Search

Od početka čovjekova postojanja, postoji i potreba za plovidbom, kako bi se svladale prepreke koje predstavlja more. Pomorski promet možemo najkraće opisati kao prijevoz ljudi i dobara morem. Tržište linijskog pomorskog prometa pod utjecajem je brojnih vanjskih čimbenika poput financijske krize 2008 i pandemije Covid-19 na koje ne može utjecati. Zato se brodarska poduzeća trebaju kontinuirano razvijati i prilagođavati. Izbijanje pandemije Covid-19 predstavljalo je potpuno nove okolnosti za pomorski promet i globalne opskrbne lance. S obzirom na međusobnu povezanost brodarskih tržišta, kriza u pomorskom opskrbnom lancu ima i šire učinke poput kašnjenja u isporuci roba, zakrčenosti luka itd.. Pandemija je ukazala na sustavne pogreške u pomorskom prometu, ali i na njegov potencijal i potrebu za promjenama. Republika Hrvatska pomorska je zemlja, te je linijski pomorski promet važan za turizam , trgovinu i održivi razvoj otoka. Linijski pomorski putnički promet odvija se između otoka i obalnog dijela prema unaprijed utvrđenom rasporedu kao regulirana usluga. Najveći putnički brodar u Republici Hrvatskoj je Jadrolinija. Od velike važnosti za pomorski promet su pomorske luke čiji se gospodarski potencijal temelji na povoljnom geografskom položaju. Republika Hrvatska ima šest luka od međunarodnog gospodarskog interesa, to su luke: Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Ploče i Dubrovnik. Svjetska financijska kriza koja je započela u SAD-u 2007. godine dovela je do značajnog pada globalne aktivnosti. Pomorska industrija također je bila pogođena krizom, s obzirom da je potražnja za globalnom trgovinom pala, došlo je do pada potražnje i za prijevozom. Financijska kriza došla je i do Republike Hrvatske, te su u tom razdoblju rashodi pomorske industrije rasli brže nego prihodi. Nakon financijske krize sljedeća kriza koja je obuhvatila linijski pomorski promet bila je kriza izazvana pandemijom Covid-19, kada je pomorska industrija također zabilježila smanjen obujam poslovanja. Kako bi se ublažio negativan utjecaj pandemije kontinuirano su vršene prilagodbe u svim segmentima poslovanja Jadrolinije.

Kriza predstavlja nepredviđen i neželjen ciklus koji može biti uzrokovan zdravstvenom, političkom, financijskom prirodom. Kriza 2008. godine uzrokovana je kolapsom drugorazrednih hipotekarnih kredita, dok je kriza 2021. godine uzrokovana virusom COVID-19. Svijet se u oba slučaja našao u nezavidnom položaju. Gledajući unatrag, zajedničko je krizi 1929. i krizi 2008. godine da je vlast u oba slučaja znala što treba poduzeti, ali je to odbila. Stoga, gledajući financijske krize u prošlosti, uviđaju se određene sličnosti te se tako lakše dolazi do rješenja problema. Razlika se može uočiti u krizi 2021. godine koja je uzrokovana pandemijom, a koja je u kratkom vremenu poprimila globalan razmjer i paralizirala svijet, stoga je i sam pristup krizi drugačiji nego kod financijske krize 2008. godine. Zdravlje je stavljeno na prvo mjesto, što je uvelike utjecalo na poslovne rezultate. No bez obzira na sav trud, nemogućnost kretanja ljudi i robe, učinila je svoje. BDP je u Republici Hrvatskoj 2020. godine pao više nego 2008. godine, što daje predodžbu kakav je galopirajući utjecaj imala zdravstvena kriza. Stoga je državna intervencija na potrošačku košaricu bila krucijalna kako bi stanovništvo što manje osjetilo njezin intenzitet. Cilj je ovoga rada staviti u odnos financijsku krizu 2008. godine i zdravstvenu krizu 2021. godine s tendencijom uočavanja različitosti i sličnosti među krizama te kako različiti uzroci nameću različite načine na koje zemlje djeluju u suzbijanju posljedica.

Ovlast Suda EU-a da tumači primarno pravo bila je posebno u fokusu tijekom financijske krize, ali i nakon nje kada je u predmetima Pringle, Gauweiler i Weiss odlučivao o valjanosti instrumenata za oporavak Unije. Stoga je cilj ovoga rada analizirati odabrane odluke Suda EU-a (predmeti Pringle, Gauweiler i Weiss), počevši od prikaza društveno-političkog konteksta u kojemu su nastale. Nakon pravne analize prethodnih pitanja te argumentacije Suda EU-a u navedenim odlukama, rad će izložiti njihov utjecaj na razvoj javnofinancijskog prava Unije te će se pritom posebno osvrnuti na metode tumačenja kojima se Sud EU-a služio pri njihovu rješavanju. Navedeno se odražava i na strukturu rada. Nakon uvoda, drugi dio rada prikazuje specifičnosti primjene metoda tumačenja prava u praksi Suda EU-a. Sljedeći dio rada prikazat će društveno-politički kontekst koji je prethodio donošenju navedenih presuda. Četvrti dio rada sastoji se od analize triju odabranih presuda Suda EU-a, uz osvrt na metode tumačenja prava na kojima je Sud EU-a temeljio svoju argumentaciju. Peti dio rada istaknut će implikacije predmetne judikature Suda EU-a na pravni poredak Unije, a posljednji dio rada sadržava zaključna razmatranja., The Court of Justice of the European Union (CJEU) and its competence to interpret the EU’s primary law was particularly in focus during and after the financial crisis, when it decided on the validity of the Union’s recovery instruments in the Pringle, Gauweiler and Weiss cases. Therefore, this paper aims to analyse selected decisions of the CJEU (the Pringle, Gauweiler and Weiss cases), starting from the presentation of the socio-political context in which they were created. After the legal analysis of the CJEU’s argumentation in the selected decisions, the paper will present their impact on the development of the public finance law of the Union. Particular attention will be paid to the interpretative methods used by the CJEU. The aforementioned reflects in the structure of the paper. After the introduction, the second section comprises specific features of interpretation methods in the CJEU case law. The following section will focus on the socio-political context that preceded the selected CJEU decisions. The fourth section presents an analysis of the selected CJEU decisions and reviews the interpretation methods. The fifth section highlights the implications of the CJEU jurisprudence on the legal order of the Union, followed by concluding considerations.

