Search

Načini ponavljanja nastavnog sadržaja stalno se mijenjaju, primjenjuju se nove metode koje nerijetko daju bolje rezultate na kraju poučavanja. Cilj istraživanja je utvrditi kako ponavljanje primjenom interaktivnih lekcija u online okruženju može utjecati na razumijevanje i povezivanje nastavnih sadržaja biologije. Istraživanje je provedeno 2022. godine, a vezano je uz nastavne teme Hrana kao izvor energije i Prilagodbe živih bića na život u vodi te Svojstva vode kao tema baziranu na terenskom istraživanju. Nastavne teme su odabrane uz dva biološka koncepta - koncept A (Energetski učinci prehrane živih bića) i koncept B (Prilagodbe živih bića kao posljedice evolucije) te uz poučavanje primjenom simulacija terenskih istraživanja. Uzorak je sačinjavalo šest razrednih odjeljenja petih razreda, koji su ponavljali nastavne sadržaje u online obliku uz pomoć Moodle lekcija platforme BUBO (na sustavu MoD, SRCE). Na kontrolnom uzorku primijenjeno je klasično ponavljanje. Svi učenici u istraživanju poučavani su uz pomoć istih nastavnih materijala. Lekcije za ponavljanje su izrađene na osnovu materijala koji su služili za poučavanje i učenje pojedine teme. Nakon ponavljanja, učenici su pisali završnu provjeru znanja koja je sadržavala po jedno pitanje iz svake teme s po tri čestice, od kojih je svaka čestica provjeravala jednu od kognitivnih razina znanja (reprodukcija, razumijevanje i primjena znanja, rješavanje problema). Uspješnost učenja uz interaktivno online ponavljanje u obliku Moodle lekcije prikazana je na osnovi praćenja ostvarenosti ishoda tijekom rješavanja zadataka u sklopu lekcije i na osnovi rezultata rješavanja završne pisane provjere. Za prikupljanje informacija o dojmovima učenja uz lekcije za ponavljanje korišten je anketni upitnik s trostupanjskom Likertovom skalom, kojim su učenici procjenjivali težinu pitanja, zanimljivost lekcije, kvalitetu uputa i kvalitetu sadržaja. Učenici većinom procjenjuju kako im je učenje uz pomoć lekcija praktično, jasno i jednostavnije od klasičnog ponavljanja. U velikoj većini slažu se da je ovaj način ponavljanja zanimljiv te da bi bilo dobro češće učiti na ovaj način, pri čemu navode kako je lakše ponavljati kada su postavljena pitanja koja ih vode u učenju, jer na taj način lakše uočavaju bitne sadržaje i poveznice između sadržaja., The ways of repeating the teaching content are constantly changing, new methods are applied that often give better results at the end of the teaching. The goal of the research is to determine how repetition using interactive lessons in an online environment can affect the understanding and connection of the teaching contents of biology. The research was conducted in 2022, and is related to the teaching topics Food as a source of energy and Adaptations of living things to life in water, and Properties of water as a topic based on field research. The teaching topics were selected with two biological concepts - concept A (Energy effects of nutrition of living beings) and concept B (Adaptations of living beings as consequences of evolution) and with teaching using field research simulations. The sample consisted of six fifth-grade classes, which repeated the teaching contents in online form with the help of Moodle lessons of the BUBO platform (on the MoD, SRCE system). A classic repetition was applied to the control sample. All students in the study were taught with the help of the same teaching materials. Lessons for repetition are created on the basis of materials that were used for teaching and learning a particular topic. After the repetition, the students wrote the final knowledge test, which contained one question from each topic with three parts, each part of which tested one of the cognitive levels of knowledge (reproduction, understanding and application of knowledge, problem solving). The success of learning with interactive online repetition in the form of a Moodle lesson is shown on the basis of monitoring the achievement of outcomes during the solving of tasks within the lesson and on the basis of the results of solving the final written test. In order to collect information about the impressions of learning with the repetition lessons, a survey questionnaire with a three-point Likert scale was used, with which the students assessed the difficulty of the questions, the interestingness of the lesson, the quality of the instructions and the quality of the content. Students mostly estimate that learning with the help of lessons is practical, clear and simpler than classic repetition. The vast majority agree that this method of repetition is interesting and that it would be good to learn this way more often, while they state that it is easier to repeat when questions are asked that guide them in learning, because in this way they can more easily notice important content and links between content.

U današnjim izazovnim vremenima važno je učenike naučiti samostalno promatrati, rješavati probleme, otkrivati, zaključivati, kritički promišljati i primjenjivati stečeno znanje u svakodnevnom životu. Upravo je učenje otkrivanjem, koje se zasniva na konstruktivizmu, u kojem učenici rješavaju zadane probleme sa ili bez vodstva učitelja, primjenjivo u nastavi Prirode i društva. U ovom radu prikazuje se primjena strategije učenja otkrivanjem uz promatranje tijekom izvanučioničke terenske nastave. Terenska nastava provedena je u mjestu Trilj s učenicima trećega razreda osnovne škole. Učenici su tijekom terenske nastave poučavani o geografskim pojmovima orijentacije u prostoru uz poveznice na orijentaciju pomoću znakova u prirodi. Uz osnove orijentacije u prostoru, koju su savladali pomoću učenja otkrivanjem, učenici su koristeći fotografije i crteže prikupljene tijekom terenske nastave izradili fotoherbarij i dokumentirali prirodnu baštinu zavičaja u svrhu sistematizacije znanja vezanih uz nastavu Prirode i društva. Opažanja učenika i znanja usvojena tijekom terenske nastave provjerena su završnom pisanom provjerom znanja, u kojoj je naglasak stavljen na provjeru konceptualnog razumijevanja učenika. Ovaj primjer iz prakse prikazuje kako učenici primjenom učenja otkrivanjem te promatranjem prirode i bilježenjem vlastitih opažanja s lakoćom ostvaruju tražene odgojno-obrazovne ishode u nastavi Prirode i društva., In today's challenging times, it is important to teach students how to observe independently, solve problems, discover, deduce, critically reflect, and apply the knowledge acquired in everyday life. Discovery learning, which is based on constructivism and helps students solve given problems with or without the teacher's guidance, can be applied in classes of Nature and Social Sciences. The paper presents the application of the learning strategy of discovery learning and observing during the field class. The research was conducted in Trilj, on a sample of students in the third grade of elementary school. Students learned about geographical concepts of spatial orientation connecting them with orientation using signs in nature. Using the photos and drawings collected during the field class, the students created a photoherbarium, thus documenting their homeland’s natural heritage to systematize the knowledge. The students' observations were compared with the results of the final exams with an emphasis on checking the students' conceptual understanding. The research results show that students, by applying learning by discovering and observing nature and writing down their own observations, easily achieve the required educational outcomes in the teaching of Nature and Social Sciences.

