Search

Invazivne strane vrste su jedan od najznačajnijih uzroka ugroženosti biološke raznolikosti.. Cilj ovog rada bio je prikupiti i analizirati sve podatke o stranim vrstama makroskopskih beskralježnjaka u slivu rijeke Kupe. Ukupno je do 2020. godine zabilježeno 11 stranih vrsta u slivu rijeke Kupe: dvije vrste puževa Physella acuta i Ferrissia californica, tri vrste školjkaša Corbicula fluminea, Dreissena polymorpha i Sinanodonta woodiana, tri vrste rakova Pacifastacus leniusculus, Chelicorophium sowinskyi i Dikerogammarus haemobaphes, maločetinaš Branchiura sowerbyi, pijavica Caspiobdella fadejewi i slatkovodna meduza Craspedacusta sowerbii. Najveći broj vrsta pronađen je u Kupi (8) i Korani (6). Primjenom aktivnih mjera kontrole širenja najvažnijih invazivnih vrsta (P. leniusculus, C. fluminea, D. polymorpha, S. woodiana) potrebno je smanjiti ekološke štete u slivu rijeke Kupe te onemogućiti njihovo daljnje širenje u krškim vodama u Hrvatskoj. Invasive alien species are one of the most important threats to biological diversity. The aim of this work was to collect and analyze all data on alien species of macroinvertebrates in the Kupa river basin. A total of 11 alien species have been recorded in the Kupa River basin by 2020: two species of snails Physella acuta and Ferrissia californica, three species of bivalves Corbicula fluminea, Dreissena polymorpha and Sinanodonta woodiana, three species of crustaceans Pacifastacus leniusculus, Chelicorophium sowinskyi and Dikerogammarus haemobaphes, the oligochaete worm Branchiura sowerbyi, the leech Caspiobdella fadejewi and the freshwater jellyfish Craspedacusta sowerbii. The largest number of species was found in Kupa (8) and Koran (6). By applying active measures to control the spread of the most important invasive species (P. leniusculus, C. fluminea, D. polymorpha, S. woodiana), it is necessary to reduce ecological impacts in the Kupa river basin and to prevent their further spread in karst waters of Croatia.

Brane predstavljaju jedan od najznačajnijih utjecaja čovjeka na riječne sustave. Cilj ovog rada bio je odrediti utjecaj hidroelektrana, brana i akumulacija na rijeke u Jadranskom slivu Hrvatske. Za sve rijeke Jadranskog sliva, koje duž svog toka imaju brane i hidroelektrane, provedena je kartografska analiza korištenjem karata mjerila 1:25000. Određene su dužine dijelova toka bez utjecaja hidroelektrane (obično uzvodno od akumulacije), dijela toka koji je pretvoren u akumulaciju (direktni gubitak riječnih staništa) i dijela toka nizvodno od akumulacije (hidrološki utjecaj). U slivu 12 rijeka ukupne dužine toka 472 km, izgradnjom 16 akumulacija je ukupno 77 km (16 %) toka pretvoreno u akumulacije, 134 km toka (28 %) je pod hidrološkim utjecajem hidroelektrana, a 50 km (11 %) je pod ekstremnim hidrološkim utjecajem (tok stalno ili povremeno presušuje). Rijeke Jadranskog sliva u Hrvatskoj su značajno izmijenjene zbog izgradnje brana i akumulacija za potrebe 11 velikih (>10 MW) i šest malih (>10 MW) hidroelektrana. Preostale očuvane dijelove toka rijeka Jadranskog sliva, posebice one na kojima nema drugih utjecaja (npr. crpljenje vode) potrebno je uspješnije zaštiti od daljnjih negativnih utjecaja. Dams represent one of the most significant human impacts on river systems. The aim of this work was to determine the impact of hydroelectric power plants (HPP), dams and reservoirs on rivers in the Adriatic basin of Croatia. For all the rivers of the Adriatic basin, which have dams and HPP along their course, a cartographic analysis was carried out using 1:25000 scale maps. The lengths of the river reaches were determined without the influence of the HPP (usually upstream of the reservoir), as well as the river reaches that were converted into the reservoir (direct loss of river habitats) and the river reaches downstream of the reservoir (hydrological impact). In the basin of 12 rivers with a total river length of 472 km, the construction of 16 reservoirs transformed a total of 77 km (16%) of river length into reservoirs, 134 km of river length (28%) is under the hydrological influence of HPP, and 50 km (11 %) is under extreme hydrological influence (river constantly or occasionally dries up). The rivers of the Adriatic basin in Croatia have been significantly altered due to the construction of dams and reservoirs for the needs of 11 large (>10 MW) and six small (>10 MW) hydropower plants. The remaining preserved parts of the course of the rivers of the Adriatic basin, especially those on which there are no other impacts (e.g. water abstraction), need to be protected from further negative impacts.

Otok Rab nalazi se u sjevernom Jadranu, između otoka Krka, Cresa i Paga. Svojim iznimnim ljepotama, geografskim položajem, klimom te bogatstvom biljnog i životinjskog svijeta, odavno budi interes mnogih istraživača flore i faune. Svrha ovoga rada bio je napraviti cjelovit pregled flore, vegetacije i faune otoka Raba i okolnog mora. Prikupljeni su i analizirani svi dostupni podaci, Flora Croatica Database za floru, internetska baze podataka (Bioportal) za vegetaciju i zaštićena područja, te svi dostupni literaturni izvori za faunu. Prema literaturnim podacima flora otoka Raba broji 633 svojte, od kojih je 28 endemskih svojti, a 44 vrste su ugrožene (16 kritično ugroženih, 10 ugroženih, 18 osjetljivih vrsta). U vegetaciji otoka Raba najzastupljeniji su submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci, mješovite šume i makija hrasta crnike, nasadi četinjača i mozaici kultiviranih površina. Prema literaturnim podacima u kopnenoj fauni otoka Raba ukupno je zabilježeno 209 vrsta kralježnjaka: 161 vrsta ptica, 27 vrsta sisavaca, 16 vrsta gmazova i 5 vrsta vodozemaca. Morska fauna otoka Raba je raznolika s više od 500 vrsta, od čega je 195 vrsta riba, 126 vrsta puževa, 4 vrste zaštićenih rakova, 100 vrsta školjkaša i 6 vrsta ramenonošaca. Ovim radom po prvi puta je napravljen sustavni pregled raznolikosti flore, vegetacije i životinjskog svijeta te zaštićenih područja otoka Raba i okolnog mora. The island of Rab is located in the Kvarner Bay in the northern Adriatic (Croatia), between the islands of Krk, Cres and Pag. With its exceptional beauty, geographical location, climate and rich flora and fauna, it has long attracted the interest of many researchers of flora and fauna. The objective of this papir was to make a systematic review of the flora, vegetation and fauna of the island of Rab and the surrounding sea. All available data, Flora Croatica Database, Bioportal databases for vegetation and protected areas, and all available literature sources for fauna were collected and analyzed. According to literature data, the flora of the island of Rab has 633 taxa, of which 28 are endemic, while 44 species are endangered (16 critically endangered, 10 endangered, 18 vulnerable species). The vegetation of the Rab Island is dominated by submediterranean and epimediterranean dry grasslands, mixed oak forests and maquis, conifer plantations and mosaics of cultivated areas. According to literature data, a total of 209 species of vertebrates have been recorded in the terrestrial fauna of the island, with 161 bird, 27 mammal, 16 reptile and 5 amphibian species. The marine fauna Kvarner Bay is diverse with more than 500 species, of which 195 fish species, 126 species of snails, 4 species of protected crustaceans, 100 species of bivalves and 6 species of brachiopods. This work is first systematic review of the flora, vegetation, fauna and protected areas of the Rab Island and the surrounding sea.

Važnost pčela vrlo je velika, od oprašivanja biljaka među kojima su i ekonomski važne vrste, preko prehrambene i zdravstvene važnosti pčelinjih proizvoda, npr. meda, propolisa, peludi i matične mliječi i razne primjene pčelinjeg voska. Najbrojnija i najrasprostranjenija vrsta pčela je Apis mellifera, poznatija pod imenom medonosna pčela. One su ujedno i zadružni kukci s vrlo zanimljivim načinom života, podjelom uloga u zajednici i složenom međusobnom komunikacijom koja je primjer kompleksnosti počevši od jedinstvenog pčelinjeg plesa pa sve do izlaganja feromona. U ovom radu ukratko su prikazani najvažniji aspekti života pčela s posebnim naglaskom na ponašanje, odnosno međusobnu komunikaciju. Kako se obrasci ponašanja i stavovi djece pram okolini razvijaju od najmlađih nogu, izabrane su i dvije edukativne slikovnice za predškolsku djecu različite dobi koje su proanalizirane s ciljem mogućeg korištenja u predškolskim ustanovama. Pčele su iz više aspekata vrlo zanimljivi kukci i vrlo zahvalni kao podloga za osmišljavanje raznih edukativnih aktivnosti.

Vrtići koji njeguju ekološki pristup prilikom odgoja djeteta te pozornost usmjeravaju na brigu o okolišu i održivom razvoju, nazivaju se ekovrtići. Cilj svakog ekovrtića je stvoriti kod djece naviku za brigu o okolišu, a kroz ekološki pristup odgajanja djece djelovati i na njihov kognitivni razvoj. U Hrvatskoj ima stotinjak ekovrtića koji su priznati od strane Međunarodne ekoškole-vrtića, a čiji je cilj ugradnja odgoja i obrazovanja za okoliš u sve segmente procesa i svakodnevni život djece, roditelja, djelatnika dječjeg vrtića i šire zajednice. Prvi dio rada donosi pregled opisa aktivnosti u eko vrtićima u smislu pristupa takve vrste odgoja u ranom obrazovanju, ali i svijesti te važnosti ekologije u životu svakog djeteta te njegove okoline. Uz to, prvi dio rada koji se bazira na pregledu relevantne znanstvene literature o spomenutoj temi, navodi i neke primjere iz europskih država gdje je ekološki pristup u vrtićima jako zastupljen. Drugi dio rada prikaz je aktivnosti jednog vrtića u Republici Hrvatskoj. Istraživanje će pokazati dio ekovrtića te njihove aktivnosti, odnosno što je to što dječji vrtići u Hrvatskoj predstavljaju kao eko program. Rad će pružiti odgovore na pitanja što je ekovrtić, kakva je razlika između hrvatskih i europskih vrtića te u konačnosti, što ekovrtići u Hrvatskoj rade kako bi provodili cilj Međunarodnog ekovrtića. Kindergartens that nurture an ecological approach when raising a child and focus attention on care for the environment and sustainable development are called eco-kindergartens. The goal of every eco-kindergarten is to create in children a habit of caring for the environment, and through an ecological approach to raising children, to influence their cognitive development. There are about a hundred eco-kindergartens in Croatia that are recognized by the International Eco-Kindergarten, whose goal is to incorporate environmental education into all segments of the process and daily life of children, parents, kindergarten workers and the wider community. The first part of the paper provides an overview of the description of activities in eco-kindergartens in terms of the approach to this kind of upbringing in early education, but also awareness and the importance of ecology in the life of each child and its environment. In addition, the first part of the paper, which is based on a review of the relevant scientific literature on the mentioned topic, cites some examples from European countries where the ecological approach in kindergartens is strongly represented. The second part of the paper is a description of the activities of a kindergarten in the Republic of Croatia. The research will show a part of eco-kindergartens and their activities, that is, what kind of eco-program kindergartens in Croatia present. The work will provide answers to the questions of what an eco-kindergarten is, what the difference between Croatian and European kindergartens is, and finally, what eco-kindergartens in Croatia do to implement the goal of the International Eco-kindergarten.