Diplomski rad se bavi uzrocima i posljedicama svjetske gospodarske krize iz 2008. godine te najnovije nastale pod utjecajem virusa COVID-19 s posebnim osvrtom na RH. Slom na sekundarnom tržištu hipoteka u SAD-u bio je pokretač financijske krize 2008. godine. Kriza je ubrzo poprimila razmjere svjetske veličine te utjecala na gospodarstvo zemalja diljem svijeta. Moralni hazard i visoki postotak špekulacija u kombinaciji sa nedostatkom regulacija na tržištu drugorazrednih hipotekarnih kredita, doveli su do krize koja se iz SAD-a prelila na cijeli svijet. S obzirom da je većina zemalja u ostatku svijeta ovisna o američkom gospodarstvu, brzo je došlo i do europske dužničke krize a potom i do krize u Hrvatskoj. Hrvatsko gospodarstvo je prije pojave svjetske gospodarske krize imalo ekonomske probleme te je svjetska kriza dodatno produbila iste. Potpomognut lošom političkom strukturom BDP je bio u kontinuiranom padu od 2009. sve do 2015. godine. Gotovo sve gospodarske aktivnosti u cijelom svijetu su obustavljene pojavom dosad neviđene zdravstvene krize pojavom virusa COVID-19. U vrijeme pisanja rada, predmetna kriza je i dalje u tijeku, te stoga nije moguće sagledati i interpretirati cjelokupne posljedice, no na temelju dosadašnjih reakcija u zdravstvenom i gospodarskom sustavu analizira se početan učinak COVID-19 krize na poslovne subjekte diljem svijeta, s posebnim osvrtom na Republiku Hrvatsku. Kao što je svjetska ekonomska kriza 2008. za posljedicu imala povećanje stope nezaposlenosti u Hrvatskoj tako je slučaj i sa pandemijom uzrokovanom virusom COVID-19. No ipak, hrvatsko gospodarstvo je ovu krizu uzrokovanu COVID-19 virusom dočekalo puno spremnije nego je to slučaj sa ekonomskom krizom 2008. godine. Razina zaposlenosti i međunarodna razmjena bile su zadovoljavajuće, a tržište rada prije korona krize bilo je u mnogo povoljnijem položaju. Graduation thesis deals with the causes and consequences of the global economic crisis from 2008. and the latest ones created under the influence of the COVID-19 virus with special reference to the Republic of Croatia. The collapse of the US secondary mortgage market was the driving force behind the 2008. Financial crisis. The crisis soon took on world proportions and affected the economies of countries around the world. Moral hazard and a high percentage of speculation, combined with a lack of regulation in the secondary mortgage market, have led to a crisis spilling over from the US to the entire world. Considering that most countries in rest of the world depend on the American economy, the European debt crisis quickly followed like the crisis in Croatia. Before Global economic crisis, Croatia were dealing with economic problems, and this crisis had an additional impact on Croatian economy. GDP it was in continuous decline from 2009. until 2015. Almost all economic activities around the world have been cancelled by the onset of an unprecedented health crisis when COVID-19 virus appear. At the time of writing, the crisis in question is still ongoing, and therefore it is not possible to see and interpret the overall consequences, but based on previous reactions in the health and economic system, the initial impact of the Covid-19 crisis on business around the world will be highlighted. Global economic crisis of 2008 resulted in an increase of the unemployment rate in Croatia, same scenario happend with pandemic caused by the COVID-19 virus. The Croatian economy was much more prepared for this crisis caused by the virus COVID-19 than was the case with the economic crisis in 2008. The level of employment and international trade were satisfactorily and the work market before the corona crisis were in much better position.

Tema rada su vlasnički vrijednosni papiri europskih banaka i njihova stagnacija cijena koja je nastupila nakon globalne financijske krize 2008. godine. Globalna financijska kriza je uzrokovala mnoge poremećaje na tržištu. U svrhu spašavanja bankarskog sustava provedene su mjere za stabilnost financijskog sustava. Basell III odredbe su zahtjevale povećanje kapitalnih rezervi banaka zbog nastanka nesigurnosti likvidnosti za vrijeme krize. Bankarski se sustav nakon financijske krize morao prilagoditi na nove uvjete poslovanja i nove regulatorne odredbe u cilju vraćanja stabilnosti u bankarski sustav. Uzrok stagnacije vrijednosnih papira nakon financijske krize su zasigurno i nove regulatorne odredbe i pogoršanje performansi u bankarskom poslovanju. The topic of the paper is the equity securities of European banks and their stagnation of prices that occurred after the global financial crisis in 2008. The global financial crisis has caused many market disruptions. In order to save the banking system, measures were taken to stabilize the financial system. The Basell III provisions required an increase in banks capital reserves due to the emergence of liquidity uncertainties during the crisis. After the financial crisis, the banking system had to adapt to new business conditions and new regulatory provisions in order to restore stability to the banking system. The cause of the stagnation of securities after the financial crisis is certainly the new regulatory provisions and the deterioration of performance in banking.

The article is analyzing the current situation of the European asset management after the financial crisis 2007-09 and compares the difference to the dot com bubble in 2000-03. It compares European assets under management with the global situation as well as European macroeconomic indicators including gross domestic product and employment. The analysis is supported by the comparison of reactions of the financial market and gross domestic product to dot com bubble and financial crisis. Results of the analysis show that the industry has fully recovered from the financial crisis with the European assets under management well above pre-crisis peak. Equity funds are nowadays the most preferred type of mutual fund in the Eurozone followed by bond funds. That points to increased and renewed risk appetite of investors after the crisis. In the end is the article supported by other important aspects of European asset management as changing monetary policies of European Central Bank and Federal Reserve., U radu se analizira tekuća situacija europskog investicijskog fonda nakon financijske krize 2007-09 i uspoređuje s razlikama krize dionica internetskih poduzeća u 2000-03. Uspoređuje europski investicijski fond sa globalnom situacijom kao i sa europskim makroekonomskim pokazateljima, uključujući bruto domaći proizvod i zaposlenost. Analiza je potpomognuta usporedbom reakcija financijskog tržišta i bruto domaćeg proizvoda na krizu dionica internetskih poduzeća i financijsku krizu. Rezultati analize pokazuju da se industrija u potpunosti oporavila od financijske krize, sa stanjem europskog investicijskog fonda znatno iznad vrhunca prije krize. Dionički investicijski fondovi danas su najpoželjnija vrsta zajedničkog fonda u eurozoni, a slijede obveznički investicijski fondovi. To ukazuje na povećani i obnovljeni apetit investitora nakon krize. Na kraju je članak potpomognut drugim važnim aspektima imovine investicijskih fondova u Europi kao promjenom monetarne politike Europske središnje banke i Federalnih rezervi.

