Search

Sudjelovanje u Okruglom stolu o odjecima kurikulske reforme u Republici Hrvatskoj.

Odavno je prepoznata važnost sudjelovanja roditelja u radu škole, a posljednjih nekoliko desetljeća sve više se raspravlja o važnosti uključivanja roditelja u odgojno-obrazovne sustave te stvaranja suradničkog (partnerskog) odnosa između tih dviju strana. Potrebno je osloboditi se ustaljenog obrasca ponašanja prema kojem se na roditelje gleda kao na prepreku i početi razmišljati o njima kao ravnopravnim sudionicima u procesu odgoja i obrazovanja djece, uvažavajući pritom njihove stavove i mišljenja. Uključenost roditelja u odgojno-obrazovne sustave povezana je s nizom pozitivnih aspekata dječjeg funkcioniranja. Svoje stavove i iskustva s roditeljima i njihovoj ulozi u školskom sustavu stečena u odgojno-obrazovnim ustanovama u kojima rade iznijeli su i o njima razgovarali sudionici okrugloga stola pod naslovom Uloga roditelja u odgojno-obrazovnom procesu: Dragocjenka Bilović, Igor Artić, Jere Bilan, Silvana Crljen, Elvis Čavić, Ivana Dizdar, Ivana Klobučar, Gordana Knez, Debora Lukac, Sanja Mrkić, Orijana Paus, Antonija Pavelić, Anela Serdar Pašalić, Mia Bilović Peitel, Lidija Rudić, Ana Trogrlić, Kristina Varda, Tea-Tereza Vidović-Schreiber i Anita Vrkić. Moderatori okrugloga stola bili su Jasminka BralaMudrovčić i Josip Miletić. U razgovoru i izmijeni iskustava sudjelovali su i drugi sudionici međunarodne konferencije. Sudionici su okruglog stola istaknuli pozitivna iskustva u građenju partnerskog odnosa s roditeljima svojih učenika i njihova uključivanja u različite aktivnosti od praćenja napredovanja djece, izvannastavnih aktivnosti do upravljanja odgojno-obrazovnom ustanovom. Istaknute su i negativne pojave kao posljedica suvremenog užurbanog načina života u kojem roditelji sve više rade, a premalo im vremena ostaje za djecu i njihove potrebe. Nastavnici su uspoređivali nekadašnje roditelje s početka njihova radnog vijeka i njihovu uključenost u odgojno-obrazovne procese s današnjom modernom situacijom te zaključili da su se ljudi i okolnosti stubokom promijenili, ali da se svakako mora nastaviti raditi na produbljivanju partnerskog odnosa škole, nastavnika, stručnih službi i roditelja, kako bi se u budućnosti ostvarivali što bolji odgojno-obrazovni rezultati, a učenici bili sretni i zadovoljni.

The use of modern technologies in art is becoming more and more popular. Today’s technological innovations in the arts are creating new ways of interacting ; interactive cinema, mobile navigation, audio tour / guide, panoramic (interactive) screens, e-illusion, illumation, additional illustrations and installations, performances, various combinations of experimental media, performing arts and other materials. Modern multimedia presentations of technologies expand artistic reality, deepen interaction with the audience, enrich the artistic image by discovering its new boundaries. Multimedia in art creates a synthetic unity of visual, auditory, kinesthetic and other components. The aim of this paper is to understand the advantages and disadvantages of virtualization of art on the one hand, and on the other hand to determine the extent to which multimedia as a mediator can complement the perception of art.

Innovations in the field of modern education are directed towards the holistic development of students, equally encouraging cognitive, affective and psychomotor development of every child. Creative movement as a teaching method includes the holistic development of the child, using movement to express, form and create different educational content, as well as thoughts and feelings of the student. It encourages students’ development through movement, guiding them and involving them in the learning process by applying bodily-kinesthetic intelligence, developing their spatial awareness, cooperation with others, developing higher-order thinking and observing the artistic expressions of others. The value of the creative movement method is especially emphasized in the contemporary educational context because research dealing with the brain, mind and body found significant relations between movement and learning. Therefore, the aim of this paper is to present the possibilities of implementing the creative movement method in order to contribute to its understanding in the contemporary educational context. Through this lens, the integration of the creative movement in different subjects, school curriculum activities and cross-curricular topics is considered. The creative movement method contributes to the didactic-methodological pluralism of contemporary teaching and it is necessary to use it appropriately in accordance with the learning objective and learning outcomes with respect to the students’ and teacher’s experiences. Considering its advantages, it is necessary to give it more time and space in schools, while the pedagogical challenge would be the professional development of teachers and cooperation with dance artists and experts.

Dolaskom u vrtić dijete, ali i roditelji, se susreću s nepoznatom okolinom. Od trenutka kada dijete dođe u vrtić odgojitelj i roditelji započinju izgrađivati suradnički odnos. Oba dionika odnosa imaju isti cilj (dobrobit djeteta) i zajedničkim djelovanjem poboljšavaju kvalitetu odnosa. Prepreke u odgojno - obrazovnom radu predstavljaju poteškoće za uspostavljanje suradničkih odnosa između roditelja i odgojitelja, a njih uzrokuju razni strahovi, stereotipi, nedostatak vremena, ranija loša iskustva, jezične poteškoće itd. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati stavove odgojitelja u predškolskim ustanovama na području grada Pule o glavnim preprekama za uspostavljanje suradničkih odnosa između roditelja i odgojitelja. U istraživanju su sudjelovala 64 odgojitelja, a prema dobivenim rezultatima oni smatraju da roditelji ne surađuju dovoljno s njima i da bi bili mnogo zadovoljniji kada bi roditelji više sudjelovali u životu vrtića. Ovo istraživanje potvrdilo je jedan novi trend a to je da oba roditelja podjednako sudjeluju u životu vrtića i surađuju sa odgojiteljima, te je time poništen raniji stereotip da se majke u mnogo većoj mjeri nego očevi uključuju u suradnju s odgojiteljima. Skoro svi odgojitelji se slažu da im je suradnički odnos u odgoju djeteta iznimno važan, ali nisu svi zadovoljni odnosima između njih i roditelja trenutno, te su mišljenja da bi trebali biti bolji. Istraživanje je potvrdilo i pretpostavku da zadovoljstvo poslom utječe na otvorenost za suradnju i smanjuje prepreke u suradničkim odnosima između odgojitelja i roditelja.

Činjenica je da informacijska i komunikacijska tehnologija (IKT) kao alat za proširenje obrazovnih mogućnosti, osigurava uvođenje novih pedagoških pristupa, ali i bolju dostupnost kvalitetnih digitalnih obrazovnih sadržaja, pruža kvalitetnije učenje i poučavanje, te doprinosi profesionalnom razvoju nastavnika. Za „novu“ pedagogiju od izuzetne je važnosti digitalna pismenost nastavnika na svim razinama obrazovanja. Poboljšanje kvalitete obrazovanja s ciljem jačanja procesa učenja i poučavanja trebalo bi započeti poboljšanjem kvalitete znanja i metoda rada nastavnika. Stoga se od nastavnika očekuje da razumiju načine na koje je tehnologija povezana s novim pristupima poučavanja, kao i njezine pedagoške mogućnosti i ograničenja, te da koriste nove tehnologije. Cilj ovog rada je ispitati korištenje IKT-a u učenju i poučavanju, ali i u svim školskim procesima, iz perspektive 296 nastavnika srednjih škola. Rezultati koje smo dobili odnose se na znanja, vještine i stavove o korištenju IKT-a i digitalnih resursa te ukazuju na potrebu bolje opremljenosti i planiranja područja i elemenata integracije novih tehnologija u škole. Iako nastavnici koriste IKT u nastavi, za poboljšanje kvalitete nastavnog procesa važno je osigurati dobru pripremljenost i potrebne kompetencije nastavnika za primjenu alata IKT-a u učionicama prema odgovarajućim pedagoškim, didaktičkim i metodičkim načelima.

