Search

Definirana je metodologija za identifikaciju parametara sinkronog hidrogeneratora u pogonu (on-line) koja se temelji na mjerenjima dostupnim u okviru sustava monitoringa hidroagregata. U postupku identifikacije koriste se podaci iz snimljenih odziva varijabli generatora u režimu malih pomaka, u kvazistacionarnom i tranzijentnom stanju, uz primjenu odgovarajućih estimacijskih modela i postupaka. Identifikacijski je postupak podijeljen u tri koraka, a teorijska provjera svakog koraka, temeljena na odgovarajućim simulacijskim odzivima, dala je vrlo dobre rezultate za sve parametre standardnog matematičkog modela sinkronog hidrogeneratora. Eksperimentalna su istraživanja provedena pomoću mjernog sustava koji je instaliran na generatoru snage 26 MVA u HE Peruća na rijeci Cetini. Prikazani su eksperimentalni rezultati za sinkronu reaktanciju u uzdužnoj i poprečnoj osi stroja. U radu je definiran i postupak za identifikaciju parametara nadomjesne mreže pomoću istog mjernog sustava. Točnost estimacije parametara nadomjesne mreže provjerena je mjerenjem na laboratorijskom modelu, a prikazani su i rezultati koji su dobiveni mjerenjem u stvarnom pogonu HE Peruća.

U projektu Centra sliva Like i Gacke obrađivane su slijedeće teme: Utvrđivanje stanja na hidroelektranama, regulacijske funkcije, analitički računi protoka i optimiranje rada HE, koncepcija daljinskog vođenja iz CSLIG-a i stupanja automatizacije iz HE, potrebne rekonstrukcije i prilagođenja sustava automatizacije u HE, signali razmjene između HE i CSLIG-a, koncept dijagnostičkog monitoringa hidroagregata, obračunska mjerenja za potrebe CSLIG-a.

U projektu Centra sliva rijeke Cetine obrađivane su slijedeće teme: Utvrđivanje stanja na hidroelektranama, regulacijske funkcije, analitički računi protoka i optimiranje rada HE, koncepcija daljinskog vođenja iz CSRCE i stupanja automatizacije iz HE, potrebne rekonstrukcije i prilagođenja sustava automatizacije u HE, signali razmjene između HE i CSRCE, koncept dijagnostičkog monitoringa hidroagregata, obračunska mjerenja za potrebe CSRCE-a.