Hrvatska se među europskim zemljama ističe izrazitom raznolikošću flore i faune, a na Velebitu kao najvećoj hrvatskoj planini pogodno stanište nalaze brojne životinjske vrste. Kako bi se znao osigurati dugoročni opstanak takvih vrsta potrebna su stalna istraživanja na temelju kojih se rade planovi i programi upravljanja određenom vrstom. Cilj ovoga rada bio je napraviti sustavni pregled istraživanja faune Velebita na temelju dostupnih publikacija. To je uključivalo određivanje ukupnog broja zabilježenih vrsta, endema, uspoređivanje istraženosti pojedinih taksonomskih skupina kako bi se pridonijelo boljem poznavanju i zaštiti faune Velebita. Putem Google znalca, Hrčka i Dabra prikupljeno je 170 publikacija. Kroz prikupljene publikacije zabilježeno je 977 životinjskih vrsta među kojima su najbrojniji nadzemni beskralježnjaci (596). Ukupno je zabilježeno 74 endemskih vrsta životinja od toga najviše podzemnih (41). Kroz rad su uspoređena i vremenska razdoblja (desetljeća) u kojima su provedena istraživanja te su analizirani i tipovi publikacija. Najveći broj publikacija za sve taksonomske skupine, osim ptica, bio je tijekom drugog desetljeća 21. stoljeća. U budućnosti je potrebno nastaviti ulagati u istraživanja faune Velebita, posebno endemskih i ugroženih vrsta. Ovim radom postavljene su smjernice za buduća istraživanja, koja će još više doprinijeti boljem poznavanju i učinkovitijoj zaštiti faune Velebita kao i cjelokupne bioraznolikosti Hrvatske. Among European countries, Croatia stands out for its distinct diversity of flora and fauna, and on Velebit, as the largest Croatian mountain, numerous animal species find suitable habitats. In order to ensure long-term the survival of animal species, constant researches are needed as the basis of nature protection management plans. The aim of this paper was to make a systematic review of the researches of the Velebit Mountain fauna on the basis of available publications. This included determining the total number of recorded and endemic species and comparing the research of individual taxonomic groups in order to contribute to better knowledge and protection of the Velebit fauna. Using Google Scholar, as well as Hrčak and Dabar databases, 170 publications have been collected. In analysed publications, 977 animal species were recorded, among which the most numerous were pigean invertebrsates (596). A total of 74 endemic animal species were recorded, most of them subterranean (41). The analyses also included the time period (decades) in which the studies were published and the type of publication. The most publications, except for birds, were published in the second decade of the 21st century. In the future, it is necessary to continue investing in studies of the Velebit Mountain fauna, especially of endemic and endangered species. This paper sets guidelines for future research, which will further contribute to better knowledge and more effective protection of the Velebit fauna as well as the overall biodiversity of Croatia.

Ekološki problemi danas predstavljaju prijetnju održivosti okoliša, a osnovni uzrok ovih problema je ljudsko ponašanje. CILJ RADA: Istražiti ulogu slikovnice u ekološkom odgoju kao i njen utjecaj na razvoj ekološke svijesti kod djece. Utvrditi utječe li na usvajanja osnova održivog načina života. Uz informacijsko-odgojnu, spoznajnu, iskustvenu i estetsku funkciju, kao i zabavnu funkciju,. Istražiti će se i važnost čitanja slikovnica kao poticaj ranog čitanja kod djece predškolske dobi. ISPITANICI I METODE: Ispitanici su 120 (46 %) roditelja iz cijele Hrvatske i 141 (54 %) odgojitelja diljem Hrvatske. U statističku obradu uključeno je (N=261) ispitanika, ženskog spola je 254, a muškog spola 7. Odgojitelji i roditelji su ispunjavali online anonimni anketni upitnik samostalno osmišljen. U statističkoj obradi korišten je statistički program MedCalc® Statistical Software version 20 i i IBM SPSS Statistics 23. REZULTATI: Utvrdili smo da odgojitelji koriste ekološke slikovnice u svom odgojno-obrazovnom radu s djecom, ali ne dovoljno. Slikovnice koriste kao sredstvo usvajanja ekološke svijesti i ekološkog odgoja kod djece. Pozitivno promišljanje odgojitelja o slikovnicama kao sredstvu ekološkog odgoja pokazalo se točnim. Potvrdili smo da su roditelji ekološki osviješteni, pa tako smatraju i za odgojitelje isto. U svom druženju s djecom rado koriste eko-slikovnice u svojstvu poučavanja ekološko prihvatljivom ponašanju. ZAKLJUČAK: Rad je potvrdio da roditelji i odgojitelji pozitivno promišljaju o ekološkim slikovnicama, vrlo često ih koriste kao sredstvo poučavanja ekološkom odgoju. Potrebno je potaknuti Ministarstvo odgoja i obrazovanja i fakultete na učinkovitije sustavno obrazovanje odgojitelja. Poželjno je poticati kvalitetnu suradnju između odgojitelja i roditelja kako bi uspješno poučavali djecu ekološkom odgoju s ciljem da djeca očuvaju planet i za buduće generacije. Environmental problems today pose a threat to environmental sustainability, and the root cause of these problems is human behavior. AIM: Investigate the role of the picture book in environmental education as well as its impact on the development of environmental awareness in children. Determine whether adoptions affect the foundations of a sustainable lifestyle. Observe in addition to the information-educational, cognitive, experiential and aesthetic function, as well as the entertainment function. The importance of reading picture books as an incentive for early reading in preschool children will also be explored. EXAMINEES AND METHODS: The respondents are 120 (46%) parents from all over Croatia and 141 (54%) educators from all over Croatia. The statistical processing included (N = 261) respondents. Educators and parents completed an online anonymous self-designed survey questionnaire. The statistical program MedCalc® Statistical Software version 20 ii IBM SPSS Statistics 23 was used in the statistical processing RESULTS: We found that educators use ecological picture books in their educational work with children, but not enough. Picture books are used as a means of adopting ecological awareness and ecological upbringing in children. Educators' positive thinking about picture books as a means of ecological education proved to be correct. We have confirmed that parents are environmentally aware, so they consider the same for educators. In their socializing with children, they like to use eco-picture books as a teaching of environmentally friendly behavior. The lack of ecological education is not only present in Croatian kindergartens, but is also manifested throughout the world. CONCLUSION: The paper confirmed that parents and educators think positively about ecological picture books, very often using them as a means of teaching ecological education. It is necessary to encourage the Ministry of Education and the faculty to more effective systematic education of educators. It is desirable to encourage quality cooperation between educators and parents in order to successfully teach children environmental education with the aim that children preserve the planet for future generations.

Svjetlosno onečišćenje okoliša je relativno nov pojam, uzrokovano je prekomjernim korištenjem umjetne svjetlosti u noćnim uvjetima. Jedan od važnijih uzroka ovog onečišćenja je vanjska rasvjeta koja je nepravilno postavljena. Uzrokuje mnoge štetne pojave poput narušavanja ekosustava te zdravstvenih problema. Budući da djeca uče aktivno i po modelu veoma je važno da se ekološki odgoj počne učiti vrlo rano. Važnu ulogu u ekološkom odgoju djece imaju odgojitelji koji su djetetovi drugi učitelji, oni svoje znanje prenose na djecu koja će to znanje primjenjivati i postati ekološki osvješteni građani. Organizirajući ekološke radionice odgojitelji mogu zainteresirati djecu za očuvanje okoliša. Cilj ovog rada je podići ekološku svijest djece predškolske dobi i odgojitelja o važnosti zaštite okoliša od svjetlosnog onečišćenja. Light pollution is a relatively new concept, caused by the excessive use of artificial light at night. One of the more important causes of this pollution is outdoor lighting that is improperly installed. It causes many harmful phenomena such as ecosystem damage and health problems. Since children learn actively and by model, it is very important that environmental education begins to be learned very early. An important role in the ecological education of children is played by educators who are the child's other teachers, they transfer their knowledge to children who will apply this knowledge and become environmentally conscious citizens. By organizing environmental workshops, educators can interest children in preserving the environment. The aim of this paper is to raise the environmental awareness of preschool children and educators about the importance of protecting the environment from light pollution.

