Search

U ovom istraživanju analizirana je intenzivna proizvodnja krumpira koji se prerađuje u čips. U analiziranom razdoblju (2019. – 2022.) prikazane su sve agrotehničke mjere pri proizvodnji krumpira na primjeru PO „Beta“. Vidljivo je da je gnojidba svake godine provedena pri jesenskoj obradi, zatim pred samu sadnju, pri nagrtanju i prije zatvaranja redova. Zaštita krumpira je provedena pravovremeno, a kod primjene zaštitnih sredstava najviše se koriste fungicidi u zaštiti od plamenjače i koncentrične pjegavosti krumpira. Kod zaštite od krumpirove zlatice vodi se računa o korištenju pripravaka iz različitih kemijskih skupina i različitih mehanizma djelovanja. Obavezna mjera u proizvodnji je navodnjavanje koje se provodi tijekom ljetnih mjeseci (lipanj i srpanj). Vađenje krumpira obavilo se strojno, a ostvareni prinosi iznosili su prosječno 36 t/ha, što je daleko od hrvatskog prosjeka (19,1 t/ha)., This study analyzed the intensive production of potatoes which are processed into chips. In the analyzed period (2019 - 2022), all agrotechnical measures in the production of potatoes are presented on the example of PO "Beta". Autumn fertilization was carried out every year during the autumn cultivation, then before planting and before closing the rows. In plant protection fungicides are mostly used to protect against potato late blight fungus and early blight of potatoes. For Colorado potato beetle used insecticides were different in active compound. Irrigation was done during the summer months (June and July). Potatoes were harvested by machine, and achieved yield was on average 36 t/ha, which is far higher than Croatian average (19.1 t/ha).

Intercropping involves combining more plant species on the same parcel of land at the same time. The significance of intercropping is in the cultivation of plant species in systems that are less susceptible to different stress conditions. The aim of our research is to investigate yields of arable crops (wheat, buckwheat, barley and maize) intercropped between tree rows of grafted walnuts. The field trial was establishedat at a site in Đakovo, eastern Croatia, walnuts were eleven years old. Crop yields per cropped area did not differ much between the intercropped system and sole cropped system. However, crop yields per total area were lower by 30-40% in the intercropped system compared to the sole cropped control site. Stabile and high crop yields per cropped area indicate that there is no potential negative, allelopathic relationships of plants in such systems. Although yields per total area were lower, land equivalent ratio calculations have shown that the productivity of such intercopped orchard increases with introducing an intercrop. In conclusion, growing crops under the shade of trees results in lower crop yields but higher productivity of the area and at the same time increases the ecological aspect of the field by increasing biodiversity.

Cilj rada bio je utvrditi prinos, agronomska i morfološka svojstva šest hibrida kukuruza različite duljine vegetacije (od FAO 330 do FAO 570). Pokus je postavljen na pokušalištu Tenja Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek tijekom 2019. godine u tri ponavljanja. Analizom varijance utvrđena je statistička značajnost (p

Cilj ovog rada bio je prikazati agrotehničke mjere, prinos sjemena i sadržaj ulja suncokreta uzgajanog u ekološkoj proizvodnji na OPG-u "Ivica Plazibat“ u razdoblju od 2016. do 2020. godine. Sjetva suncokreta je obavljena u optimalnim rokovima u travnju, a žetva u zadnjoj dekadi rujna, tako da je dužina vegetacije varirala od 153 do 175 dana. Prosječna masa 1000 sjemenki varirala je od 81 g (2018.) do 86 g (2020. godine). Sadržaj ulja u sjemenu kretao se od 44 % (2018. godine) do 53 % (2020. godine). Ostvareni prinos sjemena iznosio je od 3, 7 t/ha (2016. i 2019. godine) do 4, 1 t/ha (2020. godine).

Cilj rada je bio utvrditi utjecaj vremenskih prilika i primijenjene agrotehnike na prinose i kvalitetu zrna različitih hibrida kukuruza uzgajanih na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu tijekom petogodišnjeg razdoblja (2012.-2016.). Količine oborine značajno su varirale uz neravnomjernu raspodjelu tijekom vegetacijskih razdoblja, a prosječne temperature su bile više u odnosu na referentni prosjek, osobito u ljetnim mjesecima u najosjetljivijim fazama razvoja. Postignut je visok prosječan prinos od 9, 7 t/ha, a variranje prinosa po godinama rezultat je različitih vremenskih prilika. Najniži prinos zrna ostvaren je u vrlo sušnoj i iznadprosječno toploj 2012. godini (7, 3 t/ha), a najviši (13, 4 t/ha) 2016. zbog vrlo povoljnih vremenskih prilika i kvalitetnije gnojidbe.

Intercropping involves combining more plant species on the same parcel of land at the same time. The significance of intercropping is in the cultivation of plant species in systems that are less susceptible to different stress conditions. The aim of our research is to investigate buckwheat yields intercropped between alleys of grafted walnuts. The field trial was conducted at two sites in eastern Croatia where on one site walnuts were four years old and on the other eleven years old. Buckwheat yields were significantly lower in intercropped 11-yr old orchard compared to the control plot without walnuts. However, in 4-yr old walnut orchard there was no significant difference between buckwheat yields in the intercropped system and on the control plot. Such results suggest that the shading effect could be the driving force controlling buckwheat yields in such intercropped systems.

