Search

Agricultural tillage tools are exposed to various forms of wear during operation. Abrasive wear by soil particles is the most important wear form, and the most exposed to it are representatives of tools whose working parts are in direct contact with the soil during work - plows, subsoilers, disc harrows, harrows, cultivators, etc. The factors of wear process can be divided into three categories - abrasive soil conditions, tillage tool properties and operational factors. The paper presents a research of the abrasive wear of modified material surfaces (quenched, cladded and boronized) during motion in the mass of soil particles at different speeds and a comparison of their abrasion resistance.

U ovom radu predstavljeni su rezultati istraživanja abrazijskog trošenja tvrdih navarenih prevlaka. Za navarivanje je primijenjen REL postupak s dvije elektrode različite tvrdoće (Elgaloy Hard M 60 i Elgaloy Hard 100). Kao osnovni materijal na koji su navarene prevlake odabran je konstrukcijski čelik oznake S235. Ispitivanje otpornosti na trošenje provedeno je gibanjem u masi abraziva pri različitim brzinama uzorka (1, 1, 75 i 2, 5 m/s) te pri različitim kutovima sudara abraziva i trošene površine (30° i 60°). Cilj istraživanja bio je usporedba otpornosti na trošenje dvije navarene prevlake u ovisnosti o brzini gibanja i kutu sudara abraziva i trošene površine. Kao abraziv, u istraživanju je primijenjen kvarcni pijesak granulacije 0, 5 – 1, 5 mm. Prilikom eksploatacije, radni dijelovi poljoprivredne mehanizacije izloženi su djelovanju abraziva (tla) različite granulacije, različitog kemijskog i mehaničkog sastava, pri čemu najznačajniji abraziv u tlu predstavlja kvarc te je iz toga razlog kvarcni pijesak odabran kao abraziv. Istraživanjem je utvrđeno da povećanjem brzine uzorka dolazi do povećanja gubitka mase, dok se povećanjem kuta sudara abraziva i trošene površine gubitak mase smanjivao. Također, utvrđen je veći gubitak mase prevlake navarene elektrodom veće tvrdoće, što ukazuje da je prevlaka navarena elektrodom manje tvrdoće bolje apsorbirala energiju udara čestica abraziva.

The experiment was focused on comparison of mass loss exhibited by induction-hardened and gas- nitrided sam- ples made of 42CrMo4 steel. The mass loss was caused by abrasive wear, i.e. by motion of the abrasive particles. Wear testing was performed with different input parameters (sample velocity and impact angle of abrasive particles and the tested surface). This experiment proceeded with metallographic analysis performed by an optical microscope and by imaging of wear path done by scanning electron microscopy (SEM), to conclude with the statistical analysis of obtained data. The conducted experiment determined that the gas-nitrided samples lost less mass at all levels of input parameters than the induction-hardened samples.

U radu su prikazane karakteristike triju postupaka toplinskog naštrcavanja - naštrcavanja pomoću plinskog plamena, naštrcavanja plazmom prenesenim lukom i naštrcavanja velikim brzinama čestica. Navedeni postupci prikladni su za nanošenje legura na bazi nikla, krom karbida i volfram karbida koje su primjenjive u uvjetima gdje je potrebna visoka korozijska otpornost i otpornost na trošenje. Također, u radu su opisana svojstva ovih legura (konkretno NiCrBSi, NiCrBSi-WC, NiBSi-WC, CrC- NiCr, WC-CoCr) te tehnički parametri navedenih postupaka toplinskog naštrcavanja.

This research focuses on testing of abrasion resistance of boron- and vanadium-based coatings. Coating of samples with vanadium was completed by classic and duplex procedure with previous carburization. The samples were abraded by applying the ASTM G65-94 method of „dry sand/rubber wheel“. The greatest wear was recorded on boron- based coating, and the least wear was exhibited by the vanadium-based coating with previous carburization. The dominant form of „zero“ abrasion was determined by analyzing the sample wear traces.

U radu je napravljen pregled nekoliko specifičnih slučajeva korozijskog oštećenja u procesnoj industriji, na primjeru pogona za proizvodnju umjetnih gnojiva i pogona za preradu uljarica. Ovakva specifična oštećenja uzrokovana su kako mehaničkim kontaktom tako i korozijskim djelovanjem agresivne okoline, što zahtjeva pravilan izbor materijala i zaštitu površina dijelova i opreme u procesnoj industriji. U eksperimentalnom dijelu rada provedena su elektrokemijska ispitivanja koja su za cilj imala usporedbu korozijske otpornosti modificiranih površina uzoraka austenitnih i martenzitnih korozijski postojanih čelika. Rezultati ispitivanja uzoraka korozijskoj otpornosti, pokazali su da zakaljeni martenzitni korozijski postojani čelici pružaju bolja antikorozijska svojstva, u uvjetima djelovanja kiselog agresivnog medija usporedno s nitriranim uzorcima austenitnih korozijski postojanih čelika.

