istakla SD-G2 tretman kao najprihodniji., As an post-harvest grown crop after winter crops, Niger (Guizotia abyssinica) is a promising crop for oil production, forage, bio-mass for energy plant, honey plant and green manure. Research conducted at three sites in Continental Croatia has been conducted as split-plot setup, with three soil tillage treatments (CT-conventional tillage, MD-multidisking, SD-single disking) and seven fertilizations treatments (G0-control, G1-KAN, granulated, G2-foliar Urea, G3-Profert Mara, G4-Profert NGT, G5-Thiofer and G6-EM Aktiv) in year 2013. There were no differences among soil tillage treatments, whereas G2 showed the highest niger seed and biomass yields. Economic comparison pointed out SD-G2 treatment as the highest income treatment.

Provedena su istraţivanja razliĉitih sustava biljne proizvodnje za munga (Guizotia abyssinica) u skladu sa zakonom o ekološkoj poljoprivredi. Pokus je postavljen na lokalitetu Vraneševci (Virovitiĉko-podravska ţupanija) 2013. godine po split-plot dizajnu, s tri razine glavnog tretmana obrade tla (CT-oranje, MD-dvostruko tanjuranje, te SD-jednostruko tanjuranje) i ĉetiri razine podtretmana gnojidbe (G0-bez gnojidbe, G1-Profert NGT, G2-Thiofer, te G3-EM Aktiv). Dobiveni prinosi zrna munga kretali su se od 366 kg kg ha-1, (SD-G0), pa do ĉak 1327 kg ha-1, (MD-G3). Prinosi biomase munga bili su u rasponu od 2451 kg ha-1, (CT-G0), pa do 6823 kg ha-1 (CT-G3) ., Research of different crop production systems for mungo (Guizotia abyssinica) has been conducted in accordance with rules of organic agriculture. The experiment was set up at the site Vraneševci (Virovitiĉko-podravska county) in year 2013. as split-plot design, with three levels of main treatment Soil tillage (CT-ploughing, MD-double diskharrowing, SD-single diskharrowing) and four levels of subtreatment Fertilization (G0-without fertilization, G1-Profert NGT, G2-Thiofer, G3-EM Aktiv). Mungo grain yield has been between 366 kg ha-1, harvested at SD-G0, to even 1327 kg ha-1, harvested at MD-G3. The lowest Nyger biomass yield of 2451 kg ha-1 has been collected at CT-G0, whereas the highest biomass yield of 6823 kg ha-1 has been collected at CT-G3.

Provedena su istraživanja različitih sustava biljne proizvodnje za lanolik (Camelina sativa)u skladu sa zakonom o ekološkoj poljoprivredi. Pokus je postavljen kod Slatine (Virovitičko-podravska županija) 2013. godine po split-plot dizajnu, s tri razine glavnog tretmana obrade tla (CT-oranje, MD-dvostruko tanjuranje, te SD-jednostruko tanjuranje) i četiri razine podtretmana gnojidbe (G0-bez gnojidbe, G1-Profert NGT, G2-Thiofer, te G3-EM Aktiv). Dobiveni prinosi zrna lanolika kretali su se od 346 kg ha-1, ostvarenih na tretmanu MD-G0, pa do čak 1132 kg ha-1, ostvarenih na tretmanu MD-G1. Prinosi biomase lanolika bili su u rasponu od 2292 kg ha-1, ostvarenih na tretmanu MD-G0, pa do 7005 kg ha-1ostvarenih na tretmanu MD-G3., Research of different crop production systems for camelina (Camelina sativa) has been conducted in accordance with rules of organic agriculture. Experiment has been set up near Slatina (Virovitičko-podravska county) in year 2013. as split-plot design, with three levels of main treatment Soil tillage (CT-ploughing, MD-double diskharrowing, SD-single diskharrowing) and four levels of subtreatment Fertilization (G0-without fertilization, G1-Profert NGT, G2-Thiofer, G3-EM Aktiv). Camelina grain yield has been between 346 kg ha-1, harvested at MD-G0, to even 1132 kg ha-1, harvested at MD-G1. The lowest Camelina biomass yield of 2292 kg ha-1 has been collected at MD-G0, whereas the highest biomass yield of 7005 kg ha-1has been collected at MD-G3.