Sukladno spoznaji o posebnosti svake pojedine HE, cjekokupno gradivo studije Analiza automatizacije hidroelektrana vodotoka Cetine ...... podijeljeno je u pet knjiga, po jedna za svaku hidroelektranu: HE Peruća, HES Orlovac, HE Đale, HE Zakučac i HE Kraljevac. Svaka je knjiga podijeljena u dva dijela. U prvom dijelu obrađene su teme koje su povezane s identifikacijom i u pravilu su specifične za konkretnu hidroelektranu, a u drugom dijelu one teme koje su zajedničke svim hidroelektranama. Prvi dio svake knjige, koji obuhvaća prvih pet poglavlja, bavi se identifikacijom objekata, postrojenja i procesa, sustava automatizacije na razini hidroelektrane i sustava veza na razini sliva Cetine. Pod pojmom automatizacija hidroelektrane podrazumijeva se jedinstvo dvaju sustava. Prvo, to je sustav upravljanja, signalizacije, zaštite, mjerenja i regulacije (USZMR) i, drugo, to je procesno informacijski sustav (PROCIS). Sustavi USZMR i PROCIS obuhvaćaju sekundarnu opremu za nadzor i upravljanje hidromehaničkom i primarnom opremom. U primarnu opremu ubrajaju se: proizvodne jedinice, rasklopno postrojenje, vlastita potrošnja i pomoćni pogoni. Oprema u sustavu USZMR-a neposredno je povezana s primarnom opremom, a sastoji se od mjernih članova, zaštitnih uređaja, mjernih i signalizacijskih uređaja, izvršnih elemenata, lokalnih upravljačkih jedinica i regulacijskih jedinica. USZMR omogućava lokalni nadzor i ručno upravljanje, lokalno automatsko upravljanje i regulaciju te sučelje prema nadređenoj razini. PROCIS je nadogradnja USZMR-a na višoj hijerarhijskoj razini koja omogućuje: pojedinačno upravljanje funkcijskim grupama, grupno upravljanje i daljinsko upravljanje iz nadređenog centra. Identifikacija je obavljena na tri načina: (1) pregledom i analizom dostupne tehničke dokumentacije, što je rađeno u suradnji s pogonskim osobljem, (2) intervjuiranjem pogonskog osoblja u slučajevima kada je dokumentacija bila nedostatna i (3) obilaskom i pregledom postrojenja. Na taj način prikupljen je golem broj podataka koji su prikazani u posebnim tablicama. Premda je identifikacija rađena za potrebe studije, tj. s manje detalja nego što je to potrebno kada se radi o samoj izvedbi sustava automatizacije HE, ona je zahtijevala ogroman trud i vrijeme koji gotovo da nisu bili primjereni zadanim okvirima studije. Naime, pokazalo se da je za većinu podataka i informacija bila nužna provjera na samom terenu, tj. raspoloživa dokumentacija nije bila dostatna. U drugom, zajedničkom dijelu studije, daje se analiza sustava automatizacije u funkciji načina rada pojedine HE (6. poglavlje), te ocjena stanja tehnike i tehnologije u području automatizacije HE (7. poglavlje). U tom drugom dijelu knjige, prema opsegu i sadržaju, dominantno je 6. poglavlje gdje je dana podrobna analiza upravljačkih i regulacijskih funkcija koje se već pojavljuju ili će se sve više pojavljivati u HE cetinskoga vodotoka. Među ostalim, analizirana je sekundarna regulacija frekvencije i snage razmjene, sekundarna regulacija napona i jalove snage te grupno upravljanje hidroelektranom. Pritom su obrađena i neka elementarna teorijska pitanja, što se činilo potrebnim s obzirom na činjenicu da kod nas gotovo ne postoje iskustva u području grupnog upravljanja i sekundarne regulacije napona i jalove snage. Određena pozornost posvećena je i odnosu načina rada hidroelektrane i upravljačkih funkcija koje treba automatizirati, a dana je i kratka analiza pristupa rekonstrukciji sustava automatizacije HE. U sedmom poglavlju opisane su tehnološke značajke važne pri izboru sekundarne opreme za HE i pri izgradnji novih infrastruktura u elektroenergetskom sustavu, danas i u bliskoj budućnosti. To se odnosi na: ritam promjene sekundarne tehnološke opreme ; proces razvoja i integracije sustava USZMR i PROCIS ; razvoj sustava dijagnostičkog monitoringa agregata, evoluciju alata sustava zaštite i tzv. "super-infrastrukture" za poboljšanje pogona elektroenergetskog sustava.

