Search

U svrhu utvrđivanja potrošačkih navika u pogledu kozjeg mlijeka i proizvoda od kozjeg mlijeka provedeno je online anketno ispitivanje 353 ispitanika. Gotovo polovica (47, 9%) ispitanika ne konzumira kozje mlijeko, 30, 8% ispitanika ne konzumira kozji sir, dok ih čak 60, 9% ne konzumira ostale mliječne proizvode. Pritom žene rjeđe konzumiraju mlijeko, kozji sir i druge kozje proizvode od muškaraca. Potrošači najčešće kupuju kozje proizvode u supermarketima, kao i izravno na gospodarstvima koja se bave uzgojem koza, dok je način nabave kozjeg sira pod značajnim utjecajem mjesta odrastanja. Najčešći razlog nekonzumacije kozjeg mlijeka, sira i mliječnih proizvoda su miris, okus i aroma tih proizvoda (39%), dok 37% ispitanika nije imalo prilike konzumirati kozje proizvode.

The COVID-19 pandemic has affected all aspects of people's lives around the world. Restrictions on movement and social distancing have influenced consumer behavior and the emergence of various consumer trends, one of the most important of which is working from home. The main objectives of this study are (1) to identify changes in consumer behaviour in the purchase, preparation and consumption of food during the COVID-19 pandemic, (2) to investigate the impact of the work model on food consumer behaviour during the COVID-19 pandemic. An online survey was conducted among a convenient sample of 625 respondents in the Republic of Croatia. The food categories in which consumption increased the most were flour, vegetables, and fruits, while the greatest decrease was in alcoholic beverages and in the category of sweets and salty snacks. The study confirms that work model during the COVID -19 pandemic influenced some aspects of food consumer behavior. Consumers who worked from home were more inclined to go to the grocery store less often, they tended to make more planned purchases, buy larger quantities of food and stocked up on food; they also placed more importance on the time available for food preparation compared to consumers who worked in the office. The findings suggest that uncertainty and exposure to risk have shaped the way consumers buy food, prepare, and consume food, but only with time will we be able to determine which changes in consumers are temporary and which persist over the long term.

Demand for environmentally and socially produced products is increasing across Europe, and seaweed is a plant-based protein that offers both nutritional and environmental benefits. Modern lifestyles and eating habit changes have resulted in increasing cases of obesity and chronic metabolic diseases, particularly in Western societies. Whilst products containing seaweed should inspire both healthy and sustainable eating habits, consumer understanding of such benefits represents a significant hurdle. Changing consumers' acceptability of new food product alternatives and dietary patterns to incorporate such products is also challenging, as food acceptability and food choices are influenced by many factors, and sensory preferences play an important role. The study employed an online survey instrument utilising commercial consumer panels that allowed for the identification and measurement of consumer types (adventurous ; neophobic) and seaweed consumption behaviour (past behaviour ; future intention). Data was collected from three countries (n = 1, 621): Australia (n = 521) ; the United Kingdom (n = 526) ; Croatia (n = 574). Females dominated the sample in all three countries and is likely reflective of the requirement that participants were the person with the main/shared responsibility for purchasing and cooking food in the household. All age ranges were reflected in the data collected, however those aged 30-44years were the dominant age range in all three countries followed by 45-49 years, under 30 years, and 60+ years respectively. Two clusters were identified in all countries, namely ‘adventurous’ consumers and ‘neophobic’ consumers. Results show that Australian consumers are significantly more food neophobic compared with UK and Croatian consumers (60.7% versus 42.8% and 43.2%).

Studies on pet-keeping arouse ever more interest considering the owner’s quality of information and perception of the pet and pet ownership. The aim of this study was to assess the level of information and attitudes of cat owners in Croatia about keeping pet cats and their health. The study included a preliminary sample of first 300 cat owners that answered the questionnaire in 2021. The questionnaire was shared on Facebook groups for pet animals. The frequency of answers was determined by univariate analysis, while the relationship between respondent socio-demographic data and answers to the questions on cats and cat ownership was determined by the χ2-test, with the significance level of P

The latest trends in the food market indicate a growing demand for functional food products with added health and nutritional benefits, such as omega-3-enriched eggs. Omega-3 eggs are higher in concentration of unsaturated fatty acids, vitamin D, vitamin E and other benefitial nutritional contents. Regarding health benefits, omega-3 enriched eggs can help to reduce the risk of cardiovascular disease and maintaining normal blood cholesterol levels. Although the demand is growing, consumers are often not willing to pay more for “nutritionally enriched” eggs. Understanding the underlying reasons for low adoption is an understudied research area. To evaluate the market position of enriched eggs , the main aim of the research is to examine consumer demand for omega-3-enriched eggs. We also investigate consumers’ knowledge about and attitudes towards omega-3-enriched eggs. We use a discrete choice experiment to estimate willingness to pay (WTP) for eggs with different attributes. Empirical data will be collected in a pre-test, using an online survey among 200 Croatian consumers who are responsible for their household's food purchases. We will estimate multinominal logit models to derive basic willingness to pay values for production type and health enhancement properties of a typical egg package. To explore preference heterogeneity, we will also estimate random parameters logit models. In addition, if a sufficiently large sample is available, we will explore how health attitudes affect consumer choices in a hybrid choice model which is theoretically informed by a Health Belief Model (cf. Green et al., 2020). Our results are useful to identify consumer segments, to evaluate market potential, and to understand the links between health beliefs and food choices.