The aim of this study was to analyze soybean plant development during 2018 vegetation and finally seed yield regard to different row-spacing:12.5, 25, 50 and 70 cm. Soybean genotype Ika (0 – 1 maturity group) was sown on 26 April 2018. At the beginning of each month (June-September), therefore the plant sampling was done at V3, R3, R6 and R7 growth phase. In each sampling date 20 plants from every row-spacing were taken in order to determine plant height (cm plant-1), fresh plant mass (g plant-1) and dry matter weight (g plant-1). Final harvest was done on 11th October 2018. Regression analysis showed that in September (R7 growth phase) increasing the stem height by 1 cm, the fresh mass of the plant increased by 1.76 g to the plant-1and the dry matter by 0.22 g plant-1 Different row-spacing had very significant influence (p < 0.01) on stem elongation through the vegetation period. The largest increase in stem, fresh matter and dry matter of soybean plants was determined from 1st July to 1st August, when the average stem increment was 48.8 cm per plant, or 1.6 cm plant-1 day-1. On average, the highest fresh and dry mattter acuumulation was determined in the period from 1st July to 1st August (R3 to R6) and it account total 90.73 g plant-1and 26.60 g plant-1, respectively. In R7 growth phase at the beginning of September, the highest soybean stem was at 50 cm row-spacing, when it was on average 119.7 cm in plant-1, or 13.9% more than the average of the experiment (103.1 cm). The highest positive and significant correlation was found at 1st July between soybean fresh mater and dry matter (r = 0.964***) and on the opposite the highest and very significant negative corelation was determined at 1st June between plant height and seed yield per plant (r = – 0.712***). There were vary significant inflence (p < 0.05) of row-spacing on seed yield. The highest soybean yield per plant was found in row-spacing 70 cm (19.79 g plant-1) and the lowest in row-spacing of 12.5 cm (8.65 g plant-1). Generally, the highest seed yield was determined at 25 cm row-spacing where it was on average 1.90 t ha-1.

Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi utjecaj tretmana s Rivergreen®-om na rast i razvoj presadnica salate. Rivergreen® je hrvatski proizvod koji je nastao mljevenjem kamenja podrijetlom iz Alpa tj. alpskog sedimenta, a kojeg je rijeka Drava donijela do Hrvatske. Proizvod ima dodatnu vrijednost jer je tribomehanički aktiviran. U istraživanju su korištene dvije sorte salate (Majska kraljica i Ljubljanska ledenka). Sjeme je posijano u plitice napunjene sa čistim supstratom ili sa supstratom u koji je dodan pripravak Rivergreen®. Supstratu je dodan pripravak u koncentraciji 2 %, a tijekom cijelog istraživanja Rivergreen® je dodatno doziran zalijevanjem s vodenom otopinom koncentracije 0, 25 %. Biljke su smještene u klima komoru s kontrolom temperature i dnevno-noćnog režima osvjetljenja. Pokus je postavljen kao monofaktorijalni po split-plot shemi s 4 ponavljanja. Na kraju provedbe pokusa koji je trajao 35 dana od dana sjetve, salata je uzorkovana i to u fazi 7-8 pravih listova. Pri uzorkovanju, izmjereni su sljedeći parametri rasta i razvoja presadnica: broj listova po biljci, dužina i širina listova te svježa i suha masa nadzemnog dijela presadnica. Statističkom obradom podataka je utvrđeno kako je tretman s Rivergreen®-om djelovao pozitivno na rast i razvoj ispitivanih sorata salate. Kod sorte Majska kraljica, tretman s Rivergreen®-om je povećao svježu (3, 14 > 1, 83 g) i suhu masu (0, 16 > 0, 11 g) te broj (9, 8 > 7, 6) i širinu listova (3, 32 > 2, 85 cm) u odnosu na kontrolu. Međutim, tretman nije imao utjecaja na svježu i suhu masu sorte Ljubljanske ledenke kao niti na dužinu listova kod obje ispitivane sorte te širinu i broj listova sorte Ljubljanska ledenka. Iz rezultata ovog istraživanja možemo zaključiti da je Rivergreen® pozitivno utjecao na rast i razvoj presadnica salate, ali je odgovor biljke na tretman bio ovisan o sorti .

In order to examine the influence of cultivars and to estimate how mulching and plant covering with agrotextile affects the content of P, Ca, K, Mg and Mn in lettuce leaves this three-year experiment has been established. In the experiment, black and white plastic foil were used for mulching prior to planting, and agrotextile for plant covering after planting. The effect of each of them as well as their combination on the content of nutrients and yield of lettuce leaves was examined. There were six treatments in the experiment: control, black foil, white foil, black foil and agrotextile, white foil and agrotextile, and agrotextile. Mulching had a significant impact on yield, as well as the content of P, Ca, K, Mg and Mn in lettuce leaves in the three-year experiment. The highest yield was registered in the cultivar Nizzi in treatment with black plastic foil, compared to all cultivars and treatments. The largest P content was registered in the cultivar Sunstar (0.71%), while the smallest content was registered in the cultivar Sunny (0.59%). The Ca content ranged from 2.59% (Sunny) to 2.84% (Nizzi). The Mg content ranged from 0.46% in treatment with black foil to 0.70% in treatment with white foil. The content of Mn in lettuce leaves ranged from 60.99 mg kg-1 in the cultivar Zeralda to 81.79 mg kg-1 in the cultivar Devonia.

Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi učinak tretmana s Rivergreen – om na rast i razvoj presadnica kupusa. Rivergreen® je novi hrvatski proizvod dobiven mljevenjem i tribomehaničkom aktivacijom kamenog sedimenta rijeke Drave. U istraživanju je korišteno sjeme kupusa sorti Varaždinski i Bijeli futoški domaći te je praćen rast i razvoj kupusa do faze presadnica. Sjeme je posijano u plitice napunjene sa čistim supstratom ili sa supstratom u koji je dodan pripravak Rivergreen®. Supstratu je dodan pripravak u koncentraciji 2 %, a tijekom cijelog istraživanja Rivergreen® je dodatno doziran zalijevanjem s vodenom otopinom koncentracije 0, 25 %. Nakon sjetve, biljke su rasle u klima komori u režimu 16 h svjetlosti i 8 h tame. Pokus je postavljen kao monofaktorijalni po split-plot shemi s 4 ponavljanja. Na kraju provedbe pokusa koji je trajao 35 dana od dana sjetve, kupus je uzorkovan i to u fazi 4-5 pravih listova. Izmjereni su pojedini morfološki pokazatelji rasta i razvoja presadnica nakon završetka pokusa i to visina stabljike, broj, dužina i širina listova te svježa i suha masa nadzemnog dijela. Statističkom obradom podataka je utvrđeno kako je tretman s Rivergreen-om djelovao pozitivno na rast i razvoj ispitivanih sorata kupusa. Kod sorte Varaždinski, tretman s Rivergreen-om je povećao svježu (3, 28 > 2, 55 g) i suhu masu (0, 31 > 0, 23 g) u odnosu na kontrolu. Također, i kod sorte Bijeli futoški domaći je došlo do povećanja svježe (3, 13>2, 40) i suhe (0, 29>0, 21) mase presadnica koje su bile pod utjecajem tretmana s Rivergreen-om u odnosu na kontrolu. Visina stabljike do prvog grananja kod obje sorte nije bila pod utjecajem tretmana s Rivergreen – om kao niti broj i širina listova sorte Varaždinski. Broj listova (4, 50 > 4, 12) sorte Bijeli futoški domaći bio je pod utjecajem tretmana te je bio značajno veći kod tretiranih presadnica. Širina listova navedene sorte nije bila pod utjecajem tretmana. Sorta Varaždinski kupus razvila je značajno duže listove (8, 44>7, 65) u slučaju tretmana s Rivergreen-om dok tretman s Rivergreen-om nije utjecao na dužinu listova sorte Bijeli futoški domaći. Iz navedenog se može zaključiti da Rivergreen® pozitivno utječe na razvoj biomase presadnica kupusa što je preduvjet za optimalni rast i razvoj biljke te konačno prinos, ali je potrebno naglasiti da je odgovor biljke na tretman s Rivergreen-om strogo ovisan o sorti tj. biljnoj vrsti što je potvrđeno dodatnim istraživanjima na drugim biljnim vrstama.

Prikazani su rezultati istraživanja provedenog 2009. godine. Istraživan je utjecaj različitih varijanata obrade tla na otpor tla u soji. Varijante obrade tla bile su OR - konvencionalna obrada tla ; TR - tanjuranje ; RT - rahljenje i tanjuranje ; NT - izostavljena obrada tla. Tip tla na kojem je provedeno istraživanje je močvarno hidromeliorirano tlo. Pokus je postavljen po split-plot metodi. Prosječni otpori tla, mjereni u cvatnji soje, nisu značajnije utjecali na ukorijenjivanje soje ; OR (1, 57 MPa)

Rad obuhvaća rezultate istraživanja tijekom 2007. godine na lokalitetu Darda gdje je istraživan utjecaj različitih načina obrade tla na broj biljaka soje, masu 1000 zrna i hektolitarsku masu zrna te urod zrna soje. Istraživanje je obuhvatilo 4 varijante obrade tla: OR - oranje 30 cm ; TR - tanjuranje 12 cm ; RT - rahljenje i tanjuranje 35 cm i NT - izostavljena obrada tla. Vremenske prilike u vegetaciji (IV-IX) su bile nepovoljne te je palo 156, 2 mm oborina manje od višegodišnjeg prosjeka (377, 8 mm) dok je prosječna temperatura bila za 1, 9°C viša od višegodišnjeg prosjeka. Različit način obrade tla je imao statistički značajan utjecaj (p=0, 05) na masu 1000 zrna, dok statistički opravdane razlike nisu utvrđene u broju biljaka po jedinici površine, hektolitarskoj masi i prinosu zrna soje.

