Search

Iako nam je svima poznato da su procesi odcjepljenja od SFRJ zapravo formalno počeli već 1990. što simbolično okrunjeno i prvim hrvatskim tzv. Božićnim ustavom, te da se formalno međunarodno priznanje suverene Republike Hrvatske zapravo dogodilo u siječnju 1992., ipak je 1991. godina svijesti hrvatskih građana simbol hrvatskog osamostaljenja poglavito zbog povijesne odluke Hrvatskog sabora o raskidu svih državno-pravnih sveza sa SFRJ, što je bio rezultat referendumske odluke hrvatskih građana provedene još u proljeće iste godine. Stoga ćemo danas u Povijesnim kontroverzama poslušati izvatke s okruglog stola održanog na Hrvatskom institutu za povijest povodom 30. obljetnice hrvatske suverenosti.

U Domovinskome ratu policijske su postrojbe odigrale i veliku ulogu u vojnim djelovanjima. O jednoj od njih, Specijalnoj jedinici policije “Grom”, Policijske uprave Karlovac, objavljena je opsežna monografija. Kroz postrojbu je tijekom Domovinskog rata prošlo oko tisuću pripadnika koji su djelovali u operacijama gotovo po čitavoj Hrvatskoj. O njihovom ratnom putu i istraživanju povijesti Domovinskoga rata razgovaramo s autorima nedavno objavljene monografije dr. sc. Jakšom Ragužem i dr. sc. Darjanom Godićem.

Razgovor o suodnosu historiografije i leksikografije, o povijesti enciklopedike i leksikografije u nas i u svijetu, o drugim leksikografskim temama te o tome kako razvijati javno znanje visoke znanstvene relevantnosti i prepoznatljivost hrvatske nacionalne baštine.

Poredbom dubrovačkih izvora za drugu polovinu 14. stoljeća ustanovljeno je da se kroničarski opisi epidemija koje su u to vrijeme pogodile Dubrovnik moraju uzimati s rezervom. Nužna je provjera podataka koje donose dubrovačke kronike, i to poglavito sučeljavanjem s podacima sadržanim u suvremenim zapisnicima dubrovačkih vijeća. Nažalost, za dio godina u promatranom razdoblju ti zapisnici nisu sačuvani, no kao „kontrolni element” provjere točnosti kroničarskih zapisa mogu poslužiti oporuke, čija je brojnost rasla upravo u godinama kad je grad pogodila epidemija., A comparison of various Dubrovnik sources relevant for the second half of the 14th century has established that the chroniclers’ records of epidemics that struck Dubrovnik during that time must be taken with a grain of salt. It is necessary to double-check the data provided by the Dubrovnik chronicles, especially by juxtaposing them with the information provided by the minutes of Dubrovnik’s councils from the same period. Unfortunately, such records have not been preserved for a part of the observed period, but last wills can be used as another “corrective” for the accuracy of the chroniclers’ records, as their number increased in the years when the city was struck by the epidemic.

It is rather well-known fact that the concept of the modern quarantine was “invented” in Dubrovnik. Although the modern quarantine and rules governing patient isolation are subject to the judgement of physicians and epidemiologists, in medieval Dubrovnik the first quarantine was the result of purely empirical observation and the experience of several disastrous plague outbreaks. Namely, in 1377, Dubrovnik’s authorities proclaimed an ordinance against the spread of disease without any medical knowledge about contagions. Moreover, in subsequent decades, they elaborated these measures to create the first (public) health office by the end of the 14 th century. Dubrovnik’s anti-plague measures were rather quickly adopted throughout the Mediterranean, and and even further elaborated, so in the mid-15 th century Venice prolonged the isolation period from the original 30 to 40 days (quaranta), which consequently bequeathed its name to this particular preventive isolation to combat the plague. In the following centuries this concept of the quarantine was widely applied, especially to prevent spread of epidemics across the borders with the Ottoman Empire.

Radijska emisija o Svetozru Rittigu.

review of collection of studies

Što podrazumijeva pojam korupcije i otkad, gledajući u povijest, možemo pratiti korupciju u Hrvatskoj? Je li taj fenomen moguće naći u povijesti srednjega vijeka ili se radi o nešto novijoj pojavi? Je li korupcije bilo i u totalitarnim porecima i je li ona usporediva s korupcijom u suvremenom hrvatskom društvu, pitanja su na koja ćemo odgovore tražiti u razgovoru s dr. sc. Davorom Kovačićem

Prostituciju se često smatra „najstarijim zanatom u povijesti“. Bez obzira prihvatili to kao činjenicu ili kao samo jednu uvriježenu doskočicu, povijest otkriva da je prostitucija bila gotovo stalni pratilac društvenog života naše civilizacije. O tome što historiografija zna o povijesti prostitucije i o razlozima zbog čega je ta povijest između dva rata u hrvatskim zemljama bila specifična, razgovaramo s dr. sc. Stipicom Grgićem.