U studiji se mogu se prepoznati dva karakteristična dijela, studijski i istraživački. U studijskom dijelu, koji obuhvaća 2. i 3. poglavlje, najprije se daje pregled stanja i razvoja monitoringa hidroagregata, što je temeljeno na dostupnoj literaturi te na iskustvima svjetskih i domaćih tvrtki iz tog područja. Nadalje, detaljno se opisuje nadzor pojedinih veličina koje ulaze u standardni dijagnostički monitoring kao što su vibracije, parcijalna izbijanja, zračni raspor i magnetska indukcija u zračnom rasporu. Istraživački dio studije obuhvaća 4. i 5. poglavlje. U 4. je poglavlju opisan sustav koji je nazvan monitoring električnih veličina hidrogeneratora. Taj je sustav postavljen na generatoru 1 u HE Peruća, u eksperimentalne svrhe, a definiran je na način da u njega ulaze veličine koje su mjerodavne za ponašanje generatora u stacionarnim i dinamičkim stanjima. To su naponi i struje armature, napon i struja uzbude, položaj rotora i polje u zračnom rasporu. Sustav je izgrađen u suradnji HEP-a, FESB-a Split i tvrtke VESKI Zagreb, te predstavlja logičnu dogradnju sustava za nadzor tranzijenata koji je ranije razvila spomenuta tvrtka. Jedna je značajka sustava mjerenje trenutnih vrijednosti napona i struja, za razliku od uobičajenog nadzora efektivnih vrijednosti kada se struje i naponi uvode u sustav monitorinaga kao procesne veličine. Druga je značajka uvođenje kuta zakreta rotora u monitoring hidroagregata, što je učinjeno radi određivanja kuta opterećenja generatora. Na taj način bili bi ispunjeni uvjeti za primjenu matematičkog modela generatora za analizu i dijagnostiku pogonskih događaja. Primjena matematičkih modela u svrhu dijagnostičkih analiza moderna je tendencija prisutna i u monitoringu industrijskih postrojenja. Primjerice, kod elektromotornih pogona s asinkronim motorima kod kojih se u tu svrhu snimaju naponi, struje i brzina vrtnje. Eksperimentalni sustav za monitoring električnih veličina, koji je postavljen na generatoru 1 u HE Peruća, zamišljen je u prvom koraku kao osnova za istraživanje i razvoj metode za određivanje kuta opterećenja u stacionarnim i prijelaznim režimima rada generatora u stvarnom pogonu. Razvoj sustava za određivanje kuta opterećenja bio je, dakle, prvi cilj istraživanja. Dva su razloga postavljanju toga cilja: (1) poznavanje kuta opterećenja nužan je uvjet za uvođenje matematičkog modela u dijagnostičku analizu stanja generatora i (2) ne postoje uređaji za mjerenje kuta opterećenja generatora osim za laboratorijske svrhe. Drugi cilj koji je bio postavljen, a to je istraživanje i razvoj postupka za identifikaciju parametara hidrogeneratora tijekom pogona (on-line), direktno je ovisio o točnosti postupka za određivanje kuta opterećenja. Tijekom istraživanja koja su provedena u okviru ovog projekta razvijen je jedan poseban identifikacijski postupak koji je na teorijskoj razini provjeren i uspoređen sa sličnim postupcima iz literature. Pritom je pokazano da razvijeni identifikacijski postupak ima neke prednosti kao što su veća pouzdanost i manja osjetljivost na inicijalne vrijednosti parametara. Nakon što je uspješno riješen problem određivanja kuta opterećenja, bilo je moguće izvršiti neke provjere i u stvarnom pogonu generatora u HE Peruća. U tom smislu provedena je on-line identifikacija sinkrone reaktancije u uzdužnoj i poprečnoj osi za različite radne točke generatora 1. Istraživan je i jedan postupak za određivanje rasipne reaktancije armaturnog namota tijekom pogona generatora, koji se također temelji na mjerenjima u okviru sustava monitoringa električnih veličina. Nadalje, razvijen je i provjeren, u laboratoriju i u stvarnom pogonu HE Peruća, postupak za on-line identifikaciju reaktancije nadomjesne mreže, tj. reaktancije kratkog spoja na stezaljkama generatora. U 5. poglavlju studije opisana su navedena istraživanja i prikazani su dobiveni rezultati. Još jednom valja naglasiti da su ti rezultati ostvareni zahvaljujući eksperimentalnom sustavu monitoringa električnih veličina hidrogeneratora koji je, u okviru ovog projekta, bio osmišljen, postavljen i testiran na generatoru 1 u HE Peruća. U 6. poglavlju studije dani su određeni prijedlozi za uvođenje monitoringa hidroagregata u hidroelektranama PP HE Jug. Ti su prijedlozi zasnovani na analizama stanja i tendencija u razvoju monitoringa hidroagregata u svijetu i kod nas, ali i na rezultatima istraživanja koji su ostvareni u okviru ove studije odnosno znanstvenog projekta Estimiranje varijabli i parametara električnih strojeva.

