Search

Medicinal and aromatic plants with allelopathic effect are a potential source of natural herbicides. The experiment was conducted in order to assess herbicidal potential of meadow sage (Salvia pratensis L.) on germination and growth of weed species velvetleaf (Abutilon theophrasti Med.) and common corn-cockle (Agrostemma githago L.). Water extracts from S. pratensis dry biomass in different concentrations were evaluated under controlled laboratory conditions in Petri dish bioassay. Herbicidal effect of S. pratensis extracts depended on the extract concentration and weed species. In general, higher concentrations of water extract showed greater negative effect on germination and growth parameters of weed seedlings. A. githago had greater sensitivity to S. pratensis extracts with reductions in germination and seedlings growth up to 100% in treatments with 7.5% and 10% extract concentrations. A. theophrasti germination was not affected by water extracts, however, substantial reductions of root and shoot length as well as fresh weight of seedlings were recorded. S. pratensis proved as promising plant species for further studies., Ljekovite i aromatične biljke s alelopatskim djelovanjem potencijalni su izvor prirodnih herbicida. Pokus je proveden kako bi se utvrdio herbicidni potencijal livadne kadulje (Salvia pratensis L.) na klijanje i rast korovnih vrsta Teofrastov mračnjak (Abutilon theophrasti Med.) i poljski kukolj (Agrostemma githago L.). Vodeni ekstrakti od suhe biomase S. pratensis u različitim koncentracijama procijenjeni su u kontroliranim laboratorijskim uvjetima u pokusu u Petrijevim zdjelicama. Herbicidni utjecaj ekstrakata S. pratensis ovisio je o koncentraciji ekstrakta i vrsti korova. Općenito, više koncentracije vodenog ekstrakta pokazale su veći negativan učinak na klijavost i parametre rasta klijanaca korova. Vrsta A. githago pokazala je veću osjetljivost na ekstrakte S. pratensis sa smanjenjem klijavosti i rasta klijanaca do 100 % u tretmanima s koncentracijama ekstrakta od 7,5 % i 10 %. Vodeni ekstrakti nisu imali utjecaja na klijavost A. theophrasti, ali je zabilježeno značajno smanjenje duljine korijena i izdanaka kao i svježe mase klijanaca. S. pratensis pokazala se kao perspektivna biljna vrsta za daljnja istraživanja.

Veliki broj virusa može zaraziti jednu od najuzgajanijih kultura u svijetu, a to je vinova loza (Vitis vinifera L.). Među njima je i novootkriveni H-virus vinove loze (grapevine virus H, GVH) koji pripada rodu Vitivirus. Prijenos pojedinih virusa vinove loze, uz zaraženi sadni materijal, moguć je i pomoću štitastih ušiju. U laboratorijskim uvjetima, pokusi prijenosa GVH pomoću lozine štitaste uši (Planococcus ficus Sign.) na sadnice vinove loze sorte Žlahtina bili su uspješni, što je i dokazano njihovim testiranjem metodom lančane reakcije polimerazom nakon obrnutog prepisivanja (RT-PCR) u stvarnom vremenu (real-time). Od 19 biljaka vinove loze, kod dvije je potvrđena zaraza. Isto je potvrđeno i pomoću konvecionalnog RT-PCR-a, a njegovi produkti su vizualizirani provedbom horizontalne gel elektroforeze. Ostatak test biljaka/korova uključenih u istraživanje (korovi Paper rhoeas, Abuthilon theophrasti, Amarathus retroflexus, Amrosia artemisifolia, dvije zeljaste test biljke Nicotiana benthamiana i Chenopodium murale) pokazale su se negativnim u provedenim molekularnim testovima. Many different viruses have been reported to infect one of the most commonly grow plants, grapevine ( Vitis vinifera L.). One of these is the recently discovered grapevine virus H (GVH), which belongs to the genus Vitivirus. Transmission of some grapevine viruses occurs through mealybugs, in addition to the use of contaminated planting material. Under experimental conditions, we obtained successful transmission of GVH by vine mealybug (Planococcus ficus Sign.) to seedlings of grapevine cv. Žlahtina, which was confirmed by real-time RT-PCR. Two out of 19 vine seedlings tested positive. The same was confirmed by conventional one-step reverse transcription polymerase chain reaction (RT-PCR) and the products were visualized by horizontal gel electrophoresis. Other plants used in the study (weed species Paper rhoeas, Abuthilon theophrasti, Amarathus retroflexus, Amrosia artemisifolia; and two herbaceous test plants Nicotiana benthamiana and Chenopodium murale) tested negative using the real-time RT-PCR.

