Search

Lo scopo di questa tesi è quello di determinare quali sono le metafore concettuali con cibo come dominio sorgente riflesse nelle espressioni metaforiche italiane e di determinare le similitudini e differenze con quelle croate e inglesi. Nella parte teorica vengono spiegati i concetti di base della teoria della metafora concettuale e le cause e i tipi di variazione delle metafore concettuali. Inoltre, viene discusso l’uso dei corpora nella ricerca sulle metafore concettuali. Nella parte pratica vengono analizzate le espressioni metaforiche italiane contenenti i lessemi pane, latte, sale, olio, carne, miele, farina, insalata, minestra/ minestrone, pasta, pera, uovo che riflettono le metafore concettuali con cibo come dominio sorgente. Le espressioni metaforiche e le metafore concettuali che esse rispecchiano vengono in seguito paragonate con quelle croate e inglesi. Presupponendo che i corpora rispecchino l’uso quotidiano della lingua, sono stati usati il CORIS, l’HNK e il BNC per trarre gli esempi. L’analisi degli esempi tratti dai corpora elettronici ha mostrato che tutte e tre le lingue usano cibo per concettualizzare diversi concetti astratti con alcune variazioni. Per poter trarre delle conclusioni più esaurienti sulle similitudini e differenze di questo tipo di metafora concettuale nelle tre lingue, bisognerebbe controllare i risultati nei corpora più grandi e analizzare un numero più ampio di espressioni metaforiche contenenti cibo in tutte e tre le lingue. Cilj je ovoga diplomskog rada odrediti koje se konceptualne metafore s hranom kao izvornom domenom odražavaju u metaforičkim izrazima u talijanskom te odrediti njihove sličnosti i razlike s hrvatskim i engleskim. U teorijskom se dijelu objašnjavaju temeljni pojmovi teorije konceptualne metafore te uzroci i vrste varijacije konceptualnih metafora. Zatim se raspravlja o uporabi korpusa u istraživanju konceptualnih metafora. U praktičnom se dijelu analiziraju talijanski metaforički izrazi koji sadržavaju lekseme pane, latte, sale, olio, carne, miele, farina, insalata, minestra/ minestrone, pasta, pera, uovo koji odražavaju konceptualne metafore s hranom kao izvornom domenom. Pretpostavljajući da korpusi odražavaju svakodnevnu uporabu jezika, primjeri su ekstrahirani iz korpusa CORIS, HNK i BNC. Analiza primjera iz elektroničkih korpusa pokazala je da se uz neke varijacije hrana u sva tri jezika upotrebljava za konceptualizaciju različitih apstraktnih koncepata. Kako bi se došlo do iscrpnijih zaključaka o sličnostima i razlikama ove vrste konceptualnih metafora u trima jezicima, trebalo bi provjeriti rezultate u većima korpusima i analizirati veći broj metaforičkih izraza s hranom u svim trima jezicima.

Normative legal texts prescribe the manner of conduct – they impose obligations, permissions or prohibitions. As law has a great impact on reality, linguistic expressions of strong obligation and their use are a valuable topic. The goal of this research was to analyse how the use of two modals, i.e., morati and must, differs in the source and target texts of Slovene and EU legislation. To do so, a bidirectional bilingual corpus containing almost 600,000 words was compiled. The corpus consisted of the subcorpus of Slovene legislation in Slovene (source) and English (target), and the subcorpus of EU legislation in English and Slovene. The analysis has shown some differences in the use of the two modals: morati is more frequently used than must in both subcorpora; there is an important difference in the use of both modals between Slovene and EU legislation. Some shifts in the degree of strength of obligation were also found, however some proved to be successful translations nonetheless., Normativna pravna besedila predpisujejo ravnanje – zapovedujejo, dovoljujejo in prepovedujejo. Ker ima pravo velik vpliv na realnost, so jezikovni izrazi močne obligacije in njihova raba pomembna tema. Cilj raziskave je bil analizirati, kako se razlikuje raba dveh modalnih izrazov, in sicer morati in must, v izvornih in ciljnih besedilih slovenske in evropske zakonodaje. V ta namen je bil zgrajen dvojezični korpus, ki vsebuje skoraj 600.000 besed. Korpus je bil sestavljen iz podkorpusa slovenske zakonodaje v slovenščini (izvirni jezik) in angleščini (ciljni jezik) ter podkorpusa zakonodaje EU v angleščini in slovenščini. Analiza je pokazala razlike v rabi obeh modalnih glagolov: morati je v obeh podkorpusih rabljen pogosteje kot must; pomembna razlika v rabi obeh modalnih glagolov je tudi med slovensko zakonodajo in zakonodajo EU. Zasledili smo tudi nekaj sprememb v stopnji moči modalnega glagola, vendar je v nekaterih od teh primerov kljub temu šlo za uspešen prevod., Normativnim se tekstovima u pravu propisuju načini postupanja – utvrđuju se obaveze, dopuštenja ili zabrane. S obzirom na velik utjecaj prava na svakodnevni život, načini izražavanja jake obaveze tema su vrijedna istraživanja. Cilj je ovog rada istražiti kako se korištenje dvaju modalnih glagola, morati i must, razlikuje u izvornim i ciljnim tekstovima u slovenskim pravnim tekstovima i pravnim tekstovima Europske unije. Za potrebe istraživanja sastavljen je dvosmjerni dvojezični korpus od gotovo 600.000 riječi. Korpus se sastoji od potkorpusa slovenskih pravnih tekstova na slovenskom (izvornik) i engleskom (ciljni jezik) te potkorpusa europskih propisa na engleskom i slovenskom. Analiza je pokazala da postoje razlike u upotrebi dvaju modala: morati se koristi češće nego must u oba potkorpusa, a javljaju se i važne razlike u njihovoj upotrebi u slovenskim tekstovima i pravnim tekstovima Europske unije. U nekim su se slučajevima javile razlike u snazi obveze, što međutim nije uvijek ugrozilo uspješnost prijevoda.