Opisan je sustav monitoringa električnih veličina koji je postavljen na generatoru 1 u HE Peruća. Sustav je definiran tako da se nadziru veličine koje su mjerodavne za ponašanje generatora u stacionarnim i dinamičkim stanjima: naponi i struje armature, napon i struja uzbude, kut zakreta rotora i polje u zračnom rasporu. Za mjerenje kuta zakreta rotora instalirana su i istraživana dva nezavisna sustava (mjerenje pomoću enkodera, odnosno pomoću magnetskog senzora), pa su definirana i dva nezavisna postupka za određivanje kuta opterećenja. Signal ulančenog toka mjernog svitka u zračnom rasporu omogućava identifikaciju rasipne reaktancije armaturnog namota. Odabir postupka identifikacije zahtijeva daljnja teorijska i eksperimentalna istraživanja. Suvremeno koncipiran sustav trajnog monitoringa u HE Peruća, uz razvoj odgovarajuće programske podrške, pruža mogućnost za on-line identifikaciju parametara sinkronog generatora i nadomjesne mreže uz primjenu standardnog estimacijskog algoritma. U članku se opisuju neka iskustva i daju rezultati koji su ostvareni u razvoju sustava monitoringa postavljenog na generatoru u HE Peruća.

The core of experimental R&D of superconducting (SC) electric power equipment is a cryogenic laboratory with an associated vacuum laboratory. These laboratories, described in the paper, have been conceived as a multipurpose open system, which can be used for R&D of low temperature and high temperature superconducting (LTSC and HTSC) components and systems.

High level requirements have been applied to static voltage and frequency converters by which a tolerable disturbance level, generated into the network by means of converters is determined. European railway supply network is specific due to two types (AC & DC) and four voltage levels. One of the very important requirements when converter is considered operating on DC network is the input impedance higher than permitted by UIC regulation in the frequency range from 50 Hz to 100 Hz. Based on research by means of mathematical models and physical model 2.5 kW power, according to the regulations, the solution has been chosen and described in this paper. It is the active filter in voltage and frequency converter DC link, carried out as a controlled switching DC-DC converter, which enables meeting the requirements regarding input impedance By controlling the switching DC-DC converter, maintaining link voltage in steady and transient states during load or input voltage changes has been solved at the same time. The shown results of measurement on the physical model give an insight into the dependence of input impedance on impressed signal frequency according to UIC 550.

Requirements on line side converters fed from dc railway network are: input impedance higher than the minimum impedance for frequency range from 50 Hz to 100 kHz according to UIC 550 and maximum allowable level of current disturbances due to network feeding of the converter. On the basis of investigations on mathematical models and 2.5 kW physical models, boost converter on input of converter, in the function of controllable active filter, ahs been chosen as the solution for these requirements. Measurement results of physical model give insight into the dependence of input impedance on impressed signal frequency according to UIC 550.

By modernisation of boiler feed pump drives for a thermoelectric power plant is possible to save electrical energy, to increase reliability and power plant availability, decrease maintenance costs and improve environment protection. The most significant calculations results of pump speed control modernisation by voltage and frequency controlled induction motor have been presented ; power of thermoelectric power plant (TEPP) is 320 MW.

By means of a mathematical model for 6 kV, 50 Hz auxiliary consumption supply network in a thermo electric power plant (TEPP) the content of the voltage and current higher harmonics which would cause adjustable speed drives (ASDs) 2*7200 kW of feeding water boiler pumps has been calculated. The calculations and analysis have been carried out for 6-pulse and 12-pulse frequency converter rectifier connections with various combinations of LC resonance filters on a supply network observing the regulations for higher harmonics of the allowed content. The results represent the basis for equipment chice when feeding water boiler pump non-regulated drives are replaced by ASDs.

By means of a mathematical model for 6 kV, 50 Hz auxiliary consumption supply network in the thermo electric power plant (TEPP) the content of voltage and current higher harmonics which would cause adjustable speed drives (ASDs) 2x7200 kW of feeding water boiler pumps has been calculated. The calculations and analysis have been carried out for 6-pulse and 12-pulse frequency converter rectifier connections with various combinations of LC resonance filters on supply network considering regulations for higher harmonics allowed content. The results represent the basis for equipment choice when feeding water boiler pump non-regulated drives are replaced by ASDs.

