Search

U ovom diplomskom radu govori se o besplatnim alatima za objavljivanje elektroničkih knjiga. Navodi se deset alata abecednim redom te opisuje način vrednovanja i analize istih. U uvodu se spominje i objašnjava novi dionik nakladničkog lanca, agregator. Slijedi kratak osvrt o važnosti nakladnika i o razlozima zašto se pojedini autori okreću prema samoizdavaštvu. Predstavljene su definicije elektroničke knjige i objašnjene su njezine prednosti za samostalnog autora. Tehnologija računarstva u oblaku najzaslužnija je za pružanje usluga putem interneta pa tako i za postavljanje elektroničkih knjiga u online trgovinu. Zatim se ukratko objašnjava procedura objave elektroničke knjige preko alata: od registracije i ispunjavanja podataka o elektroničkoj knjizi do ubacivanja datoteke rukopisa i naslovnice. Veliki prekretnicu u nakladništvu označava 2010. godina kada je u Sjedinjenim Američkim Državama broj prodanih primjeraka e-knjige prvi put nadmašio broj prodanih tiskanih knjiga. Nakon toga, navode se statistike prodanih e-knjiga u samoizdavaštvu, tj. preko alata. Spominju se pitanje kvalitete samostalno objavljenih rukopisa, s obzirom na to da autor nema urednika koji će ga voditi, i problemi piratstva i primjene DRM tehnologije koji su se pojavili razvojem informacijske i komunikacijske tehnologije. Proučavanjem mrežnih stranica opisano je deset alata putem kojih se može objaviti e-knjiga, a zatim se na temelju dobivenih informacija alati uspoređuju. Diplomski rad završava zaključkom koji sažima saznanja o alatima te nudi preporuku koje alate je najbolje koristiti.

Glavni je cilj pisanja ovog rada predstaviti elektroničku knjigu i ISBD, drugim riječima kako su nastali i od čega se sastoje. Nakon toga analizirat će se katalogizacija elektroničke knjige u dva kataloga – u katalogu Knjižnica grada Zagreba i u katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Istraživat će se elementi prikaza elektroničke knjige te sličnosti i razlike prikaza u dva kataloga. To će se napraviti tako da će s web stranica Katalog Knjižnica grada Zagreba i Katalog Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu bit će odabrani primjeri elektroničkih knjiga. Nakon toga bit će kopiran ISBD svakog od tih primjera i bit će opisani njegovi dijelovi. Na kraju će se usporediti sličnost prikaza istih naslova. Pretpostavka je da će dvije vrste prikaza biti slične ili iste. Također će se istražiti mišljenje studenata o prikazima elektroničke knjige i navedenim katalozima općenito. Na taj će se način s njihove perspektive odrediti koji je prikaz prilagođeniji korisnicima knjižnica. The main goal of writing this paper is to introduce the electronic book and the ISBD, in other words how they were created and what they consist of. After that, the cataloging of the electronic book will be analyzed in two catalogs – in the Catalog of the Libraries of the City of Zagreb and in the Catalog of the National and University Library in Zagreb. The elements of the electronic book display and the similarities and differences of the display in the two catalogs will be researched. This will be done by selecting examples of electronic books from the websites of the Catalog of Libraries of the City of Zagreb and the Catalog of the National and University Library in Zagreb. The ISBD of each of these examples will then be copied and parts of it will be decribed. Finally the similarity between displays of the same title will be compared. The assumption is that the two types of displays will be similar or the same. Students' opinions on electronic book displays and listed catalogs in general will also be explored. In this way, it will be determined from their perspective which display is more suitable for library users.

Od pojave prve tiskane knjige do pojave elektroničke knjige prošlo je više od petsto godina. Elektronički udžbenici (digitalni udžbenici, e-udžbenici), podvrste elektroničke knjige, već su neko vrijeme zastupljeni u hrvatskim školama. Najprije su se koristili kao CD-ROM, da bi se s razvojem tehnologije koristili na platformama, mobilnim telefonima i tabletima. Cjelovita kurikularna reforma obrazovanja u Republici Hrvatskoj započeta 2019. godine stavlja pred učitelje nove zahtjeve. Iako je tiskani udžbenik još uvijek obvezni obrazovni materijal u školstvu, učitelji se sve više okreću novim nastavnim sredstvima, ponajviše elektroničkim udžbenicima. Kao i druge moderne tehnologije, elektronički udžbenici imaju svojih prednosti, ali i nedostataka. Njihovim korištenjem nastava postaje raznovrsnija, zanimljivija i bliža učenikovim interesima. No, tehnički problem poput sporosti internetske veze najveći su problem kada se govori o elektroničkim udžbenicima. Diplomski rad donosi istraživanje o korištenju elektroničkih udžbenika u nastavi Hrvatskog jezika provedeno 2020. godine. Istraživanju su pristupili učitelji hrvatskog jezika koji su školske godine 2019./2020. predavali Hrvatski jezik u 5. razredu osnovne škole. Došlo se do zaključka da učitelji, neovisno o dobnoj skupini, spolu i godinama radnoga staža rado koriste elektroničke udžbenike u pripremi nastave kod kuće i samoj realizaciji nastavnog sata. Većina ispitanika zadovoljna je tehničkom kvalitetom izvedbe digitalnih sadržaja. Razlozi zašto učitelji češće ne koriste elektroničke udžbenike u nastavi tiču se nedovoljne opremljenosti udžbenika digitalnim sadržajima, tehničkih problema, zdravstvenih problema koji nastaju zbog čestog korištenja digitalne tehnologije te osobnog stava ispitanika: još uvijek im je draža tiskana inačica udžbenika. More than five hundred years had passed since the appearance of the first printed book until the arrival of the e-book. Electronic textbooks (digital textbooks, e-textbooks), a genre of e-books, have been present in Croatian school for some time. They were introduced in the form of CD-ROMs, but technological development allowed them to expand onto other platforms, mobile phones and tablets. The Comprehensive Curriculum Reform in Croatia, which has begun in 2019, faces teachers with new requirements. Although the printed textbook is still mandatory medium in education, teachers are increasingly implementing new lecturing approaches, mainly electronic textbooks. Much like other new technologies, electronic textbooks have their advantages, as well as shortcomings. They make lecturing more versatile, interesting and relatable to students. Technical issues like poor internet connection are considered to be the greatest challenges when it comes to electronic textbooks. This thesis brings forth a research on the use of electronic textbooks in Croatian language classes in 2020. The subjects were Croatian language teachers which taught Croatian to fifth-grade students during the school year 2019/2020. It was concluded that all teachers, regardless of their age, gender and seniority, are prone to using electronic textbooks both during class preparation and class realization. Most subjects are content with the technical quality of digital content implementation. The reason for reluctance in some teacher include insufficiently equipped e-textbooks, technical issues, health issues that arise from the frequent use of digital technology and teachers’ personal views – they still prefer printed version of textbooks.