In this paper, the results of investigating the wear by abrasive particles with different velocities of the samples made of C45 steel in the normalized state, and samples of the same steel subjected to quench hardening as well as boronizing. As an abrasive in the experiment, a soil sample with a sandy loam texture label was applied. The research was conducted with the aim of determining the best application of the above- mentioned heat treatment procedures of wear protection on agricultural machinery. During the exploitation of agricultural machinery, the working parts of machines and tools for tillage are exposed to the different types of wear. The most dominant wear mechanism is abrasion, which occurs due to the direct contact of the working surfaces of the tool with the soil particles. This wear is manifested by a change in the shape of the working parts, which causes a decrease in the efficiency of machines thus requiring frequent renewal of worn parts and increased maintenance costs of agricultural machinery. The research proved a significantly lower wear of samples subjected to quench hardening as well as boronizing compared to steel in the normalized state, thus proving the justification of the application of these treatments as wear protection of parts of agricultural machinery.

U ovom radu predstavljeni su rezultati istraživanja abrazijskog trošenja NiBSi-WC prevlake nanesene postupkom naštrcavanja plazmom prenesenim lukom (PTA) na osnovni materijal od poboljšanog krom-molibden čelika 42CrMo4 + QT. Ispitivanje otpornosti na trošenje provedeno je gibanjem u masi abraziva pri brzini uzorka od 1, 70 m/s i kutovima sudara abraziva i trošene površine od 45° i 90°. Provedena istraživanja popraćena su metalografskom analizom prevlake te sučelja prevlaka/podloga. Cilj istraživanja bio je usporedba otpornosti na trošenje navedene prevlake i osnovnog materijala bez prevlake u ovisnosti o kutu sudara abraziva i trošene površine te mogućnosti primjene navedene prevlake kao zaštite od trošenja dijelova poljoprivredne mehanizacije. Prilikom eksploatacije radni dijelovi poljoprivredne mehanizacije izloženi su djelovanju abraziva (tla) različitog kemijskog sastava, pri čemu kvarc predstavlja najznačajniji abraziv ; stoga je u pokusu kao abraziv primijenjen kvarcni pijesak granulacije 0, 5 - 1, 5 mm. Provedenim istraživanjem utvrđen je veći gubitak mase pri manjem kutu sudara abraziva i trošene površine, koji se smanjivao povećanjem kuta sudara. Također, utvrđen je značajno manji gubitak mase ispitivane prevlake u odnosu na osnovni materijal bez prevlake, što opravdava primjenu navedene prevlake u svrhu zaštite od trošenja dijelova poljoprivredne mehanizacije.

Istraživanjem su prikazani rezultati mjerenja buke pri radu drobilice građevinskog materijala pri radnim i maksimalnim okretajima te kod praznog i punog spremnika s različitim vrstama materijala (opeka, beton, asfalt, crijep i mješoviti građevinski materijal). Mjerenje je obavljeno u skladu s normama HRN ISO 6396 (2000.) i HRN ISO 5131 (2000.). Iste nalažu kako mikrofon mora biti postavljen s lijeve i desne strane rukovatelja te u odnosu na referentnu točku položaja rukovatelja od sredine glave rukovatelja do razine početka trupa na visini 790 ± 20 mm te odmaknut od sredine glave rukovatelja 200 ± 20 mm. Najmanja razina buke izmjerena je s lijeve strane kod obje brzine okretaja motora s praznim spremnikom i s desne strane kod obje brzine okretaja motora s punim spremnikom mješovitog građevinskog materijala. Nadalje, najviša razina buke izmjerena je pri punom spremniku betona s obje strane te pri radnim i maksimalnim okretajima. Rukovatelj je izložen nedopuštenim razinama buke preko 87 dB(A), a što je negativno za zdravlje istog i može izazvati trajne posljedice.

U radu je prikazan studij slučaja trošenja pokretnih dijelova homogenizatora za miješanje stočne hrane u tvornici „Vitalka“ u Osijeku. Provedenom analizom tragova trošenja identificirani su oblici trošenja koji nastaju tijekom rada stroja te mehanizmi koji ih uzrokuju. Najintenzivniji oblici trošenja su erozijsko i abrazijsko trošenje na lopaticama za miješanje smjese, uzrokovani mehanizmima umora površine i abrazije. Mjere kvalitetnog održavanja stroja tijekom njegovog rada mogu značajno doprinijeti smanjenju trošenja dijelova lopatica, ali je naglašen i značaj izbora odgovarajućeg materijala u njihovoj izradi.

