Search

U razvijenim demokratskim društvima od kraja XIX stoljeća jezgru državne (javne) uprave čini deset područja djelatnosti, a jedno od područja je javna zdravstvena skrb. Javno zdravstvo pripada korpusu javnih službi, odnosno u širem obuhvatu javnom sektoru u državi te je posvećeno zadovoljavanju javnih interesa građana na području zdravstvene skrbi. Javna uprava u cjelini, a posebno javno zdravstvo koje po opsegu djelatnosti i broju djelatnika čini više od trećine javne uprave, suočena je s dva oprečna i međusobno suprotstavljena zahtjeva građana. Javnost od službi očekuje maksimalno zadovoljavanje javnih interesa i potreba, a istovremeno zahtijeva da službe budu što je više moguće ekonomične i racionalne. Primarna zadaća strateškog menadžmenta u javnom zdravstvu mora kumulativno udovoljiti ta dva zahtjeva. Javni zdravstveni sustavi u svim zemljama konstantno su suočeni s manjkom financijskih sredstava kako bi se namirili svi nastali troškovi pružanja zdravstvenih usluga. Povećanju troškova u javnom zdravstvu značajno pridonosi produljenje životnog vijeka i starost populacije, što je razvidno iz činjenice da je najbrojnija skupina stanovništva sa zastupljenošću većom od 10% u dobnoj skupini od 60 do 65 godina. S druge strane, na ekonomičnost i efikasnost, ne samo poslovnih organizacija, u značajnoj mjeri utječu inovacije u poslovnim procesima. Digitalizacija poslovnih procesa kao predstavnik inovacija zadnjih nekoliko godina pridonosi racionalizaciji poslovanja, smanjenju troškova i konkurentnosti na tržištu. Procese digitalne transformacije, a poglavito implementaciju umjetne inteligencije u javnom zdravstvu, možemo promatrati kao inovacije u procesima zdravstvenog sustava te inovacije u organizaciji koje zadiru u konceptualni aspekt funkcionalnosti zdravstvenog sustava. Unatoč tome što javni zdravstveni sustav djeluje na načelu neprofitnosti, digitalizacija i digitalne promjene u zdravstvenom sustavu stvaraju dodatne vrijednosti pa ih možemo označiti kao značajne inkrementalne profitne promjene.

Pandemija COVID-19 je zdravstven, ekonomska, korporativna i politička kriza koja se brzo razvija i razlikuje se od svih kriznih situacija s kojima smo se do sada suočavali. No, neki izazovi su nam ostali gotovo isti kao i u kriznim situacijama koje su nas ranije pogađale. Navedene izazove možemo grupirati u tri skupine: prvi izazov je krizna komunikacija koja je uvijek unutarnji problem pogođene organizacije, tako je i sada tijekom pandemije COVID-19 ; drugi izazov je interna komunikacija koju u kriznim situacijama trebaju voditi članovi kriznog komunikacijskog tima, jedino se na taj način ne gubi empatija koja je posebno važna u svim kriznim situacijama ; i treći izazov je poslovna i komunikacijska strategija bez kojih je nemoguće jasno i učinkovito komunicirati u kriznim situacijama. Krizno komuniciranje je vrlo kompleksno područje javnog komuniciranja općenito. Ono podrazumijeva komunikaciju pojedinca, organizacije i institucije s javnostima tijekom kriznih situacija. Glavni cilj kriznog komuniciranja je sprječavanje poteškoća za nesmetano djelovanje organizacije ili institucije. U kriznom komuniciranju važno je imati osobu koja će biti glavni nositelj komunikacije. Tijekom trajanja pandemije COVID – 19 javnost u Republici Hrvatskoj je uplašena, zbunjena, informirana, dezinformirana i zastrašena? Pitanje pandemije COVID – 19 je eminentno političko pitanje, koje po kompleksnosti nadilazi banalno isticanje gole moći, te zahtijeva smještanje države kao glavnog aktera njegovih motiva i interesa u širi kontekst. Pandemija COVID – 19 utjecala je na sve aspekte naših života, no mi pandemiju za sada promatramo3 primarno u njenom zdravstvenom aspektu. Situacija je, izrazito izazovna i problem je što cijelo vrijeme slušamo kako postoje potpuno oprečni stavovi struke. Dakle epidemiolozi, mikrobiolozi, infektolozi i sve uključene zdravstvene struke iznose često vrlo oprečne stavove o trenutnoj kriznoj situaciji. Krajnje je vrijeme da se u javnim službama i institucijama shvati važnost kriznog komuniciranja. Cilj rada je istražiti iz javno dostupnih izvora ima li Republika Hrvatska ozbiljnu strategiju kriznog komuniciranja tijekom trajanja pandemije COVID 19.