Rad zaokružuje trenutan razvoj interaktivnih e-knjiga, te njihovu popularnost i primjenu preko proučavanja interaktivnosti, e-knjiga i digitalnih sadržaja za djecu. Proučava se njihov utjecaj na djecu, obrazovanje i njihova iskoristivost kod određenih skupina djece iz perspektive izdavača kao i pedagoških stručnjaka. Predlaže se budući projekt za korištenje tableta prilikom sati čitanja djeci u dječjim odjelima knjižnica kao i koraci u izradi interaktivne e-knjige za djecu pomoću dostupnih softvere alata. Analiziraju se stavovi stručnjaka preko intervjua i zaključuje o pravom stanju dostupne tehnologije. Proučava se buduća primjena interaktivnih e-knjiga u razvoju i obrazovanju djece te širenja kulture čitanja i čitanja djeci. The paper completes the current development of interactive e-books, and their popularity and application through the study of interactivity, e-books and digital content for children. Their impact on children, education and their usefulness in certain groups of children from the perspective of publishers as well as pedagogical experts are studied. A future project is proposed for the use of tablets during reading hours for children in the children's departments of libraries, as well as steps in creating an interactive e-book for children using the available software tools. The attitudes of experts are analyzed through interviews and conclusions are made about the true state of available technology. The future application of interactive e-books in the development and education of children and the spread of the culture of reading and reading to children is studied.

Sveučilište u Zagrebu najveće je i najstarije hrvatsko sveučilište. U sastavu ima 34 visokoškolske ustanove, fakultete i sveučilišni odjel, te sve sastavnice imaju pripadajuće knjižnice koje pružaju neophodnu podršku znanstvenom i nastavnom radu na Sveučilištu. Knjižnice se trude držati korak sa brzim razvojem tehnologije te odgovarati na potrebe korisnika, no još uvijek nisu savladale proces digitalizacije iako postoji očit interes od strane korisnika za korištenjem sveučilišne literature u elektroničkom obliku. U sklopu rada provedeno je istraživanje o prisutnosti elektroničkih udžbenika i priručnika u izdanju sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, a istraživanje je uključivalo pregled mrežnih stranica sastavnica, mrežnih knjižničnih kataloga te digitalnih repozitorija. Rezultati su pokazali kako su elektronički izvori ponajviše uključeni u mrežne knjižnične kataloge, no broj elektroničkih priručnika i udžbenika u izdanju sastavnica Sveučilišta u Zagrebu i dalje je neznatan. Autorskopravna pitanja samo su jedan od uzroka malih brojeva naklade elektroničkih izdanja – iako materijala za digitalizaciju te interesa za korištenjem iste u elektroničkom obliku ima u izbilju. University of Zagreb is the oldest and greatest university in Croatia. It is constituted of 34 components, faculties and university department, and each of them has an associated library. The libraries provide indispensable support to the scientific and educational aspect of the University and make effort to keep up with the rapid development of the tecnology and meet the needs of its users. However, they still haven't overcome the digitalisation problems eventhough is evident that the users are interested in using university literature in e-format. This paper includes a survey on presence of electronical textbooks and manuals published by the components of University of Zagreb. The survey involved review of components' websites, online catalogues of academic libraries and digital repositories. The results show that e-books are mostly found in academic libraries' catalogues, however the number of e-book published by the faculties and university department of the University of Zagreb is inconsiderable. One of the main causes of small editions of e-books are copyright issues – eventhough libraries have a lot of materials that could be digitalised and users have showed interest in using it in various formats.

Cilj ovog rada je prikazati razliku između katalogizacije tiskane i elektroničke knjige. Rad počinje od razrade pojma i procesa katalogizacije, navode se izvori podataka za katalogizaciju, skupine kataložnog opisa te se definiraju pojmovi kataložne jedinice i odrednice i navodi cilj katalogizacije. Zatim slijedi dio rada u kojem su opisani pravilnici koji se koriste u hrvatskim knjižnicama prilikom katalogiziranja, njihova povijest, uporaba i namjena. U dijelu rada koji se bavi tiskanom knjigom opisano je kako je došlo do tiskarstva i tiskane knjige te kako je pojava tiskane knjige utjecala na društvo, a zatim je knjiga definirana u širem i užem smislu. Slijedi prikaz katalogiziranja tiskane knjige u kojem se sažeto prikazuju pravila po skupinama u kataložnom opisu te se na primjeru prikazuje kako bi prema pravilima izgledala koja skupina, a potom i kako izgleda cijeli kataložni opis jedne tiskane knjige. Zatim dolazi dio rada u kojemu se definira elektronička knjiga, navode projekti digitalizacije knjiga i ciljevi tih projekata te kako je digitalizacija knjiga utjecala na knjižnice i s kojim problemima se knjižnice suočavaju u pogledu elektroničkih knjiga. Nadalje, kao i za tiskane knjige, i za elektroničke su sažeto opisana pravila za katalogizaciju prema skupinama te je na primjeru prikazano kako izgledaju katalogizirane skupine pojedinačno, a zatim i cijeli kataložni opis elektroničke knjige. Na kraju se uspoređuju pravila za katalogizaciju tiskane i elektroničke knjige te se na primjeru po skupinama prikazuje koje su razlike u katalogiziranju i zatim daje pregled potpunog kataložnog opisa istog naslova u obliku tiskane i u obliku elektroničke knjige.