A study was carried out on afternitriding impacts on tribological properties and corrosion resistance of pre-induction hardened martensitic stainless steels. Metalographic structure analysis and hardness testing of modified surface samples were made. Wear reistance of steel surface protection was verified on a friction and wear tester, in combination with gravimetric measurements in the bath for continuous corrosion testing. The results of the researches carried out showed a higher wear resistance of afternitriding martensitic stainless steels for one order of magnitude, compared to the only induction hardened condition, with less corrosion resistance

Provedenim istraživanjem na kotrljajućim ležajima trakastog transportera za transport sjemenki suncokreta u tvornici ulja Čepin analizirani su mehanizmi i vrste trošenja koje se javljaju prilikom rada transportera. Oblici trošenja koji se pojavljuju se međusobno se miješaju ali se uvijek može raspoznati najdominantniji oblik. Navedene su mjere ispravnog održavanja koje uvelike doprinose smanjenju trošenja. Na kraju je navedeno da ispravno podmazivanje ležaja sa dostatnom količinom maziva najviše utječe na pravilno funkcioniranje i trajnost kotrljajućih ležaja

U radu je prikazan utjecaj vibracija na sustav ruka-šaka rukovatelja pri eksploataciji traktora IMT 539. Istraživanje je obavljeno sa tri različite brzine gibanja pri obavljanju tri agrotehničke operacije (malčer, raspršivač, bočna rotodrljača). Prema Europskoj direktivi (2002/44/EC) određene su dopuštene vrijednosti vibracijama koje utječu na sustav ruka-šaka rukovatelja (upozoravajuća vrijednosti 2, 5 m s-2 i granična vrijednost 5 m s-2). Analizom izmjerenih vrijednosti utvrđeno je kako pri radu bočne rotodrljače razina vibracija prelazi obje dopuštene dnevne granične vrijednosti, dok je pri radu malčera i raspršivača razina ispod dopuštene vrijednosti.

U radu su prikazani rezultati analize uporabe i održavanja poljoprivrednih strojeva koji su uspoređeni s podatcima znanstvene literature. Razmatrano je Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo „Majstorović“ koje je osnovano 2004. godine s sjedištem u Duzluku (Orahovica) i bavi se proizvodnjom šljive, lješnjaka i oraha. Proizvodnja lješnjaka obavlja se na 0, 7913 ha gdje je zasađeno 300 sadnica lješnjaka sorti „Rimski okrugli“ i „Istarski dugi“. Obrada nasada je mehanizirana dok se sakupljanje i branje obavlja ručno. Strojevi za obradu su starije proizvodnje, ali još zadovoljavaju potrebe OPG-a. Održavanje strojeva se obavlja sukladno naputcima za rukovanje i održavanje za pojedine strojeve. Tehnička zaštita i garažiranje se obavljaju samo djelomično što nije prihvatljivo.

Radni dijelovi oruđa za obradu tla izloženi su tijekom eksploatacije trošenju česticama tla. U poljoprivredi se sve češća primjenjuju kombinirana oruđa za obradu tla, kojima se tlo obrađuje, zasijava i poravnava u jednom prohodu. Sijačica za direktnu sjetvu Väderstad Rapid 400C jedno je od takvih oruđa. Analizirano je trošenje diskova tanjurače na sijaćici tijekom eksploatacije kroz 2 godine i obrađenih 2300 ha. Utvrđeni su prosječni gubici mase od 1, 59 kg (30, 6 %) i promjera od 9, 2 cm (16, 5 %), te uzročni mehanizmi trošenja diskova.

U radu se prikazaju rezultati mjerenja razine vibracija koje utječu na sustav ruka-šaka rukovatelja traktora s obzirom na broj radnih sati istog traktora tijekom dvije agrotehničke sezone mjerenja (2015. i 2016. godine). Mjere se razine vibracija koje utječu na sustav ruka- šaka rukovatelja pri različitim agrotehničkim operacijama u skladu s propisanim normama HRN ISO 2631-1, HRN ISO 5349-1 i HRN ISO 5349-2. Istraživanje se obavlja na traktoru proizvođača LANDINI tipa POWERFARM 100 na proizvodnim površinama Srednje Poljoprivredne i veterinarske škole Osijek. Isto je učinjeno uređajem za mjerenje humanih vibracija proizvođača MMF tipa VM30. Traktor je u prvoj godini istraživanja imao odrađenih 5800, a u drugoj 6800 radnih sati. Izmjerene vrijednosti vibracija koje utječu na sustav ruka-šaka rukovatelja ne prelaze dopuštene vrijednosti od 5 ms-2.

Agricultural tractors have wide use on road and also off road, which is at exploitation and moving on the agrotehnical surfaces. Beside speed and uneven surface on which they are moving, very important factor that have an affect on exposure of operator by the high level of vibration that effect on whole body are the oldness of the technical system. Vibration generally present oscillatory moving of the body, and in the addiction of the trajectory form of moving body there are linear and angular oscillations. Human body perceives and absorbs vibration of 1 to 1000 Hz, and speed of vibration is distance which vibrated body passed in the unit of time and it is expressed in ms-1. Acceleration of vibration is change of speed of vibration in the unit of time, and it is ms-2. Purpose of the research is determination vibrations that have an affect on the operators whole body in relation to working hours of technical system in years 2015 and 2016, in accordance with prescribed standards HRN ISO 2631-1 and HRN ISO 2631-4. Measurement has been made 2015 and 2016 with tractor LANDINI POWERFARM 100 on access roads and production areas of Agricultural and Veterinary High School in Osijek. Vibrations that have an affect on whole body of operator were measured by device MMF VM30 with associated sensor. Results of research are pointing on increase level vibrations that have an affect on operators whole body on every measuring surfaces (asphalt, grass and macadam) with increasing working hours of tractor. Even though these research confirmed that on different agrotechnical surfaces the intensity of vibration is increasing in year 2016 in relation with previous one, the same will not be harmful on the health of the operator because they are not excessing the vibration limit that have an affect on whole body on the operator of 1, 15 ms-2 by the European directive requires 2002/44/EC.