Invazivne vrste jedan su od najvažnijih uzroka smanjivanja bioraznolikosti u slatkovodnim ekosustavima. Ovo istraživanje provedeno je radi određivanja utjecaja invazivnog rakušca Dikerogammarus villosus na autohtone vrste rakova na dijelu toka rijeke Drave od Preloga do Legrada tijekom pet godina u razdoblju od 2011.-2019. godine. Istraživanjem prostornih i vremenskih promjena bentoskih zajednica rakova u rijeci Dravi nastojao se odrediti utjecaj širenja ovog invazivnog rakušca na naše autohtone vrste rakova. Terensko istraživanje provedeno je na 27 postaja koje su razmještene na dijelu toka od gornjeg kraja akumulacije Dubrava i brane HE Dubrava kod Preloga do ušća rijeke Mure kod Legrada. Kvalitativni uzorci makrozoobentosa prikupljeni su pomoću ručne bentos mrežice na svim dostupnim mikrostaništima, a uzorci su pohranjeni u 70 % etanolu. Nakon laboratorijske obrade uzoraka i određivanja jedinki do vrste, rezultati su analizirani korištenjem grafičkih i prostornih analiza i prikaza. Zabilježene su četiri autohtone vrste i jedna strana invazivna vrsta rakušaca (red Amphipoda): autohtone - Gammarus fossarum, Gammarus roeselii, Synurella ambulans i Niphargus sp., invazivna vrsta Dikerogammarus villosus te jedna autohtona vrsta jednakonožnog raka (reda Isopoda) – Asellus aquaticus. U glavnom toku Drave D. villosus je gotovo potpuno istisnuo sve istraživane autohtone vrste dok ih na starom toku rijeke Drave (nizvodno brane i akumulacije hidroelektrane Dubrava) nije istisnuo već najmanje osam godina koegzistira s četiri autohtone vrste rakova. Rakušac D. villosus u ovom razdoblju nije uspio naseliti donje dijelove toka rijeke Bednje i Plitvice, iako je bio prisutan u Staroj Dravi na ušću ove dvije rijeke. Ne očekuje se da će D. villosus uspjeti u potpunosti istisnuti autohtone vrste rakova u starom toku rijeke Drave nizvodno od akumulacije Dubrava. Vjerojatno su velika raznolikost mikrostaništa i ekoloških uvjeta glavni razlozi koji omogućuju koegzistenciju autohtonih vrsta rakova s invazivnim rakušcem D. villosus u ovom dijelu toka rijeke Drave. Invasive species are one of the most important causes of biodiversity decline in freshwater ecosystems. This research was conducted to determine the influence of the invasive crustacean species Dikerogrammarus villosus on native crustacean species in the reach of the Drava river between Prelog and Legrad during five years in the period 2011 to 2019. This study aimed to examine the distribution and effect of Dikerogrammarus villosus expansion on native crustacean species. The field study was carried out at 27 sites between the upper end of the Dubrava Reservoir and its dam on the Drava River to the confluence of the Mura River. Qualitative samples of macrozoobenthos were collected with a benthic hand net on all available microhabitats and stored in 70% ethanol. After a laboratory analysis and the identification of crustacean samples to the species level, the results were analysed using graphic and spatial analyses. Four native and one alien invasive amphipod species were recorded (native: Gammarus fossarum, Gammarus roeselii, Synurella ambulans, and Niphargus sp.; alien: Dikerogammarus villosus), as well as one native isopod (Asellus aquaticus). In the main course of the Drava River, D. villosus has almost entirely replaced native species recorded in this study, while in the old course of Drava River (downstream dam of hydroelectric power plant Dubrava), D. villosus coexist with native species. During the study period, D. villosus has not spread into lower parts of the Bednja and Plitvica Rivers, although it was found at the confluences of these two tributaries in the Stara Drava. It is not expected that D. villosus will succeed in replacing native crustaceans in the Old Drava course downstream from the Dubrava dam. Microhabitat diversity and the diverse ecological conditions in the Old Drava may be the key factors that enable the coexistence of the native crustaceans with invasive D. villosus in this part of the Drava river.

Rad je usmjeren na važnost vode za razvoj te problematiku nesavjesnog iskorištavanja vodnih resursa. Racionalno korištenje vode preduvjet je za opstanak čovječanstva. Iako je trenutna količina vode još uvijek dovoljna za opskrbu svih živih bića, potrebne su striktne i kvalitetne mjere kojima će se sačuvati kvaliteta vode te samim time i kvaliteta života budućih generacija. Često spominjan pojam koji se usko povezuje s očuvanjem količine i kvalitete vode je održivi razvoj - trend koji se zadnjih desetljeća sve više širi u društva kroz milenijske ciljeve Ujedinjenih naroda. Cilj rada je prikazati trenutno stanje količine i kvalitete vode u Republici Hrvatskoj i svijetu te prikazati moguće posljedice istog stanja na trenutne i buduće generacije, ali i načine utjecaja na očuvanje voda u kućanstvima i svim sektorima gospodarstva. Iako se sve više okreće racionalnom iskorištavanju voda, gospodarsko stanje još uvijek iziskuje brojne promjene kojima će se unaprijediti kvaliteta i očuvanje vode općenito. Potrebno je zaoštriti zbrinjavanje otpadnih voda te ponovno iskorištavanje istih kako bi gospodarstva mogla nesmetano doprinositi boljitku živih bića na planeti. Također, kućanstva preuzimaju važnu ulogu u korištenju pitke vode za svakodnevne potrebe. Kao rezultat istraživanja važno je istaknuti kako se, osim navedenih iskorištavanja u kućanstvima i industrijama, najveća količina iskorištene vode koristi za opskrbu električnom energijom, ali i da postoje velike količine izgubljene vode u javnoj vodoopskrbi. Sukladno tome, važno je pronaći nove načine opskrbe električnom energijom te poboljšati sadašnje vodoopskrbne sustave kako bi se u što većoj mjeri smanjili gubitci vode. Fokus rada stavlja se na obrazovanje budućih naraštaja za život sukladno potrebama društva na način da odgajamo senzibiliziranog pojedinca prema sve većim potrebama prirode te na taj način djelujemo na sve aspekte očuvanja vodnih resursa. This paper talks about the importance of water for development and the problem of careless usage of water resources. Rational use of water is a prerequisite for humanity's survival. Although the current amount of water is still enough for all living beings, strict and quality measures are needed to save the water quality and with it, the quality of life for future generations. Sustainable development is a term that goes hand in hand with preserving water amount and quality, it represents a trend that is present in the last few decades and it is becoming more and more widespread through United Nations goals. The goal of the paper is to show the current state of water quality and quantity in Croatia and the world, and also to show possible consequences of that state on present and future generations as well as point out the influence on water preservation in homes and all economy sectors. Although we are going towards rational water usage, the economic situation still looks for numerous changes which will improve quality and water preservation in general. Stricter measures are needed concerning waste waters and their recycling so economies can contribute to improvement of life for all beings on the planet. Also, households are taking on an important role in usage of drinking water for everyday needs. Important result of research in this paper that is also worth pointing out is the huge amount of water usage for electricity supply, as well as large quantities of water that are lost in the public water supply system. Considering that, it is of great importance to find new ways of generating electricity and to improve the current water supply systems so the loss of water can bi minimised. The focus of the paper is on educating future generations about living according to society’s needs and on raising individuals sensibile towards growing needs of nature and in that way, work on all aspects of water resource preservation.

Kopački rit je jedno od najvažnijih poplavnih područja u Europi. Uvršten je na popis vlažnih područja od međunarodnog značenja sukladno Ramsarskoj konvenciji, 1993. godine. Poznat je po velikom broju vrsta ptica, čak 300, od kojih se više od 140 redovito ili povremeno gnijezdi. Analizom podataka zimskog prebrojavanja dobiveni su rezultati koji pokazuju kako klimatske promjene utječu na rezultate prebrojavanja ptica što je vidljivo iz 2017. godine kada je zabilježeno 7.512 primjeraka. Unatoč značajnosti poplavnog područja Kopačkog rita i postojanja podataka o pticama, još uvijek su ona nedostatna. Na temelju razgovora sa zaposlenicima Službe stručnih poslova zaštite, održavanja i očuvanja Parka prirode vidljivo je kako je Zagrebačka županija među najučestalijim posjetiteljima, dok su Osječko-baranjska i susjedne 4 županije ipak na drugom mjestu. Razlog tomu je financijska situacija roditelja koji sami moraju plaćati prijevoz i ulaznice za Kopački rit. Izveden je zaključak da se nedostatno njeguje princip zavičajnosti u školama Kopački rit is one of the most important alluvial floodplains in Europe. It was included on the List of Wetlands of International Importance in 1993, under the terms of the Ramsar Convention. It is known for its large number of birds, 300, with more than 140 regular or irregular breeders. After analyzing the winter census data, the results have shown how climate change affects bird counting results, and that is visible from 2017 with 7,512 birds. Despite the significance of the Kopački Rit floodplain and the existence of bird data, they are still insufficient. Based on the interview with the employees of the Nature protection service, it is known that Zagreb county is among the most frequent visitors, while Osječko-baranjska county and other four nearby counties are on the second place. The reason for this is the financial situation of the parents who have to pay for transport and tickets for Kopački rit. It was concluded that the principle of homeland in schools is insufficiently nurtured.

Predškolsko doba najvažnije je vrijeme za djetetov razvoj. Djeca neprestano istražuju i uče igrajući se. Upravo su u ovom periodu vrlo sposobni i spremni upijati nova znanja i informacije. Ponudimo li im različite mogućnosti i prostore, oni će to raširenih ruku prihvatiti. U ovom radu opisani su najčešći, odnosno najuočljiviji organizmi morskog ekosustava sjevernog Jadrana. Opisane su njihove glavne i prepoznatljive karakteristike koje se mogu koristiti u radu s predškolskom djecom. Ukoliko ih djeci predstavimo kroz zanimljive aktivnosti oni će ih vrlo lako kasnije znati prepoznati. Također su dane aktivnosti kojima ovu temu možemo prezentirati na originalan i zanimljiv način. Naše prostrano Jadransko more uvelike može poslužiti kao prostor gdje će djeca odlaziti istraživati. Promiče se ideja za odlaskom u prirodu kao prostorom za dječji razvoj, jer je vrijeme provedeno u prirodi vrijeme razvoja. Kroz ovaj završni rad osmišljena je ideja za izradom brošura koje će biti dostavljene dječjim vrtićima kao edukativni materijal namijenjen upoznavanju karakterističnih predstavnika flore i faune sjevernog Jadrana. U brošurama se nalaze slike morskih organizama te njihove glavne karakteristike primjerene dobi predškolske djece. Vrlo je važno da kroz zanimljive sadržaje u djeci probudimo „male istraživače“. The preschool period is the most important time for a child’s development. Children are continuously exploring and learning while playing. They are especially capable and ready to learn and apprehend new information in this period. If we offer them different possibilities and spaces, they will accept it wholeheartedly. The most common organisms of the marine ecosystem of the North Adriatic are described in this paper. The main and most recognizable characteristics that can be used in the work with preschool children are described. As long as we present them to the children through interesting activities, they will easily know how to recognize them later. Some original and motivating activities have also been proposed. Our vast Adriatic Sea shoreline can easily serve as a space where children will go to explore. The idea of going in the nature as a space of child development is being promoted because time spent in the nature is time of development. The plan of making brochures that are going to be delivered to kindergartens was made in this final paper. The brochures contain pictures of sea organisms with their main characteristics adapted to the age of preschool children. It is crucial to awaken “little explorers” in children through stimulating content.