Tema su rada učenički i nastavnički stavovi o lektiri u elektroničkome obliku i upućenost u portal eLektire. U radu je razmotreno nekoliko ključnih problema. Prvi je izazov uvoĎenja informacijsko-komunikacijske tehnologije u obrazovni proces, s osvrtom na najvaţnije projekte uvoĎenja informacijsko- komunikacijske tehnologije u nastavu i poticaja čitanja na novim medijima koji se trenutno provode, posebice projekt eŠkole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola čiji je nositelj CARNet. Drugi je problem predstavljanje promijenjene paradigme čitanja u 21. stoljeću i fenomena elektroničke knjige te tehnoloških, sadrţajnih i multimedijalnih mogućnosti koje ona nudi. Rad se osvrnuo i na dosad provedene projekte digitalizacije knjiţevnih djela u Republici Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na portal eLektire čiji su sadrţaj i korisničko sučelje analizirani i vrednovani prema kriterijima navedenima u nedavno donesenom Prijedlogu kriterija i preporuka za izradu kvalitetnih elektira, dokumentu koji nudi smjernice za kvalitetno sadrţajno predstavljanje lektirnoga djela u elektroničkome okruţenju, a koje pridonose potrebama učenika i razvoju njihovih digitalnih kompetencija. Zadnji je ključni problem poloţaj lektire u suvremenoj nastavi Hrvatskoga jezika, u skladu sa sve lošijim čitateljskim navikama učenika te sve manjom motivacijom za čitanje. Glavni dio rada zauzima istraţivanje kojemu je cilj bio metodom ankete ispitati odnos nastavnika i učenika prema uvoĎenju informacijsko- komunikacijske tehnologije u nastavu, utvrditi stupanj njihove upućenosti u fenomen elektroničke knjige i rad portala eLektire, kao i ispitati njihovo mišljenje o trenutnoj situaciji u nastavi lektire i mogućim promjenama.

Pojava Interneta, kontinuirani tehnološki napredak te postupak digitalizacije, doveo je do novog fenomena pod nazivom elektronička knjiga ili e-knjiga (electronic book, e-book). Usprkos dvadeset godina razvoja, e-knjiga se i dalje dovodi u kontekst 'prijetnje' tiskanoj knjizi. Izazov je knjižnicama, knjižničarima, nakladnicima te samim čitateljima. Pojavom elektroničke knjige, paralelno dolazi i do razvoja elektroničkih čitača koji podržavaju različite formate. E-knjiga u odnosu na tiskanu knjigu ima svoje prednosti i nedostatke. Iako je dominacija elektroničke knjige najizraženija u SAD-u, diplomski rad se bavi njezinom pojavom i korištenjem u Republici Hrvatskoj. Teorijski dio bavi se razvojem, terminologijom, obilježjima, kao i prednostima i nedostacima te tehnološkim pomagalima za pristup elektroničkoj knjizi (e-čitačima i e-formatima). Metodologija se temelji na analizi upitnika namijenjenom hrvatskim nakladnicima koji su bili dostupni i otvoreni za suradnju. Svrha rada je prikazati trenutno stanje i potencijalni smjer razvoja elektroničke knjige u Hrvatskoj u području nakladništva te zaključiti je li stvar trenutka ili budućnosti. The rapid and pervasive emergence of the Internet, continuous technological advancementsin design and production of electronic devices and the ongoing digitization of written texts has led to the emergence of a new phenomenon called electronic book or e-book After twenty years of development, this term is often used in the context of a 'threat' for printed book. It presents a challenge for libraries, librarians, publishers and readers themselves. The advent of electronic books lead to the development of electronic readers that support different formats of text files. E-books compared to the printed book, have their advantages and disadvantages. Although the dominance of electronic books is the most evident in the US, the thesis deals with their occurrence and use in the Republic of Croatia. The theoretical part deals with the development, terminology, characteristics, advantages and disadvantages of e-books and technological tools for their access (e-readers and e-formats). The methodology is based on the analysis of a questionnaire intended for Croatian publishers who were available and willing to participate. The purpose of the study was to reflect and to draw conclusionsabout the future of electronic books in Croatia in the publishing field and discuss if it is a a real and present opportunity for Croatian publishers or if the time is not yet ripe for the development of the e-book market in Croatia.

Knjiga je sastavni dio života svakog čovjeka - s njom učimo, otkrivamo nove svjetove, služi nam kao bijeg od svakodnevice ili pak kako sredstvo opuštanja od užurbanog stila života. No, da bi knjiga uopće došla do čitateljske publike, potrebno je proći kroz cijeli lanac proizvodnje zvane nakladništvom. Situacija u današnjem izdavaštvu, pogođena financijskom krizom i raznim društvenim, pa tako i političkim previranjima, nije nimalo zavidna. Financijske, ali i moralne potpore države, gotovo da ne postoje, Nacionalna strategija čitanja nije zaživjela, monopoliziraju se izdavačke kuće, a ljudi sve manje interesa pronalaze upravo u čitanju. Ili još bolje, u kupnji knjiga. U takvom kontekstu, teško je govoriti i o elektroničkoj knjizi kao rastućem mediju u svijetu. Upravo su navedene činjenice bile poticaj za pisanje i istraživanje kulture čitanja u Hrvatskoj te stanja u hrvatskom izdavaštvu. U samom radu, istražena je povijest knjige i nakladništva u Hrvatskoj, zlatne godine za hrvatsko izdavaštvo, modeli financiranja i otkupa knjiga, ekonomska vrijednost knjige te pojava elektroničke knjige kao prekretnice u sektoru izdavaštva. Poseban naglasak u ovom znanstvenom radu, stavljen je na istraživanje percepcije, stavova i mišljenja ispitanika o knjizi, kontinuiranosti čitanja, čitateljskim navikama te masovnoj potrošnji usmjerenoj na kupnju knjiga. Istraživanje je provedeno na 226 ispitanika i to kvantitativnom metodom, anketnim upitnikom u kojemu su većinom korištena zatvorena pitanja s nominalnim, ordinalnim i intervalnim varijablama. Na temelju odgovora dobivenih od ispitanika, potvrđene su i temeljne teze ovog istraživačkog rada – Hrvati ne čitaju dovoljno, ispod prosjeka su usporedivši razinu, učestalost i spremnost na financijska izdvajanja za knjigu. Izdavačke kuće postaju sve više monopolizirane, kultura čitanja je na niskoj razini te država ne ulaže dovoljno u obrazovni sektor o čemu svjedoči još uvijek nepostojanje Nacionalne strategije za poticanje čitanja. Razina čitanja opada, dok procvat elektroničke knjige u Hrvatskoj zvuči kao utopija. Internet preuzima dominaciju nad ostalim medijima i kao informativno, ali i sredstvo zabave. Ako se želi promicati hrvatska književnost i kultura, nužno je osigurati i uvjete, kako kultura čitanja, a samim time i izdavačka djelatnost, ne bi izumrla u budućnosti. Možda će upravo ovaj rad doprinijeti daljnjim istraživanjima kulture čitanja, a time i spriječiti izumiranje knjige kao medija, sredstva informiranja, zabave i bijega od svakodnevice., The book is an integral part of the lives of every man - with book we learn, discover new worlds, she serves to us as an escape from everyday life or as a means of relaxation from the hectic lifestyle. Meanwhile, to make the book even come to the reading public, it is necessary to go through the entire production chain called - publishing. The situation in today's publishing industry hit by the financial crisis and various social, including political turmoil, is not at all envious. Financial and moral support of the country is almost non-existent, National Strategy Reading was never made, publishing house are monopolized and people are less interested in reading. Or even better situation, in the purchase of books. In this context, it is difficult to talk about electronic book as a growing medium in the world. This factors have been an incentive for writing and researching the culture of reading in Croatia and the situation in the Croatian publishing. In this scientific work, it has been researched for the history of books and publishing in Croatia, the golden years of Croatian publishing, the emphasis is put on the funding models and the purchase of books, the economic value of the book and the emergence of electronic books as a milestone in the field of publishing. Special emphasis in this research was placed on the study of perception, attitudes and opinions of respondents about the book, continuous reading, reading habits and mass consumption oriented to purchasing of books. The study was conducted on 226 subjects in quantitative method, a questionnaire in which is mostly used closed questions with a nominal, ordinal and interval variables. Based on the responses received from respondents , the thesis were confirmed and the fundamental thesis of this research - the Croats do not read enough, they are below average compared to the Western developed countries,also by the frequency and the willingness on the financial allocations for the book. Publishing houses are becoming increasingly monopolized, culture of reading is very low and the country does not invest enough in the education sector as is demonstrated in still lack National strategies for encouraging reading. Reading level decreases while flourishing electronic books in Croatia sounds like utopia . Internet dominance over other media, wheather is the emphasis on service of information or entertainment. If we want to promote Croatian literature and culture.it is necessary to provide the conditions to the culture of reading, all with the reason that culture should not be extincted.