This paper presents the results of research on the challenges and opportunities of conducting student internships during the lockdown. The research was conducted among students of undergraduate and graduate studies of Information Sciences at the Faculty of Humanities and Social Sciences in Osijek. Previous studies based on pre-COVID-19 times show the importance of internships during study time, as well as a growing number of hybrid and online-only programmes. COVID-19 amplified the need for online internships, so different companies (especially IT companies) had no other choice than to organise such type of internship. The method used in the research was semi-structured interview. Research results show that participants use different channels of online communication, as well as different types of interviewing processes for choosing internship participants. Based on a particular subfield, participants use different tools for solving a given problem and reporting to their mentors. Mentors put an effort into overcoming a gap in mentoring and adjust their communication to new circumstances. Participants appreciate the flexibility of online internships in terms of working hours and professional and personal connections that they gained despite being socially isolated. A disadvantage of internships during lockdown is a lack of more communication and lectures, as well as the desire that the practical part of the internship itself is live, or at least, hybrid in nature. Research shows that academics should undertake more quantitative and qualitative research once the COVID- 19 pandemic has ended in order to better measure both the advantages and the disadvantages of different remote work policies and practices.

U svome radu ravnatelji odgojno-obrazovnih ustanova susreću se s brojnim izazovima, a nerijetko i neprihvatljivim ponašanjima različitih osoba s kojima su u kontaktu. Cilj je ovoga istraživanja ispitati izloženost ravnatelja osnovnih škola nasilju i zlostavljanju kolega te roditelja učenika. U istraživanju su sudjelovala 483 ravnatelja (M=134, Ž=349) iz različitih makroregija Republike Hrvatske. Za prikupljanje podataka korištene su Skala uznemiravanja na radnom mjestu i Skala nasilja roditelja učenika prema ravnateljima. Rezultati istraživanja pokazuju da je najveći broj ravnatelja izložen pojedinačnim nasilnim incidentima kolega (91, 72 %) i roditelja učenika (83, 64 %), ali izloženi su i zlostavljanju, što je od svojih kolega doživjelo 4, 5 %, a od roditelja 0, 83 % ravnatelja. Ravnatelji općenito, a osobito oni s više radnog iskustva i iz urbanih mjesta, najčešće su izloženi relacijskom i verbalnom nasilju. Stručna usavršavanja u području komunikacije i upravljanja kriznim situacijama te jasni protokoli postupanja izdvajaju se kao bitne smjernice poboljšanja položaja ravnatelja.

Pandemija je sa sobom donijela, kako nova pravila i obrasce ponašanja, tako i ogromne promjene u obrazovanju. Pred učitelje je stavljen novi, možda i najveći izazov, poučavanje u online okruženju. Nastavnicima su poteškoće predstavljali neiskustvo u korištenju alata za poučavanje i nemogućnost aktivnog uključivanja učenika u nastavu. Kod starijih djelatnika poteškoća je bilo i u vidu nedostatka računalnih kompetencija. Početkom provođenja nastave na daljinu učitelji na raspolaganju nisu imali primjere dobre prakse koji bi im pomogli u osmišljavanju nastave i njezinoj provedbi. Metodologija poučavanja kakvu su do tada poznavali trebala se prilagoditi online okruženju. Ministarstvo je pružilo podršku učiteljima te su već polovinom ožujka 2020. godine snimljene videolekcije, a s radom je započeo i TV program namijenjen učenicima razredne nastave. Prijelaz Republike Hrvatske na nastavu na daljinu olakšala je i reforma obrazovanja koja je započela 2016. godine, a u sklopu koje se od 2017. godine nastoji poboljšati digitalne vještine svih sudionika nastavnog procesa i opremiti škole digitalnom tehnologijom. Učenicima su u sklopu reforme dodijeljeni tableti, a učiteljima prijenosna računala. Provedba nastave i njezina kvaliteta, bilo da se radi o nastavi u razredu ili nastavi na daljinu, jesu rezultat interakcije nastavnika i učenika te su nastavnici uložili izniman trud kako bi donekle pokušali nadomjestiti razrednu interakciju s učenicima uživo. Vodilo se računa o radnom opterećenju učenika, a Ministarstvo je izradilo i upute za vrednovanje i ocjenjivanje tijekom nastave na daljinu. Kod provođenja same nastave, ali i vrednovanja učenika, naglasak je stavljen na razvoj kompetencija kao što su kritičko razmišljanje, kreativnost, rješavanje problema. Može se reći kako je nastava organizirana dijelom prema konstruktivističkom modelu gdje je učitelj bio moderator, a učenici su aktivno sudjelovali u izvršavanju zadanih aktivnosti prilikom kojih su samostalno dolazili do rješenja. Početkom 2020./2021. godine donesena su tri moguća modela nastave za tu školsku godinu (odvijanje nastave u školi, na daljinu i mješoviti model). Modeli su se primjenjivali sukladno epidemiološkoj situaciji. Takav model rada ponekad je iziskivao rad u školi s učenicima, a istovremeno samoizolaciju nekoliko učenika ili cijelih razreda za koje se nastava održavala na daljinu. I u takvim uvjetima do izražaja su dolazili zalaganje, kreativnost i inovativnost učitelja i učenika. Kroz online nastavu hrvatskoga jezika učenici su motivirani za rad različitim kvizovima i poučnim videoigrama. Lektiru su obrađivali kroz kreativne zadatke (izrade plakata, snimanje videomamaca za lektirno djelo), sudjelovali su i u literarnim natječajima. Nastojalo se osmisliti nastavu na način da što manje osjete nedostatak komunikacije licem u lice. Iako smo većinu protekle školske godine bili u razredu, izvannastavne aktivnosti su se održavale na daljinu zbog epidemioloških mjera i nemogućnosti miješanja učenika različitih razreda. Učenici su kroz provedbu školskog projekta u sklopu izvannastavnih aktivnosti sudjelovali u izradi eslikovnica koje su uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja i tiskane. Iz navedenoga je razvidno kako je nastava na daljinu uistinu izazov za sve sudionike unutar obrazovanja, ali i poticaj za osmišljavanje kreativnih i inovativnih scenarija poučavanja primjerenih današnjem dinamičnom modernom društvu koje zahtjeva i dinamične promjene unutar samoga obrazovanja.

Glazba ima veliku ulogu u našim životima, a posebice je značajna u životu djeteta. Glazba kod djeteta budi pozitivne emocije, potiče ga na kreativnost i stvaralaštvo i pruža mu osjećaj zadovoljstva i zajedništva. Kao i kod učenika, i kod učitelja glazba bi trebala buditi pozitivne emocije jer će takav učitelj svojim učenicima omogućiti više glazbenih iskustava i nastava neće imati reproduktivan karakter. Učitelji su ti koji svojim učenicima moraju osigurati kvalitetnu i bogatu nastavu Glazbene kulture, a to će postići ostvarivanjem svih nastavnih područja Glazbene kulture (slušanje, pjevanje, sviranje, dječje glazbeno stvaralaštvo). U ovom radu provedeno je istraživanje s učiteljima razredne nastave u četiri osnovne škole u Ličko-senjskoj županiji. Cilj ovog istraživanja bio je provjeriti jesu li učitelji upoznati s instrumentima Orffovog instrumentarija, kakva je opremljenost škola i koriste li učitelji ove instrumente na satu Glazbene kulture. Istraživanje je provedeno deskriptivnom metodom, a instrument istraživanja jest anketa. Rezultati pokazuju da su učitelji dobro upoznati s instrumentima Orffovog instrumentarija i da ih koriste na satu Glazbene kulture te da su zadovoljni opremljenošću škola.