Antropocentrična paradigma suvremene lingvistike ogleda se i u frazeologiji te se „čovjek u jeziku” na osobit način otkriva unutar izraza koji sadržavaju različite somatske koncepte. Kao dio temeljnog i najstarijeg leksičkog fonda, somatski frazemi talože i zrcale spregu tjelesnog i kognitivnog, fizičkog i metafizičkog. Budući da proces spoznaje počiva na otjelovljenom iskustvu, predmet istraživanja ovoga rada su frazemi koji sadrže sastavnice jezik i uho, organe osjeta i percepcije kojima se aktiviraju kognitivni procesi interpretacije stvarnosti, ali i ostvaruju temeljne funkcije jezika – komunikacija i socijalizacija. Govor i sluh komplementarne su i nerazdvojive te izrazito važne odrednice čovjekove biološke i društvene dimenzije. Analiza somatskih frazema u hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku provela se na razini motivacije, semantičko-konceptualne raščlambe, funkcionalne i formalne ekvivalencije, etimologije te frazeografske i leksikografske obrade. Teorijsko-metodološki okvir kontrastivne analize proširen je, u pojedinim fazama istraživanja, kulturološkim i kognitivnolingvističkim postavkama obrade frazeološke građe koja je ekscerpirana iz općih i frazeoloških jednojezičnih i dvojezičnih rječnika te relevantnih mrežnih baza podataka. Navedenim pristupom analizi frazeološke građe utvrđeno je kako kulturni modeli predstavljaju temeljni izvor motivacije somatskih frazema koji sadrže sastavnice jezik i uho trojezičnoga frazeološkog fonda. Riječ je o konvencionalnim znanjima koja se povezuju s jezikom i uhom, a koja su proširena drugim kulturnim modelima te u pojedinim primjerima razrađena stilskim figurama i kognitivnim mehanizmima konceptualne metafore i metonimije. Konceptualna struktura somatske frazeologije također je pokazala antropocentričnu obilježenost te se leksikalizirani koncepti izvanjezične stvarnosti gotovo u cijelosti odnose na čovjeka – uz temeljne koncepte govora i sluha, u somatskim frazemima ujedno se odražavaju ljudske osobine i stanja, mentalni procesi, vještine i sposobnosti, međuljudski odnosi, unutarnji svijet emocija i raspoloženja te, konačno, i ljudska vanjština. Kontrastivnom analizom somatskih frazema sa sastavnicama jezik i uho potvrdila se premisa o postojanju zajedničkih obilježja unutar klasifikacije izvanjezične stvarnosti putem somatske frazeologije hrvatskog, engleskog i njemačkog jezika. Zajednička semantičko-konceptualna 241 osnova uvjetovana je prije svega univerzalnim i temeljnim funkcionalnim obilježjima somatskih koncepata kao što su govor i sluh, dok postojanje kulturno-specifičnih frazema, u kojima somatska sastavnica najčešće predstavlja dio ljudskoga tijela kao nositelja kulturnih značenja, govori u prilog jezičnom relativizmu. Istraživanje predstavlja doprinos dosadašnjim frazeološkim istraživanjima na poredbenoj osnovi budući da se do sada nije provela sustavna kontrastivna analiza somatskih frazema unutar triju frazeoloških tradicija., The anthropocentric paradigm of modern linguistics is also reflected in phraseology, and the “man in language” is revealed in a special way within the expressions that contain various somatic concepts. As part of the fundamental and oldest lexical fund, somatic idioms both deposit and mirror the correlation between body and cognition, the physical, and the metaphysical. Since the process of cognition is based on embodied experience, the subject of the research are idioms with the component tongue and ear, sensory organs by means of which the process of cognition is activated, but which also reflect the basic functions of language – communication and socialization. Speech and hearing are complementary, inseparable, and extremely important features of the human biological and social dimension. The analysis of somatic idioms in Croatian, English and German was carried out at the level of motivation, semantic-conceptual analysis, functional and formal equivalence, etymology, and includes lexicographic treatment of the chosen corpora. The theoretical-methodological framework of contrastive analysis has been expanded, in certain research phases, with cultural and cognitive-linguistic assumptions of processing phraseological material, excerpted from general and phraseological monolingual and bilingual dictionaries and relevant network databases. This approach to the analysis of phraseological material has shown that the fundamental source of motivation of somatic idioms with the components tongue and ear are cultural models. The conventional knowledge related to somatic concepts tongue and ear is extended with other cultural models, and in some examples elaborated by rhetorical devices and cognitive mechanisms of conceptual metaphor and metonymy. The conceptual structure of somatic phraseology has also shown anthropocentric properties since lexicalized concepts of extralinguistic reality are almost entirely related to man. In addition to basic concepts of speech and hearing, somatic phrases also reflect human 243 characteristics and states, mental processes, skills and abilities, interpersonal relationships, emotions and moods and, consequently, human appearance. Contrastive analysis of somatic idioms with the components tongue and ear has confirmed the premise of the existence of common features within the classification of extralinguistic reality through somatic phraseology of Croatian, English, and German. The common semanticconceptual basis is conditioned primarily by universal and fundamental functional features of somatic concepts, such as speech and hearing, while the existence of culturally specific expressions, in which the somatic component most often represents a part of the human body as the bearer of cultural information, speaks in favour of linguistic relativism. The research represents a contribution to previous comparative phraseological research since no systematic contrastive analysis of somatic phrases within the three phraseological traditions has been conducted so far