Krajem 2008. godine financijska kriza proširila se svijetom i poremetila razvoj ekonomije. Kriza je pokrenuta slomom tržišta drugorazrednih hipoteka u Sjedinjenim Američkim Državama. Zahvatila je i ostale zemlje u Europi među kojima su Austrija, Finska, Francuska, Njemačka, Irska, Italija, Nizozemska, Španjolska, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Financijska kriza prouzročila je nagli pad cijena nekretnina, nakon čega je bilo potrebno duže vremensko razdoblje da se cijene stabiliziraju i nastave rasti. Različite determinante utječu na formiranje cijena nekretnina, a u ovom istraživanju obuhvaćeni su BDP per capita, kamatna stopa i inflacija. Nastupom financijske krize tempo gospodarskog rasta zemalja EU naglo usporava, odnosno smanjuje se BDP per capita i posljedično cijene nekretnina. Kad su kamatne stope niske dolazi do sve većeg zaduživanja, cijene nekretnina rastu, a to može prouzročiti nastanak novog mjehura. Opći porast cijena također može utjecati na cijene nekretnina odnosno cijene će se povećati za danu stopu inflacije. In the and of 2008 financial crisis expand the world and shaken the economy. The crisis was triggered by a breakdown of the subprime mortgage market in the United States. It has also affected other countires in Europe, including Austria, Finland, France, Germany, Ireland, Italy, Netherlands, Spain, Sweden and United Kingdom. Financial crisis caused a sharp drop in property prices, after which it took a longer period of time for prices to stabilize and continue to rise. Different determinants affect pricing but this study included GDP per capita, interest rate and inflation. With the onset of the financial crisis, the pace of growth has slowed sharply, GDP has fallen and consequently real estate prices. As real estate prices continue to rise, interest rates are low and there is increasing borrowing, which can cause a new bubble to burst. The general increase in prices can also affect real estate prices, ie prices will increase for a given inflation rate.

Rad se bavi primjenom samoorganizirajućih mapa na analizu financijskih vremenskih nizova. Na početku rada dan je kratak teorijski pregled samoorganizirajućih mapa i načina primjene samoorganizirajućih mapa na analizu podataka kroz vrijeme. Potom su samoorganizirajuće mape korištene za vizualizaciju kretanja dionica u određenom vremenskom razdoblju. Pokazano je da se dionice iz sličnih sektora grupiraju zajedno, što može biti korisno prilikom izrade investicijskih planova. Pomicanjem vremenskog okvira za koji se iscrtava mapa omogućen je animirani prikaz kretanja dionica na mapi kroz vrijeme. Kako bi se istražila grupiranja koja nastaju u razdoblju financijske krize, napravljene su različite animacije. Korišten je veliki broj dionica, i naglasak je bio na financijskoj krizi 2008. godine. Određena grupiranja su vidljiva na nekim animacijama prije početka krize. Na kraju su navedene kratke smjernice za daljnji razvoj. The paper explores the use of self-organizing maps on financial time series analysis. At the beginning, a brief theoretical overview of self-organizing maps is given. Self-organizing maps were then used to visualize stock market data on a 2D plane. It has been shown that similar stocks are grouped together, which can be a useful tool for investment strategy development. By moving the time frame for which the map is drawn, it is possible to create an animated display of stock movements on the map trough time. In order to explore groupings that emerge during financial crisis, various animations were made. Stock market data from many companies was used, and the emphasis was on the 2008 financial crisis. In some animations, certain groupings are visible before the bankruptcy of Lehman Brothers. Finally, a brief guideline for further development is provided.

Financijska kriza predstavlja određeni događaj u kojem cijene imovine bilježe nagli pad vrijednosti, poduzeća i potrošači nisu u mogućnosti platiti svoje dugove, a financijske institucije imaju manjak likvidnosti. Financijska kriza iz 2008. se smatra jednim od najrazornijih kriza kroz povijest čovječanstva. Odgovornima za krizu se smatra brzi kreditni rast, male premije za rizik, velika likvidnost, rast cijena imovine i pretjerane cijene nekretnina tj. kriza nastaje pucanjem ''balona'' na tržištu nekretnina u SAD-u. Financijska kriza se u početku pojavila kao kriza na tržištu nekretnina SAD-u, no veoma brzo se razvija u financijsku krizu, zatim gospodarsku krizu i na samome kraju u društvenu i političku krizu svjetskih razmjera. Financijska kriza je ostvarila razorne negativne utjecaje diljem svijeta. Smanjenje BDP-a, rast stopi nezaposlenosti, pad cijena dionica, propadanja brojnih poduzeća itd. samo su neke od pojava na koje je financijska kriza utjecala. Putem završnog rada se analizirao utjecaj krize na zemlje Europske unije tj. na razinu BDP-a, rast BDP-a, rast javnog duga, rast stope nezaposlenosti, rast nenaplativih kredita, rashode za kamate i socijalne potrebe te kako su Europska unija i MMF nastojali odgovoriti na negativne efekte krize tj. nastojati ih smanjiti. Putem rada se također i analizirao utjecaj krize na Republiku Hrvatsku tj. na BDP, stopu nezaposlenosti, industrijsku proizvodnju, pad cijena dionica te utjecaj na udio uvoza i izvoza roba i usluga u BDP-u. The financial crisis is a particular event in which asset prices are plummeting, businesses and consumers are unable to pay their debts, and financial institutions have a lack of liquidity. The 2008 financial crisis is considered one of the most devastating crises throughout human history. Rapid credit growth, low risk premiums, high liquidity, rising property prices and exorbitant real estate prices are considered responsible for the crisis, ie the crisis is caused by the bursting of "bubbles" in the US real estate market. The financial crisis initially appeared as a crisis in the US real estate market, but very quickly it develops into a financial crisis, then an economic crisis and eventually into a social and political crisis on a global scale. The financial crisis has had devastating negative impacts around the world. Declining GDP, rising unemployment rates, falling stock prices, declining businesses, etc. are just a few of the phenomena affected by the financial crisis. The final paper analyzes the impact of the crisis on EU countries, ie on GDP levels, GDP growth, public debt growth, rising unemployment rates, rising non-performing loans, interest and social expenditures, and how the European Union and the IMF sought to respond to the negative effects of the crisis, ie seek to reduce them. The paper also analyzed the impact of the crisis on the Republic of Croatia, ie on GDP, unemployment rate, industrial production, falling stock prices and the impact on the share of imports and exports of goods and services in GDP.

The current financial crisis reaffirmed the relevance of social responsibility and ethics in financial products. Frauds, scandals, collective law suits by organizations for consumer protection, negative reputations as well as increasing anti-corporate activism have not circumvented the banking industry. In a situation of constant emphasis of social costs and operating damages, the banks are expected to embrace social responsibility more significantly, as well as to endure the sizeable burden of the economic crisis. According to the legitimacy theory, the voluntary adoption of the corporate social responsibility concept within the banking business may serve as a method of building up the reputational capital of the banks and regaining the trust of society in banking products, all segments where it is important that socially responsible actions are adequately reported and disclosed. Thanks to the 5/EU on non-financial reporting of large-sized and listed companies as well as public-interest entities, social responsibility reporting will soon become mandatory for the banking sector. By giving an insight into the scale of social responsibility reporting of selected Croatian banks, this paper will address responsibility reporting has increased during the financial crisis, as the legitimacy theory suggests. It will also give an answer how prepared are banks for the new regulatory requirements in the nonfinancial reporting area.