Field margins are pollinator-friendly habitats and important refuges for many pollinators. As a valuable food resource throughout the vegetation season, not just when crop species are in flower, field margins need to be protect or restore in areas of intensive farming. This paper examines the floristic and functional structure of weed communities on field margins in the northeastern part of the Republic of Croatia. A phytocoenological survey was conducted during the summer period of 2017 and 2018. A total of 32 field margins was analyzed for species richness, abundance and their role for entomofauna. Floristically rich field margins consist of 72,6% plant species beneficial to pollinators. Foraging period can be stretching throughout the year, but stabile and high flowering period is from May to end of September. Among highest ranked honeybee plants, several invasive species with significant relative abundance are: Solidago gigantea, Asclepias syriaca and Amorpha fruticosa who pose a serious threat to plant biodiversity. Positive role of vegetation from field margins was not valuable for pollinators only, but they also serve as supply the substrates that provide a shelter and nesting sites., Rubovi polja su pogodna staništa za brojne oprašivače. S obzirom da su vrijedan izvor hrane korisnoj entomofauni tijekom cijele vegetacijske sezone, a ne samo u vrijeme cvatnje usjeva, potrebno ih je sačuvati ili obnoviti, osobito na prostorima intenzivne poljoprivredne proizvodnje. U ovom radu ispitana je floristička i funkcionalna struktura korovne zajednice na rubovima polja u sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske. Fitocenološka istraživanja su provedena tijekom ljetnog razdoblja 2017. i 2018. godine. Bogatstvo vrsta, abundacija i njihova uloga za entomofaunu analizirani su na ukupno 32 poljska ruba. Florom bogati rubovi polja sadrže ukupno 72,6% biljnih svojti korisnih za oprašivače. Razdoblje paše može trajati tijekom cijele godine, ali najjači intenzitet je u vrijeme pune cvatnje od svibnja do kraja mjeseca rujna. Među najviše rangiranim medonosnim biljkama sa značajnom relativnom abundacijom nalaze se i invazivne vrste Solidago gigantea, Asclepias syriaca i Amorpha fruticosa koje predstavljaju ozbiljnu prijetnju biološkoj raznolikosti. Pozitivna uloga vegetacije rubova polja ne pogoduje samo oprašivačima, nego služi i kao podloga koja osigurava sklonište i prostor za formiranje gnijezda.

Kukuruz (Zea mays L.) je najraširenija ratarska kultura u Hrvatskoj, a korovi su glavni ograničavajući čimbenici suvremene proizvodnje. Korovna flora kukuruza na području kontinentalne Hrvatske sastavljena je od sljedećih vrsta: koštan (Echinochloa crus-galli (L.) P. Beauv.), pelinolisni limundžik (Ambrosia artemisiifolia L.), bijela loboda (Chenopodium album L.), oštrodlakavi šćir (Amaranthus retroflexus L.), sivi muhar (Setaria pumila (Poir.) Roem & Schult. (= Setaria glauca [L.] P. Beauv.; Setaria lutescens [Stuntz] F.T. Hubb.), europski mračnjak (Abutilon theophrasti Med.) vlasasto proso (Panicum capillare L.). Sukladno Direktivi 2009/128/ EC Europske unije o održivoj uporabi pesticida i novim strategijama europskog Zelenog plana o redukciji unosa pesticida u okoliš, usmjereno suzbijanje korova u suvremenoj proizvodnji kukuruza potrebno je provoditi nakon nicanja korova u tzv. post-emergence periodu. Koncept integrirane zaštite bilja zasniva se na poznavanju ekonomskog praga štetnosti kao ekonomski opravdanoj osnovi za primjenu herbicida. Drugim riječima iznad utvrđenog broja štetne populacije tretiranje treba provesti kako ne bi došlo do redukcije prinosa. Implementacija pragova odluke kod suzbijanja korova, međutim odvija se značajno sporije nego kod ostalih štetnih organizama. Naime, brojnost korova nije dobar pokazatelj potencijalnih šteta koje određena vrsta može nanjeti usjevu. Ukoliko korovna vrsta ponikne ranije u odnosu na usjev štete su veće u odnosu na korovne vrste koje poniknu kasnije u vegetaciji. Stoga se noviji pragovi oduke za suzbijanje temelje na poznavanju dinamike nicanja korovnih vrsta odnosno vremenu i trajanju nicanja korova temeljem čega se prilagođava primjena herbicida i ostale mjere borbe protiv korova. To je posebice važno danas zbog nove strategijje EU Zelenog plana čiji je cilj redukcija unosa pesticida u okoliš. Temperatura i vlažnost tla dva su osnovna čimbenika koji određuju nicanje korova pa se za prognozu nicanja koriste dva tipa modela: toplinski i vodno-toplinski modeli. Toplinski modeli sumiraju toplinske jedinice iznad biološkog minimuma sjemena (Tb) odnosno utvrđene minimalne temperature za klijanje. Kod toplinskog modela može doći do odstupanja u očekivanom nicanju korova pri nedostatku vlage u tlu pa je predviđanje ovim modelom manje precizno u odnosu na vodno-toplinski model, a pogotovu u ne-navodnjavnim usjevima. Nasuprot tome, vodno-toplinski model zbraja toplinske jedinice od trenutka kad vodni potencijal tla dosegne vrijednost biološkog vodnog potencijala sjemena (Ψb), odnosno najnižu vrijednost vodnog potencijala tla pri kojem sjeme pojedine vrste klije. Vodno-toplinski model AlertInf, jedan je od rijetkih prognoznih modela korištenih i u praktične, a ne samo znanstvene svrhe i dostupan je (https://www.arpa.veneto.it/upload_teolo/agrometeo/infestanti.htm) proizvođačima kukuruza u Italiji za prognozu nicanja korova. AlertInf trenutno prognozira nicanje deset korovnih vrsta: Abutilon theophrasti, svračica (Digitaria sanguinalis (L.) Scop.), Echinochloa crus galli, perzijski dvornik (Polygonum persicaria L.), zeleni muhar (Setaria viridis (L.) Beauv.), crna pomoćnica (Solanum nigrum L.), Amaranthus retroflexus, Chenopodium album, Setaria pumila i divlji sirak (Sorghum halepense (L.) Pers.). Izrada vodno-toplinskog modela nicanja odvija se u četiri faze: (1) laboratorijsko utvrđivanje bioloških parametara klijanja (biološki minimum i biološki vodni potencijal) pojedine korovne vrste; (2) praćenje dinamike nicanja korova i monitoring temperature i vodnog potencijala tla u zoni nicanja korova u poljskim uvjetima; (3) izračun sume vodno-toplinskih jedinica i izrada krivulje dinamike nicanja korova u usjevu – prognoza nicanja te (4) validacija modela u usjevu kukuruza. Primjena vodno-toplinskog modela zahtjeva utvrđivanje vrijednosti bioloških parametara svake vrste uključene u model što dosad nije istraživano u Hrvatskoj. Naime, u različitim geografskim područjima korovne vrste mogu varirati u vrijednostima bioloških parametara, a koje su nužne za primjenu, odnosno korištenje prognoznih modela. Stoga je preduvjet za implementaciju modela razvijenog na drugom geografskom području preklapanje vrijednosti bioloških parametara domaćih populacija s onim vrijednostima populacija ugrađenim u postojeći model. Ukoliko se vrijednosti bioloških parametara ne razlikuju između dvije populacije, model je moguće validirati u polju praćenjem nicanja istraživanih vrsta. Ukoliko postoji statistička razlika u vrijednostima bioloških parametara model je potrebno kalibrirati za vrijednosti nativnih populacija. Stoga su postavljene hipoteze istraživanja: (1) bioloških parametri klijanja (biološki minimum i biološki vodni potencijal) nativnih populacija korova razlikovat će se od stranih populacija ugrađenih u AlertInf model; (2) primjenom AlertInf modela s utvrđenim vrijednostima biološkog minimuma i biološkog vodnog potencijala nativnih populacija moguće je prognozirati dinamiku nicanja korova u polju. Cilj istraživanja u sklopu doktorske disertacije bio je utvrditi: (1) biološke parametre (biološki minimum i biološki vodni potencijal) sedam korovnih vrsta (Abutilon theophrasti, Echinochloa crus-galli, Amaranthus retroflexus, Chenopodium album, Setaria pumila, Panicum capillare, Ambrosia artemisiifolia) prisutnih u usjevu kukuruza u Hrvatskoj i usporediti ih s vrijednostima istih vrsta ugrađenih u AlertInf model; (2) dinamiku nicanja korova u polju korištenjem biološkog minimuma i biološkog vodnog potencijala za nativne populacije uključujući dvije vrste koje dosada nisu bile uključene u AlertInf model. Istraživanje je provedeno u laboratorijskim i poljskim uvjetima. U laboratorijskim uvjetima provedeno je utvrđivanje bioloških parametara. Sjeme ovih vrsta sakupljeno na lokacijama Šašinovec (45°50'59.6"N;16°09'53.9"E), Maksimir (45°49'34.3"N;16°01'49.8"E) i Lipovec Lonjski (45°44'51.9"N;16°23'12.4"E). Očišćeno sjeme je do početka istraživanja hladno uskladišteno (4°C) uz relativnu vlažnost zraka 70 %. Za utvrđivanje biološkog minimuma, u Petrijeve zdjelice na filter papir uz dodatak destilirane vode položeno je 100 sjemenki svake istraživane vrste. Posijano sjeme je postavljeno na klijanje u klima komore pri rasponu od najmanje sedam konstantnih temperatura zraka, ovisno o istraživanoj korovnoj vrsti i fotoperiodu 12h : 12h (dan : noć). Za određivanje biološkog vodnog potencijala 100 sjemenki je položeno u Petrijeve