Dan državnosti, 25. lipnja, u Republici Hrvatskoj državni je blagdan kojim se obilježava odluka Hrvatskog sabora donesena istoga datuma 1991. godine. Toj, povijesnoj odluci kojom je pokrenut postupak razdruživanja od ostalih jugoslavenskih republika prethodila je takva odluka građana Republike Hrvatske iskazana na referendumu održanom 19. svibnja 1991. godine. Unatoč tomu što se radi o povijesnoj odluci kojom je osnovana moderna hrvatska država, postoje i drukčija gledišta o pitanju dana kada je Republika Hrvatska postala samostalna država, što u javnosti uzrokuje konfuziju. O tome zašto Dan državnosti uzrokuje rasprave i koji je pravi datum osnivanja moderne hrvatske države saznat ćemo u razgovoru s dr. sc. Ivicom Miškulinom.

Kao društveni sloj, mladi su imali posebno mjesto u komunističkoj ideologiji i praksi još od vremena boljševičkog prevrata u Rusiji. Po uzoru na sovjetski Komsomol, i Komunistička partija Jugoslavije je osnivala omladinske organizacije koje su uglavnom bile puka transmisija Partije. O djelovanju i ulozi tih organizacija, ali i životu mladih u burnom prvom desetljeću komunističke vlasti u Hrvatskoj razgovaramo s dr. sc. Tatjanom Šarić.

Nacionalizacija sredstava za proizvodnju koju su činile socijalističke države poduzimana je u svrhu ukidanja klasnih odnosa, a poznata je pod krilaticom eksproprijacije eksproprijatora. Ovakvu nacionalizaciju prvi put su proveli boljševici uspostavljajući vlast u Rusiji nakon 1917. godine. Nakon svršetka Drugoga svjetskog rata socijalistička je nacionalizacija provedena u istočnoeuropskim zemljama, a prva među njima bila je Jugoslavija. O tom procesu i njegovim učincima u hrvatskoj povijesti danas razgovaramo s dr. sc. Tomislavom Anićem.

Tijekom Domovinskoga rata mnoga naselja u Hrvatskoj doživjela su teška stradanja stanovništva i razaranje materijalnih dobara. Među najtragičnije slučajeve spada i selo Kostrići u Općini Majur u Sisačko-moslovačkoj županiji. Dana 15. studenog 1991. pripadnici MUP-a SAO Krajine ušli su u selo i poubijali sve njegove stanovnike, uključujući i dvoje djece od dvije i pet godina starosti. Republika Hrvatska je u tužbi koju je pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu podignula protiv Republike Srbije kao jedan od važnih argumenata predočila slučaj „Kostrići“. Je li se radilo o genocidu i što znamo o tragediji sela Kostrići saznajemo u razgovoru s dr. sc. Jakšom Ragužem.

Franjo Tuđman (1922. – 1999.), sudionik antifašističkog partizanskog pokreta od početka Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji, u svojoj vojnoj karijeri napredovao je sve do čina generala. Ipak, 1961. napustio je vojnu službu i posvetio se znanstvenom i publicističkom radu. U Zagrebu je 1961. postao prvim ravnateljem novoosnovanog Instituta za historiju radničkoga pokreta. Zbog svojih stavova o nekim povijesnim pitanjima dolazi u sukob s komunističkim vlastima, koje ga optužuju zbog nemarksističnosti i nacionalizma u istraživačkim radovima. Godine 1967. izbačen je iz Saveza komunista te je smijenjen i s mjesta direktora Instituta i prisilno umirovljen. Nakon toga ipak nije mirovao nego je započeo svoju disidentsku karijeru - nastupao je na tribinama i objavljivao radove o povijesnim i suvremenim temama. Zbog toga je dva puta bio osuđen na montiranim sudskim procesima. O razlozima njegove osude i o djelatnosti koja je do tih procesa dovela razgovaramo s dr. sc. Domagojem Kneževićem.