Globalne promjene dvadeset prvog stoljeća rezultirale su javljanjem snažne potrebe za očuvanjem okoliša i zaštitom prirode. Iako su takve globalne promjene izmijenile značajan dio okoliša u svijetu, Lika, kao najveća i najrjeđe naseljena regija Hrvatske je većim dijelom ostala pošteđena negativnih utjecaja. Danas je Lika poznata kao regija iznimne krajobrazne ljepote, jedinstvenih reljefnih i klimatskih značajki, raznolikosti flore i faune, kao i po brojnim zaštićenim područjima. U ovom diplomskom radu cilj je bio sistematizirati i analizirati najvažnije podatke o zaštićenim područjima na prostoru Like. To uključuje podatke o svim nacionalnim i međunarodnim kategorijama zaštite prirode, o ciljnim vrstama u području ekološke mreže Natura 2000, statusu globalne i regionalne ugroženosti vrsta i stupanju očuvanosti stanišnih tipova važnih za očuvanje vrsta. Istraživanje je provedeno uz pomoć Bioportala (Web portal Informacijskog sustava zaštite prirode) te uz pomoć podataka dostupnih u Crvenim popisima s globalne liste IUCN-a i važećim Crvenim popisima Republike Hrvatske. Rezultati istraživanja pokazali su da je Lika regija s najvećim postotkom zaštićenih područja (50 %) u Hrvatskoj na nacionalnoj (28 zaštićenih područja u 7 kategorija zaštite) i međunarodnoj razini (Natura 2000- 46 područja, UNESCO-v popis Svjetske baštine- 2 područja i MaB program- 1 područje). Isto tako, Lika je područje čija su raznolika staništa i stanišni tipovi izrazito važni za očuvanje brojnih ugroženih biljnih i životinjskih vrsta. Održavanje i poboljšavanje sadašnjeg sustava zaštite prirode Like i Hrvatske važno je radi očuvanja jedinstvenih ljepota prirode kojima Lika obiluje. Global changes in twenty first century created strong need for environment protection and nature protection. Although these global changes altered significant portion of environment in the world, the largest continental and the most sparsely populated region of Croatia, Lika, was mostly spared of the negative impacts. Today Lika is known as region of exceptional landscape beauty, unique relief and climate features, diversity of flora and fauna and many protected areas (i.e. National Park Plitvička jezera). Aim of this paper is to analyze and systematize most important data about protected areas in Lika. This includes all data of national and international categories of nature protection, data about target species in the area of ecological network Natura 2000, global and regional conservation status of species and degree of conservation of habitat types important for conservation of species. The study was made using Bioportal (Online Information system of nature protection) and using data available in the IUCN Red Lists (global conservation status of species) and valid Red lists of the Republic of Croatia (regional conservation status). Results of research show that Lika is region with highest proportion of protected areas in Croatia (50 %), with many areas protected on the national (28 protected areas in 7 national categories) and international level (Ecological network Natura 2000 - 46 areas, UNESCO World heritage list-2, MaB-1). Also, Lika is area whose habitats and habitat types are important for conservation of many endangered plant and animal species. Maintaining and improving current nature protection system of Lika and Croatia is important for protection of unique beauty of nature in Lika.

Uši su prisutne na našem planetu milijunima godina. Trajni su ektoparaziti ptica i sisavaca. Dijele se na četiri podreda: grizuće uši Amblycera, Ischnocera i Rhynchophthirina, te sisajući podred Anoplura. Sisajući podred Anoplura sadržava oko 500-tinjak vrsta uši od kojih tri vrste parazitiraju na čovjeku; dvije vrste iz roda Pediculus: P. humanus humanus (uš tijela), P.humanus capitis (uš glave) i jedna iz roda Pthirus ili Phtirius: P.pubis (stidna uš). Infestacija ušima glave česta je u odgojno-obrazovnim ustanovama i najčešće pogađa djecu od 3. do 12. godine, ali i osobe u bliskom kontaktu sa njima. Ušljivost napada sve bez obzira na ekonomski status i higijenu. Uši glave su tanki, mali insekti, duži nego širi, narastu maksimalno do 3 mm. Prilagodile su se na život isključivo na ljudskom vlasištu. Tu nalaze temperaturu od oko 30°C i vlažnost od oko 90%, te puno hrane, što im u cjelini pruža optimalne životne uvjete. Hrane se krvlju, koju usisavaju s kože na vlasištu. Ne prenose bolesti. Bez hrane tj. izvan glave mogu preživjeti do 48 sati. Protiv ušljivosti se možemo boriti repelentima, kemijskim te mehaničkim suzbijanjem. Novost su proizvodi koji ne sadržavaju insekticidne sastojke. Gnjide su čvrsto zalijepljene za vlas kose i potrebno je kosu temeljito češljati posebnim gustim češljevima za uši svakodnevno 7 dana. Preporučljivo je da se izabrani tretman provede kod sve djece istovremeno. Agresivno i detaljno češćenje predškolske ustanove ili kućanstva nije potrebno. Lice have been present on our planet for millions of years. They are permanent ectoparasites of birds and mammals. Lice are divided into four sub-orders: the chewing louse suborders Amblycera, Ischnocera and Rhynchophthirin, and the sucking suborder Anoplura. The sucking suborder Anoplura contains about 500 species, of which three species are parasitic to humans; two species from the genus Pediculus: P. humanus humanus (body louse), P.humanus capitis (head louse) and one from the genus Pthirus or Phtirius: P.pubis (pubic louse). Head lice infestation is common in institutionsfor early childhood and preschool education and most commonly affects children aged 3 to 12, but can also affect people in close contact with them. Pediculosis affects everyone, regardles of their economic status and hygiene. Head lice are thin, small insects, longer than wider, that grow to a maximum of 3 mm. They have adapted to live on the scalp of humans exclusively. This is where head lice find a temperature of about 30°C and a humidity of around 90%, and lots of food, which overall gives them the optimal living conditions. They feed on blood, which they suck from the skin on the scalp and can survive up to 48 hours without food. Head lice do not transmit diseases. Head lice can be treated with repellents, or by chemical and mechanical suppression. There are new products on the market that do not contain insecticidal ingredients. Nits are firmly attached to the hair strand and need to be thoroughly combed with special lice combs every day for seven days. All children should be treated at the same time. Thorough cleaning of the institution or household is not required.

Obrađena tema u radu temeljila se na opasnostima prehrambenih navika. Cilj ovog rada bio je uvidjeti važnost hrane u našem svakodnevnom životu i uzročno-posljedičnu vezu prehrambenih navika. Glavni interes rada je pobuditi zanimanje i podizanje svijesti okoline o važnosti pravilne prehrane za zdrav život. Opisuje se proces čovjekova približavanja što prirodnijim izvorima hrane, jer suradnja čovjeka i prirode uvelike povećava kvalitetu života, odnosno smanjuje opasnosti koje prijete od raznih bolesti. Opasnosti koje dolaze unosom nezdrave hrane svuda su oko nas, loše prehrambene navike otežavaju nam ugodan život. Stoga je zdrava prehrana veoma važna kako za odrasle, tako i za djecu. Pravilna prehrana je ključna za djetetov rast i razvoj, te je bitna za emocionalni, intelektualni i socijalni razvoj djeteta. Pravilna prehrana je posebno važna tijekom rasta jer omogućuje mozgu, kostima i drugim organima da se normalno razvijaju. Izbor prehrane djeteta u svim etapama razvoja izravno će utjecati na njegov rast, energičnost, raspoloženje, otpornost imuniteta, koncentraciju, te uspjeh u predškolskoj i školskoj dobi. To je vrijeme najintenzivnijeg rasta i najvažnije je razdoblje u dječjoj prehrani. Djecu bi se trebalo učiti stjecanju navika pravilne prehrane kako bi ostvarili optimalno zdravlje. Poželjno je osvijestiti djecu o važnosti pravilne prehrane koja utječe na naš svakodnevni život. Prehrambene navike koje se stječu u odgojno-obrazovnim ustanovama i/ili kod kuće znatno će utjecati na njihov život. The elaborated topic in the paper was based on the risks of eating habits. The aim of this paper was to find out the importance of food in our daily lives and the causal and consequent connection between nutritional habits. The main interest of the work is to stimulate interest and raise awareness of the environment about the importance of proper nutrition for a healthy life. It describes the process of getting closer to the natural sources of food, because human and nature cooperation greatly increases the quality of life, or reduces the dangers of jeopardizing the various diseases. The vulnerabilities of unhealthy foods are all around us. Poor nutrition habits make our life pleasant. Therefore, healthy eating is very important for both, adults and children. Proper nutrition is the key to child growth and development. The proper nutrition is essential for the emotional, intellectual and social development of the child. It is especially important during growth because it allows the brain, bones and other organs to develop normally. Choosing a child's diet at all stages of development will directly affect its growth, vigour, mood, immunity resistance, concentration, and success in preschool and school age. This is the time of the most intense growth and is the most important period in the child's diet. Children should learn to acquire the habits of proper nutrition to achieve optimal health. It is desirable to alert children about the importance of proper nutrition that affects our daily life. Food habits that are gained in educational institutions and/or at home will greatly affect their lives.