U tvrtkama za održavanje poljoprivrednih strojeva, kao nusproizvod njihova poslovanja, svakodnevno nastaju različite vrste otpada, a mnoge od njih imaju i opasna svojstva. Iznimno je važno znati koji otpad nastaje u kojem procesu te kako s njime treba postupati do predaje ovlaštenoj tvrtki za njegovo zbrinjavanje. Najizraženiji problemi u postupanju s otpadom u tvrtkama za održavanje poljoprivrednih strojeva uglavnom su subjektivne prirode. Najčešće je riječ o nedovoljnoj educiranosti iz područja gospodarenja otpadom, kao i određenoj nezainteresiranosti za odvajanje otpada na mjestu njegovog nastanka, sukladno obvezama i odgovornosti ma u gospodarenju otpadom koje proizlaze iz Zakona o održivom gospodarenju otpadom (2013.). Rad se bavi analizom postupanja s otpadom koji nastaje u tvrtkama za održavanje poljoprivrednih strojeva, te usklađenosti istih aktivnosti s propisima.

Poljoprivredni strojevi u ratarstvu izloženi su tijekom eksploatacije koroziji, prije svega zbog radnog okoliša u kome obavljaju svoju osnovnu djelatnost. Atmosfera, voda i tlo su temeljni čimbenici korozije, a potpomognuti su i specifičnim čimbenicima u obliku različitih agresivnih tvari i kemikalija koje se pojavljuju u ratarskoj proizvodnji. Rad daje pregled navedenih čimbenika i njihovih utjecaja, koji je dobiven na temelju više literaturnih izvora.

U radu su prikazani rezultati primjene twin row tehnologije u Republici Hrvatskoj uporabom sijačice talijanske tvrtke MaterMacc (twin row 2). Istraživanja su provedena u okolici grada Osijeka u istočnom dijelu Hrvatske gdje su zabilježene optimalne količine oborina kroz cijelu vegetaciju (2016. godine) uzgoja kukuruza. Istraživanja su provedena uporabom dva hibrida sjemenske kuće Pioneer iz FAO grupe 520 „P0 412“ i hibrid iz FAO grupe 400 „P0023“ zasijanih u standardnoj tehnologiji s razmakom redova od 70 cm i u twin row tehnologiji s razmakom udvojenih redova od 22 cm. Standardna sjetva obavljena je pneumatskom sijačicom „PSK- 4“ tvrtke MIO OLT Osijek 16.04.2016.godine. Standardna sjetva hibrida P0023 obavljena je na predviđeni sklop od 64253 biljke/ha. Utvrđeni stvarni sklop poniklih biljaka bio je oko 60.705 kom/ha. Prinos ovog hibrida u berbi 26.09.2016. iznosio je 13.814 kg sa standardnom devijacijom od 1.025 i koeficijentom varijacije od 7, 42%. Prosječna vlažnost zrna iznosila je u standardnoj sjetvi 16, 2% sa standardnom devijacijom od 1, 313 i koeficijentom varijacije od 8, 11%. Prinos hibrida kukuruza P0023 u sjetvi twin row tehnologijom s ostvarenim sklopom poniklih biljaka od 61.415 komada iznosio je 15.245 kg/ha ili 10, 35% više u odnosu na standardnu sjetvu. Povećanjem sklopa u twin row tehnologiji s 92.655 izniklih biljaka ostvaren je prinos od 19.263 kg s koeficijentom varijacije od 7, 83% pri čemu je ostvaren razmak biljaka unutar reda od 31, 20 cm. Standardna sjetva hibrida P0412 obavljena je na predviđeni sklop od 64.253 biljke/ha. Procijenjeni stvarni sklop poniklih biljaka bio je 63.723 kom/ha. Prinos ovog hibrida u berbi iznosio je 15.427 kg sa standardnom devijacijom od 338, 9 i koeficijentom varijacije od 2, 20%. Prosječna vlažnost zrna iznosila je u standardnoj sjetvi 28, 22% sa standardnom devijacijom od 0, 740 i koeficijentom varijacije od 2, 62%. Prinos hibrida kukuruza P0412 u sjetvi twin row tehnologijom s ostvarenim sklopom poniklih biljaka od 63.190 komada iznosio je 17.060 kg/ha ili 10, 59% više u odnosu na standardnu sjetvu. Povećanjem sklopa u twin row tehnologiji s 79.520 izniklih biljaka ostvaren je prinos od 18.399 kg s koeficijentom varijacije od 6, 53% pri čemu je ostvaren razmak biljaka unutar reda od 36, 07 cm.