U ovom istraživačkom radu na temu: „Primjena najpraktičnijih suvremenih tehnologija za izradu web stranica“ će se istražiti: (1) koje skupine web alata (servisa za pohranu podataka u oblaku) su prema mišljenju ispitanika najbolje (u smislu preglednosti kod korištenja) prilikom odvijanja online procesa nastave, (2) koji od navedenih alata su prema mišljenju ispitanika najpraktičniji (najfunkcionalniji) za izradu web stranica, (3) koji je prema mišljenju ispitanika najpraktičniji (najfunkcionalniji) besplatni softver za uređivanje koda prilikom izrade web stranica, (4) koji od navedenih online editora za izradu web stranica su ispitanicima najpoznatiji, (5) koje od navedenih desktop inačica editora su ispitanicima najpraktičnije (tj. najfunkcionalnije) prilikom izrade web stranica, (6) gdje ispitanici češće upisuju CSS3 - Cascading Style Sheets opisni jezik, (7) koje FTP besplatne klijente koriste ispitanici te koji su prema njihovom mišljenju najfunkcionalniji, (8) je li u Hrvatskoj prema mišljenju ispitanika općenito dovoljno plaćen posao web dizajnera (tj. satnica web dizajnera) i (9) je li u svijetu prema mišljenju ispitanika općenito dovoljno plaćen posao web dizajnera (tj. satnica web dizajnera). Osim istraživačkog dijela u radu će biti također primijenjena znanstvena metoda analize sadržaja temeljem koje će se dati pojedine definicije primjenskih programa i definicije alata iz skupine alata ureda u oblaku. Također, u zadnjem dijelu rada će biti riječi o prihodima web dizajnera. Istraživanje će biti provedeno kod ispitanika (uzorka) koji pripadaju skupini web dizajnera. Istraživanje će biti provedeno kod ispitanika (uzorka) koji pripadaju skupini web dizajnera tj. ispitanika koji se bave audiovizualnim tehnologijama.

U radu se istražuje usmena književnost u lektirnim književnim djelima razredne nastave. Polazište za proučavanje prožimanja usmene književnosti su lektirna književna djela s popisa lektire za razrednu nastavu koje je propisalo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta u dokumentu Nacionalni program za osnovu školu. Cilj rada je izdvojiti lektirna književna djela isključivo nacionalne književnosti koja interferiraju s usmenom književnošću. Dolazi se do spoznaja kako je usmena književnost poprilično zastupljena u lektirnim književnim djelima razredne nastave. Taj broj je nešto veći u višim razredima (trećim i četvrtim) jer u nižim (prvim i drugim) prevladavaju isključivo slikovnice, a usmena književnost je u većem broju prisutnija u dječjim pjesmama i proznim djelima. Interferencije su se najviše odvijale na temelju zavičajnosti i domoljubnosti, tema i motiva te usmenoknjiževnih oblika.

This paper will explore oral literature in the assigned reading in grades 1-4 of primary school. The starting point for the study of how oral literature is spread in this context is the assigned reading list proposed by the Ministry of Science, Education and Sports of the Republic of Croatiain a document called The National Primary School Programme. The aim of the paper is to single out precisely the works of national literature that can be found on the assigned reading list which show interference with oral literature. The interference could be found in the categories of structure, theme and motive, characters, simplicity, language game, the integration of homeland motives, oral literary forms, and so on. The results of the analysis suggest that oral literature makes up a significant part of the assigned reading list in grades 1-4 of primary school. The number is slightly higher in grades 3 and 4 as in the lower two grades picture books pevail. In the lower two grades it is other forms that are more saturated with oral literature – poems and other prose works. The interference was the highest in the categories of integration of homeland motives and patriotism, themes and motives and oral literary forms.

New Ecological Paradigm Scale ili skala Nove ekološke paradigme (NEP) jedna je od najznačajnijih i najčešće korištenih skala za mjerenje ekoloških stavova populacije. Originalnu verziju skale napisali su Dunlop i Van Liere (1978), a dosada se pojavila u brojnim istraživanjima i verzijama. U ovom istraživanju primijenjena je RSNEP skala (Revised Scale of New Ecological Paradigm) Dunlopa i suradnika (2000), a u prijevodu K. Kufrina (2002) uz sadržajnu modifikaciju i na specifičnom uzroku studenata Učiteljskog fakulteta u Rijeci, budućih učitelja. Cilj istraživanja je bio ispitati odnos proekoloških stavova budućih učitelja u odnosu na njihove osobine ličnosti operacionalizirane teorijskim modelom Velikih pet. Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku 112 studenata svih pet godina Integriranog učiteljskog studija u Rijeci tijekom travnja i svibnja 2019. Obrada podataka uključivala je deskriptivnu i korelacijsku analizu, dok su rezultati prikazani tablično. Deskriptivna je analiza rezultirala visokom razinom proekoloških stavova kod budućih učitelja, te visoko zastupljenom ekstroverzijom, otvorenošću, savjesnosti i ugodnosti, te niskom razinom neuroticizma, kao što je i bilo za očekivati. Korelacijske analize stavova i osobina ličnosti pokazale su da je najznačajnije s proekološkim stavovima povezana visoka razina otvorenosti za nova iskustva. Utvrđeni su nalazi raspravljeni u okviru metodoloških ograničenja ovog istraživanja. Ovim radom se želi ukazati na važnost proučavanja i razumijevanja proekoloških stavova i osobina ličnosti te poticanja daljnjih budućih istraživanja kao značajnog aspekta obrazovanja i profesionalnog razvoja učitelja.

Istraživačkim radom na temu „Učenje web sadržaja mentalnim mapama“ u prvom dijelu su se nastojali opisati teorijski pojmovi te prikazati „web sadržaji“, „mentalne mape“, mentalne mape povezanih web sadržaja te „učenje web sadržaja mentalnim mapama“, dok se u drugom dijelu rada nastojalo utvrditi temeljem rezultata ankete (istraživačkom metodom anketiranje): u koliko predmeta su ispitanici do sada tijekom školovanja koristili digitalne primjenske alate za izradu mentalnih mapa, mogu li učenici četvrtih razreda pomoću mentalnih mapa lakše organizirati svoja razmišljanja i učiniti ih jasnijima, omogućuju li mentalne mape učinkovito i brzo učenje web sadržaja, pomažu li mentalne mape ispitanicima da se više koncentriraju u procesu učenja iz predmeta web sadržaji, poboljšava li se izradom mentalnih mapa pamćenje i sposobnost asociranja, je li istinita tvrdnja kako mentalne mape ne pomažu prilikom kvalitetnog organiziranja znanja, omogućuju li mentalne mape učenicima da vježbaju svoju kreativnost i vještine stvaralačkog razmišljanja, omogućuje li dodavanje slika i boja na mentalnu mapu kreativnije razmišljanje, olakšava li uporaba mentalnih mapa u nastavi iz predmeta web sadržaji interdisciplinarni pristup sadržajima, potiče li uporaba mentalnih mapa u nastavi iz predmeta web sadržaji kreativno i inovativno razmišljanje, potiče li uporaba mentalnih mapa u nastavi iz predmeta web sadržaji na samostalno istraživanje, znaju li ispitanici da je mentalne mape izumio Tony Buzan, na koji internetski sadržaj od navedenih ispitanike konkretno najčešće asocira (tj. na koji sadržaj najprije pomisle) kada čuju pojam web sadržaji, slažu li se ispitanici da mentalne mape omogućuju put do lakšeg učenja. U cjelini nastojalo se dobiti povratnu informaciju od učenika o svrsi primjene mentalnih mapa u nastavnom procesu iz predmeta web sadržaji.

Cilj ovog istraživanja bio je primijeniti dvije mjere moralnosti na hrvatskom uzorku te utvrditi postojanje spolnih razlika i razlika s obzirom na vrstu fakulteta koje sudionici pohađaju u navedenim mjerama. Nadalje, željeli smo osvijetliti odnos različitih aspekata moralnosti, moralnog rasuđivanja koje predstavlja namjernu ljudsku aktivnost za koju je potreban određeni trud i napor te moralne intuicije za koju autori navode da se aktivira automatski. U istraživanju su sudjelovali studenti (N = 310) različitih fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku (Građevinski fakultet, Pravni fakultet, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti). Sudionici su popunjavali dvije relativno nove mjere moralnosti: Test moralnog rasuđivanja (Proroković, 2016) i Upitnik moralnih temelja (Graham i sur., 2011). Na temelju testa moralnog rasuđivanja izračunat je Indeks moralnog rasuđivanja te mjera Humanističke i Konzervativne orijentacije. Na temelju Upitnika moralnih temelja izračunati su rezultati na šest domena, odnosno šest temelja moralnosti: Briga, Pravednost, Odanost, Autoritet, Čistoća i Sloboda. Spolne razlike pronađene su na mjerama Humanističke i Konzervativne orijentacije, te na moralnim temeljima: Briga, Pravednost, Odanost i Čistoća. Indeks moralnog rasuđivanja statistički je bio povezan jedino s moralnim temeljem Briga. Pronađena je niska pozitivna veza između Humanističke orijentacije i Brige, Pravednosti i Odanosti dok je Konzervativna orijentacija bila povezana s Odanosti, Autoritetom, Čistoćom i Slobodom.

