Epidemije kuge u Dubrovniku u drugoj polovici 14. stoljeća. Koliko su kroničarski zapisi pouzdan izvor za proučavanje epidemija?

Poredbom dubrovačkih izvora za drugu polovinu 14. stoljeća ustanovljeno je da se kroničarski opisi epidemija koje su u to vrijeme pogodile Dubrovnik moraju uzimati s rezervom. Nužna je provjera podataka koje donose dubrovačke kronike, i to poglavito sučeljavanjem s podacima sadržanim u suvremenim zapisnicima dubrovačkih vijeća. Nažalost, za dio godina u promatranom razdoblju ti zapisnici nisu sačuvani, no kao „kontrolni element” provjere točnosti kroničarskih zapisa mogu poslužiti oporuke, čija je brojnost rasla upravo u godinama kad je grad pogodila epidemija.
A comparison of various Dubrovnik sources relevant for the second half of the 14th century has established that the chroniclers’ records of epidemics that struck Dubrovnik during that time must be taken with a grain of salt. It is necessary to double-check the data provided by the Dubrovnik chronicles, especially by juxtaposing them with the information provided by the minutes of Dubrovnik’s councils from the same period. Unfortunately, such records have not been preserved for a part of the observed period, but last wills can be used as another “corrective” for the accuracy of the chroniclers’ records, as their number increased in the years when the city was struck by the epidemic.