zdjelice na osam različitih koncentracija polietilen-gilkola (PEG 6000) za simulaciju vodnog potencijala tla. Istraživani vodni potencijali iznosili su: 0,00 (destilirana voda), -0,05, -0,10, -0,25, -0,38, -0,50, -0,80, -1,00 MPa. Pokusi su provedeni pri konstantnoj temperaturi od 22 °C i fotoperiodu 12h : 12h (dan : noć). U laboratorijskim istraživanjima za utvrđivanje biološkog minimuma i biološkog vodnog potencijala klijavost je provjeravana dva puta dnevno pri visokim temperaturama (> 20 °C) i visokim vodnim potencijalima (> -0,38 MPa), te jednom dnevno na niskim temperaturama (< 20 °C) i niskim vodnim potencijalima (< - 0,38 MPa). Biološki parametri klijanja (biološki minimum i biološki vodni potencijal) utvrđeni su korištenjem podataka o dinamici klijanja pri različitim temperaturama i vodnim potencijalima za svaku vrstu. Krivulja dinamike klijanja izrađena je koristeći logističku funkciju u statističkom programu Bioassay97 s ciljem utvrđivanja srednjeg vremena klijanja (t50). Recipročna vrijednost t50 (1/t50) korištena je za izradu pravca linearne regresije. Vrijednost biološkog minimuma i biološkog vodnog potencijala predstavljaju točku u kojoj pravac linearne regresije siječe os x. Intervali pouzdanosti za biološki minimum i biološki vodni potencijal utvrđeni su prema bootstrap metodi. Potom su utvrđene vrijednosti bioloških parametara nativnih populacija uspoređene s vrijednostima talijanskih ugrađenih u AlertInf model, prema kriteriju 95 % preklapanja granica pouzdanosti. U slučaju da preklapanja granica pouzdanosti nije bilo, utvrđena je značajna statistička razlika između dvije populacije. Poljski pokus proveden je tijekom dvije vegetacijske sezone kukuruza na lokaciji Šašinovec praćenjem nicanja korovne vrste Echinochloa crus-galli u usjevu. Praćenje nicanja provedeno je postavljanjem 12 kvadrata (0,3 x 0,3 m) između redova kukuruza. Ponikli prvi listovi uklanjani su tri puta tjedno bez dodatnog okretanja tla. Temperatura i vlažnost tla praćeni postavljanjem termometra (HOBO UA-001-08, Onset Computer Corporation, Bourne, MA) i uređaja za mjerenje vlage (ECH2O 10HS Soil Water Content sensor, Meter Group Inc., USA) na dubini do 5 cm unutar istraživanih kvadrata. Rezultati istraživanja ukazuju da se istraživane korovne vrste razlikuju u vrijednostima bioloških parametra klijanja. Utvrđeni biološki minimumi istraživanih vrsta su: Ambrosia artemisiifolia (1,5°C), Chenopodium album (3,4°C), Abutilon theophrasti (4,5°C), Setaria pumila (6,6°C), Echinochloa crus-galli (10,8°C), Panicum capillare (11,0°C), Amaranthus retroflexus (13,9°C). Utvrđeni biološki vodni potencijalih istraživanih vrsta su: Chenopodium album (-1,38 MPa), Echiniochloa crus-galli (-0,97 MPa), Ambrosia artemisiifolia (-0,89 MPa), Panicum capillare (-0,87 MPa), Setaria pumila (-0,71 MPa), Abutilon theophrasti (-0,67 MPa) and Amaranthus retroflexus (-0,36 MPa). Rezultati istraživanja pokazuju da između hrvatske i talijanske populacije korovne vrste Abutilon theophrasti nisu utvrđene statistički značajne razlike u vrijednosti biološkog minimuma i biološkog vodnog potencijala. Ovo je ujedno i jedina vrsta kod koje statistička razlika nije utvrđena između oba parametra u dvije populacije. Nadalje, statistički značajna razlika utvrđena je između hrvatske i talijanske populacije korovnih vrsta Echinichloa crus-galli i Amaranthus retroflexus u vrijednosti biološkog minimuma dok za iste vrste nije utvrđena statistička razlika u vrijednosti vodnog potencijala. Statistička značajna razlika utvrđena je za oba parametra između hrvatske i talijanske populacije korovnih vrsta Chenopodium album i Setaria pumila. Prema navaedenim rezultatima, za korovnu vrstu Abutilon theophrasti moguća je diretkna validacija AlertInf modela u polju bez prethodne kalibracije vrijednosti bioloških parametara modela. Za vrste Echinochloa crus-galli i Amaranthus retroflexus validaciji modela mora prethoditi kalibracija u usjevu s utvrđenim biološkim minimumima, a kalibracija je potrebna za oba istraživana parametra za vrste Chenopodium album i Setaria pumila. S obzirom da AlertInf ne prognozira nicanje vrsta Panicum capillare i Ambrosia artemisiifolia za ove vrste potrebno je nadograditi model te ga validirati u polju. U usjevu kukuruza praćenjem nicanja korovne vrste Echinochloa crus-galli validran je model AlertInf u kojeg su ugrađene utvrđene vrijednost biološkog minimuma nativne populacije. Kalibriranim modelom AlertInf uspješno je