Sjeme i biljno tkivo sadrže različite genetske informacije u svojim stanicama. Ova vrsta genetskih informacija ili posebnosti se jednim imenom zove germplazma. Pohranjivanje i očuvanje ovih genetskih informacija tj. svih osobina i karakteristika biljne vrste je vrlo važno za budućnost i održivost poljoprivredne proizvodnje uopće. Jedinstvene značajke neke vrste mogu biti ključ za rješavanje budućih izazova pri oplemenjivanju biljaka. Danas, znanstvenici istražuju kako se genetska raznolikost biljaka najbolje može očuvati te staviti na raspolaganje u korist povećanja prinosa te održivosti proizvodnje u kontekstu očuvanja okoliša. U Republici Hrvatskoj se već nekoliko godina provodi program očuvanja biljnih genetskih izvora koji je financiran i podržan od strane Ministarstva poljoprivrede. Program očuvanja biljnih genetskih izvora je podijeljen na više Radnih grupa, a jedna od Radnih grupa je i Radna grupa Povrće. Ova grupa se sastoji od više članova koji rade na različitim institucijama u RH. Zadatci po radnim grupama su isti, a mogu se podijeliti u 5 osnovnih zadataka ili aktivnosti, a to su: 1. Prikupljanje sjemena i sadnog materijala 2. Regeneracija starih sorata 3. Deskripcija ili opisivanje 4. Proučavanje i valorizacija 5. Očuvanje i dijeljenje Unutar Radne skupine Povrće jesu i članovi zaposlenici Fakulteta Agrobiotehničkih znanosti Osijek (FAZOS). Tijekom zadnjih nekoliko godina, kroz aktivnosti je sakupljeno i regenerirano više od 50 različitih povrćarskih vrsta. Na slikama su prikazane neke sakupljene primke povrćarskih vrsta. Od ukupnog broja prikupljenih primki, njih više je upisano u CPGRD (Croatian Plant Genetic Resources Database) bazu. Treba naglasiti da su pojedine stare sorte i vraćene na EU zajedničku sortnu listu, a to su Slavonski ozimi češnjak i Vukovarska lubenica. Također, tijekom narednog razdoblja se planiraju prijaviti i dvije autohtone začinske paprike i to ljuta i slatka pod nazivom Slatka Baranjka i Ljuta Baranjka. Gospodarska svojstva ovih dviju sorata su već procijenjena te se radi o iznimno prinosnim sortama koje su i vrlo otporne na bolesti koje često pogađaju hibridne sorte. Prinos ovih dviju sorata paprika je u pojedinim godinama bio i viši u usporedbi s mađarskim hibridnim sortama koje se obično siju u RH za dobivanje začinske paprike. Također, kroz VIP projekt pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede je utvrđena iznimna kvaliteta te visok udio ketokarotenoida u gotovom proizvodu od autohtonih sorata paprike što je značajan pokazatelj kvalitete začinske paprike jer joj daje crvenu boju. Također, kod sorte češnjaka Slavonski ozimi su utvrđeni vrlo visoki i stabilni prinosi koji sežu i do 10 t/ha ovisno o tipu tla i tehnologiji proizvodnje te agreokolškim uvjetima. Tijekom 2018. godine, organiziranim prikupljačkim ekspedicijama je prikupljeno još nekoliko sorata češnjaka koje će biti posađene na pokušalištu FAZOS-a te umnožene za daljnu procjenu svojstava. Također, prikupljeno je i nekoliko sorti krastavca što dosada nije bilo ostvareno. Prema tome, rezultati koji su ostvareni putem aktivnosti Nacionalnog programa očuvanja biljnih genetskih izvora su od iznimne važnosti za poljoprivrednu proizvodnju u RH, ali i šire jer se sorte visokog genetskog potencijala mogu koristiti u oplemenjivačkim programima u cijeloj EU pa i svijetu.

In Croatian Baranya region in a 3-year period (2006/2007-2008/2009) 4 different tillage treatments and 3 nitrogen fertilization levels for winter wheat were compared on hipogley soil type. Tillage treatments (TT) for winter wheat were: 1) Conventional tillage (CT), autumn ploughing, 30 cm ; 2) Autumn disk harrowing, 10-12 cm (DT) ; 3) Autumn soil loosening with chisel, 30-35 cm (LT) ; 4) No-tillage for winter wheat (NT). Seedbed preparation (disk harrowing, vibro-cultivating) was the same for all treatments, except for NT. Nitrogen fertilization levels (NF) for winter wheat were: 120, 150 and 180 kg N ha-1. 2006/2007 and 2008/2009 years were very dry, whilst 2007/2008 was moderately humid. The strongest impact on yield components and grain yield was due climate conditions, followed by tillage treatments and nitrogen fertilization. On 3- year average, only NT recorded significantly lower yields in comparison with CT. Higher NF levels increased yields significantly and the effect was stronger in moderately humid year. Compensatory effect of nitrogen fertilization relating to soil tillage treatments was evident only in 2007/2008. This research indicated that beside of conventional tillage in soil tillage for winter wheat, some technologically simpler, energetically and economically less demanding solutions could be applied.

The effects of tillage system and fertilization practice on soybean grain infection with fungi were examined during three year period (2008, 2009 and 2010). Stationary research of reduced soil tillage was conducted, on marsh gley (eugley) hydromeliorated soil type in eastern Croatia. Ten fungal genera were determined: Penicillium, Cladosporium, Aspergillus, Alternaria, Fusarium, Peronospora, Cercospora, Diaporthe, Colletotrichum and Curvularia. The percentage of fungi from genus Diaporthe/Phomopsis in 2010 was 15.06 while in 2008 and 2009 these percentages were significantly lower, 0.89 and 0.18 respectively. The number of Diaporthe/Phomopsis species was significantly higher with reduced tillage and no-tillage compared to conventional tillage and percentage of infected grains increased with the amount of fertilizer (nitrogen). The most important factors affecting the infection level were amount and timing of precipitation and temperature. In those circumstances some soybean pathogens could appear in higher percentage in reduced tillage. In year 2008 with usual amount of precipitation and in extremely dry and hot 2009 there was no significant differences between reduced and conventional tillage and amount of fertilizer in soybean grain infection with important fungal pathogens.

Research is conducted on an apple orchard with two different types of orchard sprayers, axial (Hardi Zaturn) and radial (Hardi Arrow). The influence of major technical spraying factors (type of nozzle, working speed and spray volume) were observed on coverage of the treated area, average droplet diameter, number of droplets per cm2 and drift. The working speed of sprayer was set at 6 and 8 km/h, and spray volume on 250, 325 and 400 l/ha. In research, Lechler blue (TR 8003C), yellow (TR 8002C) and green (TR 80015C) nozzles were used. The research was set as three - factorial field experiment with 18 treatments in 4 repetitions, for each type of sprayer. Sixty water sensitive papers (WSP) were used for the treatment, which was processed with digital image analysis (DIA) and ImageJ software. The major technical spraying factors have a high significant statistical impact (**) on the main properties of the research. By decreasing the ISO number of nozzles and by increasing the working speed and spray volume, we found increasement of area coverage, number of droplets per cm2 and drift, and decreasement of average droplet diameter. By comparing the results of the research by axial and radial orchard sprayer in apple orchard, better results (*) were achieved with a radial sprayer. The best adjustment of technical spraying factors (area coverage of 59, 55 % and 21, 10 % of liquid drift) was achieved by a radial sprayer and with green nozzle (TR80015C), working speed of 8 km/h, spray volume of 325 l/ha, and working pressure of 16, 84 bar.