U današnjem globalno umreženom društvu engleski je jezik lingua franca koju osobito promiče internet. U izravnoj (face-to-face) nastavi, a naročito u nastavi preko interneta (online), mediji prenose informaciju, jezik i kulturu pa se multimedijska, odnosno multimodalna komunikacija ističe kao nužna pri poticanju kritičke vizualne pismenosti i učenju engleskoga jezika. To je tako jer suodnos slike i teksta posreduje na način koji osnažuje pojedinčevu samosvijest o znanju jezika i kulture te aktivira njegov trud i angažman pri učenju. S obzirom na rečeno, cilj je ovoga rada ispitati sljedeće: a) uložen trud pri učenju engleskoga jezika te b) odnos uložena truda u face-to-face i online nastavu preko medija. Ispitivanje je provedeno na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli tijekom 2019./2020. akademske godine u razdoblju obvezna ostajanja kod kuće zbog pandemije koronavirusa. Ovakva i slična istraživanja ubuduće će biti važna za prožimanje medijski reprezentiranih informacija kao i za proširenje ili nadomjestak face-to-face nastave u uobičajenim komunikacijskim uvjetima ili u uvjetima kada je online nastava jedina opcija., In the present globally networked society English language is lingua franca especially promoted by internet. In face-to-face teaching, and especially online teaching, media transfer information, language and culture, and therefore multimedia, or multimodal communication stands out as necessary for stimulating critical visual literacy and learning English language. That is the way it is because correlation of image and text intermediates in the manner which strengthens the individual’s self-awareness of language and culture knowledge and activates his efforts and engagement in learning. Taking into consideration the above mentioned, this paper seeks to examine the following: a) the effort put into learning English language and b) ratio of the effort put into face-to-face and online teaching. The survey was conducted at the Juraj Dobrila University of Pula during the academic year 2019/2020, period of the obligatory staying at home because of Coronavirus pandemic. Such and similar research will be in the future important for permeation of media represented information as well as for expansion or replacement of face-to-face teaching in usual communication circumstances or in the circumstances when online teaching is the only option