predviđeno nicanje korovne vrste Echinochloa crus-galli u kukuruzu u kontinentalonoj Hrvatskoj. Uspješnost modela modela procijenjena je korijenom srednje kvadratne pogreške (RMSE) i indeksom učinkovitosti modeliranja (EF). RMSE je iznosio 1,69 u 2019., odnosno 1,38 u 2020. a EF je iznosio 0,97 za 2019. i -0,98 za 2020. Stoga rezultati ukazuju da je korištenjem kalibriranog modela AlertInf moguće predvidjeti nicanje korovne vrste Echinochloa crus-galli u kukuruzu u kontinentalnoj Hrvatskoj. Maize is the most widespread crop in Croatia and weeds are the main production limiting factors. In modern maize production herbicide application is performed after weed and crop emergence. Since weed species can differ in the time and duration of emergence to achieve appropriately timed weed control, it is necessary to determine the period in the field when the largest population of weed species is expected. Weed emergence prediction models are being developed to predict peak periods of weeds so that farmers can determine the appropriate time to apply herbicides. Soil temperature and soil moisture are the two main factors affecting weed emergence under field conditions. Therefore, hydrothermal models can be used to predict weed emergence in agricultural crops. Hydrothermal models summarize thermal units subtracted from the value of base temperature (Tb) when the soil water potential is above the value of base water potential of the species (Ψb). AlertInf is an Italian hydrothermal model for weed emergence prediction in maize developed in the Veneto region. The possibility of validating this model to Croatian maize crops was tested during this doctoral research. Prior to validate the model, estimation of germination parameters (Tb and Ψb of each weed species) is required. In the doctoral research, germination parameters of economically important weeds in maize crop in Croatia (Amaranthus retroflexus, Chenopodium album, Echinochloa crus-galli, Abutilon theophrasti, Setaria pumila, Panicum capillare and Ambrosia artemisiifolia) were estimated. Naimely, if the biological parameters of native and foreign populations of the same species differ it is necessary to calibrate the model. The estimated Tb and Ψb of of the studied species are: Ambrosia artemisiifolia (1.5°C; -0.89 MPa), Chenopodium album (3.4°C; -1.38 MPa), Abutilon theophrasti (4.5°C; -0.67 MPa), Setaria pumila (6.6°C; -0.71 MPa), Echinochloa crus-galli (10.8°C; -0.97 MPa), Panicum capillare (11.0°C; -0.87 MPa), Amaranthus retroflexus (13.9°C; -0.36 MPa). No statistical difference was found between the Croatian and Italian populations of Abutilon theophrasti for both germination parameters. Therefore, the AlertInf model can be validated in the Croatian maize field without calibration. No statistical difference was found between the Croatian and Italian populations of Echinichloa crus-galli and Amaranthus retroflexus in the base water potential parameters. However, a statistical difference was found in the base temperature parameters for these two species. Therefore, AlertInf should be calibrated for these two species and validated for the base temperature parameters. Statistical differences between Croatian and Italian populations of Setaria pumila were found for both parameters studied (Tb and Ψb). In order to use the AlertInf model in Croatian maize fields, the model should be calibrated and validated for both studied parameters. Since the AlertInf model does not consider the species Ambrosia artemisiifolia and Panicum capillare, it should be updated and validated for this two weed species in maize fields in continental Croatia. The emergence of Echinochloa crus-galli in Croatian maize fields was successfully predicted with AlertInf including estimated germination parameters of the native population. The overall performance of the model was evaluated by the root mean square error (RMSE) and modeling efficiency (EF). The RMSE is 1.69 and 1.38 for 2019 and 2020, respectively. In addition, EF is 0.97 and 0.98 in 2019 and 2020, respectively. With the calibrated model AlertInf it is possible to predict the emergence of Echinochloa crus-galli in maize fields in continental Croatia. The results obtained in the PhD thesis also have a practical value for maize growers and fit well with the EU Directive 2009/128/ EC on the sustainable use of pesticides and the European Commission's Green Deal initiatives to reduce pesticide use in agriculture.