Uzgoj kivana (Cucumis metuliferus) u četiri tretmana ekološkog uzgoja (A: predusjev ječam, uzgoj bez armature na foliji, gnojidba stajnjakom, prihrana dušičnim gnojivom Myr Azoto, uobičajeni sklop, normalna sezona ; B: predusjev ječam, uzgoj s armaturom na foliji, gnojidba stajnjakom, prihrana pripravkom koprive i preslice, uobičajeni sklop, normalna sezona ; C: predusjev crveni luk, uzgoj s armaturom na slami, zelena gnojidba, bez prihrane, gusti sklop, sušna sezona, te D: predusjev rajčica, uzgoj s armaturom na slami, zelena gnojidba, bez prihrane, gusti sklop, sušna sezona) tijekom 2011. i 2012. pokazao je da je moguće postići zadovoljavajuće urode ekološkim uzgojem kivana u kontinentalnoj Hrvatskoj.

Cilj istraživanja je utvrditi korisnu i štetnu entomofaunu i faunu tla soje i pšenice u konvencionalnoj i reduciranoj obradi tla, u tretmanima s dvije razine gnojidbe dušikom. Istraživanja su provedena u Baranji na pseudoglejnom tlu. Utvrđene su dvije vrste korisne entomofaune u soji i to dvije vrste iz porodice trčaka Trechus quadristriatus Schr.i Pterostichus melanarius Ill. Štetne vrste nisu zabilježene na soji. U pšenici su utvrđene štetne vrste, dok korisna entomofauna izostaje. U pšenici je zabilježena masovnija pojava vrste Pachynematus clitelatus Lep., pšenične lisne ose. Ukupna bioraznolikost kukaca podjednaka je neovisno o razini gnojidbe dušikom i obradi tla. Razlika u brojnosti jedinki i bioraznolikosti vrsta je utvrđena između kultura. Od ostale faune tla zabilježene su samo korisne jedinke na soji stonoge (striga), gujavice i enhitreide. Masovnija pojava jedne fitofagne vrste kukca u pšenici, pšenične lisne ose, ukazuje na potrebu redovitog monitoringa radi pravovremene i ekološki opravdane primjene mjera zaštite.

During two years period (2008 and 2009) effect of tillage and fertilization on fungal infection of wheat grain was examined. Research of different soil tillage was conducted at marsh gley (hipogley) hydromeliorated soil type in eastern Croatia. Twelve fungal genera were determined: Fusarium, Alternaria Cladosporium, Penicillium, Epicoccum, Septoria, Helminthosporium, Acremonium Trichotecium, Gonatobotrys, Mucor and Aspergillus. Regardless of the year, tillage and fertilization, majority of fungi were from Alternaria genus, but there were not significant differences in incidence of Alternaria sp. between treatments. A significantly higher grain contamination with Fusarium sp. was found in the no-tillage system in 2008 and reduced system tillage in 2009. Nitrogen fertilization treatments did not significant influenced of the fungal populations.

Any disturbance of soil can affect nematode community and total abundance. Tillage practices are considered as main disturbance to soil that may bring to the changes in nematode trophic structure. The aim of this preliminary study is to evaluate effect of conventional tillage and no-tillage treatments on nematode community in wheat and soybean. A split plot field experiment was conducted in 2008, in Darda, Croatia. Sampling for nematodes was done in May 2008, in wheat and soybean under conventional tillage and no-tillage treatment. Nematodes were separated to the trophic groups and plant parasitic genera were identified. The most abundant plant parasitic genus in all treatments was Tylenchorhynchus Tillage treatments did not have significant effect on nematode trophic structure and on biodiversity of genera of plant parasitic nematodes. This study proved beneficial role of nematode community in conventional tillage and no-tillage regimes, whereas overall effect of nematodes was postitive in terms of mineralisation of organic matter.

Utjecaj prihrane folijarnim gnojivima na kukuruz OSSK 602 izveden je tijekom 2010. i 2011. godine u Poljancima, na ritskoj crnici. Tretmani su bili Urea (dvije folijarne prihrane s po 60 kg ha-1 uree), Kan (dvije prihrane s po 100 kg KAN ha-1 svaka), Profert (dvije prihrane s po 8 l Profert Mare ha-1) i Nula (kontrola bez prihrane). U odnosu na Nulu, svi ostali tretmani su imali viši prinos tijekom vlažnije 2010 godine, Profert se pokazao boljim od Kan- a, a nije bilo razlike između oba folijarna gnojiva. Tijekom manje vlažne 2011. godine Profert i Kan su se pokazali boljima i od Uree i od Nule. Kako se Profert Mara pokazao najprinosnijim tretmanom u obje godine, bolji ili jednakog učinka u usporedbi s ostalim gnojivima, za preporučiti ga je kao sredstvo za prihranu u danim agroekološkim uvjetima.

