Search

Vladimir Nazor ima važnu ulogu u hrvatskoj dječjoj književnosti. Njegova djela nalazimo na popisu lektire za djecu osnovnih škola, međutim u radu s predškolskom djecom ona nisu dovoljno zastupljena. Nazorovo iznimno bogato stvaralaštvo nudi brojne mogućnosti u radu s djecom predškolske dobi. Na primjeru Velog Jože cilj je bio prikazati jedan dio tih mogućnosti. Kako bismo u potpunosti shvatili njegovu ulogu i važnosti njegovih djela, bitno je da upoznamo samog Nazora. Jedan dio ovog rada posvećen je stoga Nazorovom životnom putu i cjelokupnom stvaralaštvu. U njemu otkrivamo autorov intimni svijet i njegovu iznimnu povezanost s djecom. Priče, posebno legende i bajke, stoljećima su prisutne u svim narodima svijeta. Zbog svojih čudesnih elemenata, djeci su podjednako zanimljive danas, kao i u vrijeme kada su nastale. One razvijaju djetetov duhovni život, potiču maštu i kreativnost. Odgojitelj treba iskoristiti taj dječji interes kako bi ga upoznao s piscima i pričama vlastitog kraja. Na taj način pomažemo djetetu da bolje upozna sebe i svijet oko sebe, a zavičajnu književnost čuvamo od zaborava. Vladimir Nazor plays an important role in Croatian children's literature. His works are on the list of required reading for elementary school children, but in working with preschool children they are not sufficiently represented. His extremely rich creativity, offers many opportunities to work with children of preschool age. In example of Veli Jože, the purpose was to display one of these options. In order to fully understand the role and importance of his works, it is important to know Nazor himself. One part of this work is dedicated to Nazor's biography and overall creativity. In it we find the author's intimate world and its exceptional connection with children. Story's, especially legends and fairy tales are for centuries present in all nations. Because of their miraculous elements children are equally interested today, as well as at the time they occur. They develop the child's spiritual life, stimulate imagination and creativity. Educator should use children's interest in order to meet with writers and stories of their own homeland. In this way we help the child to get to know themselves and the world around them, and native literature keep from oblivion.

Vladimir Nazor je osebujni književni stvaratelj koji je bio tvorac mitova, bajki i pjesama. Nazorovo stvaralaštvo možemo podijeliti u tri faze. Prva faza je karakterizirana mitovima i legendama, za koje crpi inspiraciju iz povijesnih događaja. Svojim djelima nastoji osvijestiti nacionalni identitet. Drugu fazu označava dionizijski osjećaj prirode, veličanje ljepote i životne radosti, dok treću fazu svijet mistike s ontološkim preokupacijama. Nazor naglašava da je umjetnost estetički jača od stvarnosti. Pišući za djecu inspiraciju traži u svakodnevnim zbivanjima iz života djece. Njegove su bajke karakteristične po svojim likovima, odnosima među njima, čovjekovim osobnostima, radnjama koje teku asocijativno, kao u Halugici, te mjestu radnje. Nazor mjesto radnje svojih djela smješta na poznate hrvatske lokacije kao što su Jadransko more, obala, otoci, Učka i Velebit. Njegove se bajke oslanjaju na pripovijetku i slavensku mitologiju, u njima je svijet malen s likovima koji imaju ljudska i nadnaravna svojstva. U njima su biljke i životinje fantastične, a situacije u koje ih stavlja realne. Prijelaz iz realnosti u fantastiku je prirodan. Najpoznatije bajke su Minji, Halugica, Bijeli jelen, Veli Jože, Kralj Albus. Pišući o mitu Nazor se dotiče mnogih mitova od slavenskog, mita obećane zemlje, te mit o stvaranju svijeta. U nekim djelima prevladava kršćanstvo s grčkim, slavenskim, egipatskim i folklornim pretkršćanskim motivima. U pripovijetki Veli Jože Nazor nas uvodi u mit o obećanoj zemlji. Vladimir Nazor is a distinctive literary creator who created myths, fairy tales and songs. Nazor's creativity can be divided into three phases. The first phase is characterized by myths and legends, for which he draws inspiration from historical events. He strives to raise awareness of national identity with his literary works . The second phase is marked by the Dionysian sense of nature, praising the beauty and joy of life, while the third one by the world of mysticism with ontological concerns. Nazor emphasizes that art is aesthetically stronger than reality. While writing for children, he seeks inspiration in everyday events of children's lives. The characters, the relationships among them, the man's personality, the actions that flow associatively, as in Halugica and the setting are typical of his fairy tales. Nazor places the setting of his literary works in famous Croatian locations such as the Adriatic sea, the coast, the islands, Učka and Velebit. His fairy tales rely on narrative and Slavic mythology, in them the world is small, with characters that acquire human and supernatural properties. There are also fantastic plants and animals, but the situations he puts them in are real. The transition from reality to fiction is natural. The most famous fairy tales are Minji, Halugica, White Deer (Bijeli jelen), Veli Jože, King Albus (Kralj Albus). While writing about the myth, Nazor touches on many of the Slavic myths, the myth of the promised land and the myth of the creation of the world. In some works prevails Christianity with Greek, Slavic, Egyptian and pre-Christian folklore motifs. Nazor introduces us to the myth of the promised land In the tale Veli Jože.

Postokolonijalno čitanje Nazorove pripovijesti Veli Jože otkriva mjesta u tekstu u kojima se mogu iščitati elementi produkcije i reprodukcije, prezentacije i reprezentacije kolonijalnog diskurza i rekonstitucija kolonijalnog subjekta nasuprot dosadašnjim dominantnim interpretacijama teksta kao priče o narodnoj borbi, borbi protiv eksploatatora i o potrebi narodne sloge. Ta mjesta pozivaju na razradu i interpretaciju alatima postkolonijalne kritike pri čemu se pokazuje kako je Nazorova ambivalencija zapravo imanentan element postupku ispisivanja nacije. U tome smislu nakon provedene analize u radu se dolazi se do zaključka kako je Veli Jože s pravom kanoniziran tekst koji proizvodi i oslanja se na snažne nacionalne predodžbe kroz koji se može na različitim razinama progovarati o moderni, neoromantizmu, mitologiji ili usmenoj književnosti. Međutim, istodobno ukazuje i na ambivalentnost, dvojakost, hibridnost, dijalogičnost i polilogičnost u procesima ispisivanja nacije. Zato se čini uputnim upravo tim kvalitetama teksta pristupati i postavljati ih u prvi plan radije nego Velog Jožu, a potom i Nazora i njegov opus, podvoditi kroz ideološki redukcionizam ili različita upisivanja ili prisvajanja značenja.

Rad koji smješta Vladimira Nazora u kontekst protoznanstvene fantastike i fantasyja, s posebnim obzirom na njegove kratke romane Veli Jože i Arkun te pripovijetku Crveni tank.

Veli Jože

Veli Jože