Klima se u širem smislu riječi odnosi na stanje klimatskog sustava koji se sastoji od niza komponenti. One su međusobno povezane i održavaju svojevrsnu ravnotežu. Aktualne promjene u Zemljinoj atmosferi – bilo prirodne, bilo izazvane čovjekovim utjecajem–uzrokuju poremećaje klimatskog sustava i dovodi do globalnog zagrijavanja. Zagrijavanje je klimatskog sustava nedvojbeno, a razine stakleničkih plinova koji ga uzrokuju na najvećim su razinama u nekoliko posljednjih stotina tisuća godina. Analizom postojećih i potencijalnih negativnih utjecaja globalnih klimatskih promjena uz pomoć metoda istraživanja, analize i sinteze, metode deskripcije i komparativne metode donesen je zaključak da je antropogeno djelovanje primarni inicijator nastanka klimatskih promjena koje su povezane s globalnim zagrijavanjem. Završni rad sastoji se od triju glavnih dijelova. Prvi dio obrađuje problematiku globalnog zagrijavanja kao aktualnog klimatskog stanja, te uzroke i moguće posljedice globalnog zagrijavanja. Drugi dio obrađuje temu upravljanja utjecajima ljudskog društva na okoliš, kao i mogućih prilagodbi ljudskog društva na posljedice klimatskih promjena. Treći i posljednji dio rada ukazuje na mjere kojima se može smanjiti globalno zagrijavanje te ekološkim pristupom i projektima energetske učinkovitosti kojima bi se podignula razina svijesti među članovima zajednica. Rad je usmjeren na ukazivanje ljudskog doprinosa u globalnom zagrijavanju. Svrha rada je popularizacija utjecaja čovjeka na globalno zagrijavanje odnosno podizanje razine svijesti o važnosti proaktivnog pristupa svakog pojedinca kroz realizaciju određenih mjera smanjenja utjecaja na okoliš te provođenje projekata o zaštiti okoliša na nacionalnim i lokalnim razinama. Na taj način bit će moguće umanjiti negativne učinke i ublažiti globalno zagrijavanje. Climate, in a wider meaning of the word, refers to the climate system state, which consists of a range of components that share a connection and maintain a certain balance. The current observed changes, whether natural or the result of human impact, are thought to cause a disturbance in the climate system which subsequently leads to global warming. Climate system warming is scientifically undeniable and the current level of greenhouse gas emission is at the highest point in the last hundred thousand years. With the analysis of the existing and potential negative impacts of global climate changes and with the help of research methods, analysis and synthesis, descriptive and comparative methods, it was concluded that anthropogenic activity is the primary initiator of the climate changes which are linked to global warming. This bachelor thesis consists of three main parts. Part one tackles the issue of global warming as it is currently understood as well as its causes and possible consequences. The second part covers managing the impact that human society has on the environment. The final part of the thesis covers measures which will lessen global warming and that ecological approach and projects about energy efficiency will raise awareness in human community. The thesis is focused on highlighting the human contribution to global warming. The purpose of the thesis is to increase awareness of the human element as it contributes to global warming, and to accentuate the proactive approach of each individual as it relates to decreasing the impact on the environment and the implementation of projects about environmental protection on the national and local levels. In that way it will be possible to lessen the negative impact of human activity as it relates to global warming.

Rad s djecom rane i predškolske dobi vrlo je složen proces odgoja i obrazovanja. Svaki odgajatelj treba težiti da djeca postignu što bolje rezultate, u koje neizostavno spadaju znanja i vještine koje dijete stječe prilikom boravka u odgojnoj skupini. Zbog toga je vrlo bitno svoje podučavanje, način odgoja, učiniti što zanimljivije i raznovrsnije. Iako nas voda okružuje, s vodom se susrećemo svakodnevno i vrlo je bitna za život, pravu vrijednost dobiva u trenutku kada vrijednosti i informacije koje posjeduje, služe za učenje i podučavanje djece. Cilj ovog rada je predstavljanje primjera dobre prakse odgojno-obrazovnih aktivnosti namijenjenih djeci predškolske dobi na temu korištenja i zaštite pitke vode. Izložene su različite metode rada, objedinjene u aktivnostima realiziranog projekta, koje su djecu potakle na sudjelovanje i suradnju, zainteresiranost i spremnost na usvajanje novih pojmova te novih znanja i vještina. Projekt je sproveden u mješovitoj skupini (djeca u četvrtoj, petoj, šestoj i sedmoj godini života) PO Raša „Zečići“, centralni vrtić „PjerinaVerbanac“ Labin. Provođenje projekta započelo je u listopadu 2017. godine, a zadnji izlet realiziran je u svibnju 2018.godine. Metode rada vrlo su bitne u odgoju i obrazovanju. U ovom radu korišteni su razni poticaji za što bolji rezultat, kao i učenje u prirodi te druženje i boravak na zraku. Cilj projekta bio je potaknuti kod djece mogućnost logičnog razmišljanja, druženje i socijalizaciju, samouvjerenje te učenje o važnosti vode kroz cijeli život. Prema reakcijama djece i rezultatima provedenih aktivnosti, ovaj projekt realiziran je na zadovoljstvo svih sudionika: djece, njihovih roditelja i osoblja predškolske ustanove. Working with children of early and pre-school age is a very complex process of education. Each educator should strive for the children to achieve the best results, which inevitably includes the knowledge and skills that the children acquire during their stay in their educational group. That is why it is very important to make ones teaching, the mode of education more interesting and varied. Although water surrounds us, we encounter water in our daily lives and is essential for life,it acquires its real significance at a time when the values and information it possesses are used for teaching and educating children. The aim of this paper is to present examples of good practice of educational activities intended for children of pre-school age on the use and protection of drinking water. Different methods are of work are presented, combined within the activities of the realized project, and these have shown that children were encouraged to participate and cooperate, to show interest and readiness to adopt new concepts, as well as new knowledge and skills.The project was conducted in a mixed group (children aged four, five, six and seven) named "Zečići", in the local section if the "Pjerina Verbanac" Labin central kindergarten located in Raša. The project was initiated in October 2017, and the last excursion was done in May 2018. Work methods are very important in education. In this paper, various incentives have been used for the best result, as well as learning in nature, and socializing and spending time in the fresh air. The aim of the project was to encourage children the possibility of logical thinking, socializing and socialization, self-confidence and learning about the importance of water throughout life. According to the reactions of the children and the results of the activities carried out, this project was realized to the satisfaction of all participants: children, their parents and the staff of the preschool facility.

U svom diplomskom radu „Radionice o zbrinjavanju i odlaganju otpada za djecu mlađe školske dobi“ željela sam provjeriti odnos učenika prema okolišu. U diplomskom radu definiraju se pojmovi ekologije, zaštite okoliša, zaštite prirode, održivog razvoja, otpada, gospodarenja otpadom i podjela otpada. Također, opisuju se načini gospodarenja otpadom te se navode aktivnosti koje je moguće provoditi u sklopu pojedinih nastavnih predmeta, a utemeljene su na postavkama održivog razvoja. Cilj rada bio je kroz radionice upoznati učenike s problemima okoliša i mogućnostima održiva razvoja, razviti odgovorno ponašanje učenika prema okolišu te provjeriti njihova znanja o pitanjima očuvanja okoliša. Učenici su rado sudjelovali u radionicama i pokazali zavidnu razinu ekološkog znanja. Stoga zaključujem kako je i dalje, kroz odgovarajuće aktivnosti, potrebno poticati i razvijati njihovu osviještenost. In my work „Workshops about waste disposal for younger school – age children“ I wanted to check students relation towards the environment. This work defines terms like ecology, environmental protection, nature preservation, sustainable development, waste, waste management and waste classification. Also, there are described possible ways of waste management and activities that can be conduct in some school subjects, that are based on sustainable development. Purpose oft his work was to meet students through the workshops with environmental problems and possibilities of sustainable development, also to develop students responsible behavior towards the environment and to check their knowledge about environment preservation. Students have gladly participated at workshops and showed enviable level of ecological knowledge. Therefore, I conclude that is needed to encourage and develop their awareness through the right activities.

Šume čini zemljište obraslo šumskim drvećem. Razlikujemo listopadnu i vazdazelenu šumu. U ovom diplomskom radu opisane su šume i divljač. Od šuma su opisane priobalne poplavne šume vrba i topola (šuma bijele vrbe; šuma vrba i topola; šuma crne i bijele topole), poplavne šume hrasta lužnjaka, crne johe i poljskoga jasena (šuma veza i poljskog jasena) i šume listopadnih vrsta hrasta izvan dohvata poplava (šuma hrasta luţnjaka i obiĉnoga graba – tipična subasocijacija; šuma hrasta lužnjaka i običnoga graba – subasocijacija s bukvom; šuma hrasta lužnjaka i običnoga graba – subasocijacija sa cerom). Od divljači su opisani jelen obični, divlja svinja, srna obična, crvena lisica i obični fazan. Prikazala sam rezultate analize važećih udžbenika nakladnika Školska knjiga i Alfa. U udžbenicima uglavnom možemo pronaći slike pojedinih biljnih i životinjskih vrsta, ali rijetko objašnjenje. U udžbenicima koji se više ne koriste postoji više nastavnih jedinica vezanih za šumu. Praktično izvođenje nastave usmjereno je na nastavni proces na terenu odnosno u prirodi. Lokacije na kojima se može držati terenska nastava su: Repnjak, šumarija, Kopački rit te Zlatna Greda i Tikveš. Isto tako, navedeni su prijedlozi za nastavni proces koji su vezani za šumska staništa, ali obuhvaćaju sve nastavne predmete. Također, navela sam moguću suradnju škole i drugih ustanova u cilju edukacije djece o šumskim staništima. Suradnja se može ostvariti putem projekta Škola u šumi – šuma u školi, putem časopisa za popularizaciju šumarstva te sa šumarijama u blizini. The forests make the land covered with forest trees. There are deciduous and evergreen forests. In this thesis, woods and wildlife have been described. The forests described are the coastal flooded forests of cane and poplar (white willow forests, forest of willow and poplar, a forest of black and white poplars), flooded trees of oak, black alder and ash and forests of deciduous oak trees outside the flooding (forests of oak trees and common hornbeam- a typical sub association; forests of oak trees and common hornbeam - beech sub association; forests of oak trees and common hornbeam- Turkey oak association). Out of the wild life are described deer, wild boar, roe deer, red fox, and common pheasant. I have presented the results of the analysis of the valid textbooks of the Školska knjiga and Alfa publishers. In the textbooks, we can mostly find images of some plants and animal species, but rarely an explanat ion. In the textbooks that are no longer used there are more teaching units connected to the forest. Practical teaching is focused on the teaching process outside the classroom or in the nature. Locations where teaching outside of the classroom can be held are: Repnjak, areas of forestry offices, Kopaĉki rit te Zlatna Greda and Tikveš. Also, there are suggestions for the teaching process related to forest habitats, but include all teaching subjects. Also, I suggested possible collaboration between schools and other institutions to educate children about forest habitats. Collaboration can be achieved through the project “School in the forest-forest at school” or through the magazine for the popularization of forestry and with nearby forestry office.