Godine 2017. navršilo se osamdeset godina od osnutka Komunističke partije Hrvatske, koja je 1952. promijenila svoj naziv u Savez komunista Hrvatske. U domaćoj javnosti postoje brojni prijepori o arhivskome gradivu nastalom djelovanjem te političke organizacije čiji se najveći dio čuva u Hrvatskome državnome arhivu u Zagrebu. O tom arhivskom gradivu i kontroverzama koje se uz njega vežu razgovarat ćemo s dr. sc. Jozom Ivanovićem iz Hrvatskog državnog arhiva. Autori emisije su Gordan Ravančić i Josip Mihaljević. Urednica je Antonia Hrvatin Roth.

Hrvatska se i prije recentnog vala iseljavanja ubrajala među europske zemlje s najizraženijim i najdugotrajnijim iseljavanjem, uzrokovanim brojnim povijesnim, političkim i ekonomskim okolnostima. Iseljavanje je imalo takve razmjere da se u pojedinim razdobljima više od trećine hrvatskoga naroda nalazilo izvan granica svoje domovine. U modernoj hrvatskoj povijesti Njemačka se pokazala kao destinacija najvećeg broja hrvatskih iseljenika. Najjači hrvatski migracijski valovi prema Njemačkoj dogodili su se u razdoblju šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća, a tomu usporediv migracijski val događa se i danas. O uzrocima, motivima i načinima iseljavanja u Njemačku nekada i danas razgovaramo s dr. sc. Tadom Jurićem

Lujo Vojnović rođen u Splitu 1864., umro u Zagrebu 1951., intelektualac je koji se bavio aktualnim nacionalnim, povijesnim i geopolitičkim temama, a u određenoj je mjeri bio kreator moderne političke kulture koja se širila preko tiska i časopisa. Njegov višestruki identitet, u kojem je dominirao onaj srbo-katolički, uvjetovali su njegovu turbulentnu karijeru u kojoj je služio vlastima Austro-Ugarske, Kraljevine Srbije, vršio dužnost crnogorskog ministra pravde, a na posljetku je postao gorljivi zagovornik unitarističke Jugoslavije. Koje sve kontroverze i zanimljivosti nudi biografija tog hrvatskog književnika, povjesničara i političara reći će nam gost emisije - dr. sc. Zoran Grijak.

Odnos Rusa i Ukrajinaca jedan je od najaktualnijih problema međunarodnih odnosa. Kakav je bio suodnos Rusa i Ukrajinaca u svijetlu povijesnih prožimanja? Kada uočavamo prve početke razmimoilaženja u tom odnosu? U kojoj mjeri se rusko-ukrajinski odnosi reflektiraju na opća međunarodna zbivanja, pa tako i na Hrvatsku, pitanja su na koja ćemo odgovore tražiti u razgovoru s dr. sc. Zdravkom Zlodi. Autori emisije su Josip Mihaljević i Gordan Ravančić. Urednica Antonia Hravatin Roth.

Janko Bedeković (Zaprešić, 1884. - Zagreb, 1938.), šef zagrebačke policije i zloglasni progonitelj i zlostavljač političkih uhićenika u vrijeme Kraljevine Jugoslavije u povijesti je ostao poznat kao mučitelj komunista i ustaša te kao naručitelj ubojstva Đure Đakovića, ali i ubojstva hrvatskoga povjesničara Milana Šufflaya. O tom „vampiru iz Petrinjske“ i kontroverzama koje se uz njega vežu razgovarat ćemo s dr. sc. Mariom Stipančevićem iz Hrvatskog državnog arhiva.

Tijekom lipnja i srpnja 1942. na području planine Kozare u sjeverozapadnoj Bosni provedena je velika vojna operacija njemačkih snaga i snaga NDH protiv partizana. Vojna operacija, kao i sudbine i stradanja osoba zarobljenih tijekom nje, bile su tema niza publikacija objavljenih u vrijeme socijalističke Jugoslavije. U posljednje su vrijeme događaji na Kozari 1942. u dijelu hrvatske javnosti svedeni na ulogu Diane Budisavljević u zbrinjavanju kozaračke djece. Kakva je bila sudbina osoba koje su zarobljene tijekom operacije na Kozari, što se događalo s kozaračkom djecom i kakva je bila uloga Diane Budisavljević u njihovom zbrinjavanju razgovaramo s dr. sc. Nikicom Barićem. Autori emisije su Gordan Ravančić i Josip Mihaljević. Urednica emisije je Antonia Hrvatin Roth.