U radu je istražen utjecaj opterećenja i brzine vrtnje te agresivnog djelovanja kiselog medija na otpornost martenzitnih korozijski postojanih čelika u kombiniranim uvjetima trošenja. Metalografskim ispitivanjima analizirano je stanje mikrostrukture, a ispitivanjem tvrdoća utvrđene su efektivne dubine indukcijskog kaljenja. U drugom dijelu napravljena su ispitivanja otpornosti trošenju u kombiniranim uvjetima. Nakon provedenih istraživanja, analiza je pokazala da su oba martenzitna čelika u indukcijski zakaljenom stanju postigla za jedan red veličine veću otpornost kombiniranom trošenju u odnosu na dostavno stanje te da ne postoji značajna razlika po vrsti čelika u gubitku mase uzorka usljed korozije za dostavno stanje, kao ni za indukcijski zakaljeno stanje.

Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) definirana su ograničenja u vezi odlaganja biorazgradivog komunalnog otpada. Najveća dopuštena masa biorazgradivog komunalnog otpada koja se godišnje smije odložiti na svim odlagalištima i neusklađenim odlagalištima u Republici Hrvatskoj određena je u odnosu na masu biorazgradivog komunalnog otpada proizvedenog u 1997. godini. Jedinice lokalne samouprave dužne su temeljem navedenog Zakona osigurati odvojeno sakupljanje biootpada s ciljem kompostiranja, digestije ili njegove energetske oporabe, pri čemu se obrada biootpada mora obavljati na način kojim se zadovoljava visoka razina zaštite okoliša. Budući da su kompostiranje i recikliranje izrazito važni postupci u gospodarenju otpadom, koje obuhvaća mjere prevencije nastanka i smanjivanja količine otpada, Grad Osijek je 2010. godine započeo s primjenom novog sustava sakupljanja komunalnog otpada, i to odvajanjem otpada na mjestu njegovog nastanka. Značajan čimbenik za uspješno provođenje svih direktiva je prvenstveno daljnje razvijanje sustava odvojenog sakupljanja otpada, tako da je sljedeći važan korak u razvoju istoga sustava bilo rješavanje pitanja sakupljanja i zbrinjavanja biootpada. Slijedom toga, Grad Osijek je pripremio kvalitetan projekt i započeo s uspostavom odvojenog sakupljanja i obrade biološki razgradivog otpada (biootpada).

U radu su prikazani rezultati istraživanja provedenih 2010., 2013. i 2015. godine. Istraživanje je obavljano tri godine u cilju mjerenja proizvedene buke na poljoprivrednim traktorima. Mjerene su razine buke u skladu s propisanom normom HRN ISO 6395 koja se odnosi na mjerenje vanjske buke pri gibanju traktora, te normama HRN ISO 6396 i HRN ISO 5131 koje se odnose na mjerenje unutarnje buke na mjestu rukovatelja pri gibanju traktora. Istraživanje je obavljeno na ispitnoj površini Belja d.d. u blizini mjesta Mirkovac. Istraživanja su obavljena sa tri traktora FENDT model 410 s ciljem utvrđivanja promjene proizvedene razine buke u odnosu na povećanje broja radnih sati traktora. Rezultati pokazuju da niti jedan od ispitivanih poljoprivrednih traktora nije proizveo višu razinu buke od dozvoljenih 90 dB, a također je utvrđeno da traktori iz 2016. godine s povećanjem broja radnih sati emitiraju višu razinu vanjske buke. Traktori iz 2015. godine emitiraju višu razinu unutarnje buke, što nije u skladu s postavljenom hipotezom istraživanja.

Proizvodni procesi, kao nusprodukt svojega odvijanja, generiraju emisije različitih tvari koje imaju utjecaj na zdravlje ljudi i okoliš. Suvremena poljoprivredna proizvodnja predstavlja jedan od najvažnijih proizvodnih procesa u gotovo svakom nacionalnom gospodarstvu. Ona je nezamisliva bez suvremene poljoprivredne tehnike, čija učinkovitost, sigurnost i pouzdanost u radu ovise o ispravnom rukovanju i kvalitetnom održavanju. Najvažniji segment poljoprivredne tehnike je traktor, čija namjena je višestruka i o čijoj učinkovitosti ovisi cjelokupni proizvodni proces, bez obzira na to o kojoj vrsti poljoprivredne proizvodnje se radilo. Stoga je održavanje i popravak traktora iznimno važna djelatnost u svim poljoprivrednim gospodarskim subjektima. Tijekom iste djelatnosti nastaju određene količine čvrstih i tekućih otpadnih tvari, odnosno različite vrste otpada koje zahtijevaju odgovarajuće postupanje, sukladno propisima iz područja održivog gospodarenja otpadom. Posebna pozornost usmjerena je na kategorije opasnog otpada, budući da je njihov utjecaj na zdravlje ljudi i okoliš izrazito štetan. S obzirom na složenost postupaka koji se obavljaju tijekom održavanja i popravka traktora, kao i primjene različitih tvari i materijala, uobičajen je i nastanak otpada koji može imati opasna svojstva. Ovaj rad analizira vrste opasnog otpada koje nastaju tijekom navedenih aktivnosti, te propisno postupanje s istima.