Jednoroditeljske obitelji izložene su većim materijalnim, psihofizičkim i emocionalnim zahtjevima, te društvenim predrasudama i negativnim stavovima. U suvremenoj paradigmi ranog i predškolskog odgoja ističe se važnost pružanja podrške roditeljima, osobito roditeljima koji imaju izraženije potrebe za društvenom podrškom. Izostaju istraživanja stavova odgajatelja prema jednoroditeljskim obiteljima u Republici Hrvatskoj te je cilj rada bio ispitati stavove odgajatelja prema jednoroditeljskim obiteljima i utvrditi postoje li razlike među njima u odnosu na kronološku dob, radni staž i stručnu spremu odgajatelja, kao i iskustvo savjetovanja s roditeljima. U istraživanju je sudjelovalo 195 odgajatelja iz pet županija, koji su ispunjavali Skalu stav odgajatelja prema jednoroditeljskim obiteljima. Faktorskom analizom dobivena su dva faktora: (1) Opći stav (α=0, 97) i (2) Roditeljska uloga (α=0, 782). Očekivano, utvrđeni su pozitivni stavovi i visoka korelacija među faktorima. Nije utvrđena povezanost stava s dobi i radnim stažom odgajatelja. Odgajatelji koji izjavljuju da imaju iskustvo u savjetovanju roditelja smatraju da su jednoroditeljske obitelji izloženije većim zahtjevima u odnosu na odgajatelje bez iskustva. Dobiveni rezultati ukazuju na senzibiliziranost i profesionalizam odgajatelja prema roditeljima koji samostalno ostvaruju roditeljsku ulogu. Implikacije dobivenih nalaza analiziraju u smjeru kvalitete profesionalnog razvoja odgajatelja u kontekstualnom promišljanju o obiteljima.

Information behaviour can be defined as study of possible ways in which people need, search, use and share information in different contexts including workplace and everyday life. This paper gives special emphasize to the information behaviour of students. Students' information behaviour encompasses seeking information in purpose to accomplish certain tasks during the study such as seminars, final works, courses, workshops or even creating of research and scientific articles. Today’s students usually seek information in following four ways: through Google search engine, through libraries' OPAC- Online Public Access Catalogue, through electronic databases and through digital libraries. In the paper are presented the results of conducted empirical research among students of library and information sciences at University of Osijek regarding their information behaviour in seeking scientific and professional information.

Obrazovne ishode u značajnoj mjeri određuju kompetencije nastavnika, stečene ne samo formalnim obrazovanjem, već i visokim stupnjem motivacije, predanosti i savjesnog pristupa poslu. Istraživanje je za cilj imalo ispitati motive upisa nastavničkog smjera studija kod studenata Sveučilišta u Zagrebu, njihov plan profesionalnog razvoja i odnos između ovih dviju varijabla. Za potrebe istraživanja konstruiran je upitnik namijenjen ispitivanju motivacije za upis studija te predviđanja smjera stručnog usavršavanja nakon diplome. Među sudionicima prevladava intrinzična motivacija, ali i visok stupanj ekstrinzičnih motiva u smislu sekundarnih pogodnosti koje zanimanje nastavnika omogućuje. Sudionici su također izrazili visok stupanj proaktivnosti u području plana budućeg profesionalnog usavršavanja. Očekivane razlike u planu profesionalnog usavršavanja s obzirom na motivaciju za nastavničko zanimanje nisu potvrđene, vjerojatno kao posljedica heterogene motivacije na individualnoj razini.

This paper provides a researcher’s account of the qualitative methods used in a research whose aim was to identify effective foreign language teacher characteristics as seen by elementary school learners. This study was part of a larger quantitative research which involved 596 children aged between 9 and 14 years from 3 urban schools in Croatia. Semi-structured interviews were conducted with 12 participants chosen from the representative sample by using a non-random method. The present paper and the findings of the research will hopefully contribute to growing debates about qualitative methodology for working with children as well as to the description of a competent foreign language teacher as the prerequisite for the overall quality of the foreign language teaching process.

Formalnom poučavanju čitanja i pisanja koje počinje u prvome razredu osnovne škole prethode mnoge(pred)vještine kojima dijete ovladava od rođenja do polaska u školu. Budući da su čitanje i pisanje jezične djelatnosti kojima prethode razvijene jezične djelatnosti slušanja i govorenja, od iznimne je važnosti da roditelji, a osobito odgojitelji u svojim predškolskim programima, veliku važnost pridaju razvoju djetetove slušne percepcije te razvoju govora. Fonološka svjesnost ili glasovna osjetljivost uključuje slušnu obradu glasova u riječi na kojoj se temelje vještine čitanja i pisanja, a relevantna istraživanja u području početne pismenosti ističu upravo fonološke varijable kao presudne za uspješno ovladavanje tim vještinama. Cilj provedenoga istraživanja bio je procijeniti razinu fonološke svjesnosti (analize i sinteze riječi, slušne percepcije i slušnoga razlikovanja) djece prije polaska u školu te utvrditi njenu povezanost s uspješnošću rješavanja zadataka predznanja pismenosti na hrvatskome jeziku. Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku (N = 21) djece školskih obveznika koji su uključeni u redovni program jednoga zagrebačkoga vrtića u Republici Hrvatskoj. Rezultati dobiveni tim istraživanjem ukazuju na to kako je većinski postotak djece ispitanika dosegnuo razvojno očekivanu razinu fonološke svjesnosti, a utvrđeno je i kako među ispitanicima postoji pozitivna, statistički značajna korelacija uspješnosti rješavanja zadataka fonološke svjesnosti i predznanja pismenosti. Premda ograničene relevantnosti zbog maloga broja ispitanika, prikazani rezultati mogu poslužitiodgojiteljima kao pokazatelj ostvarenosti preduvjeta za učenje čitanja i pisanja te učiteljima u daljnjem planiranju metodičkih aktivnosti u nastavi početnoga čitanja i pisanja.

This article discusses the benefits of using bilingual and multilingual textbooks in schools with Croatian minority (Burgenland Croats) in Austria and Hungary. It begins with a brief discussion about the historical, cultural, educational and linguistic context in which Burgenland Croats live. The article emphasizes the intercultural and identity challenges in the education of autochthonous (or historical) minorities in the Austrian and Hungarian educational practice. Various ways of structuring bilingual and multilingual textbooks are presented illustrating ways of using those books to foster literacy development for bilingual learners. The advantages of bilingualism in the cognitive development of students are also discussed. It is emphasized in the intercultural context that the presence of bilingual and multilingual textbooks in the classroom or school library sends a clear message about the value of languages, cultures and intercultural relations in contemporary Central European area.

U današnje se vrijeme teži za što većom integracijom djece s poteškoćama u razvoju, te učenju i ponašanju u redoviti odgojno-obrazovni proces. To su djeca koja zahtijevaju poseban tretman unutar odgojno-obrazovnog sustava jer im je otežano praćenje programa redovite nastave predviđene nastavnim planom i programom. Od učitelja razredne nastave, kao stručne osobe, očekuje se da posjeduje 8 temeljnih kompetencija koje prema Nacionalnom okvirnom kurikulumu (2010) trebaju poticati i kod djece. Glazba kao vrlo značajan dio ljudske kulture ima svoje mjesto u odgoju i obrazovanju, a s time i u poučavanju i pružanju pomoći djeci s posebnim potrebama. Da bi u svom pristupu radu s djecom s poteškoćama u razvoju i ponašanju primjenjivali glazbu učitelji trebaju posjedovati potrebne kompetencije. Kvantitativnim istraživanjem interesa učitelja razredne nastave s područja gradova Ogulina i Rijeke za kompetencijama primjene glazbe u radu s djecom s posebnim potrebama potvrđen je interes za posjedovanjem istih. Učitelji se slažu s tvrdnjom da je glazbena kultura vrlo bitna za odgoj i obrazovanje djeteta s teškoćom, no smatraju kako su na fakultetu stekli vrlo malo znanja o njenoj učinkovitosti u radu s djecom s posebnim potrebama, a još manje vještina u radu s istima. Dobiveni rezultati opravdavaju potrebu učitelja razredne nastave za daljnjim usavršavanjem putem programa za cjeloživotno obrazovanje.