Od polovice šezdesetih godina 20. stoljeća do sloma socijalističkog sustava na početku devedesetih, ali i nakon toga, povjesničar Ljubo Boban uvelike je iskakao iz matrice hrvatskih povjesničara toga doba. Pored toga što je pružio važan doprinos proučavanju brojnih kontroverznih i tabu tema iz suvremene hrvatske i jugoslavenske povijesti, nije se libio oštro reagirati na povijesne manipulacije različitih političkih krugova, ali i kritizirati kolege koji su zbog različitih razloga bili odstupili od historiografske struke. O Bobanu kao o našem prvom povjesničaru kontroverzi i o tome kakvo je naslijeđe ostavio hrvatskoj historiografiji i društvu razgovaramo s dr. sc. Damirom Agičićem i dr. sc. Željkom Krušeljom.

Operacija “Džep 93” naziv je za vojnu operaciju koju su na prostoru Medačkoga džepa provele Hrvatska vojska i Specijalne jedinice MUP-a Republike Hrvatske u rujnu 1993. protiv vojske i milicije Republike Srpske Krajine. Munjevita operacija hrvatskih snaga olakšala je život stanovništvu na širem području Gospića koje je dotad bilo izloženo svakodnevnim topničkim napadima pobunjenih Srba s područja Medačkog džepa. Kako je operacija provedena i zbog čega u javnosti i danas izaziva kontroverzije otkrivamo u razgovoru s dr. sc. Darjanom Godićem.

• Lujo Vojnović rođen u Splitu 1864., umro u Zagrebu 1951., intelektualac je koji se bavio aktualnim nacionalnim, povijesnim i geopolitičkim temama, a u određenoj je mjeri bio kreator moderne političke kulture koja se širila preko tiska i časopisa. Njegov višestruki identitet, u kojem je dominirao onaj srbo-katolički, uvjetovali su njegovu turbulentnu karijeru u kojoj je služio vlastima Austro-Ugarske, Kraljevine Srbije, vršio dužnost crnogorskog ministra pravde, a na posljetku je postao gorljivi zagovornik unitarističke Jugoslavije. Koje sve kontroverze i zanimljivosti nudi biografija tog hrvatskog književnika, povjesničara i političara reći će nam gost emisije - dr. sc. Zoran Grijak.

Godine 2017. navršilo se osamdeset godina od osnutka Komunističke partije Hrvatske koja se od 1952. nazivala Savezom komunista Hrvatske. Nastala je 1937. u ozračju snažnog jačanja hrvatskoga nacionalnog pokreta pod vodstvom HSS-a, kada nije bilo oportuno nastupati u hrvatskim područjima pod jugoslavenskim nazivljem. Navedena godišnjica bila je povod održavanju znanstvenog skupa pod nazivom "Između komunističkoga ideala i zbilje (1937. - 1990.)". koji je bio posvećen istraživanju utjecaja koji je Komunistička partija imala na hrvatski narod i društvo. U današnjoj emisiji govorimo o skupu koji je 10. studenoga 2017. održan u suorganizaciji Hrvatskoga katoličkog sveučilišta i Hrvatskog instituta za povijest. Autori emisije su Gordan Ravančić i Josip Mihaljević.

This volume is great and inspirational reading for anyone interested in the history of the Balkans. It offers a good and critical overview of the present-day historiography on the Ottoman conquest of the Balkans, and introduces new methodological patterns in the field. Nonetheless, I believe that the collection would have been even stronger if the editor had included more of the papers from the above-mentioned Vienna conference, especially those of Konstantinos Giakoumis and Fodor Pal. The volume would also have been enhanced by including some of the work and findings of certain Italian scholars, like Maria Pia Pedani, which would have complemented the contribution from Ovidiu Cristea.

Rudi Supek, hrvatski filozof i psiholog, a ujedno i jedan od osnivača hrvatske sociologije, osim što je preživio zloglasni nacistički logor u Buchenwaldu, poznat je i kao urednik dvaju marksističkih, ali kritički orijentiranih časopisa, "Pogledi" i "Praxis", te kao jedan od glavnih protagonista filozofske Korčulanske ljetne škole. Što sve znamo, a što ne znamo o tom intelektualcu koji je često iskazivao stavove koji nisu bili u skladu s onime što su propagirale strukture na vlasti? O tome razgovaramo s dr. Ognjenom Čaldarovićem i Marijanom Bosnarom.