Vransko jezero kod Biograda n/m je specifično plitko jezero pod utjecajem mora zbog prodora morske vode tijekom niskih razina vode u jezeru. Cilj ovog istraživanja bio je odrediti strukturu zajednica makroskopskih beskralježnjaka u litoralnoj zoni na pet postaja na južnoj obali Vranskog jezera (Crkvine, Drage, Uvala Pojilo, Prosika i Jugovir) u rujnu 2016. g. te usporediti dobivene rezultate sa sličnim istraživanjem provedenim tijekom ožujka, svibnja, srpnja, listopada i prosinca 2011. g., te povezati prostorno-vremenske promjene strukture zajednica makroskopskih beskralježnjaka s promjenama fizikalno-kemijskih čimbenika vode. Kvantitativni i kvalitativni uzorci makroskopskih beskralježnjaka dna prikupljeni su mrežicom kvadratnog otvora veliĉine 25 cm, promjera oka mrežice 500 μm, a mjereni su i osnovni fizikalno-kemijski čimbenici vode na istraživanim postajama pomoću WTW sonde. Uzorci su konzvervirani u 70% alkoholu, a u laboratoriju su svi beskralježnjaci razvrstani u više sistematske kategorije-skupine, prebrojani, a za svaku skupinu određena je aritmetička sredina gustoće na osnovi tri replikativna kvantitativna uzorka. Ukupno je zabilježeno 19 skupina makroskopskih beskralježnjaka. Na postaji Jugovir (bočati izvor kroz koji prodire morska voda u jezero) u rujnu 2016. g. zabilježena je znatno manja gustoća u odnosu na ostale četiri postaje. Na svim postajama su, zbog dugotrajnog slatkovodnog razdoblja u jezeru, Amphipoda i Isopoda, kao i još neke skupine (različito na pojedinim postajama), doživjele znatno smanjenje gustoće, dok su neke potpuno nestale iz uzoraka, dok su skupine Diptera, Odonata i Trichoptera povećale gustoću. Sastav zajednica na svim postajama je značajno varirao tijekom 2011. g. kada je zabilježen postupni porast saliniteta u jezeru, a zajednice su u rujnu 2016. g. na svim postajama bile značajno različite u odnosu na sve mjesece u 2011. g. Dobiveni rezultati upućuju na zaključak da promjene vodostaja i saliniteta u jezeru prate i promjene u strukturi zajednica makroskopskih beskralježnjaka u litoralnoj zoni Vranskog jezera. Vransko Lake near Biograd n/m is a specific shallow lake affected by the sea due to the inflow of sea water during low water levels in the lake. The aim of this study was to determine the structure of macroinvertebrate assemblages in the littoral zone of the Vransko Lake at five stations (Crkvina, Drage, Uvala Pojilo, Prosika and Jugovir) in September 2016. Results were compared with a similar study done in March, May, July, October, and December 2011, in order to establish relationship between spatial-temporal changes of physicochemical factors and changes in the structure of macroinvertebrate assemblages. Quantitative and qualitative samples of macroinvertebrates were collected using hand net (aperture: 25 x 25 cm, mesh size: 500 μm), and basic physico-chemical factors were measured at each site during sampling using WTW probes. Samples were conserved in 70% alcohol. In laboratory all invertebrates were sorted into higher systematic categories-groups, and an average density of each group was calculated from three replicative quantitiative samples. In a total, 19 groups of macroinvertebrates were recorded. At the station Jugovir with the most pronounced inflow of sea water, the lowest macroinvertebrate density was observed in September 2016. Densities of amphipods and isopods, as well as some other groups (different at each site), were reduced and some groups completely disappeared from samples, probably due to the long-lasting freshwater period in the lake, while density of Diptera, Odonata and Trichoptera increased. The composition of macroinvertebrate assemblages varied considerably at all stations in 2011, when salinity gradually increased in the lake, while in September 2016 assemblages were markedly different from that in 2011 at all stations. The results indicate that the changes in water level and salinity in the lake are accompanied by changes in the structure of the macroinvertebrate assemblages in the littoral zone of the Vransko Lake.

Nastavni predmet Priroda i društvo konceptualno je povezan različitim odgojnoobrazovnim područjima, međupredmetnim temama i ostalim nastavnim predmetima što omogućava sustavnost, povezivanje i bolje razumijevanje svih sadržaja. U prirodno-geografske teme ubrajamo one kroz koje učenici razredne nastave spoznaju o: organiziranosti prirode opažajući neposredni okoliš, prepoznaju važnosti organiziranosti vremena i prikazuju vremenski slijed događaja, uspoređuju organiziranost različitih prostora i zajednica u neposrednom okruženju, zaključuju o promjenama u prirodi i shvaćaju važnost brige za prirodu, snalaze se i tumače geografsku kartu, zaključuju o međuodnosu reljefnih obilježja krajeva Republike Hrvatske te načina života, i sl.. Stoga se njihova važnost i uloga u odgojno obrazovnom procesu očituje u znanjima, vještinama i sposobnostima za život koje kroz njih učenici razredne usvajaju. Predmet ovog rada je utvrditi zastupljenost prirodno-geografskih tema u aktualnim udžbenicima Prirode i društva od 1. do 4. razreda osnovne škole, triju izdavačkih kuća: Alfa, Profil Klett i Školska knjiga, u odnosu na ukupan broj nastavnih tema. Rezultati su pokazali kako su ove teme u udžbenicima od 2. do 4. razreda zastupljene u više od 50% nastavnih tema Prirode i društva, dok je njihova zastupljenost u 1. razredu manja u odnosu na ostale razrede. Navedeno je povezano s postupnim učeničkim upoznavanjem i usvajanjem gradiva kako u ostalim predmetima, tako i u nastavi Prirode i društva u kojoj polaze od spoznaje sebe kao biološkog i socijalnog bića, a tek prelaskom u više razrede proširuju spoznaje na svoj odnos, ulogu i odgovornost prema cjelokupnoj zajednici, prirodi i svijetu koji ga okružuje. Teaching Science is conceptually linked to different educational areas, interdisciplinary themes and other subjects, which enables systematization, connectivity and better understanding of all content. Naturally-geographic themes are those through which classroom childrens learn about: organizing nature by observing the immediate environment, recognizing the importance of organizing time and presenting the time sequence of events, comparing the organization of different spaces and communities in the immediate environment, concluding the changes in nature and understanding the importance of concern for nature, they formulate and interpret the geographical map, conclude the interrelationship of the relief features of the regions of the Republic of Croatia and lifestyles, etc.. So their importance and role in the educational process is manifested in the knowledge, skills and abilities of life that they learn. The subject of this paper is to determine the representation of natural -geographic themes in current textbooks of Science from the 1st to the 4th grade of the elementary school, three publishing houses: Alfa, Profil Klett and Školska knjiga, in relation to the total number of teaching topics. The results show that these themes from the 2nd to the 4th grade there are more than 50% of the subjects in Science are Nature-Geographic themes, while in the first grade there is less representation in relation to the other classes. That is related to the gradual learning of the subject and the adoption of literature as in other subjects, as well as in the teaching of Science in which they begin to perceive themselfs as a biological and social being and by progressing to several classes, they expand their understanding of their relationship, role, and responsibility to the whole community, nature, and the world around them.

Rad je usmjeren na približavanje djece prirodi, s naglaskom na činjenicu da je djeci od najranije dobi potrebno pomoći izgraditi ispravan odnos prema njoj. Ističe se nužnost obrazovanja odgojitelja za taj proces te unaprjeđenje programa predškolskih ustanova. Odgoj djeteta uvjetuje postavljanje određenih zadataka koji moraju biti u korelaciji s djetetovim psihofizičkim sposobnostima. Zadatak je odgojitelja učenje o prirodi i igre u njoj prilagoditi dobi djeteta. Razvijanje ekološke svijesti te razvijanje navika ekološki odgovorne djece jedna je od osnovnih aktivnosti rada u vrtiću. Nepoželjne posljedice onečišćenja prirode izazvane su razvojem industrije i gospodarstva. Danas odgoj i obrazovanje za održivi razvoj predstavljaju temeljno i ključno područje bavljenja i istraživanja u svim elementima suvremenoga globalnog društva. Potreba za uspostavljanjem održivog načina života pokazala se i više nego nužnom u posljednjih nekoliko desetljeća 20. stoljeća. Djeci kroz igru možemo od najranije dobi prikazati pravilne navike i izgraditi kvalitetan odnos prema prirodi. Možemo ih odgojiti pravilno uz zdrave navike. Korištenje tehnologijskih sadržaja trebalo bi biti pod nadzorom odraslih i vremenski ograničeno, a dijete trebamo animirati za igre pomoću kojih ćemo ga zbližiti s prirodom. Treba im dati do znanja da prekomjerno korištenje tehnologijskih sadržaja može imati loše posljedice, a da odlazak u prirodu može biti zabavan i za njega uvijek moramo znati naći vremena. Dijete otkriva kako prirodu možemo zaštititi, očuvati i unaprijediti. Profesionalnim i obrazovanim odgojiteljima te naprednim radom možemo usavršiti odgoj i obrazovanje. To je stalni proces koji raste i razvija se cijelim, odgojno obrazovnim putem. The work focuses on bringing children closer to nature, addressing the fact that children need help with building a proper relationship with nature from the earliest age. It emphasizes the importance of and the need for preschool teacher education for that process and the improvements of preschool institutions’ programs. Child upbringing requires setting up specific tasks, which must be in correlation with the child’s mental and physical abilities. The task of the preschool teacher is to adjust the process of learning about nature and playing in nature to the needs and the age of the child. Developing ecological awareness and environmental responsibility among children is one of the most basic activities of kindergarten work. The harmful effects of pollution are largely caused by the growth of industry and economy. Today, education and training for sustainable development is a fundamental and crucial field of activism and research in all aspects of contemporary global society. The need for a sustainable way of life has proven to be extremely necessary in the last decades of the 20th century. Children can build proper habits and build a quality relationship and nature through playing and games. We can raise them properly and build healthy habits. Their use of technology should be under adult supervision and time-constrained, as the child needs to be motivated for spending time in a way which would bring them closer to nature. They should be aware that excessive use of technology can have bad consequences and that spending time in nature can be fun and something we must always find the time for. The child needs to discover that nature can be protected, preserved and improved. Professional and educated preschool teachers can employ progressive practices in their work and thus improve the education system. It is an ever-changing process which grows and develops throughout the educational process.