Ovaj rad bavi se leksičkim sredstvima standardnoga jezika preuzetim u jezik znanstvene komunikacije. Zbog razlike u kolokacijskim značenjima koja se ostvaruju u hrvatskome, njemačkome i engleskome jeziku, čestih značenjskih dvojbi prevoditelja znanstvene literature i autora znanstvenih tekstova kao i nedovoljne pokrivenosti toga područja leksika i leksičkih relacija u hrvatsko-njemačkim i hrvatsko-engleskim općim dvojezičnim rječnicima rad upozorava na činjenicu da za korisnika s hrvatskim kao izvornim jezikom ostaje nedostupan jedan važan sloj leksika znanstvenoga jezika. Autorice upućuju na nedostatak pokrivenosti općeznanstvenih glagolsko-imeničkih kolokacija u postojećim tiskanim općim dvojezičnim rječnicima s hrvatskim jezikom kao izvornim jezikom rječnika te na potrebu poboljšanja leksikografskoga prikaza kolokacija u strukturi rječničkoga članka. Prijedlozi autorica mogu pridonijeti poboljšanju leksikografskoga prikaza kolokacija u postojećim dvojezičnim rječnicima, a pohranjivanje popisanih i opisanih općeznanstvenih glagolskoimeničkih kolokacijskih obrazaca u elektroničkome repozitoriju podataka odabranih za prikaz u trojezičnoj usporedbi hrvatskoga, njemačkoga i engleskoga jezika može poslužiti kao temelj dorade postojećih dvojezičnih rječnika, ali i kao temelj izrade budućih dvojezičnih i trojezičnih mrežnih rječnika specijaliziranih za općeznanstveni jezik u kojima bi kolokacijama pripadalo izdvojeno mjesto. Na odabranim primjerima glagolsko-imeničkih kolokacija iz područja humanističkih znanosti (npr. Belege heranziehen, razmotriti znanstvene dokaze, to consider facts; Theorie herausarbeiten, razviti teoriju, to develop / to formulate a theory) i njihovoj međujezičnoj usporedbi ilustrirat će se razlike u značenjima i nejasnoće s kojima se suočava hrvatski korisnik. Takve bi se značenjske nedoumice i nedorečenosti leksikografskoga prikaza mogle izbjeći izradom novih mrežnih dvojezičnih i trojezičnih rječnika općeznanstvenoga hrvatskog, njemačkog i engleskog jezika u kojima bi glagolsko-imeničke općeznanstvene kolokacije bile bolje obuhvaćene i leksikografski prikazane. Takva otvorena elektronička baza podataka dozvoljavala bi stalnu aktualizaciju i doradu rječnika, moderniziranje čestom provjerom u suvremenome korpusu hrvatskoga znanstvenog jezika i nadopunom novim pojavama u jeziku znanstvene komunikacije., This paper deals with lexical means of general language which are also a part of the common language of science. Due to differences in collocational meanings between Croatian, German and English, both authors of scientific texts and translators face many difficulties when attempting to find proper functional translational equivalents in a target language. This part of the lexicon and lexical relations are not adequately covered in Croatian-German and Croatian-English general bilingual dictionaries and as a result, an important layer of the common language of science remains unavailable for dictionary users whose L1 is Croatian. The authors argue that improvements are needed to the lexicographic representation of collocations in general bilingual dictionaries, they provide arguments and suggestions as to how to improve the presentation of collocations in printed bilingual dictionaries by relying on computerbased methods. Furthermore, a list of verb-noun collocations for the three aforementioned languages created for the purposes of this study may serve as a basis for improving existing bilingual dictionaries as well as bilingual and multilingual e-dictionaries specializing in the general language of science, in which collocations should take a more prominent place. 146 selected examples of verb-noun collocations typically found in texts on the arts and humanities (e.g. Belege heranziehen, razmotriti znanstvene dokaze, to consider facts; Theorie herausarbeiten, razviti teoriju, to develop / formulate a theory) will show that these three languages complement each other. Furthermore, a contrastive analysis will illustrate how divergent meanings can be avoided by improving the representation of collocations typically found in the common language of science in bilingual and multilingual dictionaries of Croatian, German and English, thus making this specific layer of the lexicon more available to the dictionary user.

“No” is one of the first and most important words children learn to say and yet, little is known about their ability to comprehend and produce negative sentences even though negation is one of the fundamental features of human language structure. Therefore, the aim of this thesis is to explore English and Croatian preschool children’s ability to understand simple, as well as complex negative sentences. In order to study this, an experiment was conducted with ten Croatian preschool children between the ages of 3 and 6 ; 5 as participants. They were divided into two groups of five: in the first group were the children between the ages of 3 and 4 and in the second group were the children between the ages of 4 ; 5 and 6 ; 5. After looking at pictures and hearing several stories, they were presented with an array of different negative sentences, some grammatically correct and some incorrect. The children in the second group showed significant progress in the comprehension of complex negative sentences. They also needed less time to understand the meaning of sentences and provide an answer regardless of the fact that they were sometimes wrong. On the other hand, the children in the first group effortlessly understood simple negative sentences but complex structures were almost completely incomprehensible to them. The experiment was then compared to the research by Thornton et al. (2016) involving 24 English preschool children in the same age group. The comparison between these two languages is intriguing because they have very different systems of negation. English is a Double Negation language, which means that multiple negative markers in a single sentence cancel each other out and result in affirmative meaning, while Croatian is a Negative Concord language, which means that multiple negative markers in a single sentence result in a single logical negation. Nevertheless, the data show that, even though there are fundamental differences between these two negative systems, the children’s responses were quite similar in nature. Both English and Croatian children struggled to understand negative sentences in which there were multiple negative markers and they often assigned wrong interpretations to them. Our findings suggest that children start acquiring negation in a similar fashion, regardless of their linguistic background, and it is only after being exposed to the language-specific negative forms that they start understanding and implementing them in their speech.