U epidemiološki prilagođenom okruženju za učenje i poučavanje, učitelji i učenici bili su ograničeni u provedbi grupnog rada i praktičnim aktivnostima, što je bio poticaj da se u vertikali učenja biologije, pripreme materijali prilagođeni sadašnjim generacijama, a koji mogu služiti za poučavanje i učenje u slučaju izvanrednih okolnosti, ali i u drugim situacijama kada se ne mogu provoditi praktični radovi, promatranja, mjerenja, opažanja i istraživanja u učionici ili tijekom terenske nastave. U tu svrhu su pripremljeni materijali na BUBO platformi MoD sustava (SRCE), a za studente biologije i kemije nastavničkog usmjerenja pripremljeni su online materijali (Merlin SRCE) kao podrška učenju biologije i pripremi za rad u školi. ASIO model, temeljen na video-materijalima sa simulacijama promatranja i istraživanja, pokazao se kao dobar alat za poučavanje bioloških koncepata u oblicima online i kontaktne nastave kada učenici nemaju mogućnost provoditi istraživanja i aktivnosti opažanja i otkrivanja, ali i kao poticaj raspravi rezultata provedenih istraživanja. Primijenjena je ideja fleksibilnog poučavanja temeljena na primjeni materijala i njihovoj prilagodbi obliku provedbe (kontaktno, hibridno ili online), što podržavaju materijali izrađeni za učenike različitih profila učenja. Pri pripremi zadataka vođena je briga da se podrži iskustveno učenje, učenje otkrivanjem i istraživačko učenje uz metakognitivnu podršku, učenje prema različitom interesu, razinama ostvarenosti ishoda i dominantnoj osobnosti kao i da se pruži podrška učenicima s teškoćama u razvoju, ali i darovitim učenicima. Osnovna ideja poučavanja uz BUBO materijale (IN-KO) je temeljena na individualnim doprinosima kolektivnom učenju, pri čemu ne trebaju svi učenici rješavati iste zadatke, već je nužno dobro vođenje učenika u učenju na osnovu izrađenih zadataka. Prilikom vođenja učenika u učenju, svaki pojedini učenik ili par/grupa učenika uključuju se u zajedničko učenje cijelog razrednog odjela s prikazom i zaključcima svojih zadataka, kako bi na taj način doprinijeli učenju cijelog razrednog odjela. U virtualnim učionicama je primjenjivana tehnika učenja Online rasprava, koja se temelji na procjeni tuđih uradaka prema ponuđenim kriterijima te primjeni kooperativnog učenja u nadogradnji znanja putem iskustva učenja drugih učenika. Materijali za poučavanje i učenje na BUBO platformi, kao i video materijali na BUBO YouTube kanalu, ideja ASIO modela, fleksibilnog poučavanja i IN-KO poučavanja, nastaviti će se provoditi u unapređenju i nadogradnji postojećih materijala te pripremi novih materijala za poučavanje i učenje u vertikali biološkog obrazovanja., In the epidemiologically adapted learning and teaching environment, teachers and students were limited in conducting group work and hands-on activities, which was an incentive to create materials for current generations in the biology learning vertical. The materials can be used for teaching and learning in exceptional circumstances, as well as in other situations when hands-on work, observations, measurements, and research cannot be conducted in the classroom or during field instruction. To this end, materials have been prepared on the MoD system's BUBO platform (SRCE) and online materials (Merlin SRCE) have been created for teaching-oriented biology students to support learning of biology and preparation for school work. The ASIO model, based on video materials that include observation and research simulations, has proven to be a good tool for teaching biological concepts in the form of online and contact instruction when students do not have the opportunity to conduct research, observation, and discovery activities, but also in use as a stimulus to discuss research results. The idea of flexible teaching was applied, based on the use of the materials created and their adaptation to the form of implementation (contact, hybrid or online teaching) supported by materials created for students with different learning profiles. In preparing the tasks, care was taken to support experiential learning, discovery learning, and inquiry learning with metacognitive scaffolding; to promote learning according to different interests, achievement levels, and dominant personalities; and to support students with developmental difficulties and gifted students. The concept of teaching with materials from BUBO (IN-KO) is based on individual contributions to collaborative learning. Not all students have to solve the same tasks. It assumes good learning support based on the tasks created, where each student or pair/group is involved in the collaborative learning of the whole class with a presentation and conclusions of their completed tasks. Applied learning technique online discussion based on the evaluation of other students' work according to the criteria offered and the application of cooperative learning in the expansion of knowledge through the learning experience of other students. Materials for teaching and learning on the platform BUBO as well as video materials on the YouTube channel BUBO, the idea of ASIO model, flexible teaching and IN-KO teaching continue to be used in improving and upgrading existing materials and preparing new materials for teaching and learning in vertical biology classes.