By modernisation of boiler feed pump drives for a thermal power plant it is possible to save electrical energy, to increase reliability and power plant availability, decrease maintenance costs and improve environment protection. Energy may be saved if flows regulation, i.e. quantity of feed water is achieved by feed pump speed control by changing voltage and frequency of induction motor drives. The most significant phases and project activities have been presented based on data and power plant analysis of pumps in a specific thermal power plant.

Provedena je analiza postojećeg stanja pogona napojnih crpki i pripadajućeg im sustava automatizacije u termoelektrani RIJEKA. Razmatrano je nekoliko mogućih rješenja modernizacije, koja su međusobno uspoređivana po tehničkim i energetsko-ekonomskim pokazateljima. Dan je prijedlog izvedbe cjelovitog sustava upravljanja i nadzora napojnih crpki u obliku projektnih podloga.

Razmatraju se istraživanja i razvoj elektromotornih pogona s niskonaponskim asinkronom motorima srednjih snaga. U članku su prikazane neke od metoda i neki od rezultata istraživanja motora, elektroničkih energetskih pretvarača i sustava upravljanja pogonom.

Elektromotorni pogoni s asinhronim motorima vektorski reguliranim po toku statora odnosno rotora, u fazi su intenzivnog razvoja. Za istraživanja i razvoj ovih pogona od posebne važnosti su prikladni matematički modeli motora. U članku je opisan matematički model elektromotornog pogona s asinhronim motorom reguliranim po toku statora. Simulacijama na računalu istraživane su karakteristike pogona pri skokovitoj promjeni reference momenta za različite vrijednosti ulančenog toka statora. Za ove proračune korišteni su modeli kolutnog asinhronog motora sa i bez uračunatog efekta zasićenja u željezu.

Za projektiranje prekidačkog reluktantnog i asinkronog kaveznog motora, kao i za projektiranje reguliranih elektromotornih pogona s tim motorima, nužno je poznavati ovisnost induktiviteta o struji uzbude motora, a za reluktantni motor i o poziciji rotora. U članku su prikazane metode proračuna zasićenosti glavnog magnetskog kruga za prekidački reluktantni i asinhroni kavezni motor (koji imaju jednaka kućišta). Efekti zasićenja glavnog magnetskog kruga, dobiveni proračunima i mjerenjem, prikazani su na statičkim karakteristikama asinkronog motora 1, 5 kW, 380 V, 1391 min-1, serijske proizvodnje KONČAR, Zagreb.

Controlled electric motor drives with switched-reluctance motors compete in certain application fields more and more successfully with squirrel cage induction motor drives. Basic electromagnetic calculations for switching-reluctance and squirrel cage induction motors with equal frames are presented in the paper. Results of calculations and measurements of induction motor characteristics refer to the motor of 1, 5 kW, 380 V, 1391 r/min, from quantity production of KONČAR, Zagreb. More exact (and improved) calculations of flux linkages, currents and torque characteristics have been applied to both motors.

Razvoj, projektiranje i proizvodnja električnih lokomotiva (25 kV, 50 Hz) započeti su u Jugoslaviji proizvodnjom diodnih lokomotiva serije JŽ 441, po licencijskoj dokumentaciji (1968. g.), a nastavljeni razvojem vlastitog cjelovitog tehničkog i tehnološkog rješenja - tiristorske lokomotive serije JŽ 442 (s boljim iskorištenjem adhezije, veće snage i za veće brzine). U ovom radu prikazani su rezultati razvoja i ispitivanja prve domaće tiristorske lokomotive u uvjetima eksploatacije.

Prikazan je matematički model asinhronog motora za dinamičke režime sa zasićenim međuinduktivitetom i rasipnim induktivitetima statora i rotora. Proračuni se provode variranjem varijabli stanja (ulančenih tokova statora rotora) u matematičkom modelu, a ulazne veličine jesu nezasićene vrijednosti induktiviteta glavnog i rasipnih magnetskih puteva i karakteristike zasićenja tih induktiviteta. Uspoređeni su rezultati simulacije dinamičkih karakteristika asinhronog motora s uračunatim efektom zasićenja u željezu i bez njega.