U radu je obrađena tema prehrambenih navika djece predškolske dobi. Cilj rada je popularizirati važnost pravilne prehrane u dječjoj dobi zbog pravilnog razvoja djeteta predškolske dobi. Budući da je predškolsko dijete u procesu stalnog razvoja u radu su opisane osnovne prehrambene potrebe te temeljni hranjivi sastojci koje bi svako dijete trebalo konzumirati. U većini slučajeva roditelji nisu dovoljno informirani o zdravoj hrani koju bi trebali pružati svojoj djeci te isto tako ne znaju za sve štetne sastojke u hrani koju djeca svakodnevno konzumiraju. Zbog društvenih i gospodarskih odlika se roditelji vrlo često mogu pronaći u financijskim problemima te tada nisu u mogućnosti pružiti djetetu potrebnu zdravu hranu za njegov rast i razvoj. Niske financijske mogućnosti roditelja mogu dovesti do zdravstvenih problema djece kao što su pretilost, mršavo dijete, dijabetes i slično, ako se dijete ne hrani zdravo. Bitno je napomenuti da je pravilna prehrana u vrtiću veoma važna jer dijete tamo najčešće provodi većinu dana. Kako bi se u vrtiću provodila pravilna prehrana, uveden je HACCP sustav koji osigurava kvalitetu prehrane u dječjim vrtićima. Uz pravilnu prehranu jednako je važna i tjelesna aktivnost djece koju se treba svakodnevno poticati. U radu je naveden primjer pripreme za izvođenje aktivnosti s djecom na temu „Zdrava hrana“ koji ukazuje na uporabu raznovrsnih aktivnosti i pristupa koji se primjenjuju u radu s djecom kako bi ih se poticalo na daljnje istraživanje o zdravoj hrani. The paper deals with the topic of eating habits of preschool children. The aim of the paper is to popularize the importance of proper nutrition of preschool children due to their proper development. Since preschool children are in the process of continuous development, the paper describes basic nutritional needs and basic nutrients that each child should consume. In most cases, parents are not sufficiently informed about healthy food which they should provide to their children, and also they do not know about all the harmful ingredients in the food that children consume daily. Due to social and economic characteristics, parents often find themselves in financial problems and are not able to provide their child with the healthy food necessary for child's growth and development. Poor financial capabilities of parents can lead to health problems in children such as obesity, malnutrition, diabetes, and the like, if the child does not eat healthily. It is important to emphasize the importance of proper nutrition in kindergarten because a child spends most of its time there. In order to have proper nutrition in the kindergarten, HACCP system has been introduced to ensure the quality of nutrition in kindergartens. Physical activity of children needs to be stimulated on a daily basis and is equally important as proper nutrition. In this paper we have provided an example of preparation of activities with children on the subject of „Healthy food“ which indicates the use of various activities and approaches that are used while working with children in order to encourage them to research the healthy food further.

Rad se sastoji od dva dijela, prvi je teorijski opći dio, a drugi dio je praktični dio i odnosi se na to kako bi izgledala radionica u botaničkom vrtu sjevernog Velebita. U prvom dijelu ovog rada općenito se definira i ističe važnost ekološkog odgoja i obrazovanja te se govori o povijesnom razvoju ekološkog odgoja i obrazovanja. Praktični dio odnosi se na Velebitski botanički vrt i na koji bi način provela edukativno – kreativne radionice te kako bi se odvijala terenska nastava. This work consists of two parts, the first theoretical general part, and the second part is a practical part and refers to the look of a workshop in the botanical garden of northern Velebit. In the first part of this paper, it generally defines and highlights the importance of ecological education and speaks about the historical development of ecological education and education. The practical part refers to the Velebit botanical garden and how it would be used for educational - creative workshops to carry out field work.

Izgradnja velikih brana i akumulacija predstavlja jedan od najznačajnijih oblika utjecaja čovjeka koji uzrokuju smanjivanje slatkovodne bioraznolikosti. Cilj ovog rada bio je usporediti sastav i strukturu zajednica makroskopskih beskralježnjaka na kanjonskom dijelu rijeke Dobre (postaji D5) prije formiranja akumulacije hidroelektrane (HE) Lešće sa zajednicom beskralježnjaka dna - u akumulaciji stvorenoj u 2010. g. Prikupljanje kvalitativnih uzoraka makroskopskih beskralježnjaka na postaji D5 provedeno je pomoću ručne bentos mreže (25x25 cm, 200 ųm) na kamenitom supstratu od siječnja 2008. do srpnja 2009. g., dok su uzorci u akumulaciji na dvije postaje (L1 i L2) prikupljeni pomoću Ekmanovog grabila u 2014. i 2015. g. tijekom ukupno četiri mjeseca. Ukupno je pronađeno 13 skupina makroskopskih beskralježnjaka na postaji D5, odnosno 10 u akumulaciji. Izgradnja HE „Lešće“ uzrokovala je drastičnu promjenu životnih uvjeta na kanjonskom dijelu rijeke Dobre jer je rijeka pretvorena u umjetnu stajaćicu - akumulaciju, što je uzrokovalo promjene sastava i strukture zajednica makroskopskih vodenih beskralježnjaka. Većina predstavnika riječne faune je ili nestala ili im se brojnost drastično smanjila, a dominanti predstavnici u bentosu novonastale akumulacije su postali tipični predstavnici dna stajaćih voda (Oligochaeta i Diptera) te strana vrsta školjkaša Dreissena polymorpha. Ovim istraživanjem jasno je utvrđen izrazito negativan utjecaj velikih brana i akumulacija na slatkovodnu bioraznolikost jedne krške rijeke u Hrvatskoj. The construction of large dams and reservoirs are one of the most important forms of human impacts which have caused reduction of freshwater biodiversity. The aim of this study was to compare the composition and structure of macroscopic invertebrates communities at the canyon part of the river Dobra (station D5) before the formation of hydropower plant (HPP) Lešće reservoir with the community of invertebrates on the bottom of the reservoir (created in June 2010). The collection of qualitative samples of macroscopic invertebrates on station D5 was conducted by hand net (25x25 cm mesh size 200 μm) on the stony substrate from January 2008 to July 2009., while Ekman grab was used to collect samples in reservoir of HPP Lešće during four months 2014 and 2015. In total 13 groups of macroscopic invertebrates were found on at site D5 before reservoir formation and 10 in the reservoir. Transformation of river to reservoir drasticaly changed abiotic conditions and caused change of abundant river macroinvertebrate community with domination of gastropods and gammarids to low abundance community dominated by (Oligochaeta and Diptera) and invasive clam Dreissena polymorpha. This research clearly established extremely negative impact of large dams and reservoirs on freshwater biodiversity of one karstic river in Croatia.

Izvori su specifična staništa na granici podzemnih i nadzemih vodenih sustava u kojima nalazimo vrlo raznolike i posebne zajednice makroskopskih beskralježnjaka. Istraživanje zajednica makroskopskih beskralježnjaka provedeno je u 15 krških izvora u Hrvatskoj, tijekom travnja i lipnja 2011. godine. Cilj je bio odrediti sastav i strukturu zajednica makroskopskih beskralježnjaka ovih izvora te odrediti povezanost fizikalno-kemijskih i strukturnih značajki izvora sa sastavom zajednica. Kvalitativni uzorci makroskopskih beskralješnjaka prikupljeni su ručnom mrežicom na različitim tipovima supstrata i pohranjeni u 75% etanolu, a mjereni su i osnovni fizikalno-kemijski čimbenici vode (temperatura, koncentracija i zasićenje kisikom, električna provodljivost i pH) pomoću WTW sonde. Iz prikupljenih uzoraka izdvojeni su svi beskralježnjaci i razvrstani u više sistematske kategorije-skupine, a za svaku skupinu i uzorak određen je ukupan broj jedinki. Ukupno je izdvojeno 37791 jedinki iz ukupno 16 skupina makroskopskih beskralježnjaka od kojih su najčešće skupine bile rakušci (Amphipoda) i puževi (Gastropoda). Pronađeno je 8 redova kukaca i 8 ostalih skupina. S obzirom da se izvori smatraju prirodnim laboratorijima, oni predstavljaju izvrsna staništa za istraživanja ekologije pojedinih vrsta ili skupina beskralježnjaka. Izvore nastanjuju brojne ugrožene i rijetke vrste beskralježnjaka te ih je važno zaštititi od negativnih utjecaja čovjeka. Springs represent specific habitats on the border of ground and surface waters in which we can find very diverse and unique communities of macroscopic invertebrates. Research of macroscopic invertebrate communities was conducted in 15 karts springs in Croatia, during April and June 2011. Aim of this study was to determine composition and structure of the macroscopic invertebrate communities in studied springs and to establish effects of physico-chemical and structural features of springs on macroinvertebrate communities composition. Qualitative samples of macroscopic invertebrates were taken on different types of substrate using hand nets and then preserved in 75% ethanol. Physico-chemical factors (water temperature, oxygen concentration and saturation, conductivity and pH) were measured using WTW probes. Invertebrates extracted from the collected samples were divided into higher systematic categories and total number of individuals was determined for each category. Altogether, 37791 specimens from 16 systematic categories of macroscopic invertebrates were found, with Amphipoda and Gastropoda being most abundant at most springs, as well as 8 insect orders and 8 other systematic categories. Karst springs as natural laboratories, represent excellent habitats for studies of macroinvertebrate ecology. Since by many endangered and rare invertebrate species inhabit karst springs, these important and special habitats should be protected from negative human impact.

Biološka raznolikost podrazumijeva genetsku raznolikost, raznolikost vrsta, životnih zajednica, ekosustava, te još šire raznolikost na Zemlji kao cjelovitoj biosferi. Ekosustav obuhvaća sva živa bića od virusa koji su na granici živog i neživog svijeta, do kompleksnijih životinja i biljaka. Hrvatska zbog dobrog geografskog položaja, te ekoloških i klimatskih uvjeta spada u najbogatije zemlje Europe prema bioraznolikosti pri čemu je velik dio Hrvatske prekriven šumama te je ovaj ekosustav jedan od najvažnijih u Hrvatskoj. Gubitak staništa i fragmentacija su jedan od glavnih razloga gubitka biološke raznolikosti u Hrvatskoj i Europi. Iako i sam spada u živa bića, najveći neprijatelj bioraznolikosti je čovjek, jer previše koristi prirodne resurse te dolazi do poremećaja u prirodi kao što je izumiranje i nestajanje vrsta. Bioraznolikost se smanjuje i unošenjem stranih vrsta biljaka i životinja zbog njihovog brzog prilagođavanja novim životnim uvjetima. Zadaća čovjeka je zaštita bioraznolikosti te očuvanje ekoloških sustava. Ekološka mreža je usmjerena na stvaranje sustava preostalih vrijednih područja za ugrožene vrste i staništa koja su funkcionalno povezana. Stoga je od velike važnosti u djece razvijati poštovanje i zaštitnički odnos prema prirodi već od najranije dobi. Biodiversity includes genetic diversity, diversity of species, habitats, ecosystems, and even wider diversity on Earth as a coherent biosphere. The ecosystem includes all living things from viruses that are on the verge of living and inanimate world, to the more complex animals and plants. Due to good geographical location, environmental and climatic conditions, Croatia is one of the richest countries in Europe to biodiversity. At the same time, a large part of Croatia is covered in forests making them one of the most important Croatian ecosystems. Habitat loss and fragmentation are among the main reasons of losses of biodiversity in Croatia and Europe. Although among the living beings, the greatest enemy of biodiversity are humans, due to excessive use of natural resources causing extinction and disappearance of species. Biodiversity is further reduced by introducing foreign species of plants and animals for their rapid adjustment to new living conditions. The task of man is to protect the biodiversity and the preservation of ecosystems. An ecological network is focused on developing systems of valuable areas for endangered species and habitats that are functionally related. It is therefore of great importance to children develop respect and protective attitude to nature from an early age.