Osnovna škola zajednička je polazna točka u obrazovanju učenika različitih intelektualnih, socijalno-ekonomskih i nacionalnih skupina. S obzirom na to, način poučavanja i pružanje odgojno-obrazovne podrške moraju se prilagoditi potrebama svakog učenika. Posebno su zanimljiva skupina daroviti učenici, kojima se nastavni proces mora usmjeriti prema višim razinama kognitivnih procesa. Uz prilagodbu okruženja za učenje i tempa učenja i poučavanja, darovitim učenicima trebaju se prilagoditi i aktivnosti usmjerene prema usvajanju odgojno-obrazovnih ishoda. U školi, darovitim učenicima se često ne prilagođava nastavni proces zbog toga što ih učitelji nisu identificirali kao darovite ili zbog nedostatka edukacije učitelja o njihovim specifičnim zahtjevima. Za identifikaciju potencijalno darovitih učenika korištene su skale za Procjenu potencijalne darovitosti učenika u području prirodoslovlja. Skale su prilagođene dobi učenika te su za učenike razredne nastave procjenu provodili učitelji, dok se za učenike predmetne nastave uz procjenu učitelja koristila i Skala za samoprocjenu. Procjeni potencijalne darovitosti pristupilo je 46 učitelja osnovne škole, a ukupno je procijenjeno 982 učenika. Rezultati su pokazali da Skala za procjenu potencijalne darovitosti koju su provodili učitelji ima dobre metrijske karakteristike, dok u Skali za samoprocjenu učenika dvije subskale nisu imale dobre metrijske karakteristike te će se doraditi za daljnje istraživanje. U sklopu istraživanja izrađen je visoko interaktivni model usmjeren na učenika (ASIO) za učenje i poučavanje prirode i društva, prirode i biologije za osnovnu školu. Za potencijalno darovite učenike izrađeni su hibridni materijali, prilagođeni online i kontaktnom poučavanju, za osam razreda osnovne škole uz dva biološka koncepta - koncept A (Energetski učinci prehrane živih bića) i koncept B (Prilagodbe živih bića kao posljedice evolucije) te uz poučavanje primjenom simulacija terenskih istraživanja. Izrađeni materijali i predložene aktivnosti omogućile su učenicima izbor aktivnosti učenja, rješavanje složenijih problema, samoregulirano istraživačko učenje i sudjelovanje u raspravama. Materijali su bili dostupni svim nastavnicima, odnosno njihovim učenicima, bez obzira na to jesu li ih njihovi nastavnici procijenili kao potencijalno darovite u području prirodoslovlja. Rezultati istraživanja ukazuju na to da svi učenici, bez obzira na potencijalnu darovitost, podjednako pristupaju rješavanju zadataka i izvođenju aktivnosti namijenjenih darovitim učenicima. Učenici koji su procijenjeni kao daroviti rješavaju zadatke s velikom uspješnosti, dok kod ostalih učenika ona varira. Uz to, analiza odgovora učenika pokazala je da razumijevanje sadržaja ovisi o tipu zadatka te da i daroviti učenici pokazuju konceptualno nerazumijevanje pojedinih koncepata., Primary school is a common starting point in the education of pupils from different intellectual, social-economic and national groups. With this in mind, the teaching method and the provision of educational support must be adapted to the needs of each student. A particularly interesting group are gifted students, for whom the teaching process must be directed towards higher levels of cognitive processes. In addition to adapting the learning environment and pace of learning and teaching, gifted students should also adapt activities aimed at adopting educational outcomes. In school, gifted students are often not accommodated in the teaching process because teachers have not identified them as gifted or because of a lack of teacher education about their specific needs. For the identification of potentially gifted students, the Scales for the assessment of potential giftedness of students in the field of science were used. The scales are adapted to the age of the students, and for the students of Primary school the assessment was carried out by the teachers, while for the students in Elementary school, in addition to the teacher's assessment, the Self-Assessment scale was also used. 46 primary school teachers participated in the assessment of potential giftedness, and a total of 982 students were assessed. The results showed that the Scale for assessing potential giftedness implemented by teachers has good metric characteristics, while in the Student Self-Assessment Scale two subscales did not have good metric characteristics and will be refined for further research. As part of the research, a highly interactive student-centered model (ASIO) was developed for learning and teaching biology for primary and elementary school. For potentially gifted students, hybrid materials, adapted to online and face-to-face teaching, were created for eight grades with two biological concepts - concept A (Energy effects of nutrition of living beings) and concept B (Adaptations of living beings as a consequence of evolution) and with teaching using simulations field research. Created materials and proposed activities enabled students to choose learning activities, solve more complex problems, self-regulated research learning and participate in discussions. The materials were available to all teachers, i.e. their students, regardless of whether their teachers assessed them as potentially gifted in the field of science. The research results indicate that all students, regardless of potential giftedness, have the same approach to solving tasks and performing activities intended for gifted students. Students who are assessed as gifted solve tasks with great success, while for other students it varies. In addition, the analysis of the students' answers showed that the understanding of the content depends on the type of task and that even gifted students show a conceptual misunderstanding of certain concepts.

Diplomskim radom obrađuje se koncept osobnog razvoja metodama tjelesno orijentirane psihoterapije u kontekstu komplementarne medicine. Nastojala sam istražiti doprinos terapijskog rada s tijelom koji se primjenjuje kroz program Osobnog razvoja, u IPD Centru u Zagrebu, na percepciju mentalnog zdravlja polaznika. Cilj je bio istražiti motive pohađanja, iskustva, doživljaje i promjene koje su prema mišljenjima polaznika nastupile u kvaliteti njihovog života po završetku programa OR-a, uz osvrt na eventualne prepreke i predrasude s kojima su se susretali u svojoj okolini. Istraživanje se provedeno metodom promatranju sa sudjelovanjem, intervjuima, koji predstavljaju srž rada i na temelju kojih je provedena kulturno-antropološka analiza, uz korištenje stručne literature i uključivanje vlastitih zapažanja i iskustava. This thesis deals with the influence of the concept of personal development based on body oriented psychotherapy methods in the context of complementary medicine on participants perception of mental health based on somatic work in IPD's Personal Development program. The goal was to research participants motives for attendance, their experiences and changes perceived in their quality of life after the Program, along with potencial obstacles and encountered prejudices in their surroundings. The research was conducted by method of participant observation and interviews, wich present the core of this paper and the basis for cultural-anthropological analysis, with additional use of scientific literature and personal observations and experiences.

Diplomski rad bavi se obnovom arhitektonskog sklopa u Ulici Matka Laginje 7-9 u Zagrebu. Građen je od 1957. do 1962. godine prema projektu arhitekta Ivana Vitića i predstavlja izuzetan primjer hrvatske moderne arhitekture poslijeratnog perioda. U prvom dijelu rada donosi se kontekst razvoj moderne arhitekture uz osvrt na Vitićev arhitektonski opus i stvaralaštvo. Nakon toga prikazan je doprinos umjetničke platforme Bacači sjenki i projekta Vitić pleše zahvaljujući kojem su intenzivirani napori za afirmacijom, zaštitom i obnovom ovog vrijednog ostvarenja graditeljske baštine. U drugom dijelu rada prikazani su podaci prikupljeni istraživanjem arhivske građe, stanje sklopa prije i poslije obnove pročelja i krova razmatrana su pitanja i problemi zaštite modernističke baštine. This thesis deals with the renovation of the architectural complex in 7-9 Matko Laginja Street, Zagreb. It was built between 1957 and 1962 according to the project of architect Ivan Vitić and it represents a remarkable example of Croatian post-war modern architecture. In the first part of the paper the context of the development of the modern architecture is displayed with reference to Vitić's architectural opus and creativity. Following this, contribution of the art platform Shadow Casters is shown as well as of the Vitić Dances project thanks to which efforts for affirmation, protection and renovation of this valuable architectural heritage has been intensified. The second part of the paper presents the data collected by researching the archival material, the condition of the architectural structure before and after the renovation of the facade as well as of the roof, along with summerized overview of questions and problems of modern heritage protection.

The teaching and learning of biology should be based on student observations in the natural environment, research and practical work in school, collaborative and cooperative learning, and teamwork. However, in the epidemiologically adapted environment, teachers and students are severely limited in terms of contact teaching, teamwork, and hands-on activities. In our project entitled Learning Biology in an Epidemiologically Adapted Research Environment, funded by the Croatian Science Foundation, we: (i) develop a model for learning and teaching biology under conditions of reduced interactions (model ASIO - Activities of Simulated Inquiry-based Observations in biology), (ii) set up a platform (BUBO platform - Blended Learning for Understanding Biology) with various teaching and learning materials (e.g. simple student research activities and/or video recordings of field research activities, research simulations) based on the ASIO model to support students and teachers in applying modern biology teaching strategies at different educational levels (primary, secondary, tertiary, lifelong learning programmes), and (iii) conduct an investigation of the impact of the adapted teaching and learning methods on student performance at different educational levels by observing the results of the implementation of the ASIO model and the sources of the platform BUBO. Our initial results from this project indicate that the ASIO model and the BUBO platform improve teaching effectiveness and student achievement. This is measurable through the assessment of students' conceptual understanding (consistent with student age and achievement categories) and the achievement of learning outcomes prescribed by the Croatian National Curriculum.