U članku je prikazan matematički model za proračun statičkih karakteristika asinhronog motora, napajanog promjenjljivim naponom i frekvencijom, s uračunatim utjecajem zasićenja međuinduktiviteta i rasipnih induktiviteta. statora i rotora. Varijable stanja u matematičkom modelu su ulančeni tokovi statora i rotora, a ulazne veličine nezasićene su vrijednosti induktiviteta glavnog i rasipnih magnetskih krugova i karakteristike zasićenja tih induktiviteta. Rezultati proračuna provjereni su mjerenjima.

Primjena mikroračunala u upravljanju elektromotornim pogonima

Prognoze Međuvladinog panela o klimatskim promenama govore da ćeprostor Jugoistočne Evrope biti pod snažnim uticajem izmenjenih klimatskihuslova u 21. veku. Očekuje se da će leta biti toplija i suvlja sa višeekstremnih događaja i temperaturama koje mogu u proseku porasti i za čak3,8°C, što predstavlja veliki izazov za šumarstvo. Da bi se odgovorilo na tajizazov neophodno je načiniti i sprovesti adekvatne mere adaptacije, što biznačilo prilagođavanje mera gazdovanja šumama novonastlim ekološkimuslovima. Jedan od značajnih alata u tom prilagođavanju predstavljajurazličiti modelarski pristupi. U ovoj disertaciji su upotrebljenenajsavremenije metode modeliranja uticaja klimatskih promena na šume.Radi se o pionirskom istraživanje koje je prvo takve vrste u regionu. Dvarazličita metodska pristupa, vezanih za distribuciju, rast, adaptivno imultifunkcionalno gazdovanja bukovim šumama u Srbiji u klimatskimuslovima 21. veka su uputila na nekoliko najbitnijih rezultata i zaključaka. Izmenjeni klimatski uslovi će imati uticaj na rast i distribuciju bukovih šumau 21. veku na osnovu simulacija sa 4C modelom i predikcija pomoćuElenbergovog koeficijenta. Na kraju simuliranog perioda 2001-2030 pomoću4C modela zabeležene su veće zapremine za devet sastojinamonodominantnih bukovih šuma u odnosu na referentni period 1961-1990,dok su zapremine na kraju perioda 2071-2100 po pravilu bile veće ili sličnereferentnom period. Simulacije u period 2001-2030 su proseku imale najvećegodišnje priraste i najviše mrtvog drveta, a one u period 1961-1990 najmanje.Najbolje rezultate za vezivanje ugljenika i očuvanje biodiverziteta je pokazaoscenario gazdovanja u kojem nije bilo intervencija. Suprotno tome, najviše prinosa drveta je zabeleženo u scenarijima sa najintenzivnijimintervencijama. U adaptivnom multifunkcionalnom gazdovanju bukovimšumama za scenarija preferencija koje su kreirale tri grupe zainteresovanihstrana (Uprava za šume, sektor zaštite prirode i JP „Srbijašume“) pokazalo seda gazdovanje koje podrazumeva češće zahvate (pet godina između seča)daje bolje rezultate u odnosu scenarija koji podrazumevaju desetogodišnjeintervale. Scenariji gazdovanja u kojima su posečena visoka stabla supokazale bolje rezultate u multifunkcionalnom gazdovanju u odnosu nascenarija gde su sečena niža stabla u istom zapreminskom odnosu za svascenarija preferencija zainteresovanih strana. Elenbergov koeficijent jepokazao dobru prediktivnu sposobnost za određivanje donje granicedistribucije bukovih šuma u Srbiji. Do kraja 21. veka okvirno 90% današnjihbukovih šuma će se naći izvan bioklimatske ekološke niše u kojoj su bili u20. veku, dok će se 50% naći u zoni u kojoj je zabeležen njen masovnimortalitet u Mađarskoj. Izračunate granice EQ su bile nešto niže od dobijenihu sličnim studijama u region što implicira striktan regionalni i lokalni pristupproblem. Poređenje rezultata simulacija sa 4C modelom i EQ za posmatranihdevet sastojina je pokazalo različite trendove vezano za rast (distribuciju)bukovih šuma u Srbiji do kraja 21. veka. 4C model je predvideo poboljšanjeuslova, dok je EQ predvideo pogoršanje uslova. Iz tog razloga potrebna sudalja kontinuirana dugoročna istraživanja bukovih šuma kako bi smo dobilipouzdaniju osnovu za procenu budućeg rasprostranjenja, rasta i planiranjagazdovanja ovim šumama u budućnosti., Predictions of the Intergovernmental Panel on Climate Change suggest thatthe region of Southeast Europe will be strongly influenced by the alteredclimate conditions in 21 century. It is expected that the summers will behotter and drier with more extreme events and temperatures that can rise onaverage as much as 3.8 °C. That is a big challenge for forestry. To respondto