Rezolucijom Informbiroa od 28. lipnja 1948. godine započeo je sukob Jugoslavije i SSSR-a, koji će se prometnuti u jedan od najvažnijih događaja hladnoga rata. Kao posljedica tog sukoba nastao je i logor za tzv. ibeovce na Golom otoku koji je predstavljao jednu od najvećih javnih tajni komunističkog režima sve do njegova raspada krajem osamdesetih godina 20. stoljeća. O tome što današnja historiografija zna o tom zloglasnom logoru i zatvoru, razgovaramo s dr. sc. Martinom Previšićem. Autori: Gordan Ravančić i Josip Mihaljević.

Vukovarska bolnica je u 86 dana opsade Vukovara djelovala u nezamislivim uvjetima, ne samo kao glavno utočište za ranjenike nego i za civilno stanovništvo koje se nadalo da će u bolnici kao instituciji označenoj crvenim križem i zaštićenoj međunarodnim zakonima naći svoj spas. Liječnici vukovarske bolnice postali su simbol humanosti, a vukovarska ratna bolnica simbol stradanja grada. O tom „svjetioniku spasa“ razgovaramo s dr. sc. Ivicom Lučićem koji u nedavno objavljenoj znanstvenoj monografiji dao cjelovit prikaz rada vukovarske bolnice u ratnim uvjetima, pregled zbivanja nakon pada Vukovara te sudbinu njezinih zaposlenika i ranjenika, branitelja i civila.

Većeslav Holjevac, hrvatski političar i kulturni djelatnik, rođen prije 100 godina u Karlovcu, u povijesti je ostao upamćen ponajprije kao jedan od najuspješnijih gradonačelnika grada Zagreba. No, pored toga Holjevac je čitavu svoju karijeru bio čvrst karakter koji se nije bojao jasno iznositi i braniti svoja stajališta što ga je na kraju stajalo njegove političke karijere. Iako svojedobno vrlo popularan, današnjoj javnosti njegov lik i djelo su nedovoljno poznati zbog čega ćemo u razgovoru s njegovom kćerkom mr. sc. Tatjanom Holjevac pokušati osvijetliti Većeslava Holjevca izbliza. Autori emisije su Josip Mihaljević i Gordan Ravančić.

Epidemije kuge značajno su obilježile čitavo razdoblje kasnoga srednjeg vijeka. Prva u nizu tih epidemija bila je epidemija u polovici četrnaestoga stoljeća, koja je u kratkom razdoblju (1346.-1351.) poharala gotovo čitavu Europu i, prema nekim procjenama, odnijela čak polovicu njenog stanovništva. Što znamo o toj epidemiji "Crne smrti" na našim prostorima u Povijesnim kontroverzama razgovaramo s dr. sc. Gordanom Ravančićem. Autor i voditelj emisije je Josip Mihaljević.

Brojni spomenici diljem lijepe naše svjedoče o važnosti kralja Tomislava u hrvatskoj prošlosti. Njega smatramo prvim hrvatskim ranosrednjovjekovnim vladarom koji se uzdigao do kraljevske časti. No, na koji način i točno kada se Tomislav proglasio hrvatskim kraljem manje je poznato. Štoviše, pojedini hrvatski povjesničari smatrali su da čast prvog hrvatskog kralja treba pripisati Stjepanu Držislavu, a drugi pak smatrali su da se već i Trpimir mogao uresiti kraljevskom čašću. Stoga ćemo danas u razgovoru s doc. dr. sc. Ivanom Majnarićem s Hrvatskog katoličkog sveučilišta, pokušati razlučiti koje su vladarske titule nosili hrvatski ranosrednjovjekovni vladari i tko je bio prvi hrvatski kralj. Autori emisije su Gordan Ravančić i Josip Mihaljević.

Godine 1918. nastala je nova višenacionalna država - Jugoslavija - koja je, izuzevši njen praktički nestanak u razdoblju Drugog svjetskog rata, postojala preko sedam desetljeća. Njeno postojanje od samog je početka bilo opterećeno nacionalnim pitanjem, a brojni autori smatraju da je upravo to pitanje bilo ključno za raspad i prve i druge Jugoslavije. O genezi i povijesti nacionalnog pitanja u nekadašnjoj Jugoslaviji razgovaramo s prof. dr. sc. Ivom Bancom. Autori emisije su Gordan Ravančić i Josip Mihaljević.