Ovaj rad istražuje uzroke i posljedice prve financijske krize 21. stoljeća s posebnim osvrtom na kompenzacije menadžera. Započela je 2007. godine u SAD-u, uzrokujući propast mnogih financijskih i nefinancijskih institucija, kao što je primjerice Lehman Brothers, a njene posljedice se osjećaju ne samo u SAD-u nego i, zahvaljujući globalizaciji, u ostatku svijeta. Kao jedan od glavnih razloga nastanka ovakve financijske krize navode se bankarski bonusi, odnosno izvršne kompenzacije, koje su poticale menadžere na ulaganje u poslove s visokim rizicima što je u konačnici rezultiralo financijskim krahom kakav se posljednji put dogodio 30-ih godina 20. stoljeća. Često se postavljaju pitanja učinkovitosti visokih nagrada, kao i pitanja etičnosti i morala u davanju tako velikih kompenzacija, odnosno nagrađivanja menadžera koji su prouzročili ovu krizu. Iako smanjenje plaća i bonusa neće promijeniti stanje u kakvom se svijet danas nalazi, potrebno je regulirati njihovu visinu kako se izvršni menadžeri, i to prvenstveno bankari, ne bi nepotrebno izlagali visokim rizicima, budući da su oni ti koji imaju značajnog utjecaja i na financijski i na poslovni sektor pa se njihovo neodgovorno ponašanje, uzrokovano prevelikim bonusima, danas odražava na cijeli svijet. Posljedice ove krize će se još dugo osjećati pa je potrebno poduzeti preventivne mjere kako bi se spriječilo njezino ponavljanje u budućnosti.

Otkad postoje svijet i novac, postoji i pojam financijska kriza koji se povećanjem korištenja internetske tehnologije, masovnih medija i društvenih mreža može čuti sve češće. Financijske krize u svijetu su se pojavljivale iz razloga koji su bili različitih karaktera kao što su ratovi, prirodne i nukelarne katastrofe, socijalni nemiri te nejednakosti u društvu. Današnje krize nisu samo uzrokovane prethodno nabrojanim razlozima, već se tu uključuje i utjecaj globalizacije, crpljenja resursa te neadekvatnih ekonomskih politika. 2008. godine je izbila velika globalna financijska kriza koja je najveću štetu napravila zemljama u razvoju te najzaduženijim zemljama. Jedna od zemalja koje su bile najviše pogođene je bila Grčka koja je dodatno pogoršala svoju ionako lošu financijsku „krvnu sliku“. Nakon 2008. godine je krenula akcija spašavanja Grčke od raznih europskih i svjetskih institucija koji su kroz brojne pakete financijske pomoći pokušavali pomoći Grčkoj da smanji svoje svoja dugovanja i proračunski deficit koji je Grčka stvorila svojim nerazumnim zaduživanjem. Osim proračunskog deficita, Grčka je svojom neodgovornom financijskom politikom svoj narod dovela do dosad neviđene stope nezaposlenosti,velikog pada inudstrijske prozvodnje te pada BDP-a. Iako su se od 2017. godine počele nazirati promjene te je država značajno smanjila svoj javni dug, Grčku u narednih desetak godina čeka težak i mukotrpan rad kako bi otklonila sve posljedice uzrokovane lošim financijskim politikama svojih bivših državnih lidera. Term „financial crisis“ exists as long as the world and money exist and with the growth of usage of web technology, mass media and social medias, that term became the part of everyday life. Financial crisis have been occuring for many different reasons such as wars, natural and nuclear disasters, social rebellions and social inequalities. Today's crisis are not caused only because of previously denominated reasons, but because of resource crushing and inadequate economic politics. In 2008. global financial crisis occured and the biggest damage it made was in the developing countries and in the most indebted countries. One of the countries which was hardly damaged was Greece which detoriated its economic situation which was anyway in terrible condition. After 2008., many european and world institutions started a rescue mission for Greece. They were trying to help the country to reduce its debt and budget deficit through the few rescue packets. Except the budget deficit, Greece with its irresponsible financial politics reached the biggest unemployment rate in its history, decline in industrial production and significant decrease of GDP. Although after 2017. some positive changes appeared and country reduced its public debt, Greece still has many things to eliminate all consequences caused by bad financial politics of its former country leaders.

Europska bankovna unija osmišljena je kao odgovor na svjetsku financijsku krizu, odnosno kao pokušaj da se vrati povjerenje u europski bankovni sustav koje je bilo narušeno zbog financijske krize koja je započela u SAD-u te se prelila na europski bankovni sustav. Bankovna unija zapravo je integracija financijskog sustava kojom se nastoji provoditi učinkovitiji nadzor i regulacija financijskih institucija europodručja, ali i sanacija banaka čije troškove ne će snositi porezni obveznici. Bankovna unija predstavlja sustav nadzora i sanacije banaka na razini Europske Unije koji djeluje na temelju jedinstvenih pravila koja se primjenjuju u cijeloj bankovnoj uniji, te se njome osigurava zajednička provedba navedenih pravila u europodručju. Bankovna se unija temelji na jedinstvenim pravilima te tri strukturna stupa: jedinstveni nadzorni mehanizam, jedinstveni sanacijski mehanizam te europski sustav osiguranja depozita. Cilj bankovne unije je učiniti cjelokupni bankovni sustav sigurnijim i otpornijim na krize, a ukoliko do krize ipak dođe, nastoji se učinkovito upravljanje istom kako bi se ublažile eventualne posljedice krize. Ideja je bankovne unije prekinuti vezu između država i banaka te spriječiti da porezni obveznici snose troškove propalih banaka, a financiranje sanacije banaka prebaciti na dioničare i vlasnike banaka. Cilj je ovog rada analizirati nastanak bankovne unije i prikazati njezinu ulogu u europskom bankovnom sustavu te učinke na realno gospodarstvo i cjelokupni bankovni sustav Europske unije. The European Banking Union is created as response to the global financial crisis, or as an attempt to restore confidence in the European banking system that was damaged by the financial crisis that began in the US and which passed on the European banking system. In fact, the banking union is the integration of the financial system which seeks to implement more effective supervision and regulation of European financial institutions, as well as the bank recovery of which costs will not have affect on tax obligators in the country. The banking union is a system of supervision and bank recovery in EU which operates on the basis of single rules applied through the banking sector and ensures the common implementation of these rules in the European area. It is based on single rules and three structural pillars: a single supervisory mechanism, a single resolution mechanism and a european deposit insurance system. The goal of the banking union is to make banking system firm and more resilient to crises, and when it comes, it will be managed in order to moderate the possible consequences of the crisis. The concept of a banking union is to separate the bond between states and banks in order to prevent taxpayers from bearing the cost of failed banks, and leave costs of bank recovery to shareholders and bank owners. The aim of this paper is to analyze the establishment of the banking union and to demonstrate its role in the European banking system and its effects on the real economy and the overall banking system of the European Union.