Ovaj rad bavi se tematikom ljekovitog bilja, njihovih karakteristika i aktivnih tvari, načinima uzdržavanja, branja, primjenjivanja i korištenja u životnim prigodama gdje su one potrebne i korisne: u kulinarstvu, kozmetici i medicini; kao i veze ove teme s razrednom nastavom i mogućnošću prezentiranja najčešćih ljekovitih biljaka kroz nastavni predmet prirode i društva. Rad prezentira najčešće ljekovite biljne vrste koje se mogu naći u Istri kao posebnom području Republike Hrvatske. Specifična i jedinstvena zbog svog reljefa, nezagađenosti tla pesticidima i kemikalijama, mediteranske klime i odvojenosti od ostalih krajeva države, Istra je izvrsna regija za održivo iskorištavanje ove vrste bilja, prvenstveno jer se radi o bilju koje se primjenjuje u liječenju ljudi, njihovih problema i tegoba. Tema može se obraditi u sklopu nastavnog predmeta priroda i društvo kroz prva četiri razreda osnovne škole. Važno je djecu od najmanjih nogu učiti poštovanju prema prirodi i suživotu s prirodom jer oni će poslije nas živjeti na Zemlji i nastaviti prosljeđivati znanje koje imaju svojim potomcima. Važno je ustrajati u podučavanju djece i mladih o značaju i zaštiti svijeta. This final thesis deals with the topic of medicinal herbs, their characteristics and active substances, ways of restrainting, gathering, applying and using them in everyday life where they are needed and useful: cookery, cosmetics, and medicine; as well as the connection of the topic with classroom teaching, and the possibility to present the list of the most common medicinal herbs throughout the school subject Science. In the following paragraphs,the paper liststhe most common medicinal herbs which can be found in Istria,a region of the Republic of Croatia. Specific and unique for her land relief, non-contaminated terrain with peticides and chemicals, Mediterranean climate and seclusion from other parts of the country- Istria is an excellent region for the development of this type of herbs, primary because they're,used for healing people's problems and difficulties. The topic can be processed in Science class,especially throughout the first four years of elementary school. The future of planet Earth lays in the importance of educating children about the importance of respecting nature and coexisting within it from an early age,so that that knowledge could live on in their children. It's important to persist in educating children and young adults about the importance and protection of the world.

Obrazovanje za okoliš možemo poimati kao obrazovanje za zdraviji i bolji život. Svjesni smo da ako želimo očuvati svoj planet za buduće generacije, moramo drastično promijeniti stil života. Problematika voda postaje sve glasnija. Da bi se izbjegla kriza vode u budućnosti, uz ograničene i konačne vodne resurse, iskorištavanje vode mora biti mnogo racionalnije i učinkovitije nego što je danas. Vodnim resursima treba upravljati integralno i ostvarivati koncept održivog razvoja. Cilj odgoja i obrazovanja za okoliš u predškolskim ustanovama je aktivno uključiti dijete u procese doživljavanja, spoznavanja i vrednovanja okoliša te svih njegovih čimbenika, međusobnih interakcija i ovisnosti. Odgojitelji su oni koji trebaju kod djece razvijati svijest o povezanosti njih samih s prirodnim okolišem i usađivati im osjetljivost za njega. U ovom radu ću predstaviti rezultate istraživanja u kojem je sudjelovao 101 odgojitelj. Istraživanje je provedeno anketnim upitnikom koji se sastojao od 31 tvrdnje Likertova tipa. Cilj provedenog istraživanja bio je ispitati znanje odgojitelja o važnosti očuvanja voda te saznati kojim sve sadržajima, metodama i koliko često potiču ekološku osjetljivost o vodi u dječjem vrtiću. Rezultati istraživanja pokazali su da je velik broj odgojitelja ekološki osviješten i da smatra da je vrtić, uz obiteljski dom, ustanova koja potiče ekološku osjetljivost kod djece. Environmental education can be interpreted as an education for healthier and better life. We are aware of the fact that we have to change our lifestyles remarkably if we want to conserve our planet for future generations. The clear water issues are becoming louder. The water resources are limited and in order to avoid future water crisis, it is of extremely importance to be more rational and effective in its usage. The water resources should be managed integrally and the concept of sustainable development should be achieved. The aim of teaching environmental issues in preschool education is to involve actively children in the processes of experiencing, understanding and evaluating the environment and its factors, interactions and codependencies. Preschool educators have a key role in environmental education and they should develop children's awareness of their direct relation to environment. Preschool educators should encourage children's environmental sensibility. In this article the results on the water issue awareness are going to be presented. The research was conducted on 101 preschool educators in Croatia using specially designed questionnaire, which consists of 31 items in a Likert scale type. The aim of the research has been to question the preschool educators' knowledge of the importance of water safety and to find out which methods and facilites they use to encourage children's environmental sensibility and how often they do it. The results have shown that the majority of the examined preschool educators have a high degree of environmental sensibility and they consider that preschool education, in addition to home nurture, must encourage environmental sensibility in children.

Na području Parka prirode Učka nailazimo na bujične doline sa bujičnim potocima čije karakteristike ovise o trenutnoj količini vode u prirodi. Takav bujični potok je i Potok koji se slijeva padinama planine Učka i ulijeva u Jadransko more na području naselja Medveja. Makrobeskralježnjaci su organizmi osjetljivi na promjene u vodenom staništu te se uz uobičajene kemijsko/mikrobiološke analize, koriste za procijenu kvalitete vode u sklopu biološkog monitoringa slatkih voda. Cilj ovog istraživanja bio je usporediti kvalitetu vode „Potoka“ u Lovranskoj Dragi određivanjem biotičkog bodovnog indeksa (BBI) kao i mjerenjem osnovnih kemijskih i fizikalnih parametara vode kroz dvogodišnje razdoblje 2013. i 2014. godine. Indikatroske vrste prikupljene su kvantitativnom „kick-sampling“ metodom, a nakon promatranja i određivanja vraćeni su u svoje stanište. Temperature zraka i vode mjerene su pomoću živinog termometra. Za kemijsku analizu vode korišten je semi-kvantitativan komercijalni test „model EDUCA“. Na temelju prikupljenih indikatorskih vrsta makrobeskralježnjaka Potoka za 2013. godinu utvrđen je BBI=9,7, a za 2014. godinu 8,75. Vrijednost temperature vode 2014. godine bila je 9,8˚ C, dok je 2013. Bila viša za četiri stupnja, također i temperatura zraka je 2013. godine bila viša za 6 stupnjeva i iznosila je 22˚ C. Kemijski parametri su ujednačeni osim koncentracije iona NO₂⁻ koja je 2014. godine bila manja od 0,02 ppm, a 2013. bila je nula. Temeljem biotičkog bodovnog indeksa i semi-kvantitativne kemijske analize voda bujičnog potoka „Potok“ svrstava se u skupinu prirodno čistih voda. Torrential valleys in the area of Nature Park Učka create torrential streams which are formed under the influence of the amount of water in nature. Characteristics of torrential streams are usually determined by the amount of rainfall in a particular period of the year. Torrential brook Potok flows mountainside Učka and flows into the Adriatic Sea in the village Medveja. Macroinvertebrates are organisms sensitive to variations of aquatic habitats and with the usual chemical / microbiological analysis, used to evaluate the quality of water within the biological monitoring of freshwaters. The aim of this study was to compare the quality of water of brook “Potok” in the area of Lovranska Draga determining the Biotic Index (BBI) and the measurement of basic chemical and physical parameters through the two-year period (years 2013. and 2014.). Indicator species of macroinvertebrates were collected by “kick-sampling” method and returned after observing and determining. Air and water temperatures were measured using a mercury thermometer. Chemical analysis of the water was performed by using semi-quantitative commercial test "model Educa". Biotic Index for water of Potok based on the collected indicator species of macroinvertebrates was 9,7 in year 2013., and for year 2014. it was 8,75. Water temperature in year 2014. was 9,8˚ C, while in year 2013. was higher by four degrees, and also the air temperature in year 2013. was higher by 6 degrees and it was 22˚ C. values for the chemical parameters are equal, except the concentration of NO₂⁻ ions which was less than 0.02 ppm in year 2014., and in year 2013. was zero. According to the calculation of Biotic Index and semi-qualitative chemical analysis water of torrential brook “Potok” it is in the group of naturally pure water.

Ekologija je znanost koja se razvila u sklopu biologije. Prvotna ideja ekologije je bila očuvanje i zaštita ugroženih biljnih i životinjskih vrsta. Životna sredina podrazumijeva određeni prostor koji svojim utjecajina djeluje na ljude, biljke i životinje na onom mjestu na kojem oni žive i omogućavaju im opstanak. Od shvaćanja čovjeka u prirodi ovisilo je ponašanje prema njoj pa tako posljedice nekih prirodnih procesa ili čovjekovih aktivnosti mogu dovesti do ekoloških zagađenja. Čovjekovo prirodno okruženje dužni smo očuvati za buduće generacije, stoga je važno započeti sustavnu eudukaciju za okoliš već u vrtiću. Približavanje Zemlje Suncu i globalno zatopljenje uzrok su većeg broja oluja i jačih kiša pa tako i pojačanih poplava. Kako bi se ukazalo na probleme s kojima je suočen naš planet i povećala svijest ljudi, 22.travnja 1970.g. prvi puta je obilježen Dan planeta Zemlje koji se obilježava sve do danas.