Razvoj informacijsko-komunikacijske tehnologije implementira se u sve segmente života te su stoga one našle primjenu i u nakladničkom sektoru. Porast broja naslova u e-obliku doprinosi praksi sve češćeg korištenja e-knjige. Sukladno tome, svrha rada je utvrđivanje prihvaćenosti e-knjige među studentima u Hrvatskoj. Provedenim istraživanjem se želi doći do slijedećih ciljeva: utvrđivanje upoznatosti hrvatskih studenata s pojmom elektroničke knjige te utvrđivanja prihvaćenosti elektroničke knjige od strane hrvatskih studenata. U radu se najprije definira pojam e-knjiga te se daje prikaz njezinih prednosti i nedostataka. Nadalje se daje pregled povijesnog razvoja e-knjige i govori se o tehnologijama za prikaz sadržaja. Posebno poglavlje bavi se formatima koji sadrže e-knjigu, a kojima se u okviru istraživačkog djela ispitivala upoznatost studenata sa navedenim formatima. Zadnje poglavlje teorijskog dijela rada definira i govori o upravljanju vlasničkim pravima, o nakladnicima i dobavljačima e-knjige u svijetu te e-knjižarama u Hrvatskoj. Ovim poglavljem završen je teorijski dio rada nakon kojeg slijedi istraživački. Na početku istraživanja definirani su svrha i cijevi te su postavljene hipoteze. Nakon opisa uzorka navedene su korištene metode iza kojih slijede interpretirani rezultati istraživanja popraćeni tablicama i grafičkim prikazima. Kraj rada donosi najvažnije rezultate povezane sa postavljenim hipotezama koje se u zaključku prihvaćaju ili odbacuju.

This paper provides the results of the case study conducted on a sample of 17 websites that identify themselves as e-book aggregators, five platforms for content publishing and 16 websites that present themselves as e-book distributors. While conducting the case study, the answers were sought to the questions about location of website, its owners, activities, distribution channels, services, partners, languages, content protection, scope of activities, number of authors and books, publishing areas, formats, etc. Based on the case studies, the results presented focus on the geographical distribution of the analyzed companies, distribution of companies according to the year in which they were established, distribution of companies by activity, the number of different input formats supported by aggregation companies, a separate service of conversion, output formats supported by aggregation companies, distribution on platforms and in bookstores, content protection options, possibilities of editing content in the cloud, models of payment for services, and other identified services. Based on the results of the study, a conclusion is made that e-book aggregation as a business model exists and that its further development will show the extent to which it is sustainable., Rad donosi rezultate analize studije slučaja provedene na uzorku od 17 mrežnih mjesta koji se identificiraju kao agregatori elektroničkih knjiga, 5 platformi za objavljivanje sadržaja te 16 mrežnih mjesta koja se predstavljaju kao trgovine elektroničkim knjigama. Tijekom istraživanja traženi su odgovori na niz pitanja: odakle je mrežno mjesto, tko mu je vlasnik, što su mu djelatnosti, koje distribucijske kanale koristi, koje usluge nudi, što omogućuje korisniku, koji su jezici zastupljeni, kako štiti sadržaj, koliko je autora i knjiga dostupno, koja nakladnička područja pokriva, koji su formati i oblici zaštite dostupni i sl. Rezultati predstavljeni u radu prikazuju geografsku raspodjelu analiziranih tvrtki, raspodjelu tvrtki prema godini nastanka, raspodjelu tvrtki prema djelatnosti, broj različitih ulaznih formata u tvrtkama koje obavljaju djelatnost agregacije, zasebnu uslugu konverzije, izlazne formate u tvrtkama koje obavljaju djelatnost agregacije, distribuciju na platforme i knjižare, opcije zaštite sadržaja, mogućnosti uređivanja sadržaja u oblaku, modele naplate usluge te ostale identificirane usluge.