U radu su predočeni rezultati mjerenja razine mehaničkih vibracija koje se sa sjedala prenose na trup rukovatelja pri gibanju traktora po različitim agrotehničkim podlogama (asfalt, makadam i trava). Mjerenja su obavljena uređajem MMF VM30 sukladno normama HRN ISO 2631-1 i HRN ISO 2631-4 na traktoru proizvođača Landini model Powerfarm 100 na proizvodnim površinama i pristupnim cestama srednje Poljoprivredne i veterinarske škole Osijek. Najviše vrijednosti mehaničkih vibracija koje se prenose na trup rukovatelja preko sjedala zabilježene su pri gibanju traktora po travi, dok su najmanje vibracije koje se prenose na trup rukovatelja izmjerene tijekom gibanja traktora po asfaltu. Sve izmjerene vibracije unutar su dozvoljenih vrijednosti i ne prelaze 1, 15 m/s2.

Cilj istraživanja u „PP Orahovica“ bio je utvrditi postojeće stanje glede provođenja mjera servisno-preventivnog održavanja te zbrinjavanja opasnog otpada. Provedenim istraživanjem utvrđeno je da se mjere dnevnog i tjednog održavanja traktora i kombajna ne provode u potpunosti u skladu sa naputcima za rukovanje i održavanje, dok se servisno održavanje obavlja kvalitetno u jamstvenom i izvan jamjstvenog roka. Konzervacija strojeva je djelomična ili je nema. Zbrinjavanje opasnog otpada provodi se u skladu sa zakonskim propisima, a opasni se otpad predaje ovlaštenom sakupljaču.

Ulaskom u EU Republika Hrvatska preuzela je obavezu primjene direktive 2009/128/EC i 2006/42/EC koja propisuje obavezni pregled tehničkih sustava u zaštiti bilja (raspršivači i ratarske prskalice). Navedena direktiva uvedena je u Zakon o održivoj uporabi pesticida (NN 14/14), prema kojem svi uređaji pri zaštiti bilja do studenog 2016. moraju nositi naljepnicu o redovitom tehničkom pregledu, a uređaji koji su proizvedeni prije 1995. godine moraju biti pregledani najkasnije do studenoga 2014. godine. Zbog navedene problematike i približavanja rokova navedene direktive i zakon postaju aktualne te im se treba pridavati dodatnog značaja. U radu je prikazana metodika obavljanja tehničkog preglada uz korištenu opremu, te je prikazan dio pregledanih stojeva (cca. 500) u Republici Hrvatskoj (ispitna stanica 001 i 004). Od ukupno testiranih strojeva njih 75, 40% zadovoljava standarde s obzirom na kapacitet crpke ; 54, 00% s obzirom na ispravnost manometra i 69, 20% s obzirom na površinsku raspodjelu tekućine.

Uređaji za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) bitan su segment komunalne infrastrukture koji se u svojoj osnovnoj namjeni grade i koriste s ciljem smanjenja negativnog utjecaja otpadnih voda na okoliš. Unatoč svojoj pozitivnoj ulozi, zbog specifičnosti medija koji obrađuju – onečišćenih otpadnih voda, uređaji mogu negativno utjecati na okoliš u obliku izravnih i neizravnih utjecaja na sve sastavnice okoliša. Da bi se takvi mogući negativni utjecaji smanjili ili izbjegli, potrebno je, tijekom svih faza izgradnje i korištenja uređaja, poštivati brojne mjere zaštite koje su propisane Procjenom utjecaja zahvata na okoliš (PUO). Među propisanim mjerama zaštite okoliša posebno su važne one koje se primjenjuju tijekom korištenja uređaja, budući da se njihovom primjenom izravno, u realnom vremenu, omogućuje okolišno prihvatljiv rad uređaja. Značajan dio tih mjera predstavljaju postupci održavanja tehnoloških cjelina uređaja.