Business continuity management is a topic that is present and very current in the business world. Sometimes there is a feeling that business continuity management is like a Jeti, everyone is talking about it and no one has seen it. Interruptions in the course of business processes and operations of companies cause directly measurable financial losses to companies. In addition to these measurable losses, business interruptions can cause other losses such as a loss of credibility with clients, a market position or the company's reputation. These other losses can also have very serious consequences on the company's business. Every company must be aware of all potential risks that can interrupt the business. The company must timely prescribe procedures and work instructions that allow it to maintain the vital business functions that are necessary for the business system to maintain active status, and continue to communicate with the market. A business continuity plan is a document that consists of procedures a company needs to apply to ensure the smooth and continuous operation of all significant processes and systems. An integral component of a business continuity plan is a disaster recovery plan that contains strategies for handling unforeseen events. The disaster recovery plan determines technical and organizational measures for the re- establishment of business as soon as possible, and for mitigating the consequences of business interruptions. The purpose of a business continuity plan is to ensure that a company can survive a critical incident. The plan provides an immediate response to the crisis to shorten recovery time and mitigate its impact. The COVID-19 pandemic is a "critical incident" for the world like never before. With an unknown scope and duration, global implications, and without the possibility of accurate projections, it is fair to conclude that we are in a yet unexplored area. How does the world react to the COVID-19 pandemic? It is probably not an ideal time for management to focus on developing complex business continuity plans. However, it is important to prepare some key points of the business continuity plan because they can help a company improve its recovery time and upward trajectory.

U ovom diplomskom radu testiran je softver Photovoltaic Power Profile Emulation (PPPE). PPPE je softver koji omogućuje emuliranje fotonaponskih panela na programabilnim istosmjernim izvorima proizvođača Magna-Power Electronics. Za bolje razumijevanje sustava koje emulira softver, opisana je pojednostavljena struktura fotonaponske ćelije i dan je osnovni fizikalni opis fotonaponske pretvorbe (fotoelektrični efekt). Dane su osnovne jednadžbe koje opisuju nadomjesni električni krug fotonaponske ćelije. U PPPE softveru postoji mogućnost odabira dvije tehnologije izrade fotonaponskih panela. Stoga je u posebnom poglavlju opisana tehnologija izrade fotonaponskih panela u tehnologijama kristalnog silicija i tankog filma uz objašnjenje kataloških podataka komercijalnih panela. Dani su osnovni tehnički zahtjevi koje osobno računalo mora zadovoljiti kako bi se PPPE mogao koristiti i ukratko je opisan postupak instalacije softvera. Prikazano je programsko sučelje i detaljno je opisan način rada u softveru. Kako bi se u potpunosti mogle iskoristiti sve mogućnosti PPPE-a opisana su četiri načina unosa podataka pomoću kojih se emuliraju fotonaponski paneli. Softver omogućuje emuliranje električnih karakteristika za različite vrijednosti temperature i osunčanosti panela korištenjem profila. U Matlab/Simulinku dobivene su električne karakteristike za komercijalni fotonaponski panel Suntech STP190S-24/Ad+, za različite vrijednosti osunčanosti i temperature korištenjem pripadajućeg bloka iz Simulinkove biblioteke. Karakteristike emulirane koristeći PPPE uz upis parametara istog Suntechovog panela uspoređene su s onima koje su dobivene u Simulinku. PPPE je testiran u eksperimentu uz korištenje istosmjernog izvora SL50-30/UI. U eksperimentu je korištena mogućnost softvera da slijedno mijenja različite unaprijed postavljene profile. Uz pomoć softvera bilo je moguće uzorkovati vrijednosti emuliranih električnih veličina. U opisu eksperimentalnog dijela prikazani su vremenski odzivi električnih veličina pri testovima promjene ulaznih parametara osunčanosti i temperature, te pri promjeni opterećenja izvora. Konačno, kako bi se stekao dojam gdje se nalaze radne točke, prikazane su pripadajuće stacionarne karakteristike.