Business and policy decisions in the agricultural, food and environmental sectors are becoming increasingly complex due to the changing economic and natural environment. In addition, consumers are increasingly concerned about food safety, animal welfare and the impact of production on the environment, but they are also looking for a whole range of differentiated products that meet their individual needs and desires. In such a complex situation, decision-makers need adequate and reliable tools to support their decision-making process. Such tools should make it possible to take into account a range of factors that mutually and/or individually affect the possible consequences of a given choice. Behavioural and experimental economics (BEE) provides valuable information on how people think and how psychological, cognitive, emotional, cultural and social factors can influence decisions of individuals and institutions, thus enabling evidence-based decision-making. The EU H2020 project AgroFoodBoost (Boosting Excellence in Experimental Research for Agri-Food Economics and Management), led by the University of Zagreb Faculty of Agriculture in partnership with the University of Bologna, the Agricultural University of Athens and the Swedish University of Agricultural Sciences, focuses on the application of experimental economics in the fields of agriculture, food and environment.

Posljednjih desetljeća, poduzimanje mjera za ublažavanje klimatskih promjena postalo je jedno od najvažnijih globalnih pitanja s kojima se suočava čovječanstvo. Jedan od prvih koraka za očuvanje planeta Zemlje je energetska tranzicija na obnovljive izvore energije i povećanje energetske učinkovitosti. Ciljevi istraživanja bili su utvrditi upoznatost potrošača s obnovljivim izvorima energije, identificirati njihovu zabrinutost te na kraju istražiti koje alternativne izvore energije koriste u svojim kućanstvima. Provedena je online anketa među 201 ispitanikom u Republici Hrvatskoj. Rezultati istraživanja pokazali su da je 73% ispitanika upoznato s obnovljivim izvorima energije, ali ih ne koristi u svakodnevnom životu. Većina ispitanika poznaje solarnu energiju (94%) i energiju vjetra (83%). Visok postotak ispitanika posjeduje energetski učinkovitu rasvjetu (80%), gotovo jedna petina ima kotao na biomasu, dok malo njih koristi solarne toplinske sustave. Konačno, 81% ispitanika pri kupnji kućanskih uređaja obraća pozornost na kategorije energetskih razreda, što rezultira najvećom učestalošću posjedovanja kućanskih uređaja u najvišem energetskom razredu (A). Rezultati istraživanja predstavljaju informativnu podlogu za razvoj marketinških kampanja s glavnim ciljem poboljšanja znanja građana o prednostima korištenja obnovljivih izvora energije u svakodnevnom životu

The objective of this study was to identify the main trends in the production and consumption of eggs and omega-3 fatty acid-enriched eggs. Egg producers are turning to the production of eggs with different intrinsic and extrinsic characteristics to meet the growing demands of consumers. Consumers are showing a growing interest in eggs from alternative production systems, but price, egg size and origin are also very important to them. There will be an increase in the share of alternative eggs production systems, as well as a greater emphasis on animal welfare. The obtained results are useful for egg producers for production planning, for consumers who will be additionally informed about egg market trends and the benefits of consuming omega-3 enriched eggs, and for marketing experts to develop strategies to increase eggs demand.

Kratki lanci opskrbe hranom (KLOH) vrlo su važan dio sustava opskrbe hranom na lokalnim tržištima. Sve do danas, u Hrvatskoj su pokrenute razne privatne i javne inicijative za potporu uspostavljanju KLOH. Jedan od dobrih primjera je lokalna prodavaonica organiziranog KLOH naziva „Međimurski štacun” u vlasništvu poljoprivrednika. „Međimurski štacun“ otvoren je u srpnju 2019. godine od strane osam malih poljoprivrednih proizvođača iz Međimurja. U ponudi „Međimurskog štacuna“ nalazi se više od 300 vrsta različitog svježeg voća, povrća i prerađevina koje se, ovisno o sezoni, izmjenjuju na policama prodavaonice. Cilj rada je na primjeru „Međimurskog štacuna” prikazati izazove i probleme s kojim su se suočili proizvođači pri njegovoj uspostavi. Neki od najvažnijih izazova pri uspostavi KLOH “Međimurski štacun” bili su nejasna zakonska regulativa, izostanak institucionalne podrške, nezavidna razina svijesti proizvođača o prednostima udruživanja, nedovoljna razina međusobnog poštivanja i podrške, nedostatatak samoinicijative, nedovoljna razina znanja i vještina, nevoljkost u preuzimanju odgovornosti itd. Da bi organizirani model KLOH bio dugoročno održiv i uspješan, potrebno je raditi na poboljšanju kvalitete partnerskog odnosa, rješavanju konflikata među poljoprivrednicima i članovima, kontinuiranoj edukaciji poljoprivrednika i članova te podizanju vještina koordinatora koji njime upravlja.