U radu je prezentirana analiza gospodarenja otpadom, nastalog tijekom proizvodnog procesa na Farmi za uzgoj prasadi i nazimica „Brod Pustara 2“ u općini Jagodnjak, čija osnovna djelatnost je intenzivni uzgoj nazimica do težine 125 kg. Analizom je utvrđeno da se provode najbolje tehnike gospodarenja otpadom iz proizvodnje i primjenjuju načela dobre poljoprivredne prakse. Gnojovka se skuplja i skladišti u odgovarajuće spremnike, te naknadno aplicira na poljoprivredne površine. Otpadna voda skuplja se u nepropusne jame, te zbrinjava putem ovlaštene tvrtke. Miješani komunalni otpad s farme propisno se skuplja i zbrinjava putem ovlaštene tvrtke. U periodu 2010.-2014. godine na farmi su nastale različite vrste kategoriziranog otpada – otpadna životinjska tkiva (02 01 02), ambalaža od papira i kartona (15 01 01), fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu (20 01 21*), ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili je onečišćena opasnim tvarima (15 01 10*), ostali otpad čije skupljanje i odlaganje podliježe specijalnim zahtjevima radi prevencije infekcije (18 02 02*), te ostali otpad čije skupljanje i odlaganje ne podliježe specijalnim zahtjevima radi prevencije infekcije (18 02 03). Svim vrstama otpada gospodari se u skladu s mjerodavnim propisima o održivom gospodarenju otpadom. Farma propisno vodi evidenciju o vrstama i količinama proizvedenog otpada te podatke o tome redovito dostavlja nadležnim institucijama.

Ulaskom u EU Republika Hrvatska preuzela je obavezu primjene direktiva 2009/128/EC i 2006/42/EC koje propisuju obavezni pregled tehničkih sustava u zaštiti bilja (raspršivači i ratarske prskalice). Navedene direktive uvedene su u Zakon o održivoj uporabi pesticida (NN 14/14), prema kojem svi tehnički sustavi za zaštitu bilja do studenog 2016. moraju imati naljepnicu o redovitom tehničkom pregledu, a strojevi koji su proizvedeni prije 1995. godine moraju biti pregledani najkasnije do studenoga 2014. godine. Zbog navedene problematike i približavanja rokova navedene direktive i zakon postaju aktualni te im se treba pridavati poseban značaj. U radu je prikazana metodika obavljanja tehničkog pregleda uz korištenu opremu, te je prikazan dio pregledanih strojeva (cca. 500) u Republici Hrvatskoj (ispitne stanice 001 i 004). Od ukupnog broja testiranih strojeva, 75, 40 % zadovoljava standarde s obzirom na kapacitet crpke ; 54, 00 % s obzirom na ispravnost manometara i 69, 20 % s obzirom na površinsku raspodjelu tekućine.

Poljoprivredna proizvodnja je, zbog nastanka različitih vrsta otpada, jedan od značajnih izvora okolišnog onečišćenja. Stoga je propisno gospodarenje takvim otpadom vrlo bitno za zaštitu okoliša. U radu je analizirano gospodarenje otpadom na Farmi purana „Slavonski Kobaš“ u Općini Oriovac. Analiza je provedena na temelju dostupnih izvora podataka o ispunjavanju propisa o zaštiti okoliša u području poljoprivredne proizvodnje za koju je farma registrirana. Tijekom procesa uzgoja purana nastaju sljedeće vrste otpada: kruti stajski gnoj, otpadne vode, uginule životinje, ambalaža od plastike, papir i karton, opasan otpad nastao iz veterinarskih zahvata - ostaci lijekova i drugi medicinski materijal, te otpad nastao održavanjem strojeva i opreme - maziva i ulja za podmazivanje. Analizirano je gospodarenje svakom od navedenih vrsta otpada. Krutim stajskim gnojem gospodari se sukladno propisima i načelima dobre poljoprivredne prakse - korištenjem u proizvodnji komposta. Sanitarne i otpadne vode iz dezbarijere odvozi ovlaštena tvrtka za gospodarenje otpadnim vodama. Uginule životinje privremeno se skladište u ledenici, te se otpremaju na zbrinjavanje u ovlaštenu tvrtku „Agroproteinka“ Sesvetski Kraljevec. Ostalim otpadom gospodari se sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom uz prikupljanje podataka i redovito izvješćivanje nadležnih institucija. Analizirani primjer propisnog i okolišno prihvatljivog načina gospodarenja otpadom potvrđuje značaj uspostavljenog sustava održivog gospodarenja otpadom i sudjelovanje svih dionika u njemu.

Otpadna voda, nastala različitim onečišćenjima vode iz vodoopskrbnih sustava pri svakodnevnoj uporabi, može se ispustiti u okoliš nakon postupka pročišćavanja u odgovarajućim uređajima. Tijekom rada takvih uređaja mogući su negativni utjecaji na kvalitetu okolnog zraka u obliku neugodnih mirisa zbogplinova koji su prisutni pri obradi otpadnih voda. U svrhu očuvanja kvalitete zraka propisuju se mjere zaštite okoliša koje se u pravilu odnose na tehničko održavanje uređaja, a provedbu mjera nadzire inspekcija zaštite okoliša.