Provedena su istraživanja različitih sustava biljne proizvodnje za kamelinu (Camelina sativaL.) u skladu sa zakonom o ekološkoj poljoprivredi. Pokus je postavljen u Vraneševcima (Virovitičko-podravska županija) 2014. godine po split-plot dizajnu, s tri razine glavnog tretmana obrade tla (CT-oranje, MD-dvostruko tanjuranje, te SD-jednostruko tanjuranje) i pet razina podtretmana gnojidbe (G0-bez gnojidbe, G1-Profert NGT, G2-Thiofer, G3-EM Aktiv i G4-Slavol). Dobiveni prinosi zrna kameline kretali su se od 400 kg/ha ostvarenih na tretmanu CT-G0 pa do čak 808 kg/ha ostvarenih na tretmanu SD-G3. Prinosi biomase kameline bili su u rasponu od 1972 kg/ha ostvarenih na tretmanu CT-G2 pa do 3475 kg/ha ostvarenih na tretmanu SD-G3., This research included analysis of different systems of crop production for camelina (Camelina sativa L.) in accordance with the organic farming law. The experiment was set in Vraneševci (Virovitica) in 2014 as split-plot design, with three levels of the main treatments of Soil tillage (CT-plowing, disking MD-double diskharrowing, and SD-single diskharrowing) and five levels of subtreatment fertilization (G0 –without fertilization, G1-Profert NGT, G2-Thiofer, G3-EM Aktiv and G4-Slavol). The resulting yield of camelina ranged from 400 kg/ha achieved in the treatment of CT-G0 and up to 808 kg/ha achieved in the treatment of SD-G3. The lowest camelina biomass yield of 1972 kg/ha has been collected at CT-G2, whereas the highest biomass yield of 3475 kg/ha has been collected at SD-G3.

Vremenske prilike u fenofazi cvatnje imaju važnu ulogu za kasniju oplodnju i prinos plodova maslina. Optimalna srednja dnevna temperatura za cvatnju jest 22 stupnja Celzijusa, no ona ovisi o sorti. Temperature niže od 2 stupnja Celzijusa mogu prouzročiti značajnija oštećenja na cvjetovima tijekom fenofaze cvatnje. Osim temperature vjetar je vrlo važan prilikom oprašivanja, jer je maslina anemofilna kultura. Suhi vjetrovi isušuju njušku tučka, te dolazi do smanjenog klijanje peluda i oplodnje. Folijarna prihrana gnojivima s većim udjelom mikroelementa bora pospješuje oplodnju i zametanje plodova.

Moderna poljoprivreda visoke prinose bazira kako na suvremenim sortama, tako i na agrotehnici, gdje gnojidba zauzima ključno mjesto u ostvarivanju visine prinosa svih poljoprivrednih kultura. Osim kao čimbenik stabilnosti prinosa gnojidba kao agrotehnička mjera sve je više u slubi biofortifikacije, odnosno, povećanja kakvoće prinosa. Kombinirana NPK folijarna gnojiva, s dodatkom ostalih makro i mikro elemenata koriste se u poljoprivrednoj proizvodnji za razne kulture s različitim učinkom na povećanje koncentracije mikroelemenata u zrnu. Stoga je cilj ovog istraživanja bio utvrditi utjecaj folijarne prihrane gnojivom Mortonic na promjenu koncentracije mikroelemenata u zrnu ratarskih kultura (pšenica, kukuruz i soja) u Republici Hrvatskoj. Pokusi su postavljeni na tri različita lokaliteta u Osječko-baranjskoj županiji, na tri različite površine tvrtki: Novi Agrar d.o.o. PC Klisa-kukuruz hibrid PR34N43 ; PPK Valpovo PC Zelčin-pšenica sorta Matea i soja sorta Julijana. Pokus je postavljen u tri tretmana: kontrola (standardna gnojidba i prihrana u tlo), jedna prihrana Mortonicom folijarno (soja), dvije prihrane Mortonicom folijarno za kukuruz i pšenicu. Mortonic je kompleksno folijarno gnojivo, proizvođača iz Grčke, pogodno za primjenu u prihrani s omjerom hraniva NPK 19-9-27, te obogaćeno mikroelementima Fe, Zn, B, Mn, Cu. Nakon vegetacije utvrđena je koncentracija Cu, Mn, Fe i Zn u zrnu pri čemu je najveću prosječnu koncentraciju mikroelemenata imala soja (Cu 12, 47 mg/kg, Mn 22, 66 mg/kg, Fe 74, 84 mg/kg, Zn 47, 16 mg/kg) zatim pšenica (Cu 3, 57 mg/kg, Mn 38, 29 mg/kg, Fe 31, 68 mg/kg, Zn 19, 95 mg/kg), a najniže koncentracije zabilježene su kod kukuruza (Cu 1, 42 mg/kg, Mn 4, 26 mg/kg, Fe 18, 71 mg/kg, Zn 14, 05 mg/kg). Prihrana Mortonicom rezultirala je povećanjem svih navedenih mikroelemenata u zrnu kod istraživanih kultura. Utvrđen je statistički značajan utjecaj (P ≤ 0, 05) primjene Mortonica na povećanje sadržaja Fe, Zn, Mn i Cu posebice nakon prvog tretmana dok je drugi tretman utjecao statistički značajno na povećanje koncentracije mikroelemenata samo u zrnu kukuruza.