Suvremenom gospodarskom krizom došlo je do teških poremećaja u gospodarstvu mnogih država. Globalnu financijsku krizu obilježio je pad gospodarstva, porast razine cijena, pad nezaposlenosti, smanjenje proizvodnje i sl. Mnoge države su navedenom krizom prikazale svoj slab ekonomski sustav kojemu je trebalo i po nekoliko godina da se oporavi. Naime, države poduzimaju brojne mjere kako bih gospodarstvo izvukla iz krize te kako bih država postigla izniman gospodarski rast, ostvarila ciljeve i interese svojih građana i podigla rast i razvoj na višu razinu. Republika Hrvatska je bila obilježena ekonomskom krizom koja je utjecala na domaće gospodarsko tržište sa jedne strane te sa druge strane na domaću ekonomsku politiku, ratna razaranja, gospodarska zaostajanja i dr. The modern economic crisis has had serious disruptions in the economy of many countries. The global financial crisis was marked by a decline in the economy, rising prices, falling unemployment, reducing production, and many. With many crises, many states showed their weak economic system, which took several years to recover. Namely, states are undertaking a number of measures to keep the economy out of the crisis and to achieve a state of exceptional economic growth, achieve the goals and interests of its citizens and raise growth and development to a higher level. The Republic of Croatia was characterized by an economic crisis affecting the domestic economic market on the one hand, and on the other hand domestic economic policy, war destruction, economic downturns and so on.

Na pad kreditnih ativnosti banaka različitih bankarskih sustava u post kriznom periodu izravno je utjecala pojava krize. Iz tog proizlazi i predmet istraživanja ovog diplomskog rada a to bi bio utjecaj globalne financijske krize na poslovanje banaka te na smanjenje njihove dobiti kao i pregled svih čimbenika koji su doveli do financijske krize i ove situacije. Nakon uvida u teorijski dio problematike, tj. identifikacije glavnih uzročnika krize i definiranja regulatornih okvira prikazana je i analiza aktivnosti banaka nakon globalne financijske krize.Analizom se pokazalo da je prereguliranost europskog bankovnog sustava umanjila kreditne aktivnosti bankovnog sektora te da kreditna aktivnost bankovnog sektora ovisi o realnim makroekonomskim pokazateljima. Nakon čega se potvrđuje i glavna hipoteza ovog diplomskog rada da banke u različitim poslovnim okruženjima i pravnim jurisdikcijama imaju različite performanse poslovnih aktivnosti nakon financijske krize. The fall in credit ratings of banks in different banking systems in the post-crisis period was directly influenced by the emergence of the crisis. From this comes the subject of research of this thesis, which would be the impact of the global financial crisis on the operations of banks and the reduction of their profits, as well as an overview of all the factors that led to the financial crisis and this situation. After an insight into the theoretical part of the problem, ie the identification of the main causes of the crisis and the definition of regulatory frameworks, an analysis of the activities of banks after the global financial crisis is presented. The analysis shows that the overregulation of the European banking system has diminished the lending activities of the banking sector and that the lending activity of the banking sector depends on realistic macroeconomic indicators. After that, the main hypothesis of this thesis is confirmed that banks in different business environments and legal jurisdictions have different performance of business activities after the financial crisis.

Prisutnost proračunskih deficita posljedica je nedostatne visine prikupljenih prihoda kojim bi se pokrili ukupni izdatci u tekućoj godini. Država taj manjak pokušava namiriti koristeći se zaduživanjem. Zaduživati se može unutar države ili putem inozemnih izvora financiranja. Sve veće zaduživanje dovodi do gomilanja duga pa se bilježi konstantan rast ukupnog duga opće države. Korištenjem fiskalnih politika, država pokušava uravnotežiti javne prihode i rashode s ciljem smanjenja proračunskog deficita i javnog duga. Analizom proračunskog deficita i javnog duga u promatranom razdoblju (2008.-2017.), može se zaključiti kako je svjetska financijska kriza, koja je započela 2008. godine, uvelike utjecala na gospodarsko stanje Hrvatske, ali u zemalja članica EU. Dok su se europske zemlje relativno brzo oporavile od šoka, recesija u Hrvatskoj je bila puno dublja i dugotrajnija. Njezin oporavak započeo je 2014. godine izlaskom iz krize, te je 2017. zabilježen suficit u saldu opće države, dok se javni dug neznatno smanjio 2016. godine te opet narastao u 2017. godini. The presence of budget deficits is a consequence of the insufficient amount of revenue collected to cover total expenditure in the current year. The state government is trying to make up for this deficit by borrowing. Borrowing can be done internally or through foreign sources of financing. Increasing borrowing leads to a build-up of debt and a steady increase in general government debt. By using fiscal policies, the government tries to balance public revenues and expenditures with the aim of reducing the budget deficit and public debt. An analysis of the budget deficit and public debt over the review period of time (2008-2017), shows that the global financial crisis, which began in 2008, had a major impact on the economic situation of Croatia, but in the Member States of the EU as well. While European countries recovered relatively quickly from shock, the recession in Croatia was much deeper and longer lasting. Its recovery began in 2014 with the exit of the crisis and achieved a surplus in the general government balance in 2017, while public debt declined slightly in 2016 and increased again in 2017.

Rad se bavi analizom kretanja inozemnih izravnih investicija u zemljama srednje i jugoistočne Europe. U radu se definiraju inozemne izravne investicije (eng. Foreign direct investments – FDI), vrste FDI (Greenfield ulaganja i Brownfield ulaganja te spajanja i preuzimanja). U radu je objašnjen utjecaj financijske krize na inozemne izravne investicije, posebno u zemljama srednje i jugoistočne Europe, prilikom čega su zasebno analizirana kretanja inozemnih izravnih investicija u srednjoj Europi, sa posebnim osvrtom na FDI u Republici Hrvatskoj te na FDI u Mađarskoj. Zadnjii dio rada bavi se analizom kretanja FDI u jugoistočnoj Europi, s posebnim prikazom FDI Bugarske. This text discusses the analysis of the movement of foreign direct investment in the countries of Central and Southeastern Europe. Foreign direct investments (FDI), FDI types (Greenfield Investments and Brownfield Investments, Mergers and Acquisitions) are defined in this paper. This text will explain the impact of the financial crisis on foreign direct investment, particularly in the countries of Central and South-Eastern Europe, whereby foreign direct investment flows in Central Europe will be separately analyzed, with particular reference to FDI in the Republic of Croatia and FDI in Hungary. The last part of the text deals with the analysis of FDI trends in South-East Europe, with a special presentation of FDI of Bulgaria.

Koncem 2008. financijska kriza proširila se svijetom i uzdrmala ekonomiju. Kriza je pokrenuta slomom tržišta drugorazrednih hipoteka u Sjedinjenim Američkim Državama. Među zemljama pogođenim krizom našao se i Island. Bila je to zemlja koja je kroz povijest, gledajući stanje gospodarstva, imala siromašniji životni standard te ovisila o uvozu. Na početku 90-ih godina prošlog stoljeća gospodarski plan se značajno promijenio, točnije uveden je slobodno fluktuirajući tečaj islandske krune. Nakon siromaštva u državi, Island je postao bankarsko i financijsko središte koje ima visoku kvalitetu života. Kako je na međunarodnom financijskom tržištu došlo do kreditnog sloma banaka bilo ih je neophodno sanirati i stvoriti novi sektor bankarstva. MMF odobrio je paket pomoći ali osim toga bila je potrebna pomoć i ostalih država. Uvedene su i jače kapitalne kontrole radi osiguranja sredstava rezidenata. Valuta se stabilizirala, a dug je MMF-u vraćen u zadanom roku. Island se oporavio, a za manje od deset godina postao je jedan od središta bankarstva u Europi. In the and of 2008 financial crisis expand the world and shaken the economy. The crisis was triggered by a breakdown of the subprime mortgage market in the United States. Among the crisis affected countries was Iceland. It was a country that has been through history, looking at the state of the economy, had a poorer living standard dependent on imports. At the beginning oft he 90s od the last century the economic plan has changed significantly, the free floating course of the Icelandic krona was introduced. After poverty in the state, Iceland became a banking and financial center which has a high quality of life. As there has been a credit crunch on the international financial market there was a need to repair and create a new banking sector. The IMF approved financial package but in addition, they needed assistance from other countries. They introduced stronger capital controls to ensure the funding of residents. Currency stabilized and the debt to the IMF is back on schedule. The country has recovered and for less than ten years it has become one oft he banking centers in Europe.