Zbog razlika učenika u predznanju, motivaciji, kognitivnim sposobnostima, tempu i stilu učenja potrebno je individualizirati poučavanje i učenje. Cilj istraživanja bio je analizirati uspješnost učenja koncepta Prijenos tvari kroz tijelo živih bića kod učenika 7. razreda osnovne škole s obzirom na razinu interesa. Tijekom 2022. godine učenici su učili temu Kako do tvari potrebnih za život? suradničkim učenjem, na način da su nakon učenja otkrivanjem u homogenim interesnim skupinama (slabi, umjereni, znatni i izraziti interes) formirali heterogene grupe unutar kojih su izmjenjivali rezultate istraživanja i izrađivali zajednički prikaz rezultata. Na osnovu poučavanja fokus grupe najviše je učenika bilo u interesnoj skupini umjerenog interesa, a temeljem opažanja učitelja uz rješavanje radnih materijala ostvarili su vrlo dobro razumijevanje. Uočeni su problemi u razlikovanju procesa difuzije i osmoze kod učenika slabog interesa. Na osnovu provedenog poučavanja i učenja može se zaključiti da suradničko učenje uz diferencirane zadatke za učenike različitog interesa doprinosi boljem razumijevanju poučavanog biološkog koncepta.

Successful fixation and preservation of ecological samples can be invaluable when studying ecological changes on different time scales, especially when dealing with sediment and/or macrozoobenthos samples, which are considered efficient indicators of habitat quality and ecosystem health in aquatic environments. Therefore, it is very important to find a suitable solution for longer-term storage of samples, i.e., an efficient fixative and/or preservative that does not alter the mechanical (i.e., morphological) integrity of the stored organisms. In this study, we compared the efficacy of five different solutions (glyoxal, 3.6% formaldehyde, neutral buffered formalin, 70% ethanol, 99% ethanol) for preserving key morphological features of macroinvertebrates commonly found in streams (Chironomidae, Baetidae, Ephemeridae, Heptageniidae). Our goal was to contribute to ongoing attempts to find a new "gold standard" fixative/preservative (instead of formalin, which is known to be a carcinogen) that would allow long-term ecological research and reliable morphological identification of stream macroinvertebrates, including specimens from archive samples. Our results show that different preservatives/fixatives have different effects on tissue preservation of different organisms. Moreover, we concluded that there is no unique formalin successor that could serve as a new "gold standard" for the preservation of macroinvertebrate taxa commonly encountered in morphological, and stream ecology studies. The efficiency of different solutions in maintaining the integrity of macroinvertebrate tissues depends on the chemical properties and concentrations of the fixative/preservative, the tissue type, and the size and structure (e.g., extent of chitin coverage) of the organisms studied.

Anketni online upitnik kojim se željelo ispitati mišljenje roditelja o online nastavi vezanoj uz poučavanje i učenje bioloških sadržaja u vertikali hrvatskog osnovnoškolskog i gimnazijskog obrazovanja za vrijeme trajanja epidemioloških mjera, tijekom prosinca 2021. riješilo je 730 roditelja. Rješavanju anketnog upitnika odazvao se veći udio roditelja osnovnoškolaca, dok je opažen smanjen odaziv roditelja učenika koji su na prijelazu iz prve u drugu razinu obrazovanja. Polovica anketiranih roditelja u vertikali školovanja je zadovoljna poučavanjem bioloških sadržaja tijekom epidemioloških uvjeta uz podjednaki udio neutralnih i nezadovoljnih roditelja. Rezultati su analizirani i vizualizirani primjenom CHAID-stabala odlučivanja. Najvažniji čimbenik zadovoljstva roditelja vezan uz rad učitelja/nastavnika u online uvjetima je prisustvo razgovora u nastavi. Vezano uz način provedbe nastave, kao najvažniji čimbenik za razlikovanje mišljenja roditelja pokazao se samostalan rad učenika tijekom nastave na daljinu. Uz učenje i rad svog djeteta uz online nastavu Prirode i društva/Prirode/Biologije, roditelji prepoznaju poticajno okruženje u kojem se odvija nastava kao glavni prediktor kvalitete. Kod roditelja koji su izrazili nezadovoljstvo online nastavom, nema diferencijacije vezane uz učenje i rad njihova djeteta tijekom online nastave, već među njima prevladava općenito izrazito negativan stav prema online nastavi. Roditeljima koji ističu zadovoljstvo online nastavom u epidemiološkim uvjetima, odrednica razdvajanja u iskazima je utjecaj okruženja na učenje njihova djeteta te oni većim dijelom smatraju da pozitivan učinak na učenje njihove djece imaju rad u paru i grupi na nastavi Prirode i društva/Prirode/Biologije.

Za istraživanja koja analiziraju životinjski materijal tijekom duljeg vremenskog perioda, važno je očuvati tkiva i makromolekule koje će se koristiti u kasnijim analizama. U većini biomedicinskih i ekoloških laboratorija, očuvanje materijala temelji se na upotrebi 10 %-tnih otopina formalina. Međutim, formalinske otopine imaju značajan toksičan i kancerogeni učinak pa su Europski parlament i Vijeće Europske Unije donijeli direktive 2004/37/EC i 2019/983 kojima traže da se izloženost istraživača ovome agensu svede na minimum. Do sada su u tu svrhu istraživani razni manje toksični agensi koji imaju specifične nedostatke i prednosti. Najbolja svojstva nađena su kod otopina koje kao osnovu imaju glioksal. U ovom istraživanju procijenili smo efikasnost u očuvanju morfologije i molekula DNA i RNA ljudskih tkiva. U drugom dijelu istraživanja, djelovanje najboljeg fiksativa koji se temelji na glioksalu procijenili smo na uzorcima makroozoobentosa, kako bismo utvrdili kvalitetu očuvanja tkiva svojti najčešće korištenih u ekološkim istraživanjima potoka. Naši rezultati pokazuju da bi fiksativi temeljeni na glioksalu mogli zamijeniti formalin u biomedicini, ali da u ekološkim istraživanjima njihov učinak ovisi o vrsti tkiva, dimenziji i strukturi (npr. hitinu) organizama. Zaključno, smatramo da do sada još nije nađen fiksativ koji bi mogao biti novi “zlatni standard” za očuvanje svih vrsta uzoraka u biološkim istraživanjima.