Teaching strategies which include simulations with analogies are suggested for better understanding and more lasting learning of this abstract concept. Their application provides a comparison of new concepts with the real world, enables visualisation of abstract concepts, motivates students and facilitates meaningful learning. The purpose of this study is to explore the simulation effect on the understanding of the dynamic nature of chemical equilibrium and eliminate misconceptions in high school students. The research was conducted according to a quasi- experimental research design on a sample of second-grade high-school students divided into two classes of different schools. For the purpose of the research, a chemical equilibrium misconceptions test was designed, which was carried out as a pretest and posttest, and the obtained results were analysed with interferential statistics.

The paper shows the development and design of LED'S DANCE project which is one of the subprojects within LED MOVEMENT project. In line with the curriculum of “Media Projects” subject, the students (13 of them) were assigned the project task that comprised- with help from the mentor (teacher) - independent designing and utilizing the choreography of dance (movement) and music using LED lights. Acting in accordance with the clearly defined educational objective, the students developed project design plans and teamwork as well the creative imagination skills and visualization and thus gained self- confidence for expressing themselves through stage performances. The purpose of the paper is to investigate the horizon and the perspective of e-learning in schools of today and in the project educational surroundings. The investigation part of the paper is based on the e-learning context and deals with the question of the level of flexibility of teaching methods in the given project-based education surroundings. E- illusion is the term to have been used frequently in the course of project activities and represents a personal imaginative stage choreography that was utilized in the course of teaching process.

Teškoće s mokrenjem nerijetko se javljaju tijekom rane i predškolske dobi u razvoju djece, te mogu predstavljati značajan problem u djetinjstvu. Stoga je iznimno važno istražiti što veći broj korelata i prediktora kako bi se kreirale smjernice za što efikasnijim metodama rješavanja ovih teškoća. Dosadašnja su istraživanja pokazala da postoji značajna relacija između teškoća s usvajanjem higijenskih navika i »teškog« temperamenta djece predškolske dobi. Stoga je i ovo istraživanje usmjereno na analizu povezanosti dječjeg temperamenta i teškoća s mokrenjem, te mogućnosti predviđanja ovih teškoća temeljem temperamenta. Na općem upitniku o usvajanju higijenskih navika vezanih uz mokrenje, subskali samoregulacije LJSEDOPD upitnika i EAS upitniku temperamenta, 29 odgajatelja iz 6 dječjih vrtića je procijenilo 461 dijete (220 djevojčica). Utvrđena je niska razina pojavnosti teškoća s mokrenjem u predškolskoj dobi kod procijenjene djece. Osim toga, značajnije su prisutne kod djece mlađe dobi, dječaka i one koja imaju povećanu tjelesnu težinu. Kao što je i pretpostavljeno, korelacijske su analize pokazale značajnu povezanost između snižene samoregulacije i socijabilnosti, te povišene emocionalnosti i aktivnosti i teškoća s mokrenjem. Također u skladu s hipotezama, značajnim prediktorima teškoća s mokrenjem pokazali su se samoregulacija i temperament djece. Nalazi ovog istraživanja raspravljeni su unutar postojećih teorijskih modela i praktičnih implikacija za rad s djecom u kontekstu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.

This study explores the role of trust in teachers in the relation between teachers’ fairness and students’ desirable behaviors. The results of structural- equation modelling performed on a sample of 1513 students suggest that teachers’ distributive, procedural and interactional fairness intensifies students’ desirable behaviors towards their teachers and faculty as an institution, through students’ trust in their teachers. In other words, teachers’ fair treatment of their students strengthens students’ trust in their teachers, and because of that strengthened trust, students’ desirable behaviors towards their teachers and faculty are enhanced as well. The results of this research provide valuable insights and implications for both, science and practice, by highlighting the role of teachers’ fairness and trust in teachers, in increasing students’ desirable behaviors.

Learning strategies are defined as every behaviour or opinion that facilitates information coding in a way that increases their integration and finding. The research have pointed that using learning strategies has positive effects on learning and academic achievement, but many students do not use them. This could be attributed either to the lack of knowledge about the learning strategies: which strategies exist, how and when to use them or to different motivational factors. Some research show that using different strategies can be anticipated based on the personality traits. In this research, we tested the relationship model between personality traits, learning strategies and physics grades. It has been shown that conscientiousness, agreeableness and openness significantly predict educational outcomes, while metacognitive control cycle and surface processing significantly predict physics grades. The obtained results in this research indicate the need to encourage specific learning strategies with students which will increase understanding the material and at the end which will result with better grades.

U radu se razmatra problematika drugog jezika u kontekstu školskoga sustava, što se prije svega odnosi na jezik kojim govore stranci koji u Hrvatskoj polaze redovitu nastavu, ili pak pripadnici etničkih manjina. Određeni postotak pripadnika etničkih manjina u Hrvatskoj čine pripadnici romske nacionalnosti. Budući da je utvrđena niža razina jezičnih kompetencija kod učenika Roma s obzirom na učenike kojima je hrvatski materinski jezik, provedeno je istraživanje koje se sastojalo od više etapa. Prva etapa istraživanja uključila je provedbu inicijalnog ispitivanja u kojem se pokušala utvrditi razina usvojenosti frekventnih riječi i upućivačkog vokabulara kod djece romske nacionalnosti 1. i 2. razreda. Zatim je kreiran metodički scenarij s ciljem učenja hrvatskoga jezika te je proveden niz aktivnosti s ciljem povećanja leksika. Nakon toga je utvrđena razina uspješnosti tih aktivnosti te u kojoj mjeri su one pomogle učenicima Romima u razumijevanju zadanih riječi. Učitelji su također iznijeli svoj stav o radu u višekulturalnim i višejezičnim razrednim odjelima. Pokazano je i koliko oni podrške dobivaju od strane stručnih službi i stručnih suradnika škole. Na temelju rezultata zaključuju se o prednostima i nedostatcima rada u višekulturalnim razredima, odnosno preciznije u rada s učenicima Romima kojima hrvatski nije materinski jezik. Rezultati su pokazali da učenici Romi ne razumiju većinu frekventnih riječi i upućivačkog vokabulara. Nakon samo nekoliko aktivnosti za pomoć u razumijevanju odabranih riječi, učenici su pokazali veliko poboljšanje u razumijevanju, što dovodi do zaključka o potrebi ciljanije pomoći u učenju hrvatskoga jezika. Na kraju rada je opisano empirijsko istraživanje stavljeno u kontekst bioetičkih promišljanja.

Based on the qualitative data collected in the context of mixed-methods studies about the attitudes of preschool teachers toward creativity and their role in the creation of an innovative educational practice, were examined the preschool teachers' implicit definitions of creativity. In the context of the qualitative part of this study the goal was to determine 1) how teachers understand creativity ; 2) the examples of creativity manifestations in children ; and 3) areas in which children's creativity is manifested. It was found that preschool teachers view creativity in three ways - as an ability or skill, a personality trait, or a process of creating something original by using different methods. Visual arts area proved to be the most prominent area of children's creativity manifestation, which is most common in the responses in which the respondents should specify the area of manifestation and also provide examples of manifestations of children's creativity. Identification, detection, and awareness of preschool teachers' implicit definitions of creativity and ways of its encouragement may provide valuable insights into misconceptions and can contribute to improving the quality of educational work. Therefore, research on their personal conceptions or their personal theories about creativity is more than essential for achieving the desired outcomes in creativity and well-being of children, as well as qualitative changes in educational practice. Taking this into account, the discussed questions in the context of the qualitative part of this study definitely deserve increasing attention. Ensuring the quality of initial education, as well as the coherent process of continuous professional development of preschool teachers will also benefit the field.