Utjecaj prihrane folijarnim gnojivima na kukuruz OSSK 602 izveden je tijekom 2010. i 2011. godine u Poljancima, na ritskoj crnici. Tretmani su bili Urea (dvije folijarne prihrane s po 60 kg ha-1 uree), Kan (dvije prihrane s po 100 kg KAN ha-1 svaka), Profert (dvije prihrane s po 8 l Profert Mare ha-1) i Nula (kontrola bez prihrane). U odnosu na Nulu, svi ostali tretmani su imali viši prinos tijekom vlažnije 2010 godine, Profert se pokazao boljim od Kan- a, a nije bilo razlike između oba folijarna gnojiva. Tijekom manje vlažne 2011. godine Profert i Kan su se pokazali boljima i od Uree i od Nule. Kako se Profert Mara pokazao najprinosnijim tretmanom u obje godine, bolji ili jednakog učinka u usporedbi s ostalim gnojivima, za preporučiti ga je kao sredstvo za prihranu u danim agroekološkim uvjetima.

Tijekom trogodišnjega razdoblja (2006./2007.-2008./2009.) provedena su stacionarna istraživanja reducirane obrade tla za ozimu pšenicu i soju na močvarno glejnom (euglej) hidromelioriranom tipu tla Baranje u blizini Darde. Istraživanja su provedena na osam varijanata obrade tla (glavni faktor O), s veličinom obračunske parcele od 540 m2 i tri varijante gnojidbe dušikom (pod faktor G), s veličinom obračunske parcele od 165 m2, po split-plot dizajnu u četiri ponavljanja. Obradom tla obuhvaćene su četiri varijante u kontinuitetu za obje kulture: OR-konvencionalna obrada, TR-višekratno tanjuranje, RT-rahljenje i tanjuranje, NT-No-tillage i četiri diskontinuirane varijante: OsTp-konvencionalna obrada za soju, tanjuranje za ozimu pšenicu druge godine, OpTs-konvencionalna obrada za ozimu pšenicu, tanjuranje za soju druge godine, NpOs-No-tillage za ozimu pšenicu, konvencionalna obrada za soju druge godine i NsOp-No-tillage za soju, konvencionalna obrada za ozimu pšenicu druge godine. Gnojidbom dušikom obuhvaćene su tri razine primijenjenoga dušika i to: za ozimu pšenicu G-1=120, G-2=150 i G-3=180 kg N ha-1, a za soju G-1=35, G-2=70 i G-3=110 kg N ha-1. Vremenske su prilike tijekom razdoblja istraživanja bile sa značajnim aberacijama 2006./2007. i 2008./2009. (ekstremno sušne godine), dok je 2007./2008. godina bila umjereno vlažna. Na ostvarivanje prosječnih trogodišnjih uroda ozime pšenice najveći su utjecaj imale vremenske prilike godine istraživanja (F=735.97**), zatim razina gnojidbe dušikom (F= 81.13**), a nešto slabiji bio je utjecaj obrade tla (F=13.18**). Ostvareni su relativno visoki i stabilni prosječni trogodišnji urodi zrna ozime pšenice, sa statistički opravdanim razlikama između godina istraživanja, a visina uroda po varijantama obrade tla smanjivala se redom kako slijedi: RT (7.78) > NsOp (7.75) > OR (7.74) > OpTs (7.62) > TR (7.63) > OsTp (7.58) > NpOs (6.95) > NT (6.92 t ha-1), s tim da su na varijantama NpOs i NT ostvareni statistički opravdano manji urodi zrna ozime pšenice u usporedbi s urodima na OR varijanti. S obzirom na podtretman gnojidbe dušikom, prosječna trogodišnja visina uroda zrna ozime pšenice povećava se porastom razine primijenjenoga dušika kako slijedi: G-120 (7.16 t ha-1), G-150 (7.48 t ha-1) i G-180 (7.85 t ha-1), a međusobne su razlike bile na statistički opravdanoj razini. Statistički opravdane razlike utvrđene su i između godina istraživanja (2006./2007.=6.21 t ha-1, 2007./2008.=8.75 t ha-1 i 2008./2009.=7.54 t ha-1). Prosječni trogodišnji urodi zrna soje bili su pod statistički opravdanim utjecajem vremenskih prilika tijekom razdoblja istraživanja (F=821.91**) i statistički opravdanim utjecajem obrade tla (F=2.51*), dok je utjecaj gnojidbe dušikom na statistički opravdanoj razini izostao (F=0.99). Prema prosječnim trogodišnjim rezultatima istraživanja ostvareni su prosječni i relativno stabilni urodi zrna soje, sa statistički opravdanim razlikama između godina istraživanja, a visina se uroda na varijantama obrade tla smanjivala redom kako slijedi: NpOs (2.62) > OR (2.58) > OsTp (2.56) > NsOp (2.49) > TR (2.46) = RT (2.46) > NT (2.42) > OpTs (2.35 t ha-1). Statistički opravdano manji urodi zrna soje, u usporedbi s OR varijantom, ostvareni su samo na varijanti OpTs. Utjecaj razine gnojidbe dušikom prema prosječnoj trogodišnjoj visini uroda zrna soje G-35 (2.51 t ha-1), G-70 (2.50 t ha-1) i G-110 (2.47 t ha- 1) nije bio statistički opravdan, dok su razlike u visini uroda između godina istraživanja bile na statistički opravdanoj razini (2007.=1.47 t ha-1, 2008.=3.60 t ha-1 i 2009.=2.41 t ha-1). Istraživanjem promjena kemijskih svojstava tla (pH(H2O), pH (KCl), P2O5, K2O i humus) pod utjecajem varijanata obrade tla na dvije dubine (0-15 i 15-30 cm), utvrđen je trend smanjivanja pH(H2O i KCl) vrijednosti tla u sloju od 0 do 15 cm i povećanja vrijednosti u sloju od 15 do 30 cm na varijantama s jačim reduciranjem zahvata obrade. Statistički opravdano povećanje sadržaja P2O5 i K2O, u površinskom sloju tla, utvrđeno je kod varijanata obrade tla s jačim reduciranjem zahvata obrade, dok promjene sadržaja humusa po istraživanim dubinama nisu bile statistički opravdane niti je utvrđen trend promjena. Mjerenjem mehaničkoga otpora tla penetrometriranjem u usjevu ozime pšenice utvrđeno je, u usporedbi s OR varijantom, statistički opravdano povećanje otpora tla na gotovo svim varijantama obrade i svim dubinama mjerenja. Statistički opravdano povećanje otpora tla u usjevu soje utvrđeno je samo kod varijante TR. Međutim, svi utvrđeni otpori tla nisu predstavljali ograničenje normalnom rastu i razvoju korijena istraživanih kultura budući da su najveći izmjereni otpori tla bili do 2 MPa. Provedenim je istraživanjima utvrđena, uz optimalnu gnojidbu dušikom, vrlo uspješna primjena reduciranih sustava obrade tla u uzgoju ozime pšenice i soje.