The investigation was performed on organic field of the Institute of Field and Vegetable Crops in Bački Petrovac. The buckwheat variety Novosadska had a significantly higher yield of 171 kg ha-1 than the control in the variant with the foliar feeding treatment with the organic fertilizer 'Bioplant flora". No significant differences between the foliar nutrition variant and the control in content of starch, proteins and seed oil were obtained. Foliar feeding showed favourable effects upon increasing buckwheat seed yield in organic farming system. . Istraživanje je sprovedeno na sertifikovanoj organskoj parceli Instituta za ratarstvo i povrtarstvo u Bačkom Petrovcu. Sorta heljde Novosadska, u varijanti folijarne prihrane organskim đubrivom 'Bioplant flora", ostvarila je statistički značajno viši prinos za 171 kg ha-1 u odnosu na kontrolnu varijantu. U pogledu sadržaja skroba, sadržaja proteina i sadržaja ulja u zrnu, nije bilo značajnih razlika između kontrole i varijante sa prihranjivanjem. Folijarna prihrana pokazala se kao povoljan metod za povećanje prinosa zrna heljde u organskom sistemu gajenja. .

Pokus s tri sustava obrade tla i pet sustava gnojidbe za postrno sijanu heljdu proveden je na dva lokaliteta (Široko Polje i Valpovo) tijekom 2009. i 2010. godine. Urod heljde na obradi tla višestrukim tanjuranjem pokazao se stabilnijim nego na oranju i jednostrukom tanjuranju, dok se dvostruka primjena folijarnog pripravka Profert Mara pokazao najprinosnijim sustavom gnojidbe.

Istraživanje je provedeno na grahu zrnašu (Phaseolus vulgaris L. cv. Linqua di fuoco niski) na prvim listovima nakon tri tjedna te prvim i drugim listovima nakon pet tjedana uzgoja. Cilj rada bio je odrediti učinak folijarne prihrane Florinom 7 na rast, fotosintetsku učinkovitost, sadržaj proteina te aktivnost gvajakol-peroksidaze i nitrat-reduktaze u grahu. Kontrolne biljke nisu prihranjivane. Rezultati istraživanja pokazali su da folijarna prihrana graha Florinom 7 nije značajnije utjecala na rast stabljike, dok je lisna površina neznatno smanjena nakon pet tjedana uzgoja. TakoĎer nije primijećen značajniji učinak Florina 7 na sadržaj topivih pigmenata fotosintetsku učinkovitost. Biljke tretirane 1%-tnim Florinom 7 s Tween-om imale su najniže vrijednosti fotosintetskog gašenja fluorescencije (PQ) i stope prijenosa elektrona (ETR), a najviše vrijednosti nefotokemijskog gašenja (NPQ). Folijarana prihrana Florinom 7 nije značajno utjecala na sadržaj topivih proteina i aktivnost gvajakol-peroksidaze, dok je aktivnost nitrat-reduktaze porasla s povećanjem koncentracije Florina 7.