Povodom 450. obljetnice Sigetske bitke u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Hrvatskog katoličkog sveučilišta, Hrvatskog intistuta za povijest, Hrvatskih studija i Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučičilišta u Zagrebu održan je od 19. do 21. listopada 2016. godine je znanstveni skup na kojemu su sudjelovali znanstvenici iz Hrvatske, Mađarske, Bosne i Hercegovine i Turske

Na temelju uzorka sačuvanih oporuka iz 13. i 14. stoljeća autor pokušava kombinacijom kvantitativne i kvalitativne analize sagledati ulogu i utjecaj Crkve i crkvenih institucija na duhovni, društveni i gospodarski život srednjovjekovnih Dubrovčana.

Prikaz i recenzija navedenog djela Zlata Blažina Tomić and Vesna Blažina, Expelling the Plague: The Health Office and Implementation of Quarantine in Dubrovnik, 1377– 1533, McGill-Queens University Press: Montreal & Kingston, London, Ithaca, 2015 ; 384 pp., 32 illustrations ; 9780773545403, £28.99 (pbk)

Strict import-export regulations of the medieval Dubrovnik (Ragusean) authorities included also a rather rigid control of the wine trade. Namely, since wine was considered as important nutrition sustenance, these regulations included not only wine import from foreign countries, but also control over the inner trade within the borders of Dubrovnik district (later The Republic of Dubrovnik). Each violation of these regulations was fol- lowed by high fines and shedding of the smuggled wine to the sea. However, during the 14 th century these regulations had softened and spilling of the wine was substituted with some other forms of punishment.

The comparatively large number of surviving testaments written in late 13 th and early 14 th century, kept at State Archives in Dubrovnik within the Republic of Dubrovnik archival holdings, is an inexhaustible source of research material for historians. It may be said that testaments as private legal documents are among the best sources for study of economic, social, legal, cultural and spiritual life in medieval Dalmatian communes. In this short article, I hope to demonstrate how a quantitative approach to the study of information contained in the testaments of contemporary Dubrovnik residents may be successfully used to elucidate not just economic and legal facts, but also certain social processes. The analysis focuses on a relatively small sample of 432 testaments, of the total of over 900, from this period. The examined testaments are from the following years: 1295, 1296, 1325, 1326 and 1348. While it is obvious that the sample is relatively small when compared with the total number of testaments kept in the Dubrovnik archives, this study should reveal certain changes in the distribution of bequests over the examined time period. These results should not be regarded as ‘absolute’ but they do reflect certain social, economic and organizational trends in the contemporary Dubrovnik communal social system, as well as concerning their spiritual mentality. Keywords: Dubrovnik, testaments, Black Death, medieval spirituality

Unutrašnji ustroj srednjovjekovnih vinodolskih gradova određen je njihovom povijesnom funkcijom i prostornim/topografskim smještajem na kasnoantičkom putu koji je vodio od Trsata (antička Trsatica) do Senja (antička Senia). Geografski smješten na samu rubu hrvatske ranosrednjovjekovne države, Vinodol je zadržao poseban status unutar Kraljevstva sve do razvijenoga srednjega vijeka. No i tada – kao što svjedoči Vinodolski zakon – posebnosti unutrašnjeg ustroja te mikroregije nije bilo lako izbrisati. Čini se da su upravo međuodnosi vlasti i vlasništva bili kamen spoticanja između novoga gospodara i gradskih zajednica Vinodola, koje su ljubomorno čuvale svoju osobitu organizaciju. Razlozi te posebnosti već dugi niz godina predmet su historiografskih rasprava, a neke odgovore o posebnostima i uklapanju Vinodola u feudalno Kneštvo Krčkih može pružiti i tzv. teorija središnjih mjesta Waltera Christallera.

Short overview of present state regarding digitizing of primary sources and their usage in Croatia.

U ovom prilogu autor razmatra neke aspekte položaja i privatnog života ženske posluge u svakodnevnom životu patricijskih obitelji kasnosrednjovjekovnog Dubrovnika. Iako izvori iz tog razdoblja relativno šturo govore o intimnim odnosima unutar obitelji, autor je pokušao doći do nekih odgovora na osnovi kaznenih spisa i nekih oporuka te postojeće literature o temi obitelji i položaju žena u srednjovjekovnom društvu.

Na temelju literature i sačuvane povijesne građe autor pokušava ponuditi mogućnosti donekle novog pogleda na srednjovjekovni Vinodol. Na temeljima postavki Mihe Barade o vojno-administrativnom ustroju Vinodola, autor pokušava implementirati geografske teorije centraliteta tj. teorije središnjih mjesta i na taj način “provjeriti” ispravnost Baradinih pretpostavki.

Prikaz navedene knjige.