Heljdu (Fagopyrum esculentum), jedinu žitaricu koja ne spada u porodicu trava, na oranice diljem svijeta vraćaju njene nanovo evaluirane prehrambene kvalitete. Osim visoko vrijedne prehrambene namirnice (bogata željezom, cinkom i selenom, aminokiselinama lizinom, teoninom i triptofanom, antioksidansima rutinom, taninima i fagopirinom, ne sadrži gluten) za direktnu ljudsku ishranu, heljda je i bogata pčelinja ispaša, s visoko cijenjenim medom. Moderna tehnološka rješenja uzgoja heljde zasnivaju se na novim genotipovima, modernom agrotehnikom, uzgojnim strategijama i dodatnim vrijednostima upotrebe (fortificiranje mikroelementima za funkcionalnu hranu, pivo bez glutena, biomasa za energiju, punilo za jastuke, borba protiv štetnih organizama), što dodatno osigurava povećanje interesa za uzgoj na našim poljima, napose u sustavima integrirane i ekološke biljne proizvodnje.

Post-harvest cropping is one of the solutions to the growing demands both in food and bio- energy. The millet crop (Panicum miliaceum) trials were set up at three sites in northeastern Croatia during the summers of 2009 and 2010. After the harvests of main crops (winter barley, winter wheat or oilseed rape), three soil tillage treatments were applied: CT) mouldboard ploughing (25-30 cm deep), followed by disk harrowing and seedbed preparation ; HDH) two passes by disk harrow (15-20 cm deep), followed by seedbed preparation, and ; LDH) single pass of disk harrow only. Beside the no- side-dressing control (NO), four sidedressing were applied twice: KAN) 100 kg ha-1 KAN (27 % N) in granular form ; UF) 60 kg ha-1 urea (46 % N), applied as 5 % foliar fertilizer ; PM1) 8 l ha-1 of foliar fertilizer "Profert Mara", which contains both macro (N, P, K, Ca) and micro (B, Cu, Fe, Mn, Mo and Zn) nutrients, and PM2) double rate of PM1. There were no significant differences among soil tillage treatments (1895, 1932 and 1902 kg ha-1 for CT, HDH and LDH, respectively). In both years, all side- dressing treatments had higher yield than control (1541 kg ha-1).Treatments KAN and UF were not different (1744 and 1848 kg ha-1), but they had lower yield than PM1 (2009 kg ha-1). The highest yield was on PM2 (2408 kg ha-1). Results are suggesting better effects of foliar than granular fertilizers for post-harvest sown millet, either in drought (year 2009) or over wet (year 2010)conditions.

Upotreba postrnih usjeva u ekološkoj/organskoj poljoprivredi je priznata metoda za održavanje ugorenosti tla, zaštite tla protiv vremenskih neprilika, konzervacije hraniva u tlu te čak i borbe protiv korova. Konzervacija dušika od prethodnog leguminoznog usjeva je čak važnija funkcija, posebice u ekološkoj poljoprivredi gdje je upotreba mineralnih dušičnih gnojiva izrijekom zabranjena, te postrni usjevi mogu poslužiti za čuvanje dušika od ispiranja iz tla za sljedeći usjev u plodoredu s visokim zahtjevima za dušikom. Nažalost, izbor postrnih usjeva nije dostatno istražen, posebice za agroekološke uvjete u Hrvatskoj. Stoga je postavljen pokus u Valpovu, Republika Hrvatska, na eutričnom smeđem tlu, ti jekom 2007/2008. godine, s ciljem da se istraže učinci različitih postrnih usjeva i njihovih kombinacija na komponente prinosa i prinos kukuruza (Zea mais L. everta) u ekološkoj (organskoj) poljoprivredi, a u plodoredu iza predusjeva soje (Glycine max L.). Pokus je postavljen kao potpuno slučajan blok raspored u četiri repeticije, sa dvanaest tretmana postrnih usjeva: N – kontrola, bez postrnih usjeva ; W – ozima pšenica (Triti cum aesti vum) ; R – ozima raž (Secale cereale) ; F – facelija (Phacelia tanacetifolia) ; P – stočni grašak (Pisum arvense) ; V – ozima grahorica (Vicia vilosa) ; te tretmani mješavina postrnih usjeva WP, WV, RP, RV, FP i FV. U ovom pokusu najboljim su se pokazali tretmani P, FV i RP, koji su, u odnosu na kontrolni tretman bez postrno-pokrovnih usjeva, imali i viši prinos kukuruza kokičara i višu relativnu dobit.