Znanstvena monografija Kulturemi u romanima Ive Andrića. Analiza njemačkih i engleskih prijevoda

This study discusses and analyzes the issue of translating idioms from one language into another while focusing primarily on idioms which feature word constituents denoting human body parts. In the first part of the study, an overview is given of the basic theoretical information related to this area of linguistic research with the intent to delve into the reasons humans use formulaic language, the ways in which body part idioms have come to be and the various issues that occur in the process of idiom translation. Some key notions discussed are those of embodiment, somatic phraseology and interlingual phraseological equivalence. In the second part of the study, an analysis is provided of 56 pairs of body part idioms on the basis of the aforementioned theoretical framework with the aim of analyzing whether or not, and to what degree, the said theory applies to concrete examples of idiomatic language use in English and Russian. Each pair of idioms consists of a Russian idiom found in Dmitry Glukhovsky’s novel Метро 2033 (Metro 2033) and the idiom’s English equivalent found in Natasha Randall’s translation of the same work. The results of the analysis are provided in the Conclusion. В этой дипломной работе обсуждается и анализируется проблема перевода фразеологизмов с одного языка на другой, при чём особое внимание уделяется фразеологизмам с компонентамы, обозначающими части человеческого тела. В первой части работы даётся обзор основных теоретических сведений, относящихся к этой области лингвистического исследования. Обсуждаются причины, по которым люди используют идиоматические выражения, способы возникновения соматических фразеологизмов и различные проблемы, с которыми переводитель сталкивается в процессе перевода фразеологизмов. Обсуждены и некоторые ключевые концепции, как например «embodiment», соматическая фразеология и межъязыковая фразеологическая эквивалентность. Во второй части работы проводится анализ 56 пар соматических фразеологизмов с целью анализа того, применима ли, и в какой степени, указанная теория к конкретным примерам идиоматического использования языка. Каждая пара фразеологизмов состоит из русского фразеологизма, найденного в романе «Метро 2033» Дмитрия Глуховского и его английского эквивалента, найденного в переводе того же произведения. Результаты данного анализа представлены в заключении. Ovaj diplomski rad obrađuje temu prijevoda frazema s jednoga jezika na drugi, s posebnim naglaskom na frazemima koji u svojoj strukturi sadrže riječi za dijelove ljudskoga tijela. U prvome dijelu rada naveden je teorijski okvir, pri čemu su pobliže opisani razlozi korištenja prenesenih značenja u jeziku, načini kako nastaju frazemi sa somatizmima te različite teškoće s kojima se prevoditelj susreće tijekom procesa prevođenja frazema. Obrađeni su i ključni pojmovi poput koncepta zvanoga embodiment ('otjelovljenje'), somatske frazeologije i međujezične frazeološke istovrijednosti. U drugome dijelu rada analizirano je 56 parova somatskih frazema kako bi se teorija iz prvoga dijela primijenila na konkretne slučajeve upotrebe idiomatskih značenja. Svaki par frazema sastoji se od ruskoga frazema iz romana Метро 2033 („Metro 2033“) Dmitrija Gluhovskoga i njegove engleske istovrijednice iz prijevoda toga istoga romana prevoditeljice Natashe Randall. Rezultati analize predstavljeni su u zaključku rada.

The topic of this master’s thesis is comparison of English and Russian phraseological units containing proper names. The corpus of 76 English PUs is taken from the English- Russian/Russian-English Dictionary of Idioms. Each PU was then found a Russian equivalent, if possible, and each PU was analysed with regards to its meaning, etymology, syntactic structure, etc. The main goals of this thesis are to find out what degree of equivalence is most common within the corpus, as well as which proper names occurred the most (anthroponyms, toponyms, ethnonyms or others). The results of the analysis will give more insight into the similarities and differences between the phrasicons of both languages. Tema ovog diplomskog rada je usporedba engleskih i ruskih frazeoloških jedinica koje sadržavaju vlastita imena. Korpus od 76 frazeoloških jedinica je uzet iz Englesko- Ruskog/Rusko-Engleskog rječnika idioma. Svakoj frazeološkoj jedinici je potom pronađen ruski ekvivalent, ukoliko je to bilo moguće, i svaka frazeoloških jedinica je analizirana po pitanju značenja, etimologije, sintaktičke strukture i dr. Glavni ciljevi rada bili su saznati koji stupanj ekvivalentnosti je najučestaliji u korpusu, kao i koja vlastita imena su se najčešće pojavljivala (antroponimi, toponimi, etnonimi ili drugi). Rezultati analize će dati više uvida sličnosti i razlike frazeoloških fondova oba jezika.