Rotifers and planktonic crustaceans (cladocerans and copepods) occupy a central role in the food webs of shallow water bodies, connecting autotrophic (algae) with heterotrophic mode in the food webs. Differences between temperate-continental and Mediterranean climates affect variously interactions of abiotic and biotic factors. The aim of this study was to determine: (i) the diversity, abundance and trophic structure of zooplankton ; (ii) zooplankton indices in comparison to the trophy state indices ; (iii) a proposal for measures in the management and conservation of shallow water bodies in two different climates. In nine ponds, 48 species of zooplankton were determined, and rotifers dominated with 36 species. Habitat complexity, macrophyte coverage, and nutrient concentrations were indicated as significant factors in the structuring of zooplankton in shallow water bodies of both climate regions. Zooplankton in the temperate-continental climate was characterized by populations of higher diversity, while in the Mediterranean climate zooplankton was characterized by populations of lower diversity and higher abundance, particularly species of genera Lecane and Brachionus. Results of this study support the importance of zooplankton as a sentinel indicator in assessing the trophic and ecological status of shallow water bodies and provide a basis for determining guidelines in the conservation and management of these sensitive and endangered ecosystems.

Freshwater benthic macrofauna consists of many insects exhibiting interesting chronobiological phenomena, i.e. cyclic physiological and ethological adaptations to solar- and lunar- related rhythms (circadian rhythms). Since cellular processes are largely regulated by circadian rhythms, the adaptation of organisms' circadian rhythm to the environment is of vital importance for perservation of ecosystem biodiversity. Freshwater insects are largely non- model insects, which makes the analyses of their transcriptome very challenging. Developing genetic tools for non-model insect taxa could advance the exciting field of insect photoperiodism. The aim of this study was to determine the best way to preserve nucleic acids of archive macrozoobenthos samples, and to develop a method for gene expression analysis of those organisms. Individuals belonging to 7 different non-model species from archive collections (1992, 2008, 2016 and 2020) were used. Drosophila melanogaster was selected as a control (model-insect) sample. Based on Drosophila genome, specific primers were selected for Clk gene amplification. Non-model organisms were taken from the fixative they were stored in, and embedded in paraffin blocks. After the RNA isolation from tissue sections, reverse transcription was performed and expression of Clk gene was analysed by real time polymerase chain reaction. All samples (species) used in this study showed amplification of Clk gene. Such results show the possibility of evolutionarily preserved genes’ analysis, such as circadian genes, using primers designed based on the sequence of the related model organism. Furthermore, this finding opens the possibility of using archive collections in long-term monitoring of urban streams at the molecular level.

Usklađivanje cirkadijanog ritma s okolišem preduvjet je reguliranja fizioloških i metaboličkih procesa, a time i preduvjet preživljavanja i prilagodbi različitih organizama. Istraživanja od kojih je većina provedena na modelnom organizmu, mušici Drosophila melanogaster, ukazala su na konzerviranost molekularnih mehanizama koji reguliraju cirkadijani ritam. Njihov ključni dio je autoinhibicijska regulacija transkripcije gena čiji produkti reguliraju ekspresiju drugih gena cirkadijanog ritma.Transkripcijsko-translacijsku povratnu spregu potiču i vode geni Clk i Cyc te geni Per i Tim, čiji produkti stvaraju dimere [2]. Stoga je cilj ovog istraživanja bio razviti metodu za detekciju ekspresije gena Clk i Per kod nemodelnih kukaca. Odabrane vrste (Bezzia flavicornis, Simulium sp., Wiedemannia ouedorum, Antocha vitripennis, Simulium velutinum i Ecdyonurus starmachi) uzete su iz arhivskih zbirki u kojima su bile pohranjene u alkoholu. Za analizu ekspresije gena korištena je metoda RT-qPCR pri čemu je Rpl32 odabran kao endogena kontrola [3]. Kontrolni uzorak bio je izolat RNA iz mušice Drosophila melanogaster na temelju čijeg genoma su i odabrane specifične početnice korištene za amplifikaciju odabranih gena [4]. Rezultati su pokazali da je gene Clk i Per moguće umnožiti u uzorcima nemodelnih kukaca vrsta Simulium velutinum i Ecdyonurus starmachi korištenjem početnica specifičnih za evolucijski očuvane gene čija je sekvenca određena prema genomu srodnog modelnog organizma. Dobiveni rezultati ukazuju na mogućnost analize ekspresije gena cirkadijanog ritma kod nemodelnih organizama kao načina procjene utjecaja zagađenja urbanih potoka na molekularnoj razini.

Makrozoobentos se već desetljećima determinira na morfološkoj razini. Razvojem molekularnih metoda unatrag desetak godina postalo je moguće učiniti taksonomsku identifikaciju i korištenjem DNA- barkodiranja. Dodatno, postojanje arhivskih zbirki uzoraka makrozoobentosa omogućava istraživanja kroz vrijeme ukoliko je materijal u njima pohranjen tako da su očuvane makromolekule. Cilj ovog istraživanja bio je analizirati očuvanost molekula DNA u arhivskim uzorcima ovisno o fiksativima korištenima za pohranu. Korištene su zbirke uzoraka makrozoobentosa sakupljene 1992., 2008., 2016. i 2020. godine pohranjene u različitim fiksativima. Odabrane vrste iz pojedine zbirke obrađene su na dva načina: 1) jedinke su uklopljene u parafinske kocke čiji su rezovi korišteni za izolaciju molekula DNA i procjenu kvalitete tkiva, 2) DNA je izolirana iz originalnih, neuklopljenih uzoraka. Metode su uključivale izolaciju DNA iz oba tipa uzoraka setom kemikalija Zymo Research Quick-DNA/RNA kit, a lančanom reakcijom polimerazom umnožen je fragment gena COI koji je služio kao barkod. Umnoženi fragmenti sekvencirani su Sangerovom metodom. Očuvanost morfologije tkiva procijenjena je korištenjem rezova tkiva jedinki obojenih hemalaumom i eozinom. Rezultati su pokazali da je iz arhivskih uzoraka moguće izolirati DNA zadovoljavajuće koncentracije i čistoće bez obzira na starost zbirke i fiksativ. Ograničavajući faktor kod uzoraka fiksiranih formalinom bila je fragmentacija DNA dok su uzorci fiksirani u etanolu imali DNA zadovoljavajuće kvalitete. Očuvanost tkiva za morfološke analize bila je zadovoljavajuća samo kod uzoraka pohranjenih u formalinu. Na temelju ovih rezultata može se zaključiti da je zbirke makrozoobentosa potrebno pohranjivati u alkoholu za molekularne analize i paralelno u formalinu za morfološka testiranja.

