Utjecaj folijarne prihrane ratarskih kultura na sadržaj mikroelemenata u zrnu

Moderna poljoprivreda visoke prinose bazira kako na suvremenim sortama, tako i na agrotehnici, gdje gnojidba zauzima ključno mjesto u ostvarivanju visine prinosa svih poljoprivrednih kultura. Osim kao čimbenik stabilnosti prinosa gnojidba kao agrotehnička mjera sve je više u slubi biofortifikacije, odnosno, povećanja kakvoće prinosa. Kombinirana NPK folijarna gnojiva, s dodatkom ostalih makro i mikro elemenata koriste se u poljoprivrednoj proizvodnji za razne kulture s različitim učinkom na povećanje koncentracije mikroelemenata u zrnu. Stoga je cilj ovog istraživanja bio utvrditi utjecaj folijarne prihrane gnojivom Mortonic na promjenu koncentracije mikroelemenata u zrnu ratarskih kultura (pšenica, kukuruz i soja) u Republici Hrvatskoj. Pokusi su postavljeni na tri različita lokaliteta u Osječko-baranjskoj županiji, na tri različite površine tvrtki: Novi Agrar d.o.o. PC Klisa-kukuruz hibrid PR34N43 ; PPK Valpovo PC Zelčin-pšenica sorta Matea i soja sorta Julijana. Pokus je postavljen u tri tretmana: kontrola (standardna gnojidba i prihrana u tlo), jedna prihrana Mortonicom folijarno (soja), dvije prihrane Mortonicom folijarno za kukuruz i pšenicu. Mortonic je kompleksno folijarno gnojivo, proizvođača iz Grčke, pogodno za primjenu u prihrani s omjerom hraniva NPK 19-9-27, te obogaćeno mikroelementima Fe, Zn, B, Mn, Cu. Nakon vegetacije utvrđena je koncentracija Cu, Mn, Fe i Zn u zrnu pri čemu je najveću prosječnu koncentraciju mikroelemenata imala soja (Cu 12, 47 mg/kg, Mn 22, 66 mg/kg, Fe 74, 84 mg/kg, Zn 47, 16 mg/kg) zatim pšenica (Cu 3, 57 mg/kg, Mn 38, 29 mg/kg, Fe 31, 68 mg/kg, Zn 19, 95 mg/kg), a najniže koncentracije zabilježene su kod kukuruza (Cu 1, 42 mg/kg, Mn 4, 26 mg/kg, Fe 18, 71 mg/kg, Zn 14, 05 mg/kg). Prihrana Mortonicom rezultirala je povećanjem svih navedenih mikroelemenata u zrnu kod istraživanih kultura. Utvrđen je statistički značajan utjecaj (P ≤ 0, 05) primjene Mortonica na povećanje sadržaja Fe, Zn, Mn i Cu posebice nakon prvog tretmana dok je drugi tretman utjecao statistički značajno na povećanje koncentracije mikroelemenata samo u zrnu kukuruza.