It is extremely important to know the children’s temperament since it determines the type of parental style and the environments' reactions to their behaviour. This raises the following question: what is the most appropriate way to measure children’s temperament within the same theoretical framework? When it comes to rating measures, given the children's young age, data can be obtained only from the ratings of signifact adult others since they know their children the best. However, once again the question arises that is crucial for this study - whose estimates should we rely on: parents' or teachers’? Therefore, this study seeks to examine the levels of the three dimensions of temperament among children of preschool age within the EAS-model and the comparison between the parents' and preschool teachers' ratings. Also, the relations between children's and preschool teachers' socio-demographic variables (gender, age, length of service) with children's temperament dimensions are analysed. An adapted and validated EAS questionnaire was used to assess children’s temperament for the purpose of this study. 224 parents and 15 teachers rated the temperament of 313 preschool children. Significant differences in the rates of activity and sociability of children have been determined. The parents rated these two dimensions significantly higher as opposed to preschool teachers, while there were no differences in the assessment of emotionality. Also, unlike the parents, preschool teachers rated a lower level of activity and a higher level of sociability in older children, and higher sociability in girls and higher activity in boys. There were no significant correlations between the socio-demographic variables of parents and preschool teachers with the children's temperament dimensions. The findings are discussed within the contextual characteristics of assessment and raters’ characteristics.

U radu se analizira antroponimijska građa u Pričama iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić. Prvi dio rada sadrži opis antroponima počevši od glavne i najopsežnije skupine antroponima - osobnih imena. Definirana su osobna imena, njihovo značenje i razvitak kroz povijest, a potom su osobna imena podijeljena u određene skupine. Na isti način obrađena su prezimena, nadimci, pseudonimi, heraldička imena, etnonimi i etnici. Drugi dio govori o značajnoj hrvatskoj književnici Ivani Brlić-Mažuranić i njezinom književnom stvaralaštvu uz posebno isticanje Priča iz davnine, koje su z asnovane na slavenskoj mitologiji i mitološkim likovima. Treći se dio rada odnosi na antroponimijsku analizu u konkretnim bajkama. Semantička i strukturalna analiza antroponima ukazuje na vrlo zanimljivu antroponimijsku građu.

Za razliku od fizičkoga i elektroničkog nasilja o kojima se puno govori, prilično je zanemareno i nepoznato relacijsko nasilje – namjerno, ponavljano, manipulativno ponašanje s ciljem narušavanja međuljudskih odnosa te nanošenja štete ugledu i dobrobiti žrtve. Cilj je ovoga rada na osnovi literature analizirati pojam, obilježja, oblike te posljedice relacijskog nasilja kao i profil počinitelja. Ponajprije se razmatraju izravni i neizravni oblici relacijskoga vršnjačkog nasilja (ogovaranje, širenje glasina, ignoriranje i socijalno isključivanje, insinuiranje, korištenje racionalnih argumenta u svrhu obmanjivanja, motiviranje drugih na takvo ponašanje i sl.) te neverbalne forme. Navedeni oblici pojavljuju se u složenim kombinacijama koje temeljno povezuje manipuliranje. Propituju se dobne razlike te shvaćanje ove vrste nasilja kao tipično ženskog fenomena. U raspravi o osobinama počinitelja, navodi se da su oni, neovisno o spolu, obično socijalno inteligentni i vrlo kompetentni, površno šarmantni, ali često bezosjećajni, ne pokazuju brigu za druge, a strateški se koriste manipulacijama u ostvarivanju osobne koristi i moći. Vole ići u školu, postižu dobre rezultate i nemaju vidljivih problema u ponašanju. Iako su nepovjerljivi prema ljudima, od svojih su vršnjaka prihvaćeni, često utjecajni i popularni u razredu. Kao mogući čimbenici rizika za počinjenje relacijskog nasilja, koji se povezuju uz obitelj, navode se nesigurna privrženost, nedostatak roditeljske podrške i ljubavi, stroga kontrola i disciplinske strategije, ali i popustljivi odgojni stil. Budući da je relacijsko nasilje manje vidljivo i nedovoljno prepoznato, a njegove posljedice ozbiljne, zaključno se ističe potreba senzibiliziranja javnosti te kreiranja kvalitetnih preventivnih programa.

Learning situations are dependent on the teaching resources to be used to represent real objects, phenomena and teaching processes, which is why teachers should focus teaching placed on relevant experience. Audiovisual materials (television shows, educational films, multimedia software) make a dynamic learning experience more concrete, realistic and clearer, and can motivate and stimulate an individual, which certainly improves thinking and reasoning. The purpose of this research was to determine students' opinions on the use of an educational film as an audiovisual material in teaching vocational subjects. The research was conducted on a sample of second-grade students, from culinary vocational schools from Varaždin and Korenica. After the application of the material within the processing of new content, data were collected by using a questionnaire and analysed by descriptive and inferential statistics. The results point to the positive experiences of students with the use of audiovisual material in the classroom because they considered that its quality satisfied their needs and that its application could improve the teaching quality. In addition, the results show that there is no difference in the needs of students or differences in assessments of teaching quality with the use of audiovisual materials with reference to students’ residence. It is clear that the effectiveness of such resources should be used in teaching, but their application should not be exaggerated. Although the technology has become an important part of teaching and learning, its inclusion in the teaching process depends on the nature of the content itself, school equipment, as well as teachers’ skills and experience.

Samoregulacija učenja je ključna za akademski uspjeh i cjeloživotno obrazovanje, a osim što se usvaja općenito može biti i domenski specifična za pojedina obrazovna područja i zadatke. Zato je bilo zanimljivo ispitati uporabu (meta)kognitivnih strategija samoregulacije učenja u tri temeljna obrazovna područja: pisanju, čitanju i matematici te postoje li razlike u uporabi ovih strategija s obzirom na obrazovnu razinu studenata. Također je bilo zanimljivo ispitati koje strategije pridonose općem akademskom uspjehu (eng. GPA), a koje uspjehu u Hrvatskom jeziku i Matematici. Istraživanje je rađeno na 123 studenata budućih magistara primarnog obrazovanja. Sve adaptivne strategije učenja studenti prve i završne godine koriste prosječno, s tim da stariji studenti koriste nešto više adaptivnije strategije. Utvrđen je značajan efekt dobi za korištenje adaptivnih strategija: aktivnog razumijevanja prilikom čitanja, ponavljanja, kontrole tijeka i ishoda učenja, elaboracije i primjene prilikom učenja matematike – studenti završne godine koriste ih statistički značajno više, dok maladaptivnu strategiju usmjeravanja na minimalne zahtjeve prilikom učenja matematike koriste statistički značajno manje. Utvrđeno je da što studenti manje koriste strategiju provjeravanja i ispravljanja tekstova prilikom pisanja, što više koriste strategiju aktivnog razumijevanja prilikom čitanja, što više koriste strategije kontrolu tijeka i ishoda učenja, elaboraciju, kritičko promišljanje, usmjeravanje na minimalne zahtjeve, a manje primjenu i memoriranje prilikom učenja matematike imaju bolji opći akademski uspjeh. Što studenti manje koriste strategiju provjeravanja i ispravljanja pisanih tekstova imaju bolji uspjeh u Hrvatskom jeziku, a što manje kritički misle i više su usmjereniji na minimalne zahtjeve imaju bolji uspjeh u području Matematike. U radu su date neke smjernice za buduće i sadašnje nastavnike u smislu poučavanja samoregulacije učenja u ova tri temeljna obrazovna područja.

Kreativnost značajno unaprjeđuje kvalitetu nastave, čini je zanimljivijom, učinkovitijom i ostvaruje kvalitativan odmak od tradicionalnog poučavanja. Danas su u uporabi brojni metodički postupci koji potiču kreativnost u nastavi, ali za osmišljavanje i primjenu svakoga od njih nužan je preduvjet kompetentan i kreativan nastavnik, koji prepoznaje važnost takvih postupaka. Unutar različitih područja obrazovanja, značajno mjesto, posebice s aspekta implementiranja kreativnih načela u nastavi, pripada umjetničkom području u kojemu se nalaze različiti oblici glazbenog poučavanja. Jedan od najučinkovitijih načina, koji omogućuje da utvrđene glazbene aktivnosti budu realizirane uz motivirano i pozitivno ozračje, jest realizacija u obliku kreativno osmišljene igre. Dobro zamišljenim i stručno vođenim glazbenim se igrama neposredno utječe na razvoj glazbenih sposobnosti učenika, pobuđuje se slušna radoznalost, a kao nezaobilazan efekt razvija se kreativnost kod učenika. U radu se navode mogućnosti realizacije igara i aktualizira se potreba njihovog implementiranja u glazbenu nastavu tijekom cijele odgojno-obrazovne vertikale.