Knjiga je intelektualno djelo većeg opsega čiji se materijalni oblik mijenjao u skladu s civilizacijskim razdobljima. S obzirom na način njezina pisanja i upotrebu određenih vrsta materijala za uvez, možemo reći da zaštitna funkcija knjige ima važniju ulogu od estetske. Njezina upotrebna vrijednost (klasa knjige) određuje se na temelju vrste uveza, dok izbor forme uveza ovisi o sadržaju i opsegu autorskog djela. Primjena digitalnih tehnologija izravno je pridonijela distribuciji digitalnih knjiga. Stoga izdavačke kuće distribuiraju svoja izdanja na digitalnim platformama svakim danom sve više. Postavljaju se pitanja kakav će utjecaj imati digitalno medijsko okruženje na tiskanu knjigu, koje vrste uveza će preferirati određene dobne skupine i kolika će zapravo biti potreba za ručnim odnosno nakladničkim uvezom knjiga u budućnosti. U radu su precizno definirani tehničko-tehnološki postupci projektiranja knjige isključivo u ručnom uvezu. Za potrebe ovog istraživanja promatrane su osnovne vrste uveza (tvrdi, meki, mehanički) knjige istog sadržaja, ali različite forme uveza (bešavna, šivana, mehanička)., The book is intellectual work with relatively large number of pages, its material form was made different in accordance with a civilized periods. In view of book writing style and bookbinding materials are used, we notice that the protective function of the book is more important than aesthetic value. Book's use value (book classify) occurs in binding type, the choice between binding form depends on the book scope and volume. Digital technology has contributed in giving a share of digital books directly. For that reason, the publishing house supports digital platforms with continual increase. There are questions, in what way digital media environment will have a strong effect on the printed book, which binding types will prefer the people at different ages and what kind of publishing will require our society in the future. In the paper made up essence of craft bookbinding research project and the technical-technology procedures defined precisely. Purpose of that research was observed starting point of binding type (hardback, paperback, mechanical) and different binding forms (adhesive, thread, mechanical) with identical book content.

Knjiga je intelektualno djelo većeg opsega čiji se materijalni oblik mijenjao u skladu s civilizacijskim razdobljima. S obzirom na način njezina pisanja i upotrebu određenih vrsta materijala za uvez, možemo reći da zaštitna funkcija knjige ima važniju ulogu od estetske. Njezina upotrebna vrijednost (klasa knjige) određuje se na temelju vrste uveza, dok izbor forme uveza ovisi o sadržaju i opsegu autorskog djela. Primjena digitalnih tehnologija izravno je pridonijela distribuciji digitalnih knjiga. Stoga izdavačke kuće distribuiraju svoja izdanja na digitalnim platformama svakim danom sve više. Postavljaju se pitanja kakav će utjecaj imati digitalno medijsko okruženje na tiskanu knjigu, koje vrste uveza će preferirati određene dobne skupine i kolika će zapravo biti potreba za ručnim odnosno nakladničkim uvezom knjiga u budućnosti. U radu su precizno definirani tehničko-tehnološki postupci projektiranja knjige isključivo u ručnom uvezu. Za potrebe ovog istraživanja promatrane su osnovne vrste uveza (tvrdi, meki, mehanički) knjige istog sadržaja, ali različite forme uveza (bešavna, šivana, mehanička).

Razvojem elektroničkog nakladništva nastaju novi i mijenjaju se postojeći dionici i procesi uključeni u proizvodnju, distribuciju i korištenje elektroničkih sadržaja, pa tako i elektroničkih knjiga, u cjelovitom nakladničkom lancu počevši od autora sve do čitatelja. Nastaje između ostalog i izraz agregacije elektroničkih knjiga s ciljem njihove objave na jednoj ili više platformi. Agregatori elektroničkih knjiga su sučelja između autora, nakladnika i trgovina elektroničkim knjigama. Agregator kao novonastali dionik nakladničkog lanca postaje jedna od karika koja uslijed tehnoloških i tržišnih promjena vrši ključne procese konverzije i formatiranja sadržaja za različite formate elektroničkih knjiga potrebnih za distribuciju na različitim platformama. Cilj je radnje definirati agregatore elektroničkih knjiga kao poslovne subjekte koji imaju za cilj autorski sadržaj učiniti dostupnim na sustavu koji omogućuje čitatelju pristup sadržaju s naglaskom na jedno nakladničko područje: akademsko nakladništvo. Radnja se sastoji od teorijskog i istraživačkog dijela. Pregledom teorijskih spoznaja obuhvaćena su relevantna znanstvena dostignuća u području nakladništva, transformacije tradicionalnog nakladništva u elektroničko kao i tehničke, organizacijske i druge promjene koje su stvorile preduvjete za pojavljivanje i provođenje agregacije elektroničkih knjiga. Tijekom istraživanja primijenjene su metoda analize slučaja i webometrijsko istraživanje. Metodom analize slučaja proučeni su sustavi koji se predstavljaju kao agregatori elektroničkih knjiga, sustavi za objavu sadržaja na pojedinoj platformi i trgovine. Na osnovu analiziranih podataka postavljen je model dodavanja vrijednosti sadržaju prema kojem agregatori elektroničkih knjiga kroz poslovne procese konverzije, definiranjem metapodataka i naposljetku distribucijom obogaćuju autorski sadržaj. Predložena je optimalna organizacija tvrtki koje provode agregaciju elektroničkih knjiga te je dan model koji definira međuodnose agregatora elektroničkih knjiga naspram ostalih dionika elektroničkog nakladništva. Webometrijskim istraživanjem pobirana su mrežna mjesta distribucije elektroničkih knjiga s ciljem kvantificiranja odnosa među identificiranim dionicima elektroničkog nakladništva s naglaskom na ulogu agregatora elektroničkih knjiga. Rezultati pokazuju kako akademski autori u velikoj mjeri (92, 6 %) i dalje objavljuju koristeći usluge nakladnika, te nakladnik ostaje neizbježna karika u procesu diseminacije znanja. Međutim, rezultati (5, 2% autora direktno objavljuje na sustavima koji omogućuju pristup sadržaju, ali 2, 2% ih objavljuje uz pomoć agregatora) pokazuju kako se agregatori počinju koristiti, te se stoga može zaključiti da se predloženi model na osnovu analize slučaja u praksi provodi, što, bez obzira na izražene postotke, potkrepljuje valjanost postavljenog modela sa svim uključenim dionicima. Znanstveni doprinos rada ogleda se u znanstvenom definiranju i pozicioniranju agregatora elektroničkih knjiga u kontekstu elektroničkog nakladništva i u detaljnoj analizi stanja elektroničkog nakladništva u prvoj polovici drugog desetljeća 21. stoljeća.