this challenge it is necessary to make and implement appropriateadaptation measures which would mean adapting forest managementpractice to changed environmental conditions. Different models are one ofthe important tools which can be used in this purpose. In this dissertationstate-of-the art methods for calculating the impact of climate change onforests have been applied. This is a pioneering work and the first of its kindin the region. Two different methodological approaches, related to thedistribution, growth, adaptive and multifunctional management ofEuropean beech forests in Serbia has been performed and providedfollowing results and conclusions. Changed climatic conditions will havean impact on the growth and distribution of beech forests in 21st centurybased on simulations with the 4C model and predictions of Ellenberg’sclimate quotient (EQ). At the end of the simulated period 2001-2030 highervolumes were recorded for the nine beech stands in comparison to thereference period 1961 to 1990, while the volume at the end of the period2071-2100 were higher or similar to the reference period. Simulations inthe period 2001-2030 have had the greatest average annual increment andthe biggest amount of dead wood. The best results for carbon sequestrationand biodiversity were provided by management scenario in which therewere no management measures. In contrast, the highest yield of timber isrecorded in the scenarios with the most intensive management measures.The adaptive multifunctional management of beech forests including threescenarios of preferences’ (Forest Directorate , Nature Protection Sector andPublic Enterprise "Srbijašume" ) suggested that management measures thatinvolved more frequent interventions (five years between felling) givesbetter results than scenario which include a ten-year periods. Scenarios inwhich higher trees are cut provide better results than scenario where thelower trees are cut. EQ showed good predictive capability for determiningthe lower (xeric) limit of the distribution of beech forests in Serbia. By theend of 21st century, approximately 90 % of today's beech forests will befound outside the bioclimatic niches in which they were in the 20th century,while the 50 % of them will be in the zone in which their mass mortality isobserved in Hungary. Calculated EQ beech threshold distribution for Serbiawere slightly lower than in similar studies in the region (Hungary) , whichimplies strict regional and local approach to the problem. Comparison ofsimulated results with the 4C model and EQ for nine stands showed different trends related to growth (distribution) of beech forests in Serbia bythe end of 21st century. 4C model predicted improvement of environmental conditions, while the EQ predicted their worsening. For this reason,continuing long-term studies of beech forests are needed in order to get amore reliable basis for estimating future distribution, growth and planningof forest management in the future.

Brief overview of the state of the art in the area of production and application of the electrical drives with permanent magnet (PM) motors ( with the emphasis on the servodrives ) is displayed. Besides, regarding the fact that electrical drives with PM motors are widely applied in the systems with autonomous power supply, operating features of these electrical drives are described. Comparison of some characteristics of the electronically commutated motor ( ECM) and synchronous molor with permanenI magnets (SMPM ), from the point of view of applicability in the servodrives, as well as the short comparison of the different types of the electrical servodrives, are layed out. Parameters which are especially important for the selection of the servomotor in a system with autonomous power supply were stressed out. Furthermore, the compensation method for elimination 01 the torque ripples, based on the appropriate choice 01 the con/ral structure, is pointed out. Using this compensation method the torque ripples are reduced under 2% in both cases ( situation with the torque ripp/es still being slightly in favor of SMPM ). The derived conclusions concerning torque ripples are valid for the drives with line power supply as well as for the drives with autonomous power supplies.