The main aim of this review article is to emphasize the discourse about contemporary role of personality within different educational settings. Even though competence approach is very dominant, the research findings from the field of implicit cognition and implicit pedagogy highlighted the importance of personality role in the process of learning and teaching. So, an overview of significant studies about teachers' and children personality in two educational settings: kindergartens and primary schools is presented. Overall, it was determined that teachers are highly extraverted, agreeable, conscientious, open to new experiences and emotional stable, what was expected. On the other side, children personality /temperament traits are rather various, so the main question is how to respond appropriately to their different temperaments in order to obtain high level of learning outcomes. Finally, this article set significant future research guidelines regarding teachers' personal development within relevant study programs and their professional development programs.

Pri reprodukciji nekih zapamćenih sadržaja dolazi do ispuštanja informacija, ali i grešaka zbog rekonstruktivne prirode pamćenja. Iz različitih perspektiva (kako edukacijske, tako i forenzične) značajan je fenomen lažnih sjećanja. Iz edukacijske perspektive, ovaj fenomen će dovoditi do iskrivljavanja zapamćenih informacija. Ovim se istraživanjem željelo provjeriti može li se upozoravanjem na postojanje ove pojave utjecati na izraženost lažnih sjećanja kod učenika završnih razreda srednjih škola. U predistraživanju su konstruirane liste riječi na hrvatskom jeziku i test prepoznavanja, odnosno hrvatska inačica Desee-Roediger- McDermottove paradigme, kojima su se inducirala i provjeravala izraženost lažnih sjećanja. U provedbi predistraživanja sudjelovalo je 105 studenata. U samom istraživanju je sudjelovalo 201 učenik srednjih škola. Sudionici su, u kvazieksperimentalnom nacrtu, bili podijeljeni u 3 skupine s obzirom na upoznatost sa svrhom istraživanja - neinformirana, djelomično informirana i potpuno informirana skupina. Korišteno je 9 lista riječi, svaka lista sadržavala je 15 riječi te test prepoznavanja koji se sastojao od ukupno 56 riječi. Istraživanjem je utvrđeno postojanje razlike u izraženosti lažnih sjećanja s obzirom na informiranost sudionika. Potpuno informirana skupina imala je najmanje izražena lažna sjećanja. Nisu utvrđene spolne razlike u pojavi lažnih sjećanja pomoću korištene paradigme te nije utvrđeno postojanje razlika u točnom prepoznavanju riječi s liste s obzirom na stupanj informiranosti sudionika o načinu induciranja lažnih sjećanja. Dobiveni rezultati idu u smjeru da upoznavanje učenika s pojavom lažnih sjećanja pri usvajanju nizova pojmova smanjuje vjerojatnost lažnog prepoznavanja povezanih pojmova koji nisu bili na listi koja se učila. Osim teorijske vrijednosti, istaknuta je mogućnost primjene ovih podataka u obrazovanju srednjoškolaca.

In chemistry and natural sciences, in general experimental and laboratory work is one of the most effective methods for acquiring knowledge. Unlike traditional teaching, experimental work enables a very active involvement of students in class and can also be exercised using virtual world. Understanding chemistry involves the ability of cognitive comprehension on three levels: the macroscopic level, the symbolic level and the level of particles where the virtual laboratory can be an effective tool. The goal of research was to examine the students' perceptions of using a virtual laboratory. The research carried out on a relatively small sample of students third grade of high school has shown that chemistry classes is more interesting and a work environment was more relaxed when using the virtual laboratory instead of classical teaching without visualization tools.

U ovom se radu obrađuje tema ljevoruke djece predškolske dobi u dječjem vrtiću. Upravo s počecima crtanja i pisanja može se točno utvrditi djetetova orijentacija (ljevak, dešnjak). Spomenuta predškolska dob 5., 6., i 7. godina djetetova života presudno je vrijeme kada dijete treba usvojiti pravilne tehnike pisanja i ostale povezane vještine. Kako je u radu i opisano, ako se pravovremeno ne vježba i ne usvajaju pravilne tehnike određenih vještina, primarno pisanja, kod djeteta ljevaka može doći do značajnih psihofizičkih poteškoća. Ipak, u današnje vrijeme ljevorukost se gotovo uvijek otkriva na vrijeme, ljevacima se pristupa kao zanimljivima i normalnima te lijeva ruka više nije tabu. Sukladno tome postoje brojne vježbe, pribori i alati koji olakšavaju svakodnevicu ljevaka, no usprkos tome ova tema je još uvijek nedovoljno istražena i neobrađena. Primjere vježbi i rada s ljevorukom djecom, poteškoće koje može izazvati nemar, sram i krivi pristup te fotografije koje zorno prikazuju određene situacije, sastavni su dio ovog rada.

Istraživanje provedeno u okviru ovog rada odnosi se na provjeru kvalitete pisanog stvaralaštva studenata različitih godina studija prije i nakon instruktivne intervencije koja se odnosila na samoregulacijske procese pisanja i čitanja. Nastojalo se provjeriti može li interventno djelovanje poučavanja procesa samoregulacije pisanja i čitanja poboljšati kvalitetu pisanih uradaka studenata. Učenici i studenti osim što samoregulacijske procese mogu generalizirati kroz situacije, također trebaju znati kako procese samoregulacije učenja prilagoditi specifičnim domenama, poput čitanja i pisanja. Istraživanje je napravljeno na sedamdeset studenata prve i završne godine Odjela za nastavničke studije Sveučilišta u Zadru. Rađeno je u 4 koraka: 1) pretest: pisanje eseja na zadanu temu te ispunjavanje upitnika emocija prije pisanja teksta i očekivanja od pisanja teksta, 2) instruktivna intervencija procesa samoregulacije pisanja i čitanja ; 3) posttest: pisanje eseja, ispunjavanje upitnika emocija za vrijeme pisanja teksta i nakon dobivanja povratne informacije o kvaliteti, procjena vrijednosti postignuća u pisanju i zadovoljstva sobom prilikom pisanja. Razlika u učinku predstavlja mjeru studentskog potencijala za učenje. Rezultati istraživanja pokazuju znatan učinak interventnog djelovanja poučavanja procesa samoregulacije pisanja i čitanja na kvalitetu pisanih uradaka studenata te povećanje motivacije i pozitivnih emocija u svezi sa zadacima pisanja. U radu su dane i preporuke za razvoj pismenog izražavanja učenika/studenata.

The purpose of this paper is to examine students' perceptions and attitudes regarding the role and importance of animation-based learning and developing skills via multimedia presentations. The paper describes creativity and designing techniques used in the making of the animated film "Dragon's Town (Pozojevo mesto)" during extracurricular activities of secondary school students. Project-oriented work, which engages students in the process of interactive learning, is proposed as one of the methods for upgrading the existing, conventional teaching. In order for students to reach a clearly defined and challenging goal, they should develop and perfect several skills including practical animation, graphic and multimedia design, organizational skills, project planning and working in a team. Students are also given the opportunity to boost their self-confidence and improve creative skills, such as critical thinking, problem solving, articulating, explaining and visualizing.

Vrijednosni sustav mladih bitna je sastavnica osobnog i društvenog razvoja. Istraživanja tog područja doprinose pedagogijskoj znanosti u procjeni uspješnosti odgojnih nastojanja i kurikulumskom promišljanju ujedinjavanja društvenih usmjerenja i individualnih interesa i potreba mladih. Cilj je ovog istraživanja ispitati socioekonomski položaj i vrijednosni sustav mladih u doba krize. Uzorak obuhvaća 157 ispitanika različitog stupnja obrazovanja i kvalifikacije. Rezultati su istraživanja pokazali da ekonomsku krizu prati i socijalna, visoka nezaposlenost, uglavnom loš materijalni status i strah za budućnost. Samo se trećina mladih nada izlask u iz krize, konsolidaciji i modernizaciji, a preostali stagnaciji, radikalizaciji i regresiji. Iako je nezaposlenost velika i gospodarstvo nestabilno, a mladi obeshrabreni i bez vjere u budućnost, rangovi značajnosti i prihvaćenosti ispitanih vrijednosti o hrabrujuće su na visokoj razini. Rezultati istraživanja navode nas na zaključak o potrebitosti sustavnog planiranja te kreiranja sadržaja i aktivnosti unutar školskog kurikuluma za razvijanje sustava vrijednosti i osnaživanje mladih ljudi za suočavanje sa životnim situacijama u budućnosti.