U ovome radu prezentirani su radovi na temu financijskog prelijevanja između velikih razvijenih svjetskih kapitalnih tržišta te isto tako i radovi u kojima se ispituje utjecaj spomenutoga prelijevanja na tržišta u razvoju kao što je i hrvatsko. Predmet ovoga istraživanja predstavlja utvrđivanje kratkoročnih utjecaja američkih S&P500 i DJI tržišnih indeksa i europskih DAX i FTSE100 indeksa na hrvatski indeks tržišta kapitala, CROBEX. Empirijski dio rada prikazuje rezultate vektorskih autoregresijskih modela (VAR modela) koji temeljeni na dnevnim podacima ocjenjuju međuodnose i utjecaj američkih indeksa S&P500 i DJI te europskih indeksa DAX i FTSE100 na hrvatski CROBEX indeks. Istraživanje obuhvaća dnevne podatke o zaključnim vrijednostima indeksa u poslijekriznom razdoblju od 1.1.2012. do 31.12.2016., kako bi se utvrdilo jesu li obrasci međuovisnosti kretanja indeksa zabilježeni u znanstvenim radovima prije krize (Vizek i Dadić 2006; Erjavec i Cota 2007; Sajter i Ćorić 2009) zadržali svoje karakteristike. Rezultati su pokazali postojanje značajnog utjecaj kretanja američkih S&P500 i DJI indeksa na kretanje CROBEX indeksa. Utjecaji europskih kapitalnih tržišta nisu pokazali dovoljno značajne utjecaje na hrvatsko kapitalno tržište. Ako usporedimo rezultate ovoga istraživanja i zaključke ranijih istraživanja možemo zaključiti da se ponašanje investitora na hrvatskom tržištu kapitala nije značajno promijenilo u odnosu na razdoblje prije krize te da je utjecaj informacija s američkog tržišta još uvijek vrlo snažan. This study presents papers on financial spillover between major developed world capital markets and papers in which is presented the impact of the above mentioned spillover on the emerging markets, such as the Croatian one. The subject of this study is to determine the shortterm effects of the US S&P500 and DJI market indices and the European DAX and FTSE100 indices on the Croatian capital market index, CROBEX. The empirical part of the paper shows the results of vector autoregression models (VAR models) based on daily data estimating the interrelationships and effects of US indices S&P500 and DJI, and the European indices DAX and FTSE100 on the Croatian CROBEX index. The study includes daily data on closing values of the index in the post-crisis period from 1.1.2012. to 31.12.2016, in order to determine if the patterns of interdependence of index movement were recorded in scientific papers prior to the crisis (Vizek and Dadić 2006, Erjavec and Cota 2007, Sajter and Ćorić 2009) retained their characteristics. The results showed that there was a significant impact of the S&P500 index on the movement of the CROBEX index, and that the influence of the DJI index on the movement of the CROBEX index was also significant. The effects of the European capital markets have not shown significant impact on the Croatian capital market. Comparing the results of this study and the conclusions of earlier research we can conclude that the behavior of investors on the Croatian capital market has not changed significantly in comparison to the pre-crisis period and that the impact of information from the US market is still very strong.

U ovom radu se pokazao utjecaj deregulacije na financijsku krizu 2008.godine i pokušao se objasniti njezin utjecaj na ostale uzroke financijske krize. MeĎu ostalim uzrocima ubrajamo subprime hipotekarne kredite, sekuritizaciju, agencije za kreditni rejting, monetarnu politiku i promicanje politike tržišta nekretnina. Deregulacija je putem regulativnih aktova djelovala na opuštanje standarda u financijskom sustavu i okretanju komercijalnih banaka prema investicijskom bankarstvu. Moralni hazard, nesavršene informacije i kreditni rizik su rasli kako je sve više deregulativnih zakona izglasano. Pokušala se literaturom poduprijeti teza da je deregulacija utjecala na nastanak financijske krize. Regulacija budućnosti treba biti proaktivna prema rješavanju problema financijskog sustava i institucija. In this paper the goal is to point at impact of deregulation on financial crisis of 2008 through several other causes of financial crisis. The several other causes are subprime mortage loans, securitization, credit rating agencies, monetary policy and house initiative policy. Deregulation has caused lower standard of credit lending with help of several deregulation acts and it promoted consolidation of commercial and investment banks. Moral hazard, imperfect informations and credit risk were higher than ever as more and more deregulation legislative has been voted up. The goal was, with a help of variety of economic literature, to test hypothesis that deregulation caused financial crisis. Regulation of the future should be effective and proactive in solving the existing problems of financial sector and preventing new problems to occur.

Cilj istraživanja ovog diplomskog rada bio je ispitati utjecaj ekonomskih i demografskih determinanti na štednju kroz grupu 13 odabranih zemalja, članica EU, u razdoblju 2000. – 2016. godine. Istraživanje se provelo primjenom panel analize, a pregledom empirijskih istraživanja odabrane su varijable čiji se utjecaj na štednju ispituje i to: dohodak, inflacija, kamatna stopa, nezaposlenost, o hranitelju obitelji ovisne skupine i stupanj urbanizacije. Istraživanje se baziralo na korigiranom procjenitelju fiksnog efekta, a dobiveni rezultati su u skladu sa teorijskim pretpostavkama utjecaja varijabli na štednju. Pored navedenog osnovnog modela, razmatrao se utjecaj financijske krize za koju je potvrđen negativan utjecaj na štednju stanovništva u promatranoj grupi zemalja. The aim of this master thesis was to examine the impact of economic and demographic determinants on savings through a group of 13 selected countries, an EU member, in the period 2000 - 2016. The research was carried out using a panel analysis, and by examining empirical research, variables were selected whose impact on savings is examined: income, inflation, interest rate, unemployment, family-dependent groups and urbanization degree. The research was based on a corrected estimator of fixed effect, and the obtained results are in accordance with the theoretical assumptions of the influences of variables on savings. In addition to the above-mentioned basic model, the impact of the financial crisis was considered. The crisis was confirmed to have a negative impact on population savings in the observed group of countries.