Razvitak novih tehnologija dovodi u pitanje ranije prepoznatljiva nastavna sredstva u nastavnim, odnosno obrazovnim procesima. U radu se izdvaja primjena elektroničke knjige kao primjera novih mogućnosti unapređenja obrazovnih procesa, s posebnim naglaskom na veću dostupnost izvora znanja korisnicima elektroničkih knjiga u odnosu na korisnike tiskanih knjiga. Odvajanjem od tiskane knjige kao medija, elektronička knjiga svojim oblikom mijenja tradicionalna određenja vrsta knjiga, primjerice, priručnika i udžbenika, omogućujući im brzu dopunu i ažuriranje sadržaja. Navedeno je uvjetovalo popularnost elektroničkih knjiga te ih učinilo integralnim dijelom digitalne kulture. Obzirom da je elektroničko nakladništvo i tržište elektroničke knjige u Hrvatskoj još u začecima, cilj rada je osvijestiti prednosti korištenja elektroničke knjige u obrazovnim procesima kao neizbježne pojave novih tehnologija. U perspektivi bi se potaknula obrazovna istraživanja i eksperimentalne uporabe elektroničkih knjiga, a posljedično i hrvatsko izdavaštvo koje bi time povećalo njihovu objavu.

Razvoj elektroničkih čitača posljednjih je godina pokrenuo prodor elektroničke knjige, pa rast njihove popularnosti iznenađuje brojkama prodanih primjeraka elektroničkih čitača i komercijalno dostupnih elektroničkih knjiga. Preokret u nakladništvu u digitalnom okruženju i velika prodaja elektroničke knjige, stavlja knjižnice pred izazov uvođenja elektroničke knjige u svoje usluge, kako bi odgovorile na današnje, ali i buduće tehnološke zahtjeve. Dominacija elektroničke knjige najsnažnije je izražena u SAD-u, a odgovor na promjene američkih knjižničara nudi raznovrsne modele uvođenja elektroničke knjige u knjižnice. Američki kutak Knjižnice i čitaonice “Bogdana Ogrizovića” (Knjižnice grada Zagreba) pokrenuo je 2011. godine pilot projekt Uvođenja besplatnih elektroničkih knjiga uz korištenje elektroničkog čitača Kindlea u usluge Američkog kutka Zagreb. U hrvatskim narodnim knjižnicama ne postoji iskustvo s korištenjem elektroničkih knjiga i elektroničkih čitača, stoga su ciljevi projekta utvrditi mogućnosti i ograničenja u provedbi programa, ispitati iskustva korisnika u korištenju elektroničke knjige te korisnike uključiti u volonterski rad na projektu. U tekstu će se predstaviti iskustva u oblikovanju zbirke besplatnih elektroničkih knjiga za elektronički čitač Kindle DX koja su utemeljena na idejnim načelima Projekta Gutenberg kao i u pristupanju besplatno dostupnim sadržajima vodećih američkih novina i časopisa. Prikazat će se polazišta za oblikovanje digitalne zbirke koja uključuju usvajanje spoznaja o formatima i standardima elektroničke knjige za elektroničkie čitače, programske platforme za stvaranje i prikaz elektroničke knjige i preuzimanje njezinog sadržaja. Također će se prikazati rezultati provedbe projekta koji su zasnovani na analizi anketnih upitnika i komunikacije s korisnicima. Iskustvo uvođenja besplatne elektroničke knjige na elektroničkom čitaču kao nove knjižnične usluge ujedno potiče na suočavanje s izazovom uključivanja komercijalne elektroničke knjige u ponudu građe na novim medijima i razvojem novih elektroničkih usluga., In the past years the growing popularity of e-books prompted by the rapid development of a diversity of e-book readers has resulted in the enormous increase in the consumer purchasing of e-readers and the corresponding increase in commercial availability of dowloadable e-books. As the publishing industry is facing great changes in the digital environment, and e-books sales are on the constant rise, libraries are challenged to introduce e-books in their services and to find the way to respond to today’s and tomorrow’s technology. The presence of e-books has been the most prominent in the USA, where librarians try to cope with the changes by offering different business models. In the year 2011, the American Corner of the “Bogdan Ogrizović” City Library (The Zagreb City Libraries) launched a pilot project entitled Introducing free electronic books on the e-book reader Kindle in the library services of the American Corner Zagreb. E-books and e-book readers have not yet been introduced into Croatian public libraries, so the goals of the project are to establish how to implement new technology into a Croatian library and to involve users in the project through interactive workshops and through a voluntary program. The paper presents the library experience in the development of a free e-book collection for the e-book reader Kindle DX based on the Project Gutenberg’s philosophy and selection, and the access to free content from renowned American magazines and papers available for downloading. The starting points for the development of a digital collection include: e-book formats and e-book standards for e-readers, ebook platforms for creating and accessing e-book content. The paper also presents the analysis of the survey carried out in the workshops during the project implementation. The experience gained in this pilot project, which involved the library introduction of e-books on e-readers, will provide the basis for introducing new devices, new media and new services as well as the guidance while taking challenges to introduce commercial e-books and e-book lending.

Posljednjih nekoliko godina dolazi do porasta broja elektroničkih izvora kako u visokoškolskim, tako i u narodnim knjižnicama. Elektroničke knjige (e-books) posebice elektronički udžbenici posebno su popularni u knjižnicama visokih učilišta dok je u narodnim knjižnicama naglasak na naslovima iz područja književnosti. Ulazak sadržaja u obliku elektroničkih knjiga u knjižnice pred njih je postavio brojne izazove u vidu organizacije, vidljivosti te građe kroz knjižnični katalog, načina korištenja, a ne smije se ni zanemariti ni činjenica da korisnici elektroničkih knjiga fizički ne odlaze u knjižnicu i ona prestaje biti mjesto susreta. Međutim, elektroničke knjige sa sobom nose i brojne prednosti kao što je primjerice ušteda prostora, 24-satna usluga, odsustvo krađe ili oštećenja građe. U radu se govori o pojavi, organizaciji i uporabi elektroničkih knjiga (e-books) u knjižnicama te implikacijama koje ta vrsta građe ima na dinamiku, navike i učestalost korištenja elektroničke građe. Rad analizira moguće načine organizacije ovakve vrste građe, moduse uporabe te načine vrednovanja zbirki elektroničkih knjiga