Youth's value system is an important component of personal and societal development. Researching this field contributes to pedagogical science in assessing the successfulness of educational efforts and in a curricular reconsideration of consolidating societal orientations and youth’s individual interests and needs. The aim of this research was to examine the socioeconomic status and value system of youth in a time of crisis. The sample comprises of 157 respondents of different educational and qualification levels. Research results indicate that the economic crisis is accompanied by a social crisis, high levels of unemployment, predominantly low financial status and fear for the future. Only one third of examined youth has hopes in terms of overcoming the crisis, consolidation and modernization, and the rest expect stagnation, radicalisation and regression. Despite high levels of unemployment, unstable economy, and discouraged youth who do not have faith in the future, the examined values’ ranks of significance and acceptance are at a reassuringly high level. Research results indicate the need for systematic planning and generating contents and activities within the school curriculum for developing values and empowering youth for the future.

Internet predstavlja način zabave i ostvarivanja socijalnih interakcija. Interakcija na internetu je uglavnom pozitivna ili neutralna, no prisutan je i rizik za nasilje budući da djeca provode puno vremena na internetu. Cilj istraživanja bio je ispitati navike korištenja interneta, znanje učenika o nasilju preko interneta te doživljavanje i činjenje nasilja preko interneta. U istraživanju je sudjelovalo 505 učenika predmetne nastave četiri osnovne škole. Korišten je Upitnik sociodemografskih podataka, Upitnik navika korištenja interneta, Upitnik znanja o nasilju preko interneta i Skala doživljavanja i činjenja nasilja preko interneta (Cetin, Yaman i Peker, 2011). Utvrđeno je kako učenici najčešće pristupaju internetu preko mobitela, dnevno provedu oko tri sata na internetu te se najčešće dopisuju s prijateljima i slušaju glazbu. Od društvenih mreža najviše koriste Facebook i Google+ te djevojčice češće koriste društvene mreže. 29, 3% sudionika izjavilo da su doživjeli neugodno iskustvo, no nisu utvrđene ni spolne niti razlike s obzirom na razred u razini doživljavanja nasilja preko interneta. Sudionici koji su u zadnjih godinu dana doživjeli neugodno iskustvo u prosjeku provode oko sat vremena dnevno duže na internetu od onih koji nisu imali neugodno iskustvo, koriste veći broj uređaja za pristupanje internetu, aktivniji su na više društvenih mreža te daju više informacija o sebi na društvenim mrežama. Sudionici koji su doživjeli i koji nisu doživjeli nasilje preko interneta nisu se razlikovali u znanju o nasilju preko interneta. Nasilnici i žrtve/nasilnici provode najviše vremena na internetu, aktivni su na više društvenih mreža i otkrivaju više informacija o sebi. Nije utvrđena razlika između različitih skupina sudionika (nasilnici, žrtve, nasilnici/žrtve, neuključeni) u znanju o nasilju preko interneta. Spol sudionika i činjenje nasilja preko interneta pokazali su se značajnim prediktorima kriterijske varijable znanja o nasilju preko interneta. Dobiveni rezultati omogućuju bolje razumijevanje svjesnosti i ponašanja učenika o nasilju preko interneta, kao i njihovih posljedica. Ovakvi podatci važni su kako bi skrenuli pažnju stručnih suradnika i nastavnika u školama te im pomogli u razumijevanju te intervenciji i prevenciji pojave nasilja preko interneta.

Based on recent empirical research and studies, this paper analyzes forms and features, and then some situational, individual and contextual correlates of cyberbullying and cybervictimization and their outcomes. Time spent in online activities has been singled out as a significant factor in perpetrating violence and victimization. When it comes to individual correlates, analyzed factors were self-control, attitude toward violence and the role of empathy and moral, for which there are no empirical evidence on its connection to cyberbullying. The contextual factors also, especially family, school and social environment ones and interpersonal relationships, are brought into relationship with online violent activities. Involvement or exposure to cyberbullying, depending on the frequency and type, negatively affects the well-being of adolescents, and the effects can range from anxiety and psychosomatic disorders, helplessness, depression and an extreme outcome: cyberbullycide. Therefore, together with the reduction of situational factors of risk, when introducing prevention activities, schools are suggested to focus on self-control and empathy training, reducing the perception of eligibility of cyberbullying and encouraging moral behavior.

U radu će se elaborirati potreba za novim pristupima u obrazovanju učitelja, kako inicijalnom, tako i cjeloživotnom. Nekad su bitnim dimenzijama učiteljske kompetencije smatrane predmetna i pedagoško -didaktičko-metodička kompetencija, a obuhvaćale su znanja određenog predmeta i vještine implementacije u nastavi, stjecale su se tijekom studija i dalje razvijale praksom ili povremeno nekim oblicima metodičkog stručnog usavršavanja. Suvremeni trendovi u ponašanju učenika, multikulturalne zajednice, disfunkcionalne obitelji i sve češće jednoroditeljske obitelji, inkluzija učenika s teškoćama, izazovi suvremenih tehnologija u nastavi, utjecaj medija, zahtijevaju promjene u sustavu inicijalnog obrazovanja budućih učitelja. Obuhvaćaju uvođenje brojnih novih kolegija, kao što su: Partnerstvo s roditeljima, Prevencija poremećaja u ponašanju, Inkluzijski odgoj i obrazovanje, Metodika rada s darovitim učenicima, Interkulturalna pedagogija, Medijska pedagogija, itd. Osobine koje od učitelja zahtijeva suvremena škola, koja u kontekstu izazova nove paradigme nije samo statični, vanjski promatrač promjena, nego njihov aktivni inicijator, nositelj i čimbenik, nezamislive su bez cjeloživotnog obrazovanja, koje traži učitelja istraživača, inicijatora i nositelja promjena. Stoga je neophodno razvijati i usavršavati i učiteljeve metodološke kompetencije, sudjelovanje u projektima, participiranje u kreiranju obrazovne politike i nacionalnog kurikuluma.

Rad je rezultat autorovog interesa za pitanja nastavničke profesionalnosti. U radu se donosi popis profesionalnih kompetencija kojima nastavnik danas mora ovladati, a ističe se i analizira pojam profesionalne kompetencije nastavnika. Taj pojam, uz znanje o području i nastavnom predmetu, podrazumijeva i znanja potrebna za rad suvremene škole, uspješnost rješavanja zadataka i osposobljenost za donošenje ispravnih odluka. Obaveza je nastavnika da postanu profesionalni nastavnici zato što obnašaju profesionalnu djelatnost odgojne naravi. Znanstveni doprinos ovog rada očituje se u definiraju vrsta osposobljenosti koje bi nastavnici trebali steći, a kojima odgovaraju dvije komponente njihova obrazovanja: opća i profesionalna komponenta. Na temelju analize zaključeno je da profesionalna kompetencija nastaje iz dinamičnog integriranja znanja, vještina, stajališta i vrijednosti, uz znanja koja se tiču činjenica, pojmova, načela i teorija te vještina intelektualne, tehnološke i praktične naravi, stajališta i vrijednosti bilo glede rada shvaćenog u njegovoj cjelovitosti i specifičnosti, društvenih, međusobnih i institucionalnih (službenih) odnosa ili u smislu percipiranja samoga sebe, skupine i šire zajednice. Postavljena je teorija koja pokazuje da ono što karakterizira nastavnike nisu ni osobna obilježja ni autoritet, nego izgrađenost osnovnih profesionalnih kompetencija. Uspješan nastavnik posjeduje profesionalnu kompetenciju planiranja i provođenja jasne i dobro strukturirane nastave, variranja nastavnih metoda i primjerenog praćenja učenika s različitim sposobnostima, te drži nastavu orijentiranu na ciljeve učenja.