Predmet istraživanja u ovom diplomskom radu je korporacijska društvena odgovornost u vrijeme financijske krize. Financijska kriza koja je započela krajem 2007. godine u Sjedinjenim Američkim Državama, pretočila se u 2008. i 2009. godini u gospodarsku krizu svjetskog razmjera. Posljedice krize su bile tipični gospodarski problemi, kao što je porast nezaposlenosti, pad BDP-a, pad industrijske proizvodnje, pad povjerenja u financijski sustav i dr. U takvoj situaciji aktualizira se pitanje korporacijske društvene odgovornosti. U radu se uz analiziranje financijske krize i korporacijske društvene odgovornosti s teorijskog aspekta nastoji dati uvid u probleme s kojima su poduzeća suočena u vrijeme financijske krize i izazove koje pred njih postavlja korporacijska društvenu odgovornost u vrijeme financijske krize. Pri tome se analiza proširuje na korporacijsku društvenu odgovornost u europskim zemljama te daju primjeri dobre prakse korporacijske društvene odgovornosti.

U moderno doba globalizacije, više nego ikad, poduzeća moraju biti spremna na stalne promjene, odnosno uspone i padove na svjetskim tržištima. Čak i najveća te najprofitabilnija multinacionalna poduzeća moraju stalno nadograđivati svoje poslovanje s ciljem očuvanja konkurentske prednosti i tržišnog udjela. Vrlo se često dogodi da vodeći menadžment uspješnih poduzeća, poljuljan dobrim poslovnim rezultatima, prestaje voditi računa o konkurenciji te o okruženju u kojem se poduzeće nalazi. Njihova nespremnost na promjene u poslovanju, na restrukturiranje segmenata poslovanja te općenito ustajali način rada, nerijetko imaju pogubne posljedice za poduzeće. Restrukturiranje poduzeća složen je i dugotrajan proces koji može imati presudan utjecaj na daljnji razvoj organizacije te se provodi kao projekt koji mora biti stručno vođen i planiran kako bi se ostvarili zadani ciljevi. Za konačan uspjeh osim dobrog projekta potreban je metodološki pripremljen i educiran menadžment te stručni tim za restrukturiranje. U kriznim situacijama mjere restrukturiranja trebaju dovesti do sanacije odnosno ozdravljenja poduzeća. Prije samog početka procesa restrukturiranja treba identificirati uzroke koji su doveli do financijske krize kako bi se mogle odabrati adekvatne mjere za njihovo uklanjanje.

S obzirom na i dalje izraženu bankocentričnost hrvatskog financijskog sustava, za razmatranje pojave i učinka svjetske financijske krize na hrvatsko gospodarstvo, korisno je sagledati ulogu financijskih ciklusa. U odnosu na klasične pokazatelje konjunkture gospodarstva kao što su kretanje BDP-a i druge makroekonomske varijable, financijske cikluse karakteriziraju kretanja relativnog intenziteta kreditne aktivnosti banaka odnosno razlika omjera kredita i BDP-a i njegovog dugoročnog trenda. Razmatrajući kreditni jaz zaduženosti izračunat na temelju standardiziranog omjera razvidno je da je od sredine 2006. godine pokazatelj omjera kredita i BDP-a rastao brže od dugoročnog trenda rasta kreditne zaduženosti, a da su se prve naznake usporavanja rasta uočile tek u trećem tromjesečju 2010. godine. Faze poslovnog i financijskog ciklusa općenito se ne moraju nužno podudarati te se u razdoblju posljednje financijske krize primjećuje vremenski pomak kretanja financijskog ciklusa u odnosu na poslovni ciklus kod kojeg su se prvi negativni tromjesečni rezultati kretanja BDP-a za hrvatsko gospodarstvo uočili krajem 2008. godine i nadalje su se ozbiljno odrazili kroz pad BDP-a u godinama nakon toga. Za analizu kretanja financijskih ciklusa i kreditne ekspanzije korišten je HP filter kao statistička metoda, dok se u analizi dnevnih tiskanih medija na nacionalnoj razini koristila metodologija analize sadržaja. Evidentno je da se medijska percepcija banaka i njihovih kreditnih aktivnosti ipak više povezuje s kretanjem klasičnih pokazatelja konjunkture kao što je BDP te se lako uočava da je negativna konotacija novinskih izvora o poslovanju banaka uznapredovala s naglašenim padom BDP-a u 2009. godini. Pojačano kreditiranje od strane banaka nastavilo se i tijekom godina krize unatoč sve naglašenijim negativnim novinskim napisima. S aspekta sadržaja, u promatranom razdoblju nastupa svjetske financijske krize medijska percepcija banaka se mijenjala pri čemu su se negativni novinski napisi odnosili na klasične bankovne poslove, ali i na napise koji povećavaju reputacijski rizik za banke.

Važnost stabilnosti financijskog sustava najbolje je pokazala nedavna globalna financijska kriza. Slom financijskih tržišta i poremećaji u radu institucija ozbiljno su zaprijetili financijskim sustavima širom svijeta i doveli u pitanje njihovu ulogu u posredovanju pri razmjeni viškova kapitala i njihova usmjeravanja prema deficitarnim subjektima. Mnoge financijske institucije našle su se na rubu propasti, a države širom svijeta pokrenule su ekspanzivne mjere i uložile golema sredstva u spašavanje svojih tržišta. Kako financijske i bankarske krize uvijek uzrokuju fiskalne presije, važnost nadogradnje financijskog sustava preventivnim mjerama koje će očuvati povjerenje javnosti u njegovu sigurnost i zaštititi gospodarstvo od velikih gubitaka u interesu je vlada širom svijeta. Cilj ovih mjera, koje se nazivaju sigurnosne mreže financijskog sustava, je stvoriti kontrolirane uvjete za slabije informirane sudionike tržišta i zaštititi ih od gubitka. Sustavi osiguranja depozita prepoznati su kao jedan od ključnih elemenata preventivnih sigurnosnih mreža financijskog sustava. Najvažniji cilj organiziranog sustava osiguranja depozita je zaštita sredstava tzv. malih štediša odnosno potrošača koji nisu u mogućnosti samostalno procijeniti rizik institucije u koju polažu svoje viškove sredstava. Cilj ovoga rada je obrazložiti ulogu organiziranog sustava osiguranja depozita s posebnim osvrtom na sustav u Republici Hrvatskoj., The importance of financial system stability is best demonstrated by the recent global financial crisis. The slump in the financial markets and institutional disturbances have threatened seriously the financial systems around the world and questioned their role in mediating the exchange of capital surplus and their targeting to deficit entities. Many financial institutions have found themselves on the verge of collapse, and countries around the world have launched expansionary measures and invested huge resources in rescuing their markets. As financial and banking crises always cause fiscal pressure, the importance of upgrading the financial system through preventive measures that will preserve public confidence in its security and protect the economy from major losses is surely in the interest of governments worldwide. The goal of these measures, referred to as the financial system security grids, is to create controlled conditions for less informed market participants and protect them from loss. Deposit insurance systems have been recognized as one of the key elements of the financial system preventive security grids. The most important goal of the organized deposit insurance system is to protect the assets of so-called “small savers” or consumers unable to independently assess the risk of the institution in which they relocate their surplus funds. The aim of this paper is to explain the role of an organized deposit insurance system with special attention to the system in the Republic of Croatia.