Tema ovog diplomskoga rada prevođenje je pjesama u animiranim i igranim mjuziklima i njihova analiza. Rad se sastoji od povijesnog pregleda nastanka glazbeno-scenske umjetnosti i mjuzikla i njihova prijevoda, opisa metodologije, analize, popisa literature i izvora te dodatka u kojem se nalaze svi prepjevi i originalni tekstovi pjesama. Ovim radom nastoje se odrediti elementi unutar i izvan samoga mjuzikla koji utječu na prijevod. S tim ciljem analizirane su sljedeće pjesme i njihovi prijevodi na dva ciljna jezika, gdje je to moguće: The Winner Takes It All (iz mjuzikla Mamma Mia!), Prince Ali (iz mjuzikla Aladin – crtana i igrana verzija), Serdce (iz mjuzikla Veselye rebjata / Tko pjeva, zlo ne misli) te Pesenka pro umyvanie (iz serijala Maša i medved'). Kod prvih dviju pjesama analizirani su prijevodi na ruski i hrvatski jezik, kod pjesme Serdce samo prijevod na hrvatski jezik, a kod posljednje pjesme prijevod na engleski i hrvatski jezik. Ti primjeri odabrani su zbog toga što pripadaju različitim vremenskim razdobljima, pod-žanrovima mjuzikla te medijima, što je sve uzeto u obzir pri analizi. Analiza pokazuje kako na prevoditelje pri prijevodu utječu razni čimbenici, uključujući ciljnu publiku, vrijeme nastanka, fabulu mjuzikla, scenu koja se odvija u to vrijeme. The subject of this thesis is song translation in animated musicals, motion picture musicals and theatre musicals, as well as their analysis. The thesis consists of a historic overview of the performing arts and musicals and their translation, methodology description, corpus analysis, works cited, bibliography, and an appendix containing all translations and original lyrics analyzed. This work aims to determine which elements within and outside the musical itself impact translation. The following songs and their translations to two target languages (where possible) are analyzed to this purpose: The Winner Takes It All (from Mamma Mia!), Prince Ali (from Aladin – crtana i igrana verzija), Serdce (from Veselye rebjata / Tko pjeva, zlo ne misli) and Pesenka pro umyvanie (from Maša i medved'). In the first two examples translations to Russian and Croatian were analyzed, in the analysis of Serdce only the Croatian translation, and in the analysis of the last song translations to English and Croatian were analyzed. These songs were chosen because they belong to different time periods, musical sub-genres and media, which was taken into consideration during analysis. The analysis showcases that the translators are impacted by various factors, such as target audience, time period, the story of the musical, the scene happening while the song is being performed.

Cilj ovog rada jest izrada hrvatsko-englesko-njemačke online terminološke baze koja sadrži informatičku terminologiju preuzetu iz hrvatskih i njemačkih udžbenika nastavnog predmeta „Informatika“, kao i njihove prijevode na engleskom jeziku. Rad se sastoji od teorijskog i praktičnog dijela. U teorijskom dijelu prikazana je važnost ujednačene stručne terminologije te su navedeni najvažniji terminološki alati, resursi i online jezični resursi. Provedena je analiza stručnih pojmova iz hrvatskih i njemačkih udžbenika nastavnog predmeta „Informatika“. Iz analize utvrđeno je kako većina hrvatskih i njemačkih stručnih termina pored sebe nemaju navedenu englesku prijevodnu istovrijednicu, no hrvatski imaju veći udio od njemačkih. Problem korištenja informatičkih obrazovnih sadržaja, a prije svega digitalnih obrazovnih sadržaja jest nedostatak izvora na hrvatskom jeziku. Stoga je nužno osigurati više online resursa kojima bi im se olakšalo proučavanje i razumijevanje predmetnog gradiva, ali i daljnje obrazovanje i korištenje digitalnih tehnologija i digitalnih resursa, kao što su višejezične terminološke baze. Nakon odabira informatičkih termina iz osnovnoškolskih udžbenika za hrvatski jezik, i odgovarajućih prijevoda za engleski i njemački, Izrađena je online terminološka baza za hrvatsko-englesko-njemački jezik. Ova online terminološka baza dostupna je za učenika, nastavnike i za širu populaciju. The aim of this dissertation is to create a Croatian-English-German online term base that contains the informatics terminology taken from Croatian and German elementary school textbooks, as well their English translations. The paper consists of a theoretical and a practical part. The theoretical part presents the importance of a uniformed specific technical terminology and lists the most important terminological tools, resources, and online language resources. An analysis of the technical terms from the Croatian and German informatics textbooks was also conducted. The analysis shows that most Croatian and German informatics terms do not have an English translation equivalent next to them. However, the Croatian textbooks have a larger amount than the German ones. The problem with the use of educational content in the field of informatics, and above that the digital educational content, is the lack of sources in the Croatian language. Therefore, it is necessary to provide more online resources that would allow them easier studies and an understanding of the subject material, but also ease their further education and use of digital technologies and digital resources, such as multilingual term bases. After selecting the specific terms from Croatian primary school textbooks and the appropriate translations for English and German, an online term base for Croatian-English-German language was created. The online term base is available to students, teachers and the general population.