Vinova loza (Vitis vinifera L., familija Vitaceae), globalno, je jedna od najznačajnijih voćaka zbog velike upotrebne vrijednosti grožđa. Grožđe i proizvodi od grožđa predmet su mnogih savremenih istraživanja, posebno zbog biološki aktivnih sekundarnih metabolita. Među ovim jedinjenjima se izdvajaju fenolna jedinjenja zbog izraženog antikancerogenog, antimutagenog, antiinflamatornog, antialergijskog i antimikrobnog djelovanja. Iako je fenolni sastav genetski određen, sadržaj fenolnih jedinjenja kao sekundarnih metabolita umnogome zavisi od primijenjenih agrotehničkih mjera, ali i uslova životne sredine. Od posebnog značaja su istraživanja vezana za mogućnost uticaja na akumulaciju fenolnih jedinjenja, kao na primjer preko primjene različitih formulacija, doza i kombinacija đubriva. Glavni cilj ove doktorske disertacije bilo je ispitivanje hemijskog sastava grožđa i praćenje uticaja folijarnog đubrenja sa fosforom i kalijumom na sadržaj fenolnih jedinjenja, kao i šećera i organskih kiselina. Imajući u vidu da su P i K od krucijalnog značaja za sintezu ugljenih hidtrata, kao i transport asimilata do skladišnih organa, očekivan je pozitivan efekat na akumulaciju primarnih, a indirektno i sekundarnih metabolita. S druge strane, mogućnost da sadržaj P u pojedinim organima vinove loze gajene na krečnjačkim zemljištima bude nizak predstavljala je još jedan od razloga zbog kojeg je odlučeno da se sprovede prihranjivanje preko lista sa đubrivom koje u svom sastavu sadrži i P. Sastavni dio istraživanja bilo je i proučavanje međusobnih veza primarnih i sekundarnih metabolita u grožđu sa hranljivim elementima u listu vinove loze. Istraživanje je izvedeno na stonoj sorti 'Kardinal' tokom sazrijevanja u tri termina, tokom dvije uzastopne godine. Folijarno je primjenjivano PK đubrivo, sa veoma malim količinama B, Mn i Mo, u tri navrata svakih 14–15 dana. Prvo tretiranje obavljeno je 15 dana prije početka šarka. Zbog boljeg definisanja agroekoloških uslova, urađena je i analiza zemljišta, a podaci o srednjoj dnevnoj temperaturi, padavinama i broju sunčanih sati bili su obezbijeđeni preko Hidrometeorološkog zavoda Crne Gore... he grapevine ( Vitis vinifera L., Vitaceae family), is one of the most important fruit at a global level because of the extensive us e of grapes around the world. Grapes and grape products are subject to many modern studi es, especially those looking at biologically active secondary metabolites. Among th ese, phenolic compounds have received great attention due to their strong antica rcinogenic, antimutagenic, anti- inflammatory, antiallergenic and antimicrobial acti vity. Although phenolic composition is genetically determined, the content of phenolic compounds as secondary metabolites largely depends on applied agricultural practices a nd environmental conditions. Of particular interest are investigations on the possi bility of influencing the accumulation of phenolic compounds, e.g. through the application of different formulations, rates and combinations of fertilisers. The main objective of this dissertation was to exam ine the chemical composition of grapes and monitor the impact of foliar feeding with phosphorus and potassium on the content of phenolic compounds, sugars and organ ic acids. Bearing in mind the crucial importance of P and K in the synthesis of c arbohydrates and transport of assimilates to storage organs, a positive effect on the accumulation of primary metabolites and indirect influence on secondary met abolites is expected. On the other hand, foliar fertilisation with P was also carried out because the possibility of low P content in some organs of grapevine grown on calcar eous soils. An integral part of the research was the study of the relationships between primary and secondary metabolites in grapes and nutrients in the grapevine leaf. This study was conducted on cv. ‘Cardinal’ during g rape ripening in three terms over two consecutive years. PK foliar fertiliser co ntaining very small amounts of B, Mn and Mo, was applied three times every 14–15 days. T he first treatment was performed 15 days before the beginning of veraison. For a bet ter definition of agricultural conditions, a soil analysis was conducted, and the data on mean daily temperature, rainfall and number of sunshine hours were provided by the Hydrological and Meteorological Service of Montenegro...

