Search

Optimization of the water treatment process is a major challenge given the large number of parameters that influence water quality and the stages of the raw water treatment process. In this work, the influence of three input parameters (preozonation dose, time and main zonation dose) on five outputs (bromates, dissolved manganese, specific ultraviolet absorption, trihalomethanes and haloacetic acids) was studied. The effect of ozone in different combinations of process conditions was investigated by 17 experiments using a Box-Behnken design of experiment, reducing the complexity and financial cost of the research compared to classical research. In addition, the response surface methodology was used to obtain predictive models for all output variables and to obtain graphical representations of the prediction of bromate formation, considering the input parameters with their optimal values and to achieve desired output values.

Ekstremne vremenske prilike poput suša, poplava i toplinskih valova neke su od posljedica klimatskih promjena. Sve te promjene utječu na količinu i kvalitetu vode prisutne u prirodi, a, samim time, i na vodu za ljudsku potrošnju. Promjena kemijskog sastava, porast zamućenja i rast patogenih mikroorganizama samo su neke od promjena kvalitete sirove vode koje zahtijevaju prilagodbe u procesima obrade kao što su desalinizacija, ultrafiltracija, ozoniranje, flokulacija i dezinfekcija. Svaki od procesa obrade potrebno je optimirati kako bi se postigli željeni parametri, a da pritom ne nastanu neželjeni nusproizvodi. Ukoliko se identificiraju parametri na koje direktno i indirektno utječu klimatske promjene, lakše je prilagoditi kompleksan proces obrade vode za ljudsku potrošnju, ovisno o izvoru koji se koristi. Optimiranjem procesa obrade vode također se povećavaju pouzdanost sustava opskrbe vodom te smanjuju operativni troškovi, čime se omogućava siguran pristup vodi za ljudsku potrošnju široj populaciji.

Prirodne mineralne i prirodne izvorske vode jesu vode iz podzemnih vodonosnika punjene u ambalažu, koje zadovoljavaju zahtjeve Pravilnika o prirodnim mineralnim, prirodnim izvorskim i stolnim vodama (NN 85/2019), a koji je usklađen s odgovarajućim direktivama EU. U zahtjevima prema prirodnim mineralnim i prirodnim izvorskim vodama postoji razlika koja proizlazi iz različitih EU direktiva koje ih propisuju. Obje vrste voda na izvoru moraju zadovoljiti propisane mikrobiološke kriterije, a sastav minerala koji im daje karakteristična svojstva ne smije se mijenjati. Međutim, prirodne mineralne i prirodne izvorske vode ipak je dozvoljeno obrađivati različitim postupcima u cilju uklanjanja nepoželjnih sastojaka. Priznavanje obje vrste voda i odobravanje tehnoloških postupaka obrade provodi nadležno Povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede. U ovom radu opisani su dopušteni postupci obrade te analizirani razlozi za opravdanost njihove upotrebe.

U ovom su radu određivani fizikalno-kemijski pokazatelji kakvoće tekućica i stajaćica u Hrvatskoj mjerenjem pHvrijednosti, električne provodnosti, otopljenog kisika, sadržaja iona, hranjivih tvari (dušikovi spojevi, ukupni fosfor i fosfati), režima kisika (kemijska i biokemijska potrošnja kisika) i ukupnog organskog ugljika. Iz dobivenih je rezultata vidljivo da površinskim vodama panonske regije prijeti onečišćenje nitratima, amonijem i organskim tvarima, čije je podrijetlo najvjerojatnije iz neobrađenih otpadnih voda. Također, nekim površinskim vodama prijeti eutrofikacija jer su u dva uzorka prisutne koncentracije fosfora iznad 0, 35 mg P/L, a u dva su uzorka koncentracije nitrata veće od 2, 5 mg N/L. Analize su, također, pokazale da jedan od četiri testirana ribnjaka nije pogodan za uzgoj riba jer je koncentracija amonija bila veća od 0, 2 mg NH4 /L, a biokemijska potrošnja kisika veća od 5 mg O2/L.

U ovom radu su prikazani rezultati laboratorijskog testiranja nastajanja bromata (BrO3-) tijekom procesa ozoniranja vode uzete nakon dvoslojnih brzih filtera na postrojenju Butoniga u listopadu 2017. godine. Laboratorijski pokusi ozoniranja provedeni su pri tri različite koncentracije rezidualnog ozona, tri temperature i pri tri pH-vrijednosti vode te uz dodatak amonij klorida (NH4Cl) i H2O2 pri najpovoljnijoj pH-vrijednosti i temperaturi vode za nastajanje bromata. Iz dobivenih rezultata laboratorijskog ozoniranja može se zaključiti da voda jezera Butoniga unatoč niskoj vrijednosti bromida (