Rural tourism has become one of the most popular strategies for rural development, and motivation is one of the most important criteria for identifying market segments. The aim of this paper is to explore the travel motivations of domestic rural tourists in Croatia and to identify a profile of rural tourists based on push travel motivation and tourist behaviour. An online survey was conducted on a convenient sample of 307 respondents. The collected data were analysed using factor analysis followed by cluster analysis. For rural tourists in Croatia, the most important travel motives are seeking relaxation and learning new things. Using a factor–cluster approach to market segmentation, the following four segments were identified: (1) Rural researchers and seekers of relaxation (16.8%), (2) Excitement seekers (29.0%), (3) Passive tourists (22.8%), and (4) Family rural tourists (31.4%). The study confirms the appropriateness of the push motives for segmenting tourists in emerging rural tourism destinations. The findings may help destination marketers to develop effective promotional and business strategies., Ruralni turizam je postao jedna od najpopularnijih strategija ruralnog razvoja, a motivacija jedan od najvažnijih kriterija za utvrđivanje tržišnih segmenata. Cilj rada je istražiti motive putovanja domaćih ruralnih turista u Hrvatskoj i utvrditi profil ruralnih turista na temelju potisnih motiva putovanja. Provedeno je online anketno ispitivanje na prigodnom uzorku od 307 ispitanika. Prikupljeni podatci analizirani su faktorskom i klaster analizom. Ruralnim turistima u Hrvatskoj najvažniji motivi putovanja su opuštanje i stjecanje novih znanja. Uz pomoć faktorske i klaster analize utvrđena su četiri tržišna segmenta: (1) Ruralni istraživači i turisti u potrazi za opuštanjem (16,8 %), (2) Turisti željni uzbuđenja (29,0 %), (3) Pasivni turisti (22,8 %) i (4) Obiteljski ruralni turisti (31, 4%). Studija potvrđuje prikladnost potisnih motiva za segmentaciju turista u ruralnim turističkim destinacijama u razvoju. Rezultati mogu pomoći marketinškim stručnjacima pri izradi marketinških i poslovnih strategija u svrhu boljeg upravljanja ponudom turističkih destinacija u ruralnim područjima.

The organic food market is constantly growing, while organic yoghurt belongs to the category of the best-selling organic products in the dairy products group. The aim of this study was to determine consumer behaviour in the purchase and consumption of organic yoghurt, attitudes concerning organic yoghurt, and motives for organic yoghurt purchase. An online survey was conducted among organic yoghurt buyers. More than a third of respondents buy and consume organic yoghurt two to three times a month. Respondents buy most often organic yoghurt made from cow's milk, in plastic packaging, in supermarkets and specialty stores. The most important motives for buying organic yoghurt are health, nutritional value, and food safety. Respondents have positive attitudes about organic yoghurt. The results of this research are useful for organic food producers, (especially organic yoghurt producers) in planning and improving production, and also for food marketing experts in designing and implementing promotional activities., Tržište ekološke hrane je u stalnom porastu, a ekološki jogurt pripada kategoriji najprodavanijih ekoloških mliječnih proizvoda. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi ponašanje potrošača u kupnji i konzumaciji ekološkog jogurta, stavove prema ekološkom jogurtu, te motive za kupnju ekološkog jogurta. Među kupcima ekološkog jogurta provedeno je ispitivanje temeljem on-line ankete. Više od trećine ispitanika kupuje i konzumira ekološki jogurt 2-3 puta mjesečno. Ispitanici najčešće kupuju ekološki jogurt od kravljeg mlijeka, u plastičnom pakiranju, u supermarketima i specijaliziranim trgovinama. Najvažniji motivi za kupnju ekološkog jogurta su zdravlje, nutritivna vrijednost i sigurnost hrane. Ispitanici imaju pozitivne stavove o ekološkom jogurtu. Rezultati ovog istraživanja korisni su za proizvođače ekološke hrane (posebice proizvođače ekološkog jogurta) kako bi mogli planirati i unaprijediti proizvodnju, ali i za stručnjake u marketingu hrane u svrhu kreiranja i implementacije promotivnih aktivnosti.