Krško područje može se smatrati tzv. „crnom kutijom“, čiju osnovu čini specifična geološka građa – topive stijene, poput vapnenaca i dolomita, na koju su potom djelovali strukturno – tektonski procesi i klimatski uvjeti. U ovom diplomskom radu obrađeno je područje, koje je obuhvatilo sliv gornjeg toka rijeke Mrežnice, od njenog izvora do hidrološke postaje Juzbašići. Opisane su najvažnije topografske, klimatološke, geološke, strukturno - tektonske i hidrogeološke značajke. Cilj rada bio je odrediti pripadajuće slivno područje, odnosno odrediti prostor u sklopu kojega se odvija ulaz, tok vode i izlaz iz hidrogeološkog sustava. Provedeno je definiranje razvodnice prema poznatim topografskim i hidrogeološkim odnosima, no ono isprva nije dalo dobre rezultate u bilanci voda. Proširenjem sliva na područje Dabarskog polja i ponovnim bilanciranjem dobivena je ukupna bilanca ΔQ = -0,55 m3/s. Ona ukazuje na nešto veći ulaz od izlaza, no može se smatrati zadovoljavajućim rezultatom u okvirima preciznosti i mogućnosti kojima je rad napravljen., Karst can be considered as a „black box“, whose base forms specifical geology – soluble rocks, like limestone and dolomite – who were affected by structural – tectonic processes and climatic conditions. This thesis deals with catchment area of upper part of river Mrežnica, from its source to hydrological station Juzbašići. Most important topographical, climatic, geological, structural – tectonic i hydrogeological characteristics were described. Goal of this work was determination of belonging catchment area, in which entrance, flow and exit from the hydrogeological system occurs. Topographical and hydrogeological border of catchment area was assigned, but it didn't give good results in water balance calculation. Catchment area was then extended to a territory of Dabar field, and with water balance calculation carried out again, there was ΔQ = -0,55 m3/s water balance in total. It indicates on a bigger input of water, rather than a output, but it can be considered as a correct result, due to accuracy and available possibilities.

Tijekom proteklih godina porast svijesti o važnosti poslovnog odlučivanja vidljiv je u svim segmentima gospodarstva. Postoji više razloga koji pridonose rastu ovog trenda, porast svijesti o važnosti brige za izgradnju imidža poduzeća, izgradnja odnosa s klijentima, smanjenje troškova i uvođenje novih usluga. Poduzeća su počela učestalije primjenjivati načela društveno odgovornog poslovanja, što je vidljivo u mnogim gospodarskim sektorima, pa tako i u uslužnim djelatnostima. U ovom će se radu analizirati kako trgovačko društvo iz sektora usluga, kroz studiju slučaja kozmetičkog salona, trenutačno upravlja procesima poslovnog odlučivanja. Bit će upotrijebljena metodologija poslovnog odlučivanja, poslovne inteligencije, potpore odlučivanju, stilovi te pristup odlučivanja. Rezultati će se usporediti kako bi se predložila najbolja rješenja i praksa za bolju provedbu strategije društveno odgovornog poslovanja i postizanje veće razine društvene odgovornosti u uslužnim djelatnostima kroz studiju slučaja kozmetičkog salona. Rezultati su posebno zanimljivi vlasnicima poduzeća i kozmetičkim salonima iz razloga uvođenja novih usluga i same konkurencije na tržištu.

Globalization is a model of development that today is not a choice but a reality of international relations that changes the contemporary international environment. Terrorist activities are not isolated by geographic distance ; and organized crime, economic crises and its negative effects can no longer be maintained within a state or its boundaries. In such a world, information, technology, ideology, goods, money, terrorism and organized crime are rapidly circulating around the world and often pose serious social problems and threats both to national and regional security, as well as to global security. In a mobile and connected global environment, the concept of security is continually being renewed and expanded. A new understanding of security includes the internal political and social stability of the state, the efficiency and transparency of democratic institutions of government, quality and sustainable economic development, as well as citizen access to education system, which is called good governance. The security community is now turning into a component of a knowledge-based democratic society. In the process of society evolving into a society of knowledge, the work of democratic institutions and the rule of law have become the main preconditions for internal and external security, as well as for economic development. Therefore, the ability to fight various forms of security threats, such as terrorism and organized crime, is also inseparable from the process of building democracy and the rule of law. Today, there is a need to develop awareness of the close link between security and democracy, and the main purpose of such society is, among other things, to ensure sustainable economic development, followed by increasing workload and social cohesion that are inseparable from maintaining strategic global security.

