Search

U ovom radu ispitivano je dezinfekcijsko djelovanje srebra, nanesenog na nosač, na određene vrste baktrerija indikatora fekalnog zagađenja (ukupne koliformne bakterije, E. coli, bakterija iz roda Enterococcus, C. perfringens, P. aeruginosa, te bakterije koje rastu pri tempreaturama od 22 °C i 37°C). Ispitivanje se provodilo u laboratorijskim uvjetima i dvije cisterne na području Istre. Usporedbom rezultata željelo se utvrditi u kojem slučaju je dezinfekcijsko djelovanje srebra bolje, odnosno, kolika je učinkovitost dezinfekcijskog djelovanja srebra u realnim uvjetima, u odnosu na kontrolirane (laboratorijske) uvjete. U oba slučaja, dezinfekcijsko djelovanje srebra pokazalo se kao učinkovita metoda dezinfekcije vode na većinu ispitivanih mikroorganizama, ali u realnim uvjetima primjećene su smetnje koje su utjecale na konačan rezultat učinkovitosti dezinfekcijskog djelovanja srebra. Osim mikrobioloških parametara, mjerila se i koncentracija srebra u vodi nakon postavljanja nosača, a rezultati tog ispitivanja pokazali su kako je koncetracija srebra u vodi bila ispod maksimalno dopustive kocentracije propisane za vodu za piće, prema važećim zakonskim propisima., In this study the disinfection property of silver – coated vessel were tested on indicator bacteria of fecal pollution (total coliform bacteria, E. coli, bacteria from the genus Enterococcus, C. perfringens, P. aeruginosa, and total heterotrophic bacteria that are cultivated at temperatures of 22 °C and 37 °C). The study was coducted in laboratory conditions and two cisterns in Istria. Comparing the results the goal was to determine if the disinfection property of silver was more efficient in real conditions on two cisterns or in controlled (laboratory) conditions. In both cases, the disinfection property of silver has shown to be an effective method of disinfection of water on most tested bacteria, but the test coducted in real conditions showed interferences that affected the final results. Beside of microbiological tests, the concetracion of silver in cistern water after installing the silver – coated vessel was also measured, and it showed that concetracion of silver in that water was well below the maximum allowable concetrations of silver in drinking water, issued by current regulations.

U ovom radu opisano je istraživanje provedeno tijekom osam tjedana u rujnu i listopadu 2019. godine. Područje istraživanja obuhvatilo je pet postaja na potoku Vranča te tri bunara okolnih kućanstava u selu Gornji Fodrovec (Koprivničko-križevačka županija), smještenih na udaljenosti od ca. 50 – 170 m od potoka Vranča. Kroz deset terenskih izlazaka provedena su mjerenja fizikalnokemijskih parametara za vodu na svih osam postaja, a dva puta mjesečno uzeti su uzorci makrozoobentosa s početne (referentne) i krajnje postaje na potoku za biološku analizu. Naknadno su uzeti i uzorci bunarske vode za mikrobiološku analizu. Rezultati mjerenja potvrdili su dobru kakvoću vode na referentnoj postaji te zagađenje, odnosno visoko opterećenje vode potoka organskim tvarima nizvodno od referentne postaje, odnosno u području utjecaja naselja i poljoprivrednih djelatnosti. Bunarska voda prema rezultatima također pokazuje opterećenje nutrijentima, na što ukazuju povišene koncentracije nitrata i ortofosfata. Zastupljenost pojedinih taksonomskih skupina makrozoobentosa na potoku ukazuje na dobru kakvoću vode na referentnoj postaji (npr. prisutnost vrste roda Gammarus sp. i predstavnika Plecoptera, koji se smatraju indikatorima čistih tekućica), dok dominacija jedinki Oligochaeta i Chironomidae (indikatora za vode opterećene organskim tvarima), potvrđuju zagađenost potoka nizvodno u području naseljenog poljoprivrednog mjesta. Dodatnom mikrobiološkom analizom bunarske vode utvrđena je prisutnost koliformnih bakterija kao glavnih indikatora bakterijskog zagađenja vode. Utvrđena je i prisutnost ukupnih koliforma, enterokoka te bakterija vrste Escherichia coli i roda Pseudomonas. Bunarska voda prema rezultatima mikrobiološke analize nije za piće. The research described in this thesis was carried out over eight weeks during September and October 2019. The research area included five sampling sites along Vranča stream and the three surrounding households' draw-wells in Gornji Fodrovec village (belonging to Koprivnica-Križevci county), positioned at the distance of approximately 50-170 m from the Vranča stream. During the ten field occasions, water physico-chemical parameters at the eight sampling sites were measured, whereas the macrozoobenthos samples were taken at the first sampling site (a reference point) and at the last sampling site at the beginning and at the end of each month for the biological analysis. Additionally, the draw-well water samples were taken for microbiological analysis. The results showed good water quality at the reference site, but a considerably high load of organic matter at the downstream sites, which were influenced by the human settlement and the agricultural activities. According to the results, a high nutrient levels were present in the draw-well water samples, as shown by the elevated concentrations of nitrates and orthophosphates. The presence of specific stream macroinvertebrate taxa indicated a good water quality at the reference site (e.g., the presence of Gammarus sp. and the representatives of Plecoptera, considered as the indicators of a high stream water quality), while the dominance of Oligochaeta and Chironomidae specimens (i.e., indicators of high load organic matter in streams) confirmed the water pollution at the downstream sites, within the inhabited agricultural areas. The additional microbiological analysis of the draw-well water confirmed the presence of the coliform bacteria, being the main indicators of bacterial water contamination. The results confirmed the presence of the total coliforms, enterococci, Escherichia coli and Pseudomonas specimens. According to the results, the draw-well water was not proved suitable for drinking.