Tijekom proteklog desetljeća sve je veći fokus na osnaživanje žena u poljoprivredi. Broj žena u poljoprivredi posljednjih godina polako raste. Prema Eurostatu, udio žena nositeljica gospodarstava u EU je 29%. Podaci za Hrvatsku pokazuju da se udio žena nositeljica gospodarstva povećao s 26% u 2016. g na 30% u 2020. godini. Uglavnom se radi o starijim ženama u dobi iznad 60 godina sa završenom ili nezavršenom osnovnom školom. Kratki opskrbni lance hrane (KOL) su inovativni model prodaje koji se javlja kao reakcija na krizu intenzivnih poljoprivrednih modela. Doprinos žena u KOL je posebno važan. Istraživanja pokazuju da gospodarstva kojima upravljaju žene teže biti multifunkcionalna i povećati svoju proizvodnu ponudu (diverzifikacija). Ženske osobine, kao što su pažljivost i preciznost u obavljanju poslova, sklonost umrežavanu, ljubazno i pristojno ponašanje u odnosima ne samo s kupcima, već i sa svim dionicima gospodarstva, mogu doprinijeti efikasnijoj provedbi izravne prodaje koja je temelj KOL. Istraživanju pokazuju da žene imaju bolje organizacijske vještine, sklonije su pitanjima zaštite okoliša i održivosti, inovacijama i brže se prilagođavaju zahtjevima tržišta. Kako bi ojačali ulogu žena u ruralnim područjima potrebna je veća pozornost od strane kreatora politika u vidu potpora ženskom ruralnom poduzetništvu. Potrebne su izravne mjere za žene na selu. Ženama je potrebno osigurati pristup informacijama, financijskim sredstvima (kapital, krediti) te im omogućiti edukaciju te stjecanje znanja i vještina o poduzetništvu (prodaja, upravljanje i marketing itd.)

Food that reaches consumers should be affordable, high quality and diverse, which requires an efficient, organized and controlled food system. Numerous turbulent environment factors affect the supply chains of agricultural food products, which consumers perceive differently in various countries. The strong influence of existing and the emergence of new factors require the ability to deal with unexpected changes.

Kako bi se zadovoljila rastuća potražnja za hranom, a ujedno osigurala održivost kao veliki izazov suvremenog društva, trebalo bi se okrenuti novim alternativnim izvorima hrane. Jedan od takvih održivih, a nedovoljno iskorištenih izvora hrane svakako su morske makroalge. Cilj ovog rada bio je utvrditi ponašanje hrvatskih potrošača u konzumaciji proizvoda od morskih makroalgi. Provedeno je online anketno ispitivanje na prigodnom uzorku od 607 ispitanika. Rezultati istraživanja pokazuju da su najčešće prve asocijacije ispitanika na pojam morske alge zdravlje, more, sushi, zeleno i biljke. Više od polovice ispitanika ima iskustvo u konzumaciji morskih makroalgi, pri čemu su najčešće konzumirali sushi rolice umotane u morske makroalge, morske makroalge u juhi, te dodatke prehrani od morskih algi. Većina ispitanika kušala je makroalge u Hrvatskoj i to u restoranu i/ili trgovini gdje se može kupiti hrana „za van“. Ispitanici su najčešće konzumirali proizvode od morskih algi za neke posebne prigode. Najveći udio ispitanika preferirao bi konzumaciju algi domaćeg podrijetla, a na veću konzumaciju mogla bi ih potaknuti preporuka članova obitelji/prijatelja ili pak preporuka zdravstvenih djelatnika. Najvažniji razlozi za konzumaciju morskih algi su činjenica da su zdrave i prirodni izvor Omega-3. S druge strane, najveće barijere u konzumaciji proizvoda od morskih makroalgi su viša cijena, zabrinutost oko sigurnosti za konzumaciju, zabrinutost oko zaraze bakterijama te zabrinutost oko kemijskih toksina. Rezultati istraživanja daju informacijsku podlogu za planiranje daljnjih aktivnosti u svrhu razvoja tržišta alternativnih izvora hrane poput proizvoda od morskih makroalgi.

Cilj istraživanja bio je utvrditi ponašanje žena (pripadnica generacije Y) u konzumaciji gina, važnost pojedinih obilježja gina i motive za konzumaciju gina. Anketno ispitivanje provedeno je na uzorku od 167 konzumenata gina ženskog spola. Rezultati istraživanja pokazali su da pripadnice generacije Y najčešće konzumiraju gin na mjesečnoj razini, u kafićima/restoranima tijekom druženja s prijateljima i obitelji. Žene češće piju gin stranog podrijetla, a tek je petina njih probala gin domaćeg podrijetla. Većina žena preferira proziran gin i konzumira ga u kombinaciji s tonikom. Najvažnija obilježja gina ženama su okus i odnos cijene i kvalitete. Dobiveni rezultati korisni su za proizvođače gina u svrhu planiranja proizvodnje, te marketinške stručnjake za kreiranje strategija s ciljem povećanja prodaje i konzumacije gina među ženama.