Cilj je radnje analizirati pripremljenost hrvatskog tržišta za elektroničko nakladništvo. Razrađeni su sljedeći mogući indikatori razvijenosti suodnosa tržišta i e-nakladništva u Republici Hrvatskoj: položaj e-nakladništva u općoj nakladničkoj produkciji, pravni okvir, obrazovni sustav i mogućnosti pristupa elektroničkim sadržajima. Navedeni su indikatori analizirani na odabranim primjerima. Nakladnici koji su uvršteni u rad pridonijeli su razvitku elektroničkog nakladništva u Hrvatskoj, neki su bili pioniri ovog područja, dok su se drugi usredotočili na razvijanje i pokretanje važnijih projekata kojima su željeli elektroničku knjigu približiti čitateljima. S obzirom da se u Republici Hrvatskoj elektroničko nakladništvo počelo razvijati kasnije negoli na zapadu, zakoni i praksa se sporije mijenjaju i prilagođavaju, no budući da je elektronička revolucija općenito promijenila poslovanje tvrtki i način na koji komuniciraju s javnosti, polako na vidjelo dolaze i prednosti koje elektroničko nakladništvo i poslovanje imaju, a s tim i potreba njihova zakonskog reguliranja. Obrazovanje u Hrvatskoj tek čeka elektronička revolucija; planiraju se uvesti e-imenici, e-udžbenici i tableti u nastavu, te će obrazovni sustav također postati važno područje e-nakladništva. Bez tehnološke podrške nemoguće je razviti elektroničko nakladništvo do željene mjere. Uz pristup internetu potrebni su i različiti uređaji koji omogućuju preuzimanje i čitanje elektroničkih publikacija. S razvojem tehnologija koje omogućuju jednostavno čitanje e-knjiga na hrvatskom se tržištu razvijaju i projekti poput mrežnih knjižara (Planet9, TookBook, Vipnet-ova eKnjižara), e-knjižnica (CARNet eKnjižnica), internet portala s besplatnim pristupom elektroničkoj knjizi (eLektire, Elektroničke knjige) i portala specijaliziranih za jedno nakladničko područje (Zakon.hr). Temeljna ograničenja pri istraživanju predstavljala su nedostatak relevantne literature i vrlo brze promjene kojima je e-nakladništvo izloženo. Stoga se zaključci ponajprije temelje na analizi primjera dobre prakse, a kao takvi su relevantni za analizu trenutnog stanja i zahtijevaju kontinuirano revidiranje. Doprinos radnje je pokušaj analize postojećeg statusa elektroničkog nakladništva u hrvatskom društvu, iz čega proizlaze i eventualne smjernice za njegov razvoj i poboljšanja

U ovom završnom radu opisuje se pojam elektroničke knjige. Počevši od same definicije e-knjige, opisujemo njenu povijest, razvoj, sustav zaštite, te ostale tehničke značajke. Posebnu pažnju obraćamo na njezine formate u kojima se pojavljuje i njihovu standardizaciju. Usporediti ćemo i njene prednosti i nedostatke naspram klasične tiskane knjige. Bit će spomenuti i uređaji posebno dizajnirani za čitanje e-knjiga(e-čitači). Na kraju će biti prikazana kratka analiza postojećeg e-udžbenika na temelju saznanja kroz izradu završnog rada

Tiskana knjiga još uvijek je prisutna gotovo na svakom koraku našeg života. Nesumnjivo je u pet stotina godina postojanja bila od krucijalne važnosti u školama i fakultetima, odnosno u cjelokupnom odgojnoobrazovnom procesu. Zahvaljujući razvoju IC tehnologije u drugoj polovici 20. stoljeća knjiga je dobila novi oblik — nematerijalni. U ovom radu se navode različite definicije i opisi elektroničke knjige, njezino određenje unutar konteksta IC tehnologije, pružen je osvrt na njen povijesni razvoj te povezanost s internetom, istaknute su njezine prednosti i nedostaci. Budući da je sve prisutnija na »policama« knjižnice u radu se navode neke promjene do kojih je dovela e-knjiga u poslovanju knjižnice i radu knjižničara.

Većina knjižničarskih istraživanja koja su se bavila elektroničkim knjigama, nisu se bavila i čitačima elektroničkih knjiga ili e-čitačima. Takva se istraživanja javljaju tek posljednjih godina, a imaju za cilj utvrditi mišljenje čitatelja o prednostima i nedostacima e-čitača kao i mogućnosti njihove primjene u knjižnicama. Pokazalo se da je mišljenje čitatelja u načelu pozitivno, no još je uvijek prisutna velika vezanost za tiskanu knjigu, a e-čitači se smatraju samo dodatnim pomagalom za čitanje. Kako pada cijena elektroničkih knjiga i e-čitača kupuje ih sve veći broj korisnika. Mnoge su knjižnice prepoznale ovaj trend te su svojim korisnicima ponudile posuđivanje elektroničkih knjiga na e-čitačima. Unatoč tome velike mrežne knjižare/izdavači koje prodaju vlastite e-čitače i elektroničke knjige zanemarile su knjižnice i uopće nisu u obzir uzele takvu mogućnost. Sony je u tom smislu napravio veliki pomak sa svojim e-čitačem i mrežnom knjižarom Reader Store (http://ebookstore.sony.com/) jer je omogućio posudbu elektroničkih knjiga uz posredništvo knjižnica. Takvu je uslugu svojim korisnicima prva ponudila 2009.g. New York Public Library. Suradnja Sonyja i knjižnica jasno pokazuje kakva bi bliska budućnost mogla biti ukoliko i druge mrežne knjižare/izdavači počnu slijediti model prema kojem će korisnici elektroničke knjige posuđivati posredstvom knjižnica putem mreže i koje će čitati na vlastitim e-čitačima.