Diabetes in pregnancy creates many problems for both the mother and child. Pregnant women with type 1 diabetes experience more frequent hypoglycemic and hyperglycemic episodes. This study aimed to determine the risk of clinically significant biochemical hypoglycemia (CSBH) by HbA1c, fasting C-peptide, mean plasma glucose (PG), and insulin dose in pregnant women type 1 diabetes mellitus according to each trimester of the pregnancy. Methods. We conducted a prospective observational study of 84 pregnant women with type 1 diabetes in an academic hospital. To present the hypoglycemia, we divided the participants into two groups: those who did not have clinically significant biochemical hypoglycemia (CSBH− ; n = 30) and those who had clinically significant biochemical hypoglycemia (CSBH+ ; n = 54). Results. In the first, second, and third trimesters, the duration of T1DM, fasting C-peptide, and mean glucose concentration was inversely associated with CSBH. Conclusions. Insulin overdose is the most common risk factor for hypoglycemia. In pregnant women with type 1 diabetes with elevated fasting C-peptide levels, the insulin dose should be diminished to reduce the risk of hypoglycemia. © 2022 by the authors. Licensee MDPI, Basel, Switzerland.

The phenomenon of language contact is more noticeable in today's globalized society than ever before, and this is especially evident in the dominance and inevitable influence of the English language. The economic, political and military power of the United States, as well as its leading role in the development of information and communication technology, caused the spread of American culture, lifestyle, and thus language. In this regard, there is almost no world or European language that is not permeated with loanwords from English, i.e., Anglicisms. Words of English origin are found in all spheres of life and interests of other languages and peoples, such as information technology, but also economics, politics, fashion, tourism, music, advertising, and the fitness industry, which is the focus of this paper. The focus of this thesis will be the adaptation of Anglicisms in the Croatian language in the field of the fitness industry, one of the fastest-growing and developing industries in the world. More precisely, this paper aims to present, show and describe how Anglicisms are adapted in the Croatian fitness terminology. The analysis will be based on the methodological framework proposed by Croatian linguist Rudolf Filipović (1986, 1990) meaning that the changes and the process of adaptation are to be demonstrated on four levels: orthographic, phonological, morphological, and semantic. In this way, the paper also aims to provide insight and raise awareness of the enormous number of Anglicisms in the Croatian language and draw attention to the huge dominance and influence of the English language, on the example of fitness terminology. Fenomen jezičnog kontakta u današnjem je globaliziranom društvu uočljiviji nego ikada prije, a to je posebno vidljivo u dominaciji i neizbježnom utjecaju engleskog jezika. Ekonomska, politička i vojna moć Sjedinjenih Država, kao i njihova vodeća uloga u razvoju informacijske i komunikacijske tehnologije, uvjetovali su širenje američke kulture, stila života, a time i jezika. S tim u vezi, gotovo da nema svjetskog ili europskog jezika koji nije prožet posuđenicama iz engleskog jezika, odnosno, Anglicizmima. Riječi engleskog podrijetla javljaju se u svim sferama života i interesa drugih jezika i naroda, kao što su već spomenuta, informacijska tehnologija, ali i ekonomija, politika, moda, turizam, glazba, oglašavanje i fitness industrija, koja je u fokusu ovog rada. Fokus ovog rada jest prilagodba anglicizama u hrvatskom jeziku u području fitness industrije, jedne od najbrže rastućih i razvijajućih industrija u svijetu. Točnije, cilj ovog rada je prikazati, pokazati i opisati kako su anglicizmi prilagođeni u hrvatskoj fitness terminologiji. Analiza će se temeljiti na metodološkom okviru koji je predložio hrvatski lingvist Rudolf Filipović (1986., 1990.) što znači da se promjene i proces prilagodbe prikazuju na četiri razine: ortografskoj, fonološkoj, morfološkoj i semantičkoj. Na taj način rad također želi dati uvid i osvijestiti ogroman broj anglicizama u hrvatskom jeziku, te skrenuti pozornost na golemu dominaciju i utjecaj engleskog jezika, na primjeru fitness terminologije.

Europa se 2015. godine suočila s ogromnim priljevom migranata uglavnom iz bliskoistočnih i afričkih zemalja. Ovaj dugotrajni proces migracija doveo je do velikog zanimanja medija za tu temu u europskom kontekstu, stvarajući tako zaseban migracijski diskurs (Pajnić 2022). Istraživanja usredotočena na migracijski diskurs u medijima u velikoj mjeri koriste kritičku analizu diskursa ili kombiniraju tu metodu s korpusnom analizom (Gabrielatos and Baker 2008, Baker et al. 2008, O’Reagan and Riordan 2018, Dobrić Basaneže and Ostojić 2021, Pajnić 2022). Ovaj se rad stoga usredotočuje isključivo na korpusnu analizu s ciljem utvrđivanja i uspoređivanja kolokacija u usporedivim mrežnim korpusima engleskog, hrvatskog, njemačkog i talijanskog jezika. Kolokacije će se prvenstveno analizirati iz Sinclairove perspektive semantičke prozodije (Sinclair 2004) te će se nastojati utvrditi može li i u kojoj mjeri takva analiza doprinijeti kritičkoj analizi diskursa. Budući da mediji utječu na izgrađivanje mišljenja o društvenim pojavama te da je migracijski diskurs u medijima uglavnom negativan, za očekivati je da će se sličan trend pojavljivati i u tekstovima drugih vrsta objavljenih na mrežnim stranicama te da će analizirane kolokacije u većoj mjeri ukazivati na negativnu semantičku prozodiju i u mrežnim korpusima na različitim jezicima.