Ispuštanje kanalizacije u more značajno utječe na kvalitetu voda u širem priobalnom pojasu. Otpadne vode, bogate su organskim i anorganskim tvarima i uzrokuju promjene u veličini, strukturi, proizvodnji i funkciji autotrofne i heterotrofne mikrobne zajednice. Neobrađene ili primarno obrađene otpadne vode, kakva je većina na našoj obali, obiluju visokim udjelima alohtonih bakterija među kojima prevladavaju patogeni. Unosom patogena u morsku okolinu, povećava se mogućnost širenja različitih infekcija i bolesti kod ljudi direktno kroz morsku vodu ili indirektno kroz prehrambeni lanac. U ovom radu analizirana je jednogodišnja sezonska dinamika fekalnog zagađenja i njen utjecaj na mikrobne zajednice vodenog stupca na području kanalizacijskog ispusta grada Rovinja. Za određivanje zagađenosti mora korišteni su bakterijski indikatori fekalni koliformi i fekalni streptokoki. Oni su pokazali da je razina i distribucija fekalnog zagađenja jako različita u zimskom i u ljetnom razdoblju. Tijekom ljeta zbog stabilnog stratificiranog vodenog stupca onečišćenje ostaje potisnuto u pridnenom sloju, te se proteže do udaljenosti od 300 m od ispusta. U zimskom razdoblju vodeni stupac je vertikalno izmiješan te omogućuje širenje fekalnog zagađenja prema površini. Zimi je zagađenje koncentrirano na površini, a pri dnu je minimalno, te se proteže do udaljenosti od 150m od ispusta. Najveće razlike u distribuciji autohtone mikrobne zajednice utvrđene su između samog ispusta i 50 m udaljenosti i to za pikoeukariote i heteotrofne bakterije, dok su populacije Synechococcusa pokazale homogen raspored čitavim profilom. Maksimalna abundancija heterotrofnih bakterija izmjerena je kod samog ispusta. Udaljavanjem od ispusta njihova distribucija je slijedila ljetni površinski maksimum čitavim profilom (ukazujući na korištenje drugačijih izvora organske tvari). Brojnost i distribucija autohtone mikrobne zajednice pokazuje da je utjecaj otpadnih voda vidljiv samo na ispustu, te se bitno smanjuje povećanjem udaljenosti.

Priobalni morski sedimenti predstavljaju završno spremište za razna zagađivala koja mogu znatno utjecati na bentoske zajednice. Kroz resuspenziju ili biološku ugradnju, zagađivala se mogu vratiti u vodeni stupac ili ući u hranidbeni lanac te predstaviti rizik za ljudsko zdravlje. Analizom kvalitativnog i kvantitativnog sastava bentoskih organizama i bakterija kao indikatora izmjerena je razina fekalnog onečišćenja i njen utjecaj na morsko dno u blizini glavnog ispusta grada Rovinja. Preliminarni podaci ukazuju da je morsko dno u blizini ispusta jako onečišćeno te da opada s udaljenošću od ispusta. Utvrđeno je da se onečišćenje najviše širi u sjeverozapadnom smjeru zbog morskih struja i morfologije dna, dok na 50 m u smjeru sjeveroistoka zbog smanjenja dubine dolazi do zamjetne akumulacije i zadržavanja fekalnog materijala. Brojnost, raznolikost i distribucija mnogočetinaša, meiofaune, školjkaša i foraminifera također su pokazale da je utjecaj ispusta značajan. Blizu ispusta i u smjeru širenja onečišćenja prevladavaju oportunističke vrste. Udaljavanjem od izvora onečišćenja povećava se raznolikost vrsta. U sjeveroistočnom pravcu na udaljenostima većim od 50 m uočena je velika raznolikost svih navedenih organizama, što ukazuje na povoljne uvjete za njihov rast. Prirodni čimbenici kao što su tip sedimenta i organska tvar također su utjecali na distribuciju bentoskih zajednica. Postaje koje su imale veći udio krupnijeg sedimenta s manjim udjelom sitnozrnatih čestica silta i gline odlikovale su se raznolikošću organizama. Dosadašnji rezultati pokazuju da na sastav i strukturu bentoskih organizama utječu prirodni i antropogeni čimbenici. Očekujemo da će preostale analize upotpuniti i potvrditi navedene rezultate.

