Utjecaj otpadnih voda na bentoske zajednice - od mikro- do makroorganizama

Priobalni morski sedimenti predstavljaju završno spremište za razna zagađivala koja mogu znatno utjecati na bentoske zajednice. Kroz resuspenziju ili biološku ugradnju, zagađivala se mogu vratiti u vodeni stupac ili ući u hranidbeni lanac te predstaviti rizik za ljudsko zdravlje. Analizom kvalitativnog i kvantitativnog sastava bentoskih organizama i bakterija kao indikatora izmjerena je razina fekalnog onečišćenja i njen utjecaj na morsko dno u blizini glavnog ispusta grada Rovinja. Preliminarni podaci ukazuju da je morsko dno u blizini ispusta jako onečišćeno te da opada s udaljenošću od ispusta. Utvrđeno je da se onečišćenje najviše širi u sjeverozapadnom smjeru zbog morskih struja i morfologije dna, dok na 50 m u smjeru sjeveroistoka zbog smanjenja dubine dolazi do zamjetne akumulacije i zadržavanja fekalnog materijala. Brojnost, raznolikost i distribucija mnogočetinaša, meiofaune, školjkaša i foraminifera također su pokazale da je utjecaj ispusta značajan. Blizu ispusta i u smjeru širenja onečišćenja prevladavaju oportunističke vrste. Udaljavanjem od izvora onečišćenja povećava se raznolikost vrsta. U sjeveroistočnom pravcu na udaljenostima većim od 50 m uočena je velika raznolikost svih navedenih organizama, što ukazuje na povoljne uvjete za njihov rast. Prirodni čimbenici kao što su tip sedimenta i organska tvar također su utjecali na distribuciju bentoskih zajednica. Postaje koje su imale veći udio krupnijeg sedimenta s manjim udjelom sitnozrnatih čestica silta i gline odlikovale su se raznolikošću organizama. Dosadašnji rezultati pokazuju da na sastav i strukturu bentoskih organizama utječu prirodni i antropogeni čimbenici. Očekujemo da će preostale analize upotpuniti i potvrditi navedene rezultate.