The aim of the study was to assess opinions and knowledge of the Croatian veterinarians-to-be about pet reptiles and their welfare. The questionnaire survey was conducted in the academic year 2019-2020 and included students of all six years of the integrated undergraduate and graduate studies at the Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb. The response rate was 87 % (589 students). Questionnaire statements were 5-point Likert scale questions, requiring from the students to express their opinions about turtles, lizards and snakes as pets, issues related to their welfare, risk they pose to health and safety of humans, other animals and environment, and their self- reported knowledge about pet reptiles. Student responses revealed that they were uncertain about their knowledge of reptiles as pets, considering different educational areas observed. Study results emphasised the need of alterations in veterinary curriculum and additional student education in reptile medicine.

Izvorne hrvatske pasmine koza (hrvatska šarena koza, hrvatska bijela koza i istarska koza) čine gotovo polovinu ukupne evidentirane populacije koza u Hrvatskoj. Međutim, uzgoj hrvatskih izvornih pasmina koza najčešće je obilježen izrazitom ekstenzivnošću te vrlo niskom dohodovnošću i učinkovitošću proizvodnje. Možebitnu dodatnu prihodovnu mogućnost uzgajivačima izvornih pasmina koza omogućava ponuda njihovih proizvoda kroz agroturizam. Stoga je cilj rada bio utvrditi informiranost potrošača i njihove spoznaje o izvornim pasminama koza te utvrditi percepciju o potencijalu izvornih pasmina koza i/ili njihovih proizvoda u sklopu agroturističke ponude. Online anketno ispitivanje provedeno je na uzorku 353 ispitanika. Rezultati istraživanja ukazuju na dobre mogućnosti uzgoja izvornih hrvatskih pasmina koza za potrebe agroturizma. Više od 90 % ispitanih smatra da bi izvorne pasmine koza i njihovi proizvodi upotpunili i obogatili agroturističku ponudu, a nešto više od polovice ispitanih smatra da bi uzgoj izvornih hrvatskih pasmina koza za potrebe agroturizma pridonio ostanku mladih ljudi na selu i revitalizaciji ruralnih prostora. Više od dvije trećine ispitanih bi češće posjećivao neki agroturizam na kojemu se uzgajaju izvorne pasmine koza i/ili u ponudi ima njihove proizvode. Gotovo polovica ispitanika smatra da su proizvodi izvornih pasmina koza kvalitetniji od proizvoda ostalih pasmina, dok otprilike trećina ispitanih smatra da bi proizvodi izvornih pasmina trebali biti cjenovno skuplji nego proizvodi ostalih pasmina koza.

Cilj rada je utvrditi upoznatost studenata s konceptom održivog turizma te ispitati njihovo mišljenje o utjecaju turizma na komponente održivog razvoja. Provedeno je anketno ispitivanje na uzorku od 181 ispitanika, studenata Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Visok udio studenata upoznat je s pojmom održivog turizma pri čemu studenti na višim godinama studija te oni koji su odslušali kolegije o održivom razvoju i zaštiti okoliša imaju viši stupanj znanja o održivom turizmu. Studenti su mišljenja da turizam najviše utječe na ekonomsku i okolišnu, a najmanje na društvenu komponentu održivog razvoja. S obzirom da visok udio studenata pokazuje interes za edukacijom u ovom području, nastavnici bi trebali uključiti u svoje nastavne programe dodatne teme iz područja održivog razvoja i specifično održivog turizma te organizirati različite oblike dodatne edukacije poput radionica i projektnih zadataka.

Pokret lokalne hrane postao je brzo rastući trend na svjetskom tržištu hrane. Zbog navedenog, ciljevi istraživanja su utvrditi kako potrošači u Hrvatskoj percipiraju lokalnu hranu te ispitati njihovo ponašanje u kupnji i potrošnji lokalne hrane. Online anketno ispitivanje provedeno je na uzorku od 402 ispitanika s područja Republike Hrvatske. Više od polovice ispitanika je upoznato sa značenjem pojma lokalno proizvedene hrane i pri tome je definiraju kao hranu proizvedenu u blizini mjesta življenja te koja je proizvedena i prodana unutar usko određenog geografskog područja (do 60km udaljenosti). Visok udio ispitanika poistovjećuje lokalnu hranu s tradicionalnom hranom, te je definiraju kao tradicionalnu hranu ili jelo tipično za neki lokalitet ili područje. Većina ispitanika lokalno proizvedenu hranu kupuje nekoliko puta mjesečno i to najčešće na gradskim tržnicama i izravno od proizvođača. U kupnji lokalne proizvedene hrane, kategorije proizvoda koje se najčešće kupuju su voće i povrće, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi. Najvažnijim osobnim motivima za kupnju lokalne hrane ispitanici ocjenjuju svježinu, okus i kvalitetu lokalne hrane. Među altruističkim ili društvenim motivima, ispitanici ocjenjuju kao najvažniji podršku malim lokalnim proizvođačima hrane i lokalnom gospodarstvu. Visok udio ispitanika spreman je platiti 10-20% višu cijenu za lokalno proizvedenu hranu. Kroz razne kampanje o važnosti kupnje i konzumacije lokalne hrane, edukacijama i podizanjem svijesti o lokalno proizvedenoj hrani i njenom pozitivnom utjecaju na zdravlje, okoliš i gospodarstvo moguća je njena veća zastupljenost na tržištu hrane. Rezultati ovog istraživanja daju smjernice proizvođačima i trgovcima lokalne hrane za kreiranje marketinških strategija kojima će povećati zadovoljstvo potrošača na predmetnom tržištu.