Luka Gaženica je jedna od 6 luka od osobitog gospodarskog značaja za Republiku Hrvatsku te kao takva zasigurno ima utjecaj na razvoj pomorskog sustava, ali i na gospodarski razvoj ne samo grada Zadra, nego i Republike Hrvatske. U ovom radu se analizira industrijski i turistički utjecaj Luke Gaženica na Zadar, zadarsku regiju i Republiku Hrvatsku. Za potrebe pisanja rada intervjuirane su tri osobe povezane s Lukom te se, na temelju rezultata intervjua i pregleda znanstvene i stručne literature, došlo do zaključka da Luka Gaženica, u industrijskom i turističkom kontekstu, ima izrazito snažan utjecaj na cjelokupni razvoj Grada Zadra i Zadarske županije te da predstavlja važan strateški projekt za iste. Na razini Republike Hrvatske, Luka Gaženica nije stekla status strateški važnog projekta jer su državni napori usmjereni prema Luci Rijeka koja je svojim geografskim položajem najbliža srednjoj Europi. Luka Gaženica bi sve svoje napore trebala usmjeravati u razvoj putničkog prometa, osobito kruzing turizma, jer povećanje teretne luke i jačanje industrijskog značaja izvan zadarskog područja ovisi isključivo o poretku državnih prioriteta. The Port of Gaženica is one of six ports of particular (International) economic importance for the Republic of Croatia. It also plays a significant role on maritime system and economic development of Zadar and Croatia, as well. This paper analyses the industrial and impact on tourism of the Port of Gaženica to the City of Zadar, the region around Zadar and the Republic of Croatia, as a whole. For writing purposes, three people, who are closely linked with the Port of Gaženica, were interviewed. Based on these results, theoretical and empirical review, one can conclude that the Port of Gaženica, both in industrial and tourism aspects, has had an extremelly high impact on the overall development of Zadar and the region around Zadar. It is a very strategically important project for the fore-mentioned area. The Republic of Croatia has not prioritized the Port of Gaženica as a strategically important project for freight and cargo. All state efforts, at this time, are being directed towards the Port of Rijeka. Thus the Port of Gaženica should focus its efforts on the development of passenger terminal traffic and the cruise ship industry.

Sveopće je poznato da voda predstavlja život i egzistenciju za ljude, ali i život za životinjski svijet. Prema Zakonu o zaštiti prirode (NN) jedna od kategorija zaštićenih područja su i posebni rezervati (PR) koji predstavljaju stanište ugroženim vrstama. Važnost vode u tim rezervatima je višestruka stoga se zaštita i praćenje kvalitete vode u ornitološkim rezervatima nameće kao jedna od primarnih zadaća. Tako su 1991. godine i Jezera Savica proglašena značajnim krajobrazom s posebnim ornitološkim rezervatom, jer predstavljaju kompleks vodnog i parkovno- šumskog zaštićenog krajolika. Na taj način su postala rezervat za ptice i ribe. Ali spomenuto područje je ekološki devastirano u posljednjih tridesetak godina zbog blizine i utjecaja ''industrijske zone'' Žitnjak. Cilj ovog diplomskog rada bio je utvrditi vremensku raspodjelu ekoloških parametara vode u rezervatu Savica s naglaskom na klasifikaciju uzorkovane vode. Uzorkovanje vode dvanaest jezera Savice (Ušće, Veliko jezero, Mazutara, Mala graba, Žuta graba, Lopočara, Vrbova, Plavac, Ciganska, Hawai, Potkova i Stara Savica) provedeno je u dva vremenska perioda, proljeće 2013. i zima 2015. godine, a standardnim analitičkim metodama određene je pH vrijednost vode, električna vodljivost kao i sadržaj aniona i kationa. Rezultati ukazuju na sljedeće: prema osnovnim fizikalno-kemijskim pokazateljima ekološkog stanja, prosječna pH vrijednost (8, 21) pokazuje nam da su ispitivani uzorci vode vrlo dobrog ekološkog stanja. Prema pokazateljima hranjivih tvari voda je dobrog ekološkog stanja. Prema fizikalno-kemijskim pokazateljima (pH i električna vodljivost) sveukupno za ovu skupinu voda kompleksa jezera Savica pripada I. vrsti voda. Sveukupno prema pokazateljima hranjivih vrijednosti za ovu skupinu pokazatelja (nitratni, nitritni i amonijski dušik) voda jezera kompleksa Savica klasificirana je kao voda V. vrste.

U radu se opisuje sustav javne nabave u Republici Hrvatskoj sa svim svojim elementima te zakonodavni i institucionalni okvir u kojem isti djeluje. Srž rada predstavlja vezu javne nabave i sustava poduzetništva s posebnim naglaskom na malo i srednje poduzetništvo koje predstavlja glavne pokretače gospodarskog razvoja. Javna nabava je osjetljivo područje što se tiče korupcije pa se daje osvrt na taj fenomen kao na veliki problem te se analiziraju načini kako ga ukloniti. Ono što je relativno nov pojam u sustavu javne nabave je e- nabava, odnosno korištenje informacijskih sustava i tehnologija za pojednostavljivanje nabavnih procesa.

Posljednjih godina brojnost novih vrsta riba u Jadranskom moru se povećava. Nakon prvih nalaza na južnom dijelu, uslijedilo je i njihovo širenje prema sjevernijim područjima. Smatra se da je njihova pojava povezana sa klimatskim i hidrografskim procesima, odnosno s globalnim zatopljenjem. Kako su im nalazi postali učestaliji, smatramo ih i biološkim indikatorima zatopljenja mora. Povećanjem brojnosti grabežljivih invazivnih vrsta koje su oformile svoje populacije u Jadranskom moru, može doći do smanjenja broja jedinki plave ribe u Jadranskom moru. U radu su utvrđeni i analizirani razlozi pojave novih vrsta riba u Jadranskom moru.