Makrozoobentos kao dobar model utjecaja urbanizacije na bioraznolikost slatkovodnih sustava istražuje se desetljećima na morfološkoj razini. Razvojem molekularnih metoda postaje moguće analizirati promjene na razini makromolekula koje nastaju kao posljedice okolišnih utjecaja. Postojanje arhivskih zbirki uzoraka makrozoobentosa otvara mogućnost istraživanja utjecaja urbanizacije na bioraznolikost vodenih staništa kroz vrijeme. Molekularne metode omogućuju potvrđivanje vrsta barkodiranjem, određivanje promjene ekspresije specifičnih gena i detekciju promjene signalnih puteva. U tu svrhu potrebno je utvrditi očuvanost molekula DNA, RNA i proteina, osobito imajući na umu da je većina arhivskih uzoraka fiksirana formalinom i/ili 70%- tnim etanolom. Stoga je cilj ovoga istraživanja bio analizirati očuvanost makromolekula uzoraka makrozoobentosa fiksiranih u formalinu i/ili 70%-tnom etanolom iz zbirki sakupljenih 1992., 2008., 2016. godine. Analizirano je 5 jedinki 2 dominantne vrste nađene u svakoj godini. U istraživanje su uvršteni uzorci, sakupljani na istim urbanim potocima (Veliki potok/Črnomerec i Kašina) u tri navedene godine. Arhivski uzorci uklopljeni su u parafinske kocke čiji su rezovi korišteni za izolaciju molekula DNA i RNA i detekciju proteina. Osim očuvanosti makromolekula potrebnih za molekularne analize procijenjena je i kvaliteta tkiva potrebna za morfometrijske analize. Rezultati su pokazali da očuvanost uzorka u najvećoj mjeri ovisi o postupcima pohrane odmah nakon uzorkovanja. Dobiveni rezultati poslužit će za procjenu mogućnosti korištenja arhivskih zbirki makrozoobentosa u longitudinalnim istraživanjima promjena bioraznolikosti.

Epidemiološka situacija vezana uz pandemiju COVID-19, kako u cijelom svijetu, tako i u Hrvatskoj, uvjetovala je određene promjene u organizaciji i provedbi nastavnog procesa. Osim klasične nastave u školi, učenici odgojno-obrazovne ishode ostvaruju i kroz mješoviti oblik nastave koji osim nastave u školi uključuje i nastavu na daljinu ili modelom koji podrazumijeva isključivo rad na daljinu. Zbog promjena u provedbi nastavnog procesa se u organizaciji Ministarstva znanosti i obrazovanja i Agencije za odgoj i obrazovanje pristupilo izradi videolekcija, u sklopu podrške učiteljima i nastavnicima, ali i učenicima i njihovim roditeljima, pri izvođenju nastave na daljinu u školskoj godini 2020./2021. Kako su videolekcije na određeni način novitet i učiteljima i učenicima, cilj je bio analizirati uspješnost ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda uz rad s učenicima putem videolekcija. Utvrđeno je da učenici uglavnom mogu uspješno ostvariti odgojno-obrazovne ishode propisane Okvirnim godišnjim izvedbenim kurikulumom, uz aktivno uključivanje u nastavni proces, ali i da imaju poteškoće u izdvajanju pojmova ključnih za izgradnju temeljnih koncepata i prikazivanju njihovih međuodnosa. S obzirom na reakcije učenika uz određene aktivnosti, zaključeno je kako bi uspješnijem ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda svakako doprinijela i provedba praktičnih radova ili priprema video materijala njihove provedbe, ako ih učenici ne mogu samostalno izvesti kod kuće., The epidemiological situation related to the COVID-19 pandemic, both worldwide and in Croatia, has led to certain changes in the organization and implementation of the teaching process. Aside from classical teaching at school, students achieve educational outcomes through a mixed form of teaching which, in addition to teaching at school, also includes distance learning or a model that involves only distance learning. Due to changes in the implementation of the teaching process, organized by the Ministry of Science and Education and the Agency for Education, video lectures were prepared, as part of support for teachers, but also students and their parents, in conducting distance learning in the school year 2020/2021. As video lectures are in a way a novelty for both teachers and students, the goal was to analyze the success of achieving educational outcomes by working with students through video lectures. It was found that students can generally successfully achieve the educational outcomes prescribed by the Framework Annual Implementation Curriculum, with active involvement in the teaching process, but that there are also difficulties in identifying key terms for building fundamental concepts and depicting their interrelations. Considering the reactions of students to certain activities, it was concluded that the implementation of practical work, which students could not perform independently at home, would certainly contribute to the more successful realization of educational outcomes.

Alzheimerova bolest spada pod neurodegenerativne bolesti te podrazumijeva propadanje moždane kore i okolnih moždanih struktura i vodi ka odumiranju moždanih stanica tijekom vremena. AD spada pod najčešći tip demencije. U početku bolesnikovi simptomi su blagi, ali napreduju tijekom vremena i bolesniku je potrebna 24-h skrb. Postoje tri glavna stadija bolesti: početni ili blagi stadij, Alzheimerove bolesti umjereni stadij, završni ili ozbiljni stadij Alzheimerove bolesti. Sva tri stadija uključuju simptome kao što je gubitak sposobnosti pamćenja, gubitak stvari, gubitku orijentacije, lošem razumijevanju i donošenju odluka, uporabi svakodnevnih kućanskih aparata i zaboravljanju poznatih lica. Iako ne postoji lijek za Alzheimerovu bolest možemo implementirati elemente skrbi kao što su: praćenje razvoja stanja, uključivanje u aktivnosti i sudjelovanju u grupama podrške. Zadaća medicinske sestre je pružanje podrške bolesniku, educiranje bolesnika i njegove obitelji te adekvatno pružanje zdravstvene njege sukladno različitim stadijima Alzheimerove bolesti. As a neurodegenerative disease, Alzheimer’s disease is characterized by a deterioration in the cerebral cortical tissue and adjacent brain structures which leads to brain cell death over time. It is general knowledge that Alzheimer’s is most common type of dementia. At first patient symptoms are mild but they progress over time and the patient needs full medical assistance for 24 hours. There are three main stages, preclinical, mild cognitive and dementia. They all include symptoms like reduced ability to remember, misplacing, getting lost, poor understanding, for choice making using regular everyday house full appliances and forgetting familiar faces. Even though there is no cure we can implement elements of care such as the conditions that occur, activities and support groups. Nurse’s mission is providing support for the patient, educating them and their family in general providing nursing care according to different stages of Alzheimer’s disease.

The interplay of environmental changes brought by the various climate change and urbanisation scenarios can severely alter physical, chemical and biological attributes of streams. Intense anthropogenic activities and/or high discharge events in urban zones often result in higher in-stream loads of phosphorous and nitrogen compounds. We gathered and compared a stream physicochemical data from three independent annual studies conducted during 1992, 1998/1999 and 2016 within a low-order urban stream (Veliki potok) located in the Medvednica Nature Park (Zagreb, Croatia). The data were collected monthly during the three study periods. The following physicochemical parameters were compared: water discharge (obtained from Croatian Meteorological and Hydrological Service), water temperature and oxygen concentration, COD (chemical oxygen demand, i.e., a proxy for dissolved organic matter in water), and in-stream concentrations of nitrites, nitrates and orhophosphates. The data revealed a pronounced seasonality of water temperature and oxygen concentration with maximal temperatures in summer and minimum in winter, and the opposite oxygen seasonal trend. Significant inter-annual differences were observed only for in-stream COD and nitrate concentrations. In 1998/1999, COD levels were in average up to twofold higher than in 1992 and 2016, whereas 2016 was observed as a year of peaking nitrate concentrations, which were in average eightfold higher than in 1992 and 1998/1999. None of the water chemistry parameters was found to be correlated to the water discharge. It might suggest an increasing anthropogenic influence (beyond the natural variability) on the long-term variations of the investigated stream attributes within the Medvednica Nature Park.