Cilj rada je ispitati preferencije i ponašanje korisnika zdravstveno-turističkih usluga u Hrvatskoj te utvrditi profil korisnika s obzirom na njihova sociodemografska obilježja. Anketno ispitivanje provedeno je na uzorku od 303 ispitanika. Prema rezultatima istraživanja najviše ispitanika je upoznato s pojmom zdravstvenog turizma, pri čemu ga većina definira kao „Putovanje unutar svoje zemlje i/ili u inozemstvo zbog poboljšanja zdravlja“. Ispitanici s višim obrazovanjem i višim mjesečnim prihodima upoznatiji su s pojmom zdravstvenog turizma u odnosu na one s nižim obrazovanjem i prihodima. Od ukupnog broja ispitanika, samo trećina njih koristi zdravstvenoturističke usluge i to uglavnom jednom do dva puta godišnje. S obzirom na vrstu turizma, ispitanici najviše koriste usluge wellness i medicinskog turizma, a nešto manje usluge lječilišnog turizma (SPA). Zdravstveno-turističke usluge ispitanici u najvećoj mjeri koriste u kontinentalnoj Hrvatskoj te su s istima zadovoljni. Rezultati pokazuju da obrazovaniji ispitanici s višim mjesečnim primanjima u dobnoj skupini od 46 do 55 godina više koriste zdravstveno-turističke usluge u odnosu na mlađe ispitanike, nižeg obrazovanja te nižih prihoda. Rezultati istraživanja mogli bi pomoći pružateljima zdravstveno-turističkih usluga u vidu poboljšavanja marketinških strategija, odabira odgovarajućih kanala promocije te optimizacije određenih karakteristika ponude kako bi korisnici bili još zadovoljniji., The aim of this study is to examine the preferences and behavior of users of health tourism services in Croatia, and to determine the profile of users in relation to their sociodemographic characteristics. A survey was conducted on a convenient sample of 303 respondents. According to the results of this research, the most of respondents are familiar with the concept of health tourism, with the majority defining it as “Traveling within their country and / or abroad to improve their health”. Respondents with higher education and higher monthly income are more familiar with the concept of health tourism, compared to those with lower education and income. Of the total number of respondents, only one third of them use health tourism services, mostly once or twice a year. The most commonly used forms of health tourism are medical and wellness tourism, and less spa tourism (SPA). Respondents mostly use health tourism services in continental Croatia, and them are quite satisfied with the same. Results show that more educated respondents with higher monthly incomes in the age of 46-55 years, use health tourism services more than younger, lower educated and lower income respondents. The results of the research could help health tourism service providers in improving marketing strategies, selecting appropriate promotion channels, and improving certain characteristics of the offer to make customers even more satisfied.

Growing demand for sustainable food products (SFP’s) comes from fears related to food safety, confidence in product quality, but also the desire to preserve the environment and encourage the development of the regional economy. Although public interest in sustainability is increasing, and consumer attitudes are generally positive, patterns of behavior are not always in line with attitudes. SFP’s are still a small niche market that attracts fewer consumers of a specific profile. The aim of this study was to examine consumers' familiarity with SFP’s and to determine consumer attitudes about SFP’s and habits in buying these products. An online survey was conducted on a sample of 168 respondents. According to the results of the research slightly more than a third of the respondents are familiar with the concept of SFP's. They are most often defined as products whose production has a reduced harmful impact on the environment, then as products that are produced according to the principles of organic agriculture and as locally produced food. From SFP’s respondents mostly buy locally produced fruit and vegetables, most often at city markets. When buying SFP’s, the most important factor for consumer is the quality of the product, the impact of the product on the environment and the price of the product. Regarding attitudes towards SFP’s, it is very important to consumers that the products they buy are produced without exploiting women or children, which indicates the importance of the social aspect of SFP’s. Also, support for local producers is very important for consumers, which indicates the importance of the altruistic characteristics of SFP’s. A high proportion of respondents are willing to pay more to buy these products and intend to buy these products in the future as well. The chi-square test found that women and the elderly are more likely to buy SFP’s.