Departing from the well-known ontological parallel between the pointing gesture on the one hand, and linguistic deixis on the other, in this paper we analyse the semantic and pragmatic dimensions of the deictic terms ‘here’ in English, ‘hier’ in German and ‘ovdje’ in Croatian. We systematize the different usages of these terms – both intra- and cross-linguistically – and propose a reading of the semantics of the proximal deictic element for 'linguistic spatial location', which – as our analysis shows – ranges from the pure spatial locational function, via a temporal – more generally metaphorical segment - all the way to a series of discourse functions. We observe that the universality of usage patterns that is found at the spatial, and even spatio-temporal level, can still be found – albeit to a lesser degree – at the discourse level. What seems to be maintained at all levels is the primacy of the proximal segment in terms of referential prominence. We thus conclude that what physical proximity is in the spatial sense, can largely be understood as pragmatic proximity in the linguistic sense., Polazeći od dobro poznate ontološke paralele između pokazne geste s jedne te jezične deikse s druge strane, u ovome radu analiziramo semantičku i pragmatičku dimenziju deiktičkih riječi ,,here“ u engleskome, ,,hier“ u njemačkome, te ,,ovdje“ u hrvatskome jeziku. Pokušali smo sistematizirati različite uporabe navedenih termina – međujezično i unutarjezično – te ponuditi semantičko čitanje proksimalnoga elementa “jezičnog prostornog lociranja“. Rezultati naše analize upućuju na zaključak da navedeno čitanje kreće od prostorne komponente, prelazi na vremensku da bi se potom metaforička lepeza čitanja razvila kroz seriju diskurzivnih funkcija. Jezičnu univerzalnost pri tome nalazimo ne samo na prostornoj odnosno prostornovremenskoj osi, već – u nešto manjem opsegu – i u diskurzivnome segmentu. Na svim razinama proksimalnost vezujemo uz referencijalnu prominentnost. Zaključno konstatiramo da fizičku prominentnost u prostornoj domeni možemo usporediti s pragmatičkom prominentnošću u širemu jezikoslovnom smislu odnosno jezičnoj uporabi.

Engleski jezik imao je kroz povijest jak utjecaj na različita područja švedskog jezika. Od početka preuzimanja engleskih riječi u 18. stoljeću, prisutnost engleskog u švedskom je bivala sve snažnija, dok se razdoblje od 50-ih godina 20. stoljeća do danas može smatrati periodom najsnažnijeg utjecaja zbog najvećeg broja posuđenica. Švedski ponajviše preuzima pojmove iz domena tehnologije, znanosti i popularne kulture, u kojima posuđenice iz engleskog jezika popunjavaju leksičke praznine. One se također na razne načine prilagođavaju švedskom jezičnom sustavu, a sistematizaciju prilagodbe novih oblika omogućile su brojne analize. Neki utjecaj engleskog jezika smatraju prijetnjom, a neki dijelom jezične promjene, no svi se slažu o njegovoj integralnoj poziciji u švedskom društvu te globalizaciji Švedske. Uz prebacivanje kodova, i strah o gubitku domena zbog sve veće upotrebe engleskog jezika u akademskoj zajednici, jedan je od glavnih je predmeta rasprave onih koji su odgovorni za jezično planiranje. Izvorni govornici ipak imaju pozitivan stav prema engleskom i ne vide ga kao prijetnju švedskom jeziku. The English language has had a long-lasting influence on Swedish in various domains. From the 18th century onwards, its influence has grown increasingly stronger, with the time from the 1950s up until now providing the greatest proportion of English loan words used today. Swedish has largely taken over terms for developments in technology, science and popular culture. The language; therefore, has a large number of loan words that fill lexical gaps and find different forms of adaptation to Swedish which have been thoroughly studied and analyzed. While some consider it a threat to Swedish, others see it as an aspect of language change, there is a general agreement that English is integral to the Swedish society and the country’s globalization. Alongside code-switching, a fear of loss of domain stemming from the increasing use of English in the academic community is also a matter of discussion among those responsible for language planning. Native Swedish speakers; however, have an accepting attitude towards English and do not perceive it as a threat.