Cilj je rada ukazati na konkretne probleme aktualnih nastavnih programa biologije u RH u nastavnim predmetima Priroda i Biologija. Prikazan je pregled najvažnijih istraživanja uspješnosti učenja i poučavanja Prirode i Biologije provedenih u Hrvatskoj u posljednjih dvadesetak godina. Uz kratki osvrt na rezultate provedenih vanjskih vrednovanja na relevantnom uzorku učenika RH, istaknuti su nedostatci nastavnih programa i nastave koja se prema njima izvodi. Najveći se problemi prepoznaju u didaktički neopravdanom vertikalnom rasporedu nastavnoga gradiva te u izrazito sadržajnoj orijentaciji nastavnih programa. Na temelju uočenih problema iznesene su preporuke i smjernice za razvoj i implementaciju kurikuluma predmeta Priroda i Biologija.

Škole po B modelu su škole koje nastavu izvode osim na hrvatskom jeziku i na jeziku nacionalne manjine. U takvim se školama nastava izvodi dvojezično (u istom razrednom odjeljenju nastava se istovremeno izvodi na dva jezika). Istraživanje je provedeno s ciljem utvrđivanja utječe li dvojezičnost na rezultate učenja iz Prirode i Biologije. S učenicima petog, šestog i sedmog razreda dvojezičnog razrednog odjela (nastava Prirode i Biologije se izvodi istovremeno na hrvatskom i mađarskom jeziku), odjela u kojem se nastava izvodi na hrvatskom jeziku i odjela u kojima se nastava izvodi na mađarskom jeziku izvršena je analiza ocjena koje su učenici stekli tijekom 2017./2018. školske godine. Analizom je utvrđeno da su učenici u dvojezičnim odjelima bolji u ukupnoj ocjeni (srednja vrijednost ocjena oba elementa ocjenjivanja, p

Promatranje i opisivanje odnosa između pojava i organizama temelji su istraživačke nastave u vertikali biološkog obrazovanja. Cilj istraživanja bio je procijeniti sposobnost promatranja bioloških preparata i bilježenja opažanja među studenima druge godine preddiplomskog studija različitih studijskih programa biologije. Istraživanje je provedeno u sklopu nastave u praktikumu, tijekom koje se od ukupno 46 studenata zahtijevalo da, koristeći strukturirani upitnik, bilježe i ilustriraju rezultate promatranja različitih preparata papučica – netretiranih papučica te papučica obojenih kiselim metilenskim zelenilom i metodom srebrne impregnacije. Za potrebe ovog rada, analizirana su dva pitanja iz upitnika. Većina studenata (91.5 ± 6, 4%) je pored odgovora na zadana pitanja priložila i crteže papučica. Pri tome 29.5 (± 9.9)% studenata koji su priložili crteže, nije označilo ucrtane strukture, dok je 16.3 (± 7.0)% studenata barem djelomično označilo crtež koristeći prethodna znanja. Međutim, kod 44% studenata opažene su miskoncepcije u prethodnim znanjima i/ili je moguće da su označene strukture imenovane nasumce. U dva analizirana pitanja, svega 26 ± 2.8% studenata detaljno opisuje, ali ne imenuje opažene pojave i strukture u papučica. Ovo istraživanje temelj je za daljnje istraživanje opažačkih sposobnosti između različitih dobnih skupina predškolske djece, učenika, studenata i njihovih nastavnika s ciljem da se unaprijedi poučavanje temeljeno na promatranju i zaključivanju učenika.

The aim of the tool presented in this study is to enable teachers’ qualitative analysis of the questions within the Croatian state written exam in biology, and the eventual correction of the questions before their application in the student assessment. We have identified the two basic categories that determine the question quality: 1) the importance of questions (regarding the profession, life, curriculum, critical thinking), and 2) the influence of questions on students’ answers (i.e., type, shape and intelligibility of the questions as well as logical reasoning and further learning path in relation to the students’ answers). The tool we have developed was tested for its effectiveness on a sample exam designed for students aged 13. A correlation between logical reasoning and the “importance-of-questions” categories, and the success rate of the exam was observed. This simple tool has proven to be effective for both teachers’ self-assessment and peer evaluation.

Cilj istraživanja bio je ispitati konceptualno razumijevanje nastavnih sadržaja biologije na uzorku pisanih zadaća učenika 7. razreda sa Županijske i Državne razine natjecanja provedenih školske godine 2014./2015. Uzorak je sadržavao 148 najbolje riješenih pisanih zadaća po županijama, odnosno zadaće u kojima je točno riješeno 75% zadataka te 11 zadaća s državnog natjecanja iste godine. Pisane zadaće sadržavale su zadatke oblikovane u skladu s preporukama za pripremu pisanih provjera iz biologije. Podatci su analizirani u skladu s makrokonceptnim okvirom biologije uz stručnu procjenu kvalitete zadataka, utjecaj kvalitete zadataka na stupanj diskriminacije učenika s obzirom na kvalitetu bioloških znanja, usklađenost s nastavnim sadržajima biologije 7. razreda osnovne škole propisanih nastavnim planom i programom, povezanost sa svakodnevnim životom, općom kulturom i nastavnim sadržajima drugih prirodoslovnih predmeta. Rezultati istraživanja su pokazali da nema značajnih razlika u uspješnosti rješavanja zadataka s obzirom na spol te da su učenici najuspješniji u rješavanju zadataka I. kognitivne razine bez obzira na težinu zadataka. Uspješnost u rješavanju zadataka opada s porastom kognitivne razine i težine zadataka. Prema metrijskoj analizi 65% zadataka u testu je odgovarajuće težine, a 57% je odgovarajuće diskriminativnosti. Analiza rezultata je ukazala da iskustvo sastavljača zadataka i pisanih zadaća utječe na procjenu razine i težine zadatka.

The aim of the present study was to determine the effect of previous learning experiences in using expert concept maps (ECM) on understanding cell division processes. The study included 219 elementary school students aged 13, whose task was to create their own concept maps (CM) following the same set of guidelines and 30 key-terms. 4 groups of students were distinguished, based on differences in CM application within the learning process. Based on our results, we could conclude that learning based only on ECM demonstration does not contribute to a better students’ understanding when compared to quality teaching without the CM application.