Today's world, owing to globalization and the advancement of technology, is integrated to the extent that global interdependence has no alternative. The origin of the current economic crisis is largely attributed to illegitimate financial procedures and behavior of large banking institutions and investment funds. This fact raises issues of control and supervision of financial flows in the world. At the 2009 G20 summit in London, the offshore banking institutions and tax havens were highlighted as an example of “the central dark spot” in the regulation of the global financial market. The global financial crisis has also jeopardized the implementation of anti-terrorism rules and numerous efforts aimed at combating terrorism. This situation encourages scientists to examine and explore in their research and projects the various aspects of correlation between security and the economy. Social security is treated as part of national security achieved by people and equaled with the people. Therefore, the notion of a nation’s security is very often equated with the concept of national security. The economic policy and national security intertwine and complement each other. The greatest risk for national security in many societies these days is an economic crisis. The rate at which the financial crisis, created in the United States, expanded to the rest of the world confirms the complexity and interdependence of the modern world. The financial crisis has accelerated the processes which lead towards a multipolar world. The financial crisis has accelerated the processes which lead towards a multipolar world. In many societies, the financial crisis has generated tensions, inequalities, corruption, and poverty. These situations often lead to social unrest, political tensions, a rise in xenophobia, extremism, organized crime, and terrorism. Therefore, the financial crisis has become the greatest threat to international security.

Svako poduzeće, neovisno o tržištu na kojem djeluje i vlastitim poslovnim uspjesima izloženo je brojnim i različitim kriznim situacijama. U poslovanju poduzeća kriza je sve ono što može prouzročiti iznenadnu i ozbiljnu štetu zaposlenicima, ugledu poduzeća ili financijskim rezultatima. Stoga pojedinci koji upravljaju poduzećima moraju znatno prije promišljati o mogućim krizama jer štete koje nastanu mogu ugroziti poslovne rezultate i utjecati na cjelokupno poslovanje. Između kriznog upravljanja i kriznog komuniciranja u bilo kojem poduzeću prevladava međuodnos. Strateški pristup ne samo kriznoj već i bilo kojoj komunikacijskoj aktivnosti poduzeća može osjetno unaprijediti poslovanje, a isti pristup tijekom krizne situacije može umanjiti negativne posljedice na ugled i imidž poduzeća. Istraživanje će biti provedeno metodom studije slučaja te metodom analize sadržaja komunikacije vodećih poduzeća u Hrvatskoj koja su bila zahvaćena nekom kriznom situacijom. Cilj ovoga rada je utvrditi da li velika poduzeća u Hrvatskoj u kriznim situacijama komuniciraju u skladu s postavljenim teorijskim pravilima kriznog komuniciranja.

Kriza u sustavu koji je prepoznatljivi pod terminom kritične infrastrukture ima poseban značaj zbog svoje važnosti, odnosno utjecaja na funkcioniranje cijelog društva. Nakon što se dogodi neki neželjeni događaj, često si postavljamo pitanje: „Kako se to moglo dogoditi?” U takvim situacijama nerijetko prebacujemo teret krivnje na druge osobe ili okolnosti. Zdravstveni sektor područje je visokog rizika jer štetni događaji mogu izazvati smrt, ozbiljna oštećenja, komplikacije i patnje pacijenata. Zbog svega toga sigurnost pacijenata za vrijeme pružanja zdravstvene zaštite trenutačno je jedno od glavnih pitanja u kreiranju zdravstvene politike Europske unije, ali i ostalih država svijeta. Ulaganje u sigurnost pacijenata može generirati uštede u troškovima udružene s očitom korišću za pacijente. Usmjerenost na sigurnost pacijenata vodi uštedama u liječenju pacijenata izloženih štetnim događajima i posljedično poboljšano korištenje financijskim resursima. Realni planovi reagiranja zdravstvenih ustanova za široki spektar kriznih situacija prigoda su za uvođenje promjena u organizaciji. S jedne strane zdravstvene ustanove predstavljaju važan segment pripravnosti i planiranja u kriznim situacijama, dok su s druge strane opterećene nedovoljnim brojem djelatnika, lošom komunikacijom, neadekvatnom obukom i birokratskim preprekama. Pitanje sigurnosti u zdravstvu može se znatno unaprijediti educiranjem zdravstvenih djelatnika o kriznom menadžmentu zdravstva koji bi dao uvid u djelovanje zdravstvenog sustava u kriznim situacijama, učinkovito planiranje (prevenciju, djelovanje i oporavak od mogućne krize) i razumijevanje međuovisnosti kriza zdravstvenog sustava, kriza zdravstvenih organizacija i kriza društva u kojem se očekuje da zdravstveni sustav djeluje učinkovito kao element održivosti društva.