Suncokret je u Republici Hrvatskoj najvažnija uljarica. U posljednja dva desetljeća prosječno se uzgajao na 33.506 ha s prinosom zrna od 2, 66 t/ha. Korovi predstavljaju jedan od najvažnijih uzročnika biotičkog stresa, a njihovo djelovanje ogleda se kroz kompeticiju za hranjiva, vodu, svjetlost i prostor. Korovna flora u usjevima suncokreta u Hrvatskoj iznimno je raznolika, a najčešće susrećemo: Polygonum persicaria L., Polygonum lapathifolium L., Ambrosia artemisiifolia L., Chenopodium polyspermum L., Amaranthus retroflexus L., Solanum nigrum L. emend. Miller, Abutilon theophrasti Med., Datura stramonium L., Xanthium strumarium L., Convolvulus arvensis L., Cirsium arvense L. Scop., Echinochloa crus-galli L. Pb., Setaria glauca L. Pb., Setaria viridis L. Pb., Digitaria sanguinalis L. Scop., Panicum spp. i Sorghum halepense L. Pers. Dugi niz godina borba protiv korova u suncokretu bazirala se na intenzivnoj primjeni kemijskih sredstava, koji su se najčešće koristili nakon sjetve i prije nicanja, u dvostrukim ili trostrukim kombinacijama pripravaka. I pored niza prednosti upotrebe herbicida u proizvodnji suncokreta, problem širokolisnih korova, zbog ograničenog izbora herbicida, nije na zadovoljavajući način riješen. Pojavom kultivara Clearfield, Clearfield plus i Express sun tehnologije, odnosno kultivara tolerantnih na herbicide iz kemijske skupine imidazolinona (imazamoksa) i sulfonilurea (tribenuron-metila) herbicida, početkom ovog stoljeća znatno je olakšano suzbijanje širokolisnih korovnih vrsta u suncokretu. Osim spomenutih mogućnosti, a u skladu s novim trendovima, integrirana zaštita bilja od korova holističkim pristupom, odnosno primjenom izravnih i neizravnih nekemijskih mjera pruža ekološki prihvatljivo rješenje u borbi s korovima u suncokretu.