U radu se opisuje nekoliko glavnih projekata masovne digitalizacije knjiga i razmatra njihov mogući utjecaj na knjižnice. Za istraživanje su odabrana tri poznata svjetska projekta masovne digitalizacije, Gutenberg, Million Book i Google Book. Navedeni projekti izabrani su zbog njihovoga originalnog pristupa u primjeni suvremene tehnologije i uspostavi novih modela suradnje s knjižnicama. Ciljevi rada jesu: prikazati različite pristupe masovnoj digitalizaciji knjiga, zatim označiti pitanja i prijepore koji su se usporedo pojavili i, konačno, istražiti moguć utjecaj takvih projekata na knjižnice. Odnedavno je sve više projekata digitalizacije knjižnične građe i u Hrvatskoj; preporuka je ovog rada da implikacije ključnih pitanja i problema opisanih u tri velika međunarodna projekta budu sadržane u strukovnim odlukama, pravilima i postupcima, ali i u širim razmatranjima o ulozi knjige, knjižnica i informacija u digitalnom okruženju u Hrvatskoj., The paper describes some major projects of mass digitization of books and addresses their impact on libraries. Three large mass digitization projects were selected for analysis: Gutenberg, Million Book and Google Books. They were selected because of their pioneering applications of contemporary information technologies and innovative partnerships with libraries. The aims of this work are to illustrate different approaches to mass digitization of books, than describe the questions and controversies that have arisen, and finally examine possible effects of these projects in libraries. Lately, digitization projects of library materials have been expanding in Croatia; it is suggested that critical issues and problems encountered in these large international projects have implications for Croatia as well in relation to professional decisions, policies, and practices and even in broader consideration on the role of books, libraries, and information in the evolving digital environment of the country.

U proteklih nekoliko godina svjedoci smo znatnog porasta popularnosti elektroničke knjige i njenog korištenja u svakodnevnoj upotrebi. Velik utjecaj ne takva zbivanja imao je razvoj prateće tehnologije, relativno velika pristupačnost takvih knjiga prosječnom kupcu te velik broj raznih naslova koji su u ponudi. U ovom radu je prikazana povijest razvoja elektroničke knjige koja počinje jednostavnim projektom jednog studenta u 70-im godinama prošlog stoljeća, te razvoj tehnologija koje se koriste u iskorištavanju potencijala elektroničke knjige. Isto tako su prikazane prednosti i mane elektroničke knjige u u odnosu na konvencionalne knjige, problemi zaštite autorskih prava sa kojima se izdavači ovakvih djela susreću te mogući utjecaj elektroničkog izdavašva na konvencionalno izdavaštvo.

Tema ovog rada je izrada elektroničke knjige. U radu je opisan format zapisa elektroničke knjige, proces izrade te funkcionalnost elektroničke knjige. Konkretan primjer formata elektroničke knjige opisan u ovom radu je Mobipocket .prc format. Programski paket za izradu te čitači ovog formata su javno dostupni za besplatno korištenje te među sličnim alatima pokriva najširi raspon platformi za razvoj i korištenje. Ovim se radom ukazuje na potrebu proširivanja funkcionalnosti i dostupnosti tiskanih djela. Format elektroničke knjige ujedinjuje mudrost i tradiciju tiskane knjige sa snagom i dostupnošću svakodnevno korištenih elektroničkih uređaja.

Autorica opisuje tehničku proizvodnju elektroničke knjige na temelju iskustva vlastitog iskustva u primjeni OCR-a.

Ovaj istraživačko-analitički rad govori o karakterističnim značajkama elektroničkih knjiga općenito i u domeni financija. U prvom dijelu rada dana je kratka definicija elektroničke knjige, kratak povijesni razvoj elektroničkih knjiga, glavne vrste i karakteristike elektroničkih knjiga kao i prednosti i nedostaci elektroničkih knjiga nad tiskanim knjigama. U drugom dijelu rada govorit će se o mogućnostima primjene elektroničke knjige u financijama i drugdje. Razvoj informacijsko komunikacijske tehnologije (IKT) posljednjih je petnaestak godina imao velik utjecaj na sva područja pa tako i na financije. Primjena informacijske i komunikacijske tehnologije u raznim područjima jedna je od glavnih nacionalnih strategija i u domeni razvoja elektroničkih i multimedijalnih knjiga za raznovrsne domene ljudskog djelovanja. Klasični izvori podataka, informacija i znanja, te klasične metode poučavanja nastoje se zamijeniti novijim i efikasnijim oblicima, stoga korištenje Interneta, multimedije i elektroničkih materijala dobiva sve više na važnosti. Upotreba digitalne tehnologije, multimedije i Interneta već je danas veliki pomagač mnogim djelatnostima, pa tako i financijskom poslovanju. Aktualnost ove teme je velika zbog pojačanog interesa za digitalnu i multimedijsku tehnologiju te zbog činjenice da je primjena elektroničkih i multimedijskih knjiga u budućoj djelatnosti čovječanstva neizbježna, a u financijama i prijeko potrebna.

Ovaj je rad istražio zastupljenost e-knjiga u materijalnom obliku u knjižnicama grada Zagreba. Predstavlja prvo istraživanje te vrste na području Zagreba.

Der Artikel erläutert den Begriff Elektronisches Buch.

Ova knjiga je pionirski rad na postavljanju definicije elektroničke knjige i suvremene definicije knjige. Autorica ih temelji na vlastitim istraživanjima. Ukazuje na promjene koje je elektronička knjiga izazvala u sektoru knjige a uključuju suradnju prvenstveno knjižničara, nakladnika i knjižara, ali i pravnika i informatičara u sljedećim područjima: - bibliograrska kontrola, - autorsko pravo, - identifikacijske oznake, - raspačavanje i čitanje elektroničke knjige, - tehnička zaštita elektroničke knjige. Knjiga sadrži i definicije pojmova u sektoru knjige koji su pojavom digitalnog medija doživjeli dopunu ili izmjenu u odnosu na tiskanu knigu, a donosi i posve nove pojmove. Prateći razvitak elektroničkog nakladništva u svijetu autorica je smatrala posebno vrijednim ispitati pojavu elektroničke knjige u Hrvatskoj te opisuje: - tradicionalno i elektroničko nakladništvo, - zakonske propise vezane uz knjigu i - poticajni prijedlog elektroničkog nakladništva. Knjiga donosi u boji slike pedesetak elektroničkih knjiga hrvatskih nakladnika i statističke podatke. Autorica zaključuje da budućnost knjige leži upravo u komplementarnosti tiskane i elektroničke knjige i mogućnosti stvaranja knjige po mjeri čitatelja.

Autorica je pristupila reviziji Unescove definicije knjige donesene 1985. godine. Na uzorku koji je uključio 40 zemalja, ispitala je današnje shvaćanje pojma knjige temeljeno na identifikacijskom sustavu ISBN. Kao rezultat rada donijela je definiciju elektroničke knjige i suvremenu definiciju knjige općenito.