Krize i krizne situacije dolaze iznenada i neočekivano te predstavljaju prijetnju i opasnost za svaku organizaciju. Danas one imaju posebno značenje, budući da u ovo dinamično vrijeme, vrijeme brzih promjena i razvoja novih tehnologija svaka greška može dovesti do katastrofe velikih razmjera. Upravo u svijetlu svih tih događaja, pažnja je usmjerena na vodstvo i kriznu komunikaciju, a svaka organizacija mora biti svjesna njihove važnosti. Učinkovito vodstvo i krizno komuniciranje su jedan od najvažniji aspekta kriznog menadžmenta. Autori u ovom radu naglašavaju upravo važnost kriznog komuniciranja i vodstva u suočavanju sa kriznom situacijom. Loše krizno komuniciranje potpomaže krizi da svoj stupanj i širinu problema zadržava ili povećava, a dobro krizno komuniciranje prenosi realniju sliku stanja na načina koji se manje odražava na samo poduzeće i javnost. Vodstvo je izrazito složen proces kojemu se i u uvjetima stabilnog poslovanja mora pristupiti sa posebnom pažnjom. No, tek u uvjetima krize upravljanje ljudskim potencijalima postaje pravi izazov koji utječe na to hoće li organizacija iz krize izići kao pobjednik ili gubitnik.

U ovom radu razmatra se razvoj holonomskog mehatroničkog laboratorijskog postava. Opisan je način odabira CAD alata za konstrukciju postava te njegova implementacija na računalu. Prikazane su osnovne naredbe CAD alata Autodesk Inventor 2017 koji je korišten pri izradi. Rad sadrži tehničku dokumentaciju sa označenim dimenzijama pojedinih dijelova postava. Dimenzije su odabrane u skladu sa senzorima, aktuatorima i upravljačkim komponentama koje se koriste. Izveden je kinematički model vozila, a zatim statički i dinamički model vozila. This thesis covers the developement of a holonomic mehatronic laboratory setup. Selection of CAD tool for developement of laboratory setup is described. Chosen CAD tool is Autodesk Inventor 2017. Installation requirements for PC are discussed in short terms. Basic functions of Autodesk Inventor are shown and explained. Thesis contains technical documentation with dimensions of individual parts of holonomic laboratory setup. Dimensions of parts are chosen with regard to dimensions of actuators, sensors and microprocessor. Actual actuators and microprocessing unit that are being used are also described. Mathematical model of a laboratory setup containing kinematic and dynamic model is included in this thesis.

U radu je opisana relativna promjena razine mora u Skandinaviji izazvana oledbom Skandinavskog poluotoka i izostatskom akomodacijom litosfere.

Nakon Drugog svjetskog rata Poljska je potpala pod dominaciju Sovjeta. Komunistička politička elita koja je preuzela vlast suočavala se sa nizom društvenih kriza koje su u konačnici dovele u pitanje i sam opstanak komunističkog režima. Unutarnja politička prestrojavanja među komunističkom političkom elitom, brojni štrajkovi kao posljedica teške gospodarske situacije natjerali su Poljsku na ozbiljne promjene. Dramatični događaji koji su uslijedili rezultirali su drugačijim pogledom na razvoj društva, države i ekonomije, dok se komunistički model razvoja u potpunosti potrošio. Prema tome, Poljsku možemo promatrati kao predvodnicu sloma komunizma u Europi. U radu postavljamO tezu da je kriza tijekom 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća utjecala na formiranje alternative komunističkom sustavu i društvenom razvoju utemeljenom na marksističkim idejama, oko koje se razvila nova demokratska paradigma i nova politička elita koja je preuzela vlast nakon propasti komunizma u Poljskoj. Cilj rada je prikazati tijek krizne situacije koja je pogodila Poljsku 1970. godine i 1980. godine, te njezine utjecaje na demokratsku transformaciju Poljske.

Prirodne katastrofe imaju nemjerljiv utjeca na društveni i ekonomski položaj pojedine države, pa i regije u cjelini. Posljedice potresa u Aquili razmatrane su kroz pravne i ekonomske aspekte događanja.

Zdravstvena zaštita obuhvaća skup društvenih i individualnih mjera, usluga i aktivnosti, usmjerenih za očuvanje i unapređenje zdravlja, sprječavanje bolesti, rano otkrivanje bolesti, pravodobno liječenje te zdravstvenu njegu i rehabilitaciju. Svaka osoba ima pravo na zdravstvenu zaštitu i na mogućnost ostvarenja najviše moguće razine zdravlja, ali sve u skladu s odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Uz prava postoje i obveze pa je tako svaka osoba obvezna brinuti se o svom zdravlju, pa postoje različiti zdravstveni sustavi koji osobe koje ne brinu o svom zdravlju drugačije tretiraju prilikom pružanja zdravstvene zaštite.