Drift – a flow-mediated transport of aquatic organisms – is strongly affected by environmental and biotic settings, which can change on various spatio-temporal scales. Spatial drift patterns mostly depend on the spatial distribution of benthic communities, habitat type and physico-chemical properties, as well as on the degree to which organisms are able to move between different patches. Temporal drift fluctuations are greatly influenced by diel and seasonal flow conditions, aquatic and riparian vegetation features, predation-competition interactions, and organisms’ life history strategies. Diel differences in macroinvertebrate drift patterns have mainly been attributed to behavioral cues (i.e., to active drift occurring as a predator-avoidance-mechanism). Due to highly fragmented and heterogeneous habitat structure, karst tufa-precipitating barrage hydrosystems (e.g., Plitvice Lakes National Park, Croatia) have evidenced unique macroinvertebrate drift patterns. Whereas the previous drift investigations within the Plitvice Lakes National Park have primarily been focused on seasonal drift trends (i.e., abiotic controls of macroinvertebrate drift), the present study deals with diel drift periodicity (i.e., potential biotic controls of drift) within the tufa-precipitating Plitvice Lakes barrage hydrosystem. The overall objective of the study was to examine quantitative and qualitative composition of drifting macroinvertebrates between barrier and pool microhabitats aligned along a study reach located within the karst barrage Plitvice Lakes hydrosystem. Specifically, we aimed to compare diel drift patterns between barriers and pools over a one year period (October 2006 – September 2007). Considering the entire study period, barriers displayed significantly (p < 0.0001) higher macroinvertebrate drift densities in comparison to pools. At both microhabitat types, macroinvertebrate drift densities peaked in late spring, and during summer and autumn (i.e., June, July, October), averaging > 100 ind./m3. The peaking drift densities significantly differed (p < 0.05) from the respective late winter/early spring (i.e., February to April) densities, which were about 5-fold lower at both microhabitat types. Monthly drift records yielded a strongly synchronous pattern between day and night. At barriers, drift reached significantly higher (p < 0.05) values during day than at night. Within pools, drifting macroinvertebrates reached slightly (i.e., non-significant, p > 0.05) higher densities during night, showing the reversed drift trend in comparison to barriers. Our results indicate that tufa barriers are loci of intense diel macroinvertebrate drift within the tufa-precipitating Plitvice Lakes hydrosystem. Furthermore, our results could provide an additional insight into life histories and drift behavior of certain macroinvertebrate taxa, as well as into mechanistic relationships between environmental and biotic controls of drift within the studied hydrosystem.

Održivi razvoj predstavlja jedan od najvećih izazova današnjice pa je od iznimne važnosti adekvatna zastupljenost te teme u odgoju i obrazovanju. Da bi odgovorili na pitanje kako učenici procjenjuju problematiku zaštite okoliša i održivog razvoja iz perspektive sadašnje nastavne prakse, provedeno je istraživanje učeničkih interesa i stavova, kao nastavak osnovnog istraživanja provedenog 2010. godine. Osnovno istraživanje transverzalnog tipa provedeno je na uzorku 2114 učenika u dobi od 11 do 18 godina. Primijenjen je modificirani ROSE upitnik (The Relevance of Science Education) (Schreiner i Sjǿberg, 2004). Utvrđeno je opadanje učeničkog interesa s godinama školovanja za većinu tema, uz zamjetne razlike po spolu. Faktorskom je analizom učeničkih ocjena za 70 ponuđenih tema utvrđeno 12 tematskih sklopova od kojih je jedan sadržajno odgovara temi Održivi razvoj i on je, uz tematski sklop o biljkama zauzeo najniže mjesto u ljestvici poretka učeničkih interesa (Garašić, 2012). Nasuprot tome, ispitivanje učeničkih stavova pokazalo je da učenici pitanja zaštite okoliša i održivog razvoja ocjenjuju vrlo važnima, da smatraju kako se društvo treba više angažirati u rješavanju problema okoliša te da i oni sami mogu tome pridonijeti, a ženski su ispitanici u tome općenito afirmativniji. Svi ispitanici misle da još nije kasno da se problemi riješe i premda su zabrinuti, općenito nisu pesimisti u vezi budućnosti. Ne iskazuju veliku spremnost na odricanje od blagodati civilizacije za volju održivog razvoja i ne namjeravaju birati zanimanja vezana uz zaštitu okoliša. Muški ispitanici, za razliku od ženskih više vjeruju u moć znanosti i tehnologije da riješe probleme okoliša, više se slažu s tvrdnjom da je rješavanje globalnih problema odgovornost bogatih zemalja te su nešto skloniji umanjivanju problema i prebacivanju odgovornosti drugima. Ispitanici su prilično realni u procjeni društvene uloge znanosti i tehnologije. U nastavku istraživanja 2016. Godine, iz ROSE upitnika izdvojena su pitanja vezana uz održivi razvoj i zaštitu okoliša za korištenje u intervjuima s fokus grupama učenika, u cilju objašnjavanja odgovora dobivenih anketiranjem, posebno u smislu diskrepancije između slabog interesa za teme okoliša i izrazito afirmativnih stavova o potrebi njegove zaštite.

The aim of this research was to determine the misconceptions of students related to the concept of human reproduction. The research was conducted in the period from 2008 to 2012 in 41 primary and 36 high schools in Croatia, with a total sample of 1931 students. The analysis of the students' answers shows the scope and permanency of misconceptions and problems in the process of understanding the concepts related to human reproduction. The misconceptions associated with mitosis and meiosis, as well as human reproduction itself are particularly emphasised. The results show that students do not understand the purpose of mitosis and meiosis, what sex cells are and what their purpose is. A major problem for all students of both genders is the concept of ovulation and the menstrual cycle in general. The results indicate that the approach to teaching certain concepts should be changed, and that teaching content should be more appropriately distributed and better adapted to the students’ developmental levels and interests. Future research should be focused on a more detailed analysis of the identified misconceptions in all grades

In Croatian schools, the complex photosynthesis concept is presented several times during primary and secondary school, each time with more detail. The problems in understanding photosynthesis processes are known from many previous studies and our own research ; thus we aimed to investigate how the students’ understanding of the basic photosynthesis concepts increases during the schooling period, and is it enhanced by gradual introduction of new contents. The present study was conducted on 269 students from 6 schools and 35 students preparing to be biology teachers. To test the students’ conceptual understanding, we implemented a question about the trends of O2 and CO2 gas concentrations during the night, which was expected to lead students to a correct explanation of photosynthesis, including the issues of the plants’ respiration and the absence of photosynthesis. Students of all age groups gave mainly incomplete explanations. The best result was achieved by the youngest participants in the age of 11, who have relied on the freshly acquired and well trained, but reproductive knowledge. Older students’ answers (aged 15, 17 and 22), which include more detail about the light-dependent and light-independent reactions, suggested that they developed misconceptions such as the belief that “oxygen is produced in Calvin cycle during the night” and that “CO2 converts to O2”. Student's explanations indicate the consistency of their understanding of the process, which does not change with gradual introduction of new contents as they are older. The observed misunderstanding could be linked to the cumulative introduction of the complex theoretical contents, but excluding research- based learning, as well as to inadequate time dedicated to establishing connections between students’ pre-conceptions and novel information. Our research results might be a strong argument supporting the upcoming change in the national curriculum.