U svrhu eventualnog utjecaja kravljeg izmeta na procese eutrofikacije jezera provedeno je ispitivanje termofilnih bakterija u mulju akumulacije Ponikve na otoku Krku u periodu od rujna 2006. do rujna 2007. godine. Od istraživanih lokaliteta obuhvaćeni su: Mala Funtana, Vela Funtana i Brana. Uzorci mulja (sedimenta) uzimani su neposredno uz samu obalu, u vlaženoj zoni (15 uzoraka), te u dubini 30-40 cm (15 uzoraka). Na svakom lokalitetu sakupljano je mjesečno po 30 uzoraka u obalnom području u dužini od oko 60 m. Uz termofilne bakterije određivani su i standardni mikrobiološki pokazatelji fekalnog zagađenja: ukupne koliformne bakterije, fekalne koliformne bakterije i fekalni streptokoki u istim uzorcima mulja litorala rubnog područja akumulacije Ponikve.

Postoji veliki broj patogena koji mogu biti prisutni u pitkoj vodi, a predstavljaju rizik po ljudsko zdravlje. Zbog toga, rutinsko praćenje svih moguće prisutnih patogena bilo bi skupo, nepraktično, a zbog nedovoljno razvijenih specifičnih metoda za rutinsku identifikaciju i enumeraciju, gotovo i nemoguće. Iz tih razloga, za rutinski se monitoring mikrobiološke kvalitete pitke vode koriste indikatorske bakterije, koje se u vodi nalaze kada je prisutan i potencijalni patogen u fekalnom materijalu. Pri tome treba naglasiti da prisustvo indikatorskih bakterija ne znači ujedno i da voda sadrži patogene bakterije, već ukazuje na vjerojatnost prisustva patogena, jer indikatorske bakterije ukazuju na kontaminaciju vode fekalnim materijalom. Dugogodišnja praksa upotrebe ukupnih koliformnih i termotolerantnih (fekalnih) bakterija, kao indikatora fekalne kontaminacije, pokazala je niz nedostataka, te se ubrzo ukazala potreba primjene novih indikatorskih organizama. Istovremeni razvoj specifičnih metoda identifikacije i enumeracije omogućio je precizniju identifikaciju bakterija te se trenutno smatra da su najtočniji i najspecifičniji mikrobiološki indikatori kakvoće pitke vode Escherichia coli i enterokoki. Osim toga, sve više se preporučuju i drugi, alternativni, mikrobiološki indikatori (Pseudomonas aeruginosa, Clostridium perfringens, bakteriofagi). Ovaj rad iznijet će najvažnije probleme u primjeni koliformnih i termotolerantnih bakterija, te navesti razloge zbog kojih se prema regulativi EU određuju E. coli i enterokoki, kao specifičniji i bolji pokazatelji fekalnog zagađenja pitke vode. Također, u radu biti će iznesena i vlastita iskustva u uvođenju novih metoda određivanja mikrobiološke kakvoće pitke vode, te provođenju međulaboratorijske usporedbe (interkalibracije) primjene navedenih novih metoda.

Propblemi zagađenja okoliša što su rezultat antropogenog utjecaja sve se više i više ističu, u razvijenim zemljama, kao i u nerazvijenim zemljama.Antropogeni utjecaj grada Bihaća na bakterijsku populaciju u vodama rijeke Une istraživan je u odnosu na broj i vrstu bakterija koje ulaze u vodu iz gradskih otpadnih voda, i utjecaj fizikalnih i kemijskih karakteristika kvalitete vode. Istraživanje indikatora fekalnog zagađenja provedeno je u odnosu na temperaturu, protok vode i razinu vode u dva različita hidrološka i vremenska perioda (jesen-zima ; proljeće-ljeto).Indikatori fekalnog zagađenja mogu se naći kao normalna mikroflora gotovo isključivo ili pretežno u tvarima ljudskog fecesa, u tolikom broju da ih se može detektirati čak i u malim koncentracijama.Maksimalna koncentracija indikatorskih bakterija (fekalnih koliforma, streptokoka iz fekalnog izvora)mjerena je tijekom kišnog perioda i perioda otapanja snijega. Rezultati pokazuju da cjelokupni utjecaj na kvalitetu vode ne ukazuje na potencijalnu zdravstvenu opasnost za potrošače rekreativce na mjestima nizvodno na rijeci Uni, i također niti za veliki broj lokalnog stanovništva koji su ovisni o privatnim vodoopskrbnim sustavima, ali ukazuju na neophodnu potrebu za praćenjem tog ekosustava.

Analizom višegodišnjih rezultata istraživanja koncentracija fekalnih koliforma u školjkašima na širem Splitskom području utvrđeno je da su koncentracije fekalnih koliforma u najvećem broju uzoraka prelazile dozvoljene granične vrijednosti za školjkaše koji se koriste u konzumne svrhe.