Cilj rada je prikazati simulaciju razvoja tržišta žitarica korištenjem AGMEMOD modela parcijalne ravnoteže. Rezultati u radu prikazuju povijesni (2010-2016) i projicirani razvoj (2016.-2030) tržišta pšenice, kukuruza, ječma, zobi i raži. Rezultati projekcije prikazuju povećanje produktivnosti i stabilnost površina uz iznimke kod pojedinih kultura. Proizvodnja pšenice u razdoblju projekcije, kao i kukuruza, bilježi povećanje i promjenu vanjskotrgovinske bilance. Hrvatska i dalje ostaje neto izvoznica kukuruza i pšenice. Kod ječma, kao treće žitarice po važnosti, rezultati modela pokazuju stagnaciju razine proizvodnje do 2030., ali i pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu do kraja razdoblja projekcije. Zob i raž kao manje zastupljene žitarice i dalje zadržavaju status proizvoda koje će hrvatsko tržište uvoziti. Domaće cijene prate trendove cijena u EU, ali će uglavnom ostati na nižoj razini od prosječnih cijena na zajedničkom tržištu. Unatoč cjenovnoj konkurentnosti na tržištu EU, domaći sektor žitarica susreće se s problemima. U sektoru je prisutan trend izvoza relativno jeftine sirovine, uz uvoz skupih finalnih proizvoda i prerađevina tog sektora.

This study aimed to investigate the attitudes and knowledge of veterinary students regarding exotic pets and their welfare. A total of 589 (87%) veterinary students from first to sixth year of integrated undergraduate and graduate study programme, University of Zagreb, Zagreb, Croatia, were surveyed in the autumn semester of the academic year 2019-2020. A written questionnaire contained a set of Likert type questions designed to assess student attitudes towards and knowledge about exotic pet animals and their welfare. The questionnaire was focused on exotic non-mammal pets, i.e. birds, reptiles, amphibians and fish. Study results showed the majority of statements to have neutral responses, in particular for the species other than birds. The results obtained point to the need of additional student education on exotic non-mammal pets and can serve for upgrading veterinary curriculum in the field.

Cilj istraživanja bio je utvrditi mišljenja studenata veterinarske medicine u Hrvatskoj o dobrobiti minijaturnih svinja kao kućnih ljubimaca. U istraživanju su sudjelovali studenti svih godina integriranog preddiplomskog i diplomskog studija Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, s tim da su studenti prve godine na anketni upitnik odgovarali dva puta, prije i nakon odslušanog predmeta o dobrobiti životinja. Ukupne stope odaziva tako su iznosile 88 % (n = 596) i 87 % (n = 589). Mišljenja studenata utvrđena su na temelju izračuna srednjih ocjena odgovora na pojedine izjave prema Likertovoj mjernoj ljestvici od pet stupnjeva. Rezultati istraživanja pokazali su da studenti smatraju minijaturne svinje životinjama s razvijenim kognitivnim sposobnostima i osjećajima. Studenti također smatraju da su biološko funkcioniranje, osjećajna stanja i mogućnost izražavanja vrsno specifičnog ponašanja važni za dobrobit minijaturnih svinja – kućnih ljubimaca. No nalaze upitnom njihovu dobrobit te nisu sigurni jesu li minijaturne svinje prihvatljive kao kućni ljubimci i informiraju li se vlasnici dovoljno o njima i njihovim potrebama prije nabave. Može se zaključiti da hrvatski studenti veterinarske medicine imaju pozitivno mišljenje o dobrobiti minijaturnih svinja – kućnih ljubimaca. Rezultati istraživanja također upućuju na zaključak da je edukacija imala pozitivan utjecaj na mišljenje studenata., The aim of the study was to assess the opinions of veterinary students in Croatia regarding the welfare of miniature pet pigs. Students of all years of the integrated undergraduate and graduate studies at the Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, participated in the study, with first-year students answering the survey questionnaire twice, before and after the course on animal welfare. This yielded overall response rates of 88% (n=596) and 87% (n=589), respectively. Students’ opinions were assessed by calculating the mean responses to particular statements according to a five-point Likert scale. Study results showed that students considered miniature pigs capable of thinking and having emotions. Students also considered biological functioning, emotional states and the ability to express natural behaviour to be important for the welfare of miniature pet pigs. However, they found their welfare compromised and were not sure whether miniature pigs were acceptable as pets, and whether their owners were sufficiently informed about them and their needs before purchasing. It may be concluded that Croatian veterinary students have positive opinions regarding the welfare of miniature pet pigs. The study results also suggest that education had a positive impact on their opinions.