U ovom radu prikazano je osnivanje bankarske unije, odnosno integriranog financijskog okvira kao odgovor na gospodarske i financijske probleme. Cilj ovog diplomskog rada je analizirati proces nastanka bankarske unije te prikazati njenu ulogu u bankarskom sektoru zemalja članica Europske unije, kao i mogućnost Hrvatske da se uklopi u taj sustav. U radu je prikazana struktura bankarske unije koja se sastoji od tri glavna stupa te njihova zakonodavna uporišta. Također, prikazana je uloga EBA-e koja je uz ECB glavno tijelo bankarske unije, a ujedno i tijelo zaduženo za nadzor financijskih institucija. Nadalje, biti će prikazane prednosti i mane integracije hrvatskog bankarskog sustava u navedeni financijski mehanizam. U radu je obrađeno i pitanje ravnopravnosti banaka između onih država koje nisu članice europodručja i onih koje jesu, jer države koje su izvan europodručja ne mogu sudjelovati u odlukama upravnog vijeća ECB-a. Navedeno pitanje je obrađeno kako bi se što bolje mogla prikazati težina odluke o učlanjivanju Hrvatske u bankarsku uniju. Provedena je i statistička analiza koja uspoređuje koeficijent korekcije ukupne neto izloženosti Hrvatske sa ostalim zemljama bankarske unije kako bi se pokazalo u kojoj mjeri Hrvatska odstupa od europskog prosjeka. This paper presents the establishment of a banking union, as an integrated financial framework in response to economic and financial problems. The aim of this graduate thesis is to analyze the process of creating a banking union and to present its role in the EU banking sector, as well as Croatia's ability to integrate into this system. The paper presents the structure of the banking union which consists of three main pillars and their legal bases. Also the role of the EBA is presented which together with the ECB is the main body of the banking community and at the same time the body responsible for overseeing financial institutions. Furthermore, the advantages and disadvantages of integrating the Croatian banking system into the mentioned financial mechanism will be presented. The paper deals with the issue of equality between banks that are not members of the euro area and those that are, and it is because countries outside the European area can not participate in decisions of the ECB Governing Council. The above question was dealt with in order to better illustrate the weight of the decision to join Croatia in the banking union. A statistical analysis was also compiled and it compares the correction coefficient of Croatia's total net exposure with other countries of the banking community to show how much Croatia deviates from the European average.

Hrvatsko gospodarstvo od 1994. do 2008. godine je imalo visoke stope ekonomskog rasta. Usporedno sa cjelokupnim gospodarstvom rastao je i građevinski sektor koji je svoj uzlet doživio poslije 2000. pa sve do 2008. godine, kada se suočava sa financijskom krizom. Prijašnja iskustva pokazuju da su razdoblja krize u građevinskom sektoru obično dugotrajna i teška, što se i obistinilo na hrvatskom primjeru. Financijsku krizu zajedno s građevinskim sektorom prošla su i odabrana poduzeća: Konstruktor-inženjering d.d., Dalekovod d.d., Viadukt d.d., Tehnika d.d. i Osijek-Koteks d.d.. Cilj ovog rada je analizirati utjecaj krize na građevinski sektor i odabrana poduzeća. Svrha ovog rada je potvrditi da je kretanje građevinskog sektora povezano uz kretanje čitavog hrvatskog gospodarstva. U ovom radu analiziran je utjecaj krize na odabrana poduzeća: Konstruktor-inženjering d.d., Dalekovod d.d., Viadukt d.d., Tehnika d.d. i Osijek-Koteks d.d., te ih usporediti s cjelokupnim građevinskim sektorom kroz odabrane pokazatelje: ukupni prihod, neto dobit, broj zaposlenih, neto izvoz, tekuća likvidnost, stupanj zaduženosti (pri tome mora se napomenuti da podaci Viadukt d.d.-a nisu dostupni za 2016. godinu). Rezultat ovog rada je usporedni prikaz utjecaja krize na građevinski sektor i odabrana poduzeća po izabranim pokazateljima i potvrda da je građevinski sektor ciklička djelatnost. Croatian economy from 1994. to 2008. had high rates of economic growth. In a line with whole economy growth, construction industry followed this growth with its strong ascent in the period between the year 2000 and the year 2008 after which it is faced with economic crisis. Previous experiences show that economic crisis periods in construction industry usually have long term and strong negative financial effects what was the case in Croatia as well. Construction industry went throw financial crisis along with chosen companies: Konstruktor inženjering plc., Dalekovod plc., Viadukt plc., Tehnika plc. and Osijek-Koteks plc. The aim of this paper is to analyze the impact of the crisis on the construction sector and the selected companies, the purpose of this paper is to confirm that the construction sector is linked to the movement of the entire Croatian economy. This paper analyzes the influence of crisis on following companies: Konstruktor-inţenjering plc., Dalekovod plc., Viadukt plc., Tehnika plc. and Osijek-Koteks plc. in order to compare them with construction industry in general by using chosen financial indicators like total revenue, net income, number of employees, net export, current liquidity ratio and debt ratio (data for Viadukt plc. for the year 2016 is not available). The outcome of this paper is comparative view on the influence of crisis on construction industry in general and chosen sample of companies in particularby using chosen financial indicators and in addition final confirmation that construction industry is strongly influenced by economic cycles.

Posljednjih nekoliko godina financijski sustav se značajno proširio a nadzorni okvir se smanjio što je dovelo do povećanja rizika te u konačnici velike financijske krize koja je prouzročila velike troškove. Kao odgovor na krizu donesena je odluka o provođenju reforme financijskog sektora. Reformom se uspostavlja regulatorni i nadzorni okvir, poboljšava rad financijskih tržišta, ovlašćuje se nadzorna tijela da nadziru tržišta te tako spriječe potencijalne rizike i osiguraju stabilnost financijskog tržišta. Uvode se pravila za poravnanje ugovora o OTC izvedenicama, obveze izvještavanja te zahtjeve za sudjelovanje na tržištu. Cilj reforme je ukloniti nedostatke koji prijete financijskom tržištu, smanjiti rizik poslovanja i vratiti povjerenje u financijski sustav. Over the last few years, the financial system has significantly expanded and the surveillance framework has decreased, leading to increased risk and on the end a major financial crisis that has caused high costs. As response to the crisis, a decision was made to implement the financial sector reform. The reform establishes a regulatory and supervisory framework, improves the functioning of financial markets, empowers supervisors to monitor markets, there by preventing potential risks and ensuring the stability of the financial market. The rules will be inaugurated for settling OTC derivative contracts, reporting obligations and market participation requirements are introduced. The goal of the reform is to remove the shortcomings that threaten the financial market, reduce business risk and restore confidence in the financial system.