Sunflower is the most important oil crop in the Republic of Croatia. In the last two decades, it has been grown on average on 33,506 ha with a average grain yield of 2.66 t/ha. Weeds represent one of the most important causes of biotic stress, and their action is reflected in the competition for nutrients, water, light and space. The weed flora in sunflower crops in Croatia is extremely diverse, and we will most often meet: Polygonum persicaria L., Polygonum lapathifolium L., Ambrosia artemisiifolia L., Chenopodium polyspermum L., Amaranthus retroflexus L., Solanum nigrum L. emend Miller, Abutilon theophrasti Medik, Datura stramonium L., Xanthium strumarium L., Convolvulus arvensis L., Cirsium arvense (L.) Scop., Echinochloa crus-galli (L.) Pb., Setaria glauca (L.) Pb., Setaria viridis (L.) Pb., Digitaria sanguinalis (L.) Scop., Panicum spp. and Sorghum halepense (L.) Pers. For many years, weed control was based on the intensive use of chemical preparations, which were most often used after sowing and before emergence, in double or triple combinations. In addition to a number of advantages of using chemicals in sunflower production, the problem of broadleaf weeds was not satisfactorily solved until the advent of Clearfield, Clearfield plus and Express sun technology, i.e. hybrids tolerant to herbicides from the group of imidazolinone (imazamox) and sulfonyl-urea (tribenuron-methyl) at the beginning of this century. Integrated plant protection, including integrated weed management, with its holistic approach and greater application of direct and indirect non-chemical measures, is only environmental quality solution for controlling weeds in sunflowers., Suncokret je u Republici Hrvatskoj najvažnija uljarica. U posljednja dva desetljeća prosječno se uzgajao na 33.506 ha s prinosom zrna od 2,66 t/ha. Korovi predstavljaju jedan od najvažnijih uzročnika biotičkog stresa, a njihovo djelovanje ogleda se kroz kompeticiju za hranjiva, vodu, svjetlost i prostor. Korovna flora u usjevima suncokreta u Hrvatskoj iznimno je raznolika, a najčešće susrećemo: Polygonum persicaria L., Polygonum lapathifolium L., Ambrosia artemisiifolia L., Chenopodium polyspermum L., Amaranthus retroflexus L., Solanum nigrum L. emend. Miller, Abutilon theophrasti Med., Datura stramonium L., Xanthium strumarium L., Convolvulus arvensis L., Cirsium arvense L. Scop., Echinochloa crus-galli L. Pb., Setaria glauca L. Pb., Setaria viridis L. Pb., Digitaria sanguinalis L. Scop., Panicum spp. i Sorghum halepense L. Pers. Dugi niz godina borba protiv korova u suncokretu bazirala se na intenzivnoj primjeni kemijskih sredstava, koji su se najčešće koristili nakon sjetve i prije nicanja, u dvostrukim ili trostrukim kombinacijama pripravaka. I pored niza prednosti upotrebe herbicida u proizvodnji suncokreta, problem širokolisnih korova, zbog ograničenog izbora herbicida, nije na zadovoljavajući način riješen. Pojavom kultivara Clearfield, Clearfield plus i Express sun tehnologije, odnosno kultivara tolerantnih na herbicide iz kemijske skupine imidazolinona (imazamoksa) i sulfonilurea (tribenuron-metila) herbicida, početkom ovog stoljeća znatno je olakšano suzbijanje širokolisnih korovnih vrsta u suncokretu. Osim spomenutih mogućnosti, a u skladu s novim trendovima, integrirana zaštita bilja od korova holističkim pristupom, odnosno primjenom izravnih i neizravnih nekemijskih mjera pruža ekološki prihvatljivo rješenje u borbi s korovima u suncokretu.

Poznavanje i razumevanje veličine i sastava rezerve semena korovskih biljaka može pomoći kod planiranja uspešne i pravovremene strategije suzbijanja korova i procene dinamike pojave korova. Veoma je značajano imati u vidu u kom procentu će latentna biljna zajednica preći u aktivnu zajednicu. Metodom naklijavanja dobija se broj i struktura semena korovskih biljaka koja su prošla fazu mirovanja. Utvrđeno je da u monokulturi soje od ukupne procenjene rezerve semena korovskih biljaka preko 25,9% je spremno da klija, dok u tropoljnom plodoredu 23,61% semena. Najveći broj klijalih semena potiče od korovskih vrsta Chenopodium album i Chenopodium hybridum. Knowledge and understanding of the size and composition of soil weed seed reserves can help in planning a successful and timely weed control strategy and assessing the dynamics of weed emergence. It is very important to have an insight into what percentage of the latent plant community will pass into the active community. The seedling emergence method gives the number and structure of seeds that have passed the dormancy phase. It was determined that in the monoculture of soybean 24.9% of seeds are ready to germinate out of the total estimated weed seed bank, while in the three-field crop rotation 23.61% of seed. The largest number of germinated seeds comes from the weed species Chenopodium album and Chenopodium hybridum.

