Search

Rad u doba pandemije obilježilo je iskustvo neizvjesnosti koje definiramo kroz globalnu ili kvantitativnu te kvalitativnu nesigurnost posla. Kvantitativna nesigurnost posla odnosi se na strah i zabrinutost zbog mogućeg gubitka zaposlenja dok se kvalitativna odnosi na zabrinutost zbog mogućih negativnih promjena vezanih uz kvalitetu i uvjete rada u budućnosti. Dok je strah od mogućeg gubitka posla u većoj mjeri bio izražen u privatnom ili poslovnom sektoru, o kvalitativnoj nesigurnosti su u značajno većoj mjeri izvještavali zaposleni u javnom i državnom sektoru. Istovremeno, rad u vrijeme pandemije karakterizirao je pojačan zahtjev za inovativnošću bilo da se radi o novim metodama rada koji se često odvija na daljinu ili oblikovanju novih proizvoda i usluga koji osiguravaju opstanak, a moguće i rast u uvjetima koronakrize. Rad u neizvjesnosti i potreba za inovativnim rješenjima u velikoj mjeri imaju suprotna motivacijska značenja, pa smo istražili njihov odnos u aktualnim okolnostima. Dosadašnja istraživanja su pokazala da nesigurnost posla predstavlja izvor stresa u radu te je negativno povezana s poželjnim ishodima na individualnoj i organizacijskoj razini. Nesigurnost posla trebala bi biti negativno povezana i s inovativnim radnim ponašanjem, a dva su osnovna teorijska polazišta za ovu pretpostavku: (1) prema teoriji socijalne razmjene, nesigurnost posla povezana je s doživljajem kršenja psihološkog ugovora pa dovodi do svjesnog ulaganja manjeg truda u inovativnost ; (2) prema teorijama resursa (modelu zahtjeva i resursa te teoriji konzervacije resursa), u uvjetima nesigurnosti doći će do smanjenog ulaganja truda u inovativnost zbog iscrpljenosti koja će se manifestirati u sindromu sagorijevanja na poslu. Ove dvije hipoteze testirali smo u istraživanju provedenom u studenom i prosincu 2020. godine koje je obuhvatilo 582 radno aktivne osobe različitih sociodemografskih karakteristika. Radi se o prigodnom uzorku koji u većini čine žene i visokoobrazovane osobe. Testirali smo opću pretpostavku o negativnoj povezanosti doživljaja nesigurnosti posla sa samoprocijenjenim inovativnim radnim ponašanjem te pretpostavke o mehanizmima koji leže u podlozi ove povezanosti. Rezultati su potvrdili pretpostavku o negativnoj povezanosti nesigurnosti posla i inovativnog radnog ponašanja. Zanimljivo, iako nesigurnost posla korelira i sa sagorijevanjem i s doživljajem kršenja psihološkog ugovora, samo se sagorijevanje pokazalo potencijalnim mehanizmom u podlozi negativne povezanosti s inovativnim radnim ponašanjem.

Numerous comparative analysis of economic situations and processes, which were focused on major infrastructure projects, especially those made for the regional level, always identify great changes, which appeared after building those projects. As a rule all those effects do not have direct influence, they are not obvious, but they influence the entire regional development by applying repeated multiplications. The more precise calculations even show that indirect effects, mostly m their quantity and quality, are bigger than the direct ones. Therefore, in order to evaluate most precisely the influences of the new road infrastructure project on the entire social and economic development of the region through which the road goes, that is the one that gravitates toward it, the following text attempts to make a list of measures and activities which should be done in our County in order to valorise on time a set of economic, that is social-economic benefits to which it comes within the motorway gravitation area because the motorway will be constructed there.