Utjecaj prihrane folijarnim gnojivima na kukuruz OSSK 602 izveden je tijekom 2010. i 2011. godine u Poljancima, na ritskoj crnici. Tretmani su bili Urea (dvije folijarne prihrane s po 60 kg ha-1 uree), Kan (dvije prihrane s po 100 kg KAN ha-1 svaka), Profert (dvije prihrane s po 8 l Profert Mare ha-1) i Nula (kontrola bez prihrane). U odnosu na Nulu, svi ostali tretmani su imali viši prinos tijekom vlažnije 2010 godine, Profert se pokazao boljim od Kan- a, a nije bilo razlike između oba folijarna gnojiva. Tijekom manje vlažne 2011. godine Profert i Kan su se pokazali boljima i od Uree i od Nule. Kako se Profert Mara pokazao najprinosnijim tretmanom u obje godine, bolji ili jednakog učinka u usporedbi s ostalim gnojivima, za preporučiti ga je kao sredstvo za prihranu u danim agroekološkim uvjetima.

Utjecaj prihrane folijarnim gnojivima na kukuruz OSSK 602 izveden je tijekom 2010. i 2011. godine u Poljancima, na ritskoj crnici. Tretmani su bili Urea (dvije folijarne prihrane s po 60 kg ha-1 uree), Kan (dvije prihrane s po 100 kg KAN ha-1 svaka), Profert (dvije prihrane s po 8 l Profert Mare ha-1) i Nula (kontrola bez prihrane). U odnosu na Nulu, svi ostali tretmani su imali viši prinos tijekom vlažnije 2010 godine, Profert se pokazao boljim od Kan- a, a nije bilo razlike između oba folijarna gnojiva. Tijekom manje vlažne 2011. godine Profert i Kan su se pokazali boljima i od Uree i od Nule. Kako se Profert Mara pokazao najprinosnijim tretmanom u obje godine, bolji ili jednakog učinka u usporedbi s ostalim gnojivima, za preporučiti ga je kao sredstvo za prihranu u danim agroekološkim uvjetima.

The aim of investigation was to estimate the effects of foliar feeding under stress conditions on the grain yield in two soybean varieties (Laura and Lana). Studied varieties belong to different maturity groups (Laura is within the group I, while Lana is within the group II) and they both have reduced content of Kunitz trypsin inhibitor (KTI). Two foliar fertilizers were applied in experiment: Humikal univerzal i Ferticare I. Field trails were carried out in dry land farming, at location Surduk, during years 2002 and 2003. Method of foliar feeding has been proved as an effective tool for increasing of grain yield in both varieties. Variety Lana was more productive in more favorable year 2002. Variety Laura, with shorter vegetation period, produced higher grain yield then variety Lana, in more arid year 2003. It was also observed that foliar fertilization contributed to grain yield stability in variety Laura. Cilj istraživanja bio je da se odredi uticaj folijarne prihrane u stresnim uslovima na prinos zrna dve sorte soje (Laura i Lana). Ispitivane sorte soje pripadaju različitim grupama zrenja (Laura - I i Lana - II) i imaju smanjeni sadržaj Kunitz tripsin inhibitora (KTI). Za tretiranje su korišćena dva folijarna hraniva (Humikal univerzal i Ferticare I). Ogled je izveden u suvom ratarenju, na lokaciji Surduk, tokom 2002. i 2003. godine. Folijarna prihrana pokazala se kao uspešan metod za poboljšanje prinosa zrna kod obe sorte u obe godine. Sorta Lana ispoljila je veću produktivnost u povoljnijoj 2002. godini. Sorta Laura, sa kraćim periodom vegetacije, obrazovala je veći prinos zrna nego sorta Lana u sušnoj 2003. godini. Folijarna prihrana doprinela je stabilnosti prinosa zrna sorte Laura.