Primjena kemijskih sredstava za zaštitu bilja uglavnom osigurava učinkovitu zaštitu povrća, ratarskih kultura, višegodišnjih nasada te ukrasnih vrsta od štetnih organizama u tlu. Istovremeno, ta su sredstva mogući izvor direktne opasnosti za neciljane organizme te rezidualnog toksičnog učinka kroz onečišćeno tlo i biljke, a svakako predstavljaju i nezanemariv financijski izdatak. U svjetlu današnjih trendova smanjenja uporabe sredstava za zaštitu bilja i zabrane pojedinih, istraživanje i primjena nekemijskih alternativa u suzbijanju štetnih vrsta od velike je važnosti. Solarizacija tla je nekemijska mjera zaštite bilja koja učinkovito suzbija veliki broj štetnih patogena, nematoda i korova u tlu, istovremeno inicirajući promjene fizikalnih i kemijskih svojstava tla i pospješujući rast i razvoja biljaka. Solarizacijom se uspješno suzbijaju brojne ekonomski značajne vrste nematoda rodova Meloidogyne, Pratylenchus, Xiphinema, vrste Globodera rostochiensis, Heterodera carotae, Ditylenchus dipsaci. Učinkovitost solarizacije dokazana je i u suzbijanju biljnih patogena kao što su Fusarium spp., Phytophthora spp., Pythium spp., Sclerotium spp., Verticillium spp., uzročnika bakterioza Agrobacterium spp., Clavibacter michiganensis i Erwinia amylovora, te jednogodišnjih korovnih vrsta, dok je učinkovitost u suzbijanju višegodišnjih vrsta nešto niža. Učinak solarizacije moguće je pojačati unošenjem brzo razgradive organske tvari u tlo; biljnih ostataka uzgajanih kultura, stajskog gnoja, otpada prerade maslina ili u tu svrhu posijanih vrsta iz porodice Brassicaceae, uz obilno zalijevanje, a prije postavljanja folija na tretiranu površinu. Metoda biosolarizacije učinkovita je modifikacija metode solarizacije, intenzivno proučavana i primjenjivana u posljednjem desetljeću., The use of chemical plant protection products mainly ensures effective protection of vegetables, field crops, perennial crops and ornamental species from soil pests. These products are also a possible source of danger to non-target organisms and residual toxic effects through contaminated soil and plants, and represent a significant financial cost. In light of today's trends of reducing the use of plant protection products and banning certain products, research and application of non-chemical alternatives in pest control is of great importance. Solarization of soil is a non-chemical measure that effectively controls a large number of pathogens, nematodes and weeds in the soil, while initiating changes in physical and chemical properties of the soil and promoting plant growth. Solarization successfully controls many economically harmful species of nematodes of the genera Meloidogyne, Pratylenchus, Xiphinema, species Globodera rostochiensis, Heterodera carotae, Ditylenchus dipsaci. The effectiveness of solarization has been proven in the control of pathogens such as Fusarium spp., Phytophthora spp., Pythium spp., Sclerotium spp., Verticillium spp., causative agents of bacteriosis Agrobacterium spp., Clavibacter michiganensis, Erwinia amylovora so as of annual weeds, while the effectiveness in controlling of perennial species is somewhat lower. The effect of solarization can be enhanced by introducing rapidly degradable organic matter into the soil; plant residues of cultivated crops, manure, olive processing waste or for this purpose sown species of the family Brassicaceae, with watering before placing the foil on the treated surface. The biosolarization method is an effective modification of the solarization, intensively studied and applied in the last decade.

Prednosti tropoljnog i četvoropoljnog plodoreda u odnosu na dvopoljni su smanjena učestalost obrade zemljišta i time ušteda u energentima, manji unos mineralnih azotnih đubriva i količine primenjenih herbicida. Istraživanja su imala za cilj da ukažu na značaj pravilne smene useva u tropoljnom plodoredu i uporede prednosti gajenja kukuruza nakon ozime pšenice ili soje u pogledu smanjenja zakorovljenosti, formiranja žetvenog indeksa i prinosa zrna. Rezultati višegodišnjih ispitivanja su pokazali da je smena useva u plodoredu značajno doprinela da sveža masa korova bude manja a žetveni indeks i prinos zrna kukuruza veći u plodosmeni kukuruz ozima pšenica-soja u odnosu na kukuruz-soja-ozima pšenica. The advantages of the three- and four-crop rotations in relation to the two crop rotation are reduced frequency of soil tillage, and thus savings in energy sources, lower intake of mineral nitrogen fertilisers and the amount of applied herbicides. The aim of the present study was to indicate the importance of a proper alternation of crops in the three-crop rotation system and to compare the advantages of cultivation of maize after winter wheat or soybean in terms of reducing weediness, formation of the harvest index and grain yield. Results of long-term studies have shown that the crop sequence significantly contributed to the decrease in fresh biomass of weed and the increase in the harvest index and grain yield in the maize-winter wheat-soybean rotation in relation to the maize-soybean-winter wheat rotation