Reformski procesi u javnom sektoru pretpostavljaju kompleksni su i pored organizacijske, obrazovne, pravne i institucionalne, u vrlo značajnom mjeri uključuju i financijsku komponentu. Upravljanje poslovanjem, poglavito upravljanje promjenama temelji se na pouzdanoj i kvalitetnoj inormacijskoj podlozi. S financijskog motrišta upravljačke informacije generiraju se u okviru računovodstvenog informacijskog sustava. Upravo stoga treba težiti njegovoj daljnjoj izgradnji u pravcu efikasnog upravljačkog instrumenta, kako na makro tako i na mikro razini. Na temelju višegodišnje primjene opisanog sustava državnog računovodstva koji primjenjuju i zdravstvene ustanove prepoznaju se konkretna područja na kojima je potrebno i moguće dalje razvijati računovodstveni informacijski sustav. Obzirom na činjenicu da je zdravstvena zaštita sve skuplja, te je za njeno provođenje potrebno sve više financijskih sredstava (produžen je životni vijek, razvoj tehnologija u zdravstvu i farmaceutske industrije) na menadžmentu zdravstvenih ustanova je teret donošenja odluka kojima je potrebno racionalizirati sustav uz uvjet zadržavanja, pa i povećanja kvalitete zdravstvenih usluga. Kako bi menadžment zdravstvene ustanove mogao upravljati transparentno, ekonomično, efikasno i učinkovito, te u skladu sa zakonom i proračunom potrebna mu je pomoć.Unutarnja kontrola je proces koji provodi menadžment, i svi zaposleni kako bi se pružilo razumno jamstvo u ostvarenju ciljeva. Unutarnja kontrola ovisi o ljudima, pa može pružiti samo razumnu, a ne potpunu sigurnost. Što je sveobuhvatniji nadzor sustava unutarnjih kontrola to je mogućnost nepredviđenih događaja manja.

Pandemija COVID-19 utjecala je na pružanje kardiovaskularne (KV) skrbi diljem svijeta. Preustroj zdravstva i prioriteti usmjereni na zbrinjavanje infektivnih bolesnika, utjecali su i na dijagnostiku, liječenje, pobol i smrtnost KV bolesnika. Kod bolesnika uključenih u program kardiovaskularne rehabilitacije (KVR) registrirani su učinci „novog normalnog“ na dostupnost, strukturu, ustrajnost, cijenu liječenja i progresiju KV bolesti, kao i mentalno zdravlje. Otežano provođenje mjera sekundarne prevencije kod KV bolesnika nastupa zbog smanjenog interesa za liječenje kroničnih bolesti i manifestira se ograničenjem tjelesne aktivnosti, promjenom prehrambenih navika te osjećajem zabrinutosti i nesigurnosti. Na odgodu sudjelovanja u programu ambulantne KVR utječe i potreba za skupnim vježbanjem i socijalnim kontaktom u rehabilitacijskom centru, kao i dostupnost javnog prijevoza ili mogućnosti parkinga. Obzirom na pandemiju i oštećenja od potresa u Poliklinici Srčana u Zagrebu od kraja ožujka do kraja svibnja 2020., umjesto tradicionalnog, bilo je organizirano provođenje virtualnog programa ambulantne KVR. Bolesnici su poticani na aktivnost ciljanim intervencijama primjenom telefonskog poziva ili porukom, uz digitalne edukativne materijale i tjedne newslettere. Na web stranici objavljeno je 30 video zapisa s uputama za medicinske vježbe, 6 video zapisa o prehrani, 6 edukacijskih predavanja te 8 predavanja psihologa i radnog terapeuta. Od lipnja 2020. učinjene su prilagodbe programa u rehabilitacijskom centru, obzirom na nove higijenske, sigurnosne i prostorno-organizacijske uvjete. Ključne komponente i dalje su usmjerene na sinergiju funkcije KV, respiratornog i muskuloskeletnog sustava, a uključuju stratifikaciju rizika, adekvatno liječenje arterijske hipertenzije i dislipidemije, optimizaciju kontrole glukoze i tjelesne težine, evaluaciju funkcije lijeve klijetke u mirovanju i opterećenju, medicinsku gimnastiku, kao i psihosocijalnu podršku.