Ciljevi su rada ustanoviti učinke koje ostvaruju agrookolišne mjere Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije te utvrditi čimbenike koji utječu na odluku poljoprivrednika da se uključe u provedbu. Rezultati su pokazali da pozitivni učinci na okoliš ovise o regiji koja se promatra i izostaju na područjima intenzivne poljoprivrede. Zainteresiranost poljoprivrednika da se uključe najčešće raste ako uz manja ulaganja kroz mjeru ostvaruju pravo na veću potporu.

Na hrvatskom tržištu ne postoje jednokratna pakiranja za ajvar. Temeljno istraživačko pitanje ovog rada je postoji li potencijalna potražnja za jednokratnim pakiranjima ajvara te koje su tehničke mogućnosti i ograničenja za uvođenje tih pakovina na domaće tržište. Cilj je rada bio utvrditi stavove potrošača i mišljenje stručnjaka o mogućnosti uvođenja na tržište jednokratnog pakiranja za ajvar. Za potrebe izrade rada provedena su tri terenska istraživanja, intervju s tehnologom za izradu pakovina, intervjui s ugostiteljima te anketno istraživanje potrošača (n = 114). S tehničke strane ne postoje ograničenja za proizvodnju i korištenje jednokratne ambalaže za ajvar. U ugostiteljstvu, posebice restoranima brze prehrane, postoji potreba uvođenja takve pakovine. Većina potrošača ima pozitivni stav o uvođenju jednokratne ambalaže za ajvar i kupovali bi ga za kućnu upotrebu odnosno naručivalo u ugostiteljskim objektima. Dio potrošača upozorio je na negativan ekološki aspekt uvođenja jednokratne ambalaže.

Cilj rada je identifikacija potrošačkih segmenata na tržištu mesa iz slobodnog uzgoja. Provedeno je anketno ispitivanje na prigodnom uzorku od 114 kupaca svježeg mesa u Gradu Zagrebu. Faktorskom i klaster analizom otkrivena su dva potrošačka segmenta koji su nazvani (1) ljubitelji svježeg mesa iz slobodnog uzgoja i, (2) racionalni potrošači svježeg mesa. Potrošači prvog segmenta preferiraju meso iz slobodnog uzgoja u odnosu na ono konvencionalno uzgojeno. Taj segment kupaca značajno više u odnosu na racionalne potrošače drži da je meso iz slobodnog uzgoja u odnosu na ono konvencionalno uzgojeno zdravije, ukusnije, ljepšeg izgleda, kvalitetnije i sigurnije. Ljubitelji svježeg mesa iz slobodnog uzgoja pri kupnji mesa veću pažnju pridaju izgledu mesa, podrijetlu, proizvođaču i načinu proizvodnje u odnosu na racionalne potrošače. Rezultati istraživanja daju informacijsku podlogu proizvođačima svježeg mesa za provođenje diferencirane marketinške strategije.

Because ethnic food consumption has shown as one of the rapidly growing food trends, with this study, the influence of food neophobia on consumers’ behaviour in ethnic food consumption was examined. Also, the goal was to identify consumer motives to visit an ethnic food restaurant, importance of certain attributes of ethnic food in restaurants and their attitudes towards ethnic food. Study was conducted via an online questionnaire on a sample of 230 consumers in Croatia. Performed statistical analysis included univariate, factor and bivariate analysis (SPSS, version 21). Based on the level of food neophobia two groups of consumer segments were identified: food neophilic and food neophobic consumers. Food neophilic consumers are more motivated to visit an ethnic food restaurant by the reason of meeting new flavors and new cultures. Also, they have more positive attitudes towards ethnic food compared to food neophobic consumers. Respondents with higher level of food neophobia consider origin more important attribute of ethnic food in comparison with those who have lower food neophobia level. Since food neophobia has influence on consumer’s preferences toward ethnic foods in restaurants, it is an important issue for ethnic food restaurant sector and ethnic food marketers.

Cilj istraživanja bio je utvrditi ponašanje hrvatskih potrošača u konzumaciji craft piva. On-line anketno ispitivanje provedeno je na uzorku od 219 ispitanika. Rezultati istraživanja pokazali su da ispitanici konzumiraju craft piva nekoliko puta tjedno prilikom druženja s prijateljima i obitelji, u kafićima i u restoranima. Ispitanici najčešće odabiru craft piva iz staklene ambalaže i za čiju su fermentaciju korišteni Ale kvasci. Većina ispitanika konzumira craft piva domaćeg podrijetla i s volumnim udjelom alkohola između 5, 6-7%, te 3, 5-5, 5%. Rezultati ovog istraživanja daju vrijedne informacije proizvođačima craft piva u svrhu planiranja proizvodnje i marketinških aktivnosti.