Ţetiri hibrida kukuruza (OsSK 373, OsSK 444, OsSK 552 i OsSK 602) uzgajani su u poljskim pokusima na tri lokaliteta istoţne Hrvatske (Vukovar = VU, Osijek = OS i Beli Manastir = BM) tijekom tri za kukuruz klimatski razliţite godine (oborine u razdoblju lipanj-kolovoz: 472 mm, 254 mm i 160 mm za 2005., 2006. i 2007. g – prosjeci za VU, OS i BM). Prosjeţni prinosi zrna kukuruza po godinama (kg ha-1) bili su 10620 (2005), 10700 (2006), 6674 (2007) i 9846 (2008), a po hibridima 9892 (OsSK373), 9069 (OsSK444), 8987 (OsSK552) i 9893 (OsSK602). U odnosu na genetski potencijal, nepovoljne vremenske prilike su najviše smanjile prinose OsSK 552, dok se najstabilnijim pokazao hibrid OsSK444.

Research on the influence of the soil tillage systems (CT - moldboard ploughing, MD – multi discharrowing, SD - single discharrowing) on emergence of buckwheat (Fagopyrum esculentum L.), millet (Panicum miliaceum L.) and sudan grass (Sorghum sudanense L.) crops was done on eutric brown soil at site Široko Polje (Croatia) after winter barley (Hordeum vulgare L.) had been harvested in July 2009. The formation of soil surface crust after planting on treatments CT and MD significantly reduced the emergence of all three crops. The soil crust at the CT treatment showed the thickest (2.3 cm) and hardest to break (used crust breaking pressure was 1.9 MPa), the MD's crust was significantly thinner (0.9 cm) and easier to break (1.1 MPa), whereas, due to the large soil surface coverage by harvest residues (>80%), the crust was not even formed at SD treatment

Pokus s heljdom (Fagopyrum esculentum L.) sijanom nakon žetve ozimog ječma (Hordeum vulgare, L.) postavljen je u sjeveroistočnoj Hrvatskoj blizu Đakova, početkom srpnja 2009. godine. Bilo je korišteno pet sustava prihrane: Z-bez prihrane ; AN-prihrana granuliranim gnojivom KAN ; UR- folijarna prihrana 5%-tnom otopinom uree ; M1-prihrana preporučenom količinom folijarnog gnojiva "Profert Mara" ; te M2-prihrana dvostrukom količinom od preporučene M1. Tijekom uzgojne sezone bio je prisutan nedostatak oborina i vlage u tlu, što je rezultiralo višim prinosom zrna heljde na tretmanima s folijarnom prihranom M2 (2359 kgha-1), UR (2148 kg ha-1) i M1 (2064 kg ha-1), u odnosu na tretmane AN (1896 kg ha-1) i Z (1705 kg ha-1).Prema tome, folijarna prihrana u sušnim vremenskim uvjetima može se preporučiti za heljdu uzgajanu u sustavu postrnog uzgoja.

Stationary research of reduced soil tillage for soybean had been conducted on Northern Baranja chernozem soil type. Research had been conducted during two years (2003/2004 – 2004/2005), as completely randomized block design in four repetitions, with following soil tillage treatments: CT - Conventional tillage based on ploughing ; DH - Diskharrowing ; CwNs - Ploughing for winter wheat (odd years), in alternation with No-till for soybean as a proceeding crop (even years) ; and NT - No- tillage. Soil tillage resistance measurements for soybean crop were highest for DH (2.39 MPa) treatment. The anthropogenic compaction was recorded at 10-15 cm and 25-30 cm depths, but soil compaction values were not limiting for normal soybean crops development. Reduced tillage systems had positive trend on nitrogen- fixing bacteria nodulation, since the highest values of number and mass of nodules per plant were recorded. In two-year average period higher yields was recorded for treatments with lower reduction of soil tillage intensity, with following CwNs>CT>DH>NT order. This research was run during two average/wet years, so the research needs continuation.

Četverogodišnja (2001/2002-2004/2005), stacionarna istraživanja reducirane obrade tla za ozimu pšenicu i soju u plodoredu, provedena su na černozemu sjeverne Baranje, na Pogonu “Kneževo” PIK “Belje”, po slučajnom rasporedu u četiri ponavljanja, sa slijedećim varijantama obrade tla: I) Konvencionalna obrada tla temeljena na oranju-CT ; II) Tanjuranje-DH ; III) Rahljenje i tanjuranje-CH ; IV) No- tillage-NT (sve četiri kontinuirano) ; V) Konvencionalna obrada za soju (prve), a tanjuranje za pšenicu (druge godine) - CSDW ; VI) Konvencionalna obrada za pšenicu (prve), a tanjuranje za soju (druge godine)-CWDS ; VII) Konvencionalna obrada za soju (prve), a no- tillage za pšenicu (druge godine)- CsNw ; VIII) Konvencionalna obrada za pšenicu (prve), a no- tillage za soju (druge godine)-CwNs. Mjerenjem otpora tla penetrometriranjem za ozimu pšenicu, najveći su otpori zabilježeni za varijanti DH (1.98 MPa) i NT (2.06 MPa), a najmanji na varijantama s oranjem, dok su najveći otpori tla u usjevu soje zabilježeni na varijantama CWDS (2.53 MPa) i DH (2.44 MPa). Uslijed kontinuirane obrade tanjuračom i plugom na istu dubinu, došlo je do antropogenog zbijanja tla na liniji tanjuranja (10-15 cm) i na liniji oranja (25-30 cm), ali utvrđeni otpori tla nisu ograničavali normalan razvoj usjeva kod obje kulture.