Upravljački mehanizam jedan je od najvažnijih sustava na vozilima. S obzirom na njegovu važnost u pogledu cjelokupne sigurnosti vozila, posebna pozornost tijekom izrade dijelova mehanizma posvećuje se izboru materijala i odgovarajuće tehnologije. Određeni dijelovi upravljačkog mehanizma vozila izrađuju se tehnologijom kovanja u više tehnoloških faza. Karakteristični predstavnik takvih dijelova je krajnik spone. Prilikom kovanja u pojedinim fazama se mijenja mikrostruktura materijala, a time i mehaničkim svojstvima materijala izratka. Rad prikazuje navedene promjene na primjeru promjene tvrdoće, utvrđene mjerenjem na površini i u karakterističnom presjeku izratka., Steering mechanism is one of the most important systems on vehicles. Due to its importance in terms of overall vehicle safety, special attention is given to material selection and appropriate technology during the development of parts of the mechanism. Certain parts of the vehicle's steering mechanism are made by forging technology in several technological phases. A typical representative of such parts is the track (tie) rod. During the forging in particular phases the microstructure of the material is changing, and thus the mechanical properties of materials of the workpiece. This paper presents these changes through the changes in hardness, determined by measuring on the surface and in typical cross-section of the workpiece.

Poljoprivredna mehanizacija za obradu tla izložena je tijekom rada različitim oblicima trošenja. Abrazijsko trošenje ili abrazija materijala česticama tla čini najznačajniji dio sveukupnih oblika trošenja, a najviše su mu izloženi predstavnici mehanizacije čiji radni dijelovi su tijekom rada u neposrednom dodiru s tlom– plugovi, podrivači, tanjurače, drljače, kultivatori, itd. Negativni učinci abrazije izražavaju se u promjeni oblika alata, što izravno utječe na smanjenje učinkovitosti alata, a neizravno na povećanje troškova obrade te smanjenje ukupne isplativosti poljoprivredne proizvodnje. U izbjegavanju negativnih učinaka abrazije primjenjuju se različite mjere koje utječu na smanjenje trošenja alata za obradu tla. Ovaj rad bavi se jednom od tih mjera – poboljšanjem otpornosti na trošenje primjenom toplinskih i toplinsko-kemijskihpostupaka obrade materijala uizradi alata za obradu alata. Provedenim laboratorijskim istraživanjem analizirana je mogućnost primjene jednog od takvih postupaka obrade materijala – boriranja. Na temelju rezultata istraživanja zaključeno je da je primjena boriranja u zaštiti od trošenja česticama tla opravdana, pogotovo pri većim brzinama obrade tla.

The paper gives comparative analysis of properties of tribological coatings obtained by thermo chemical processes - classical vanadizing coating and vanadizing coating with prior carburization of the substrate, used as protection against abrasive wear. Properties of coating hardness, substrate hardness underneath the coating and abrasive wear resistance of the coating are compared. The comparative analysis proved justification for introduction of carburization of the substrate prior to vanadizing process because of abrasive wear resistance increase.

Svakodnevnom uporabom vode iz vodoopskrbnih sustava u različite svrhe nastaju promjene u njezinom fizikalnom, kemijskom i biološkom sastavu, tj. Dolazi do njezinog onečišćenja. Takva onečišćena ili tzv. Otpadna voda može se ispustiti u okoliš tek nakon što se pročisti u odgovarajućim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV). Iako je uloga uređaja primarno pozitivna, budući da im je svrha uklanjanje onečišćenja iz otpadnih voda te time omogućavanje nastavka neškodljive primjene pročišćene vode za daljnje različite namjene i njezine neškodljivosti po okoliš, ipak postoji i određeni negativni utjecaj uređaja koji se odražava u odnosu na okoliš te posebno na stanovništvo koje živi u blizini uređaja. Takvi negativni utjecaji posebno djeluju na kvalitetu zraka u blizini uređaja, a izraženi su u obliku neugodnih mirisa, uzrokovanih povećanom koncentracijom plinova koji su prisutni pri obradi otpadnih voda – amonijak, sumporovodik, merkaptani i sl. Njihova koncentracija se prati, sukladno propisanoj dinamici, provedbom odgovarajućih mjerenja u području utjecaja uređaja. Izvori navedenih onečišćenja uglavnom su imisije iz otvorenih površina uređaja (ulazni kolektori, aeracijski bazeni, taložnici mulja, odlagališta mulja, biofilteri, itd.), a vrlo značajan utjecaj imaju i emisije iz postrojenja za sušenje otpadnog mulja, ukoliko postoje kao dio uređaja. Problematika narušene kvalitete zraka u blizini uređaja za pročišćavanje otpadnih voda regulirana je okolišnim propisima, prije svega Zakonom o zaštiti zraka i ostalih propisa na temelju njega. U fazi procjene utjecaja na okoliš ili ishođenja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša propisuju se mjere zaštite okoliša u području zaštite zraka koji se u pravilu odnose na tehničko održavanje uređaja. Nadzor primjene navedenih propisa u području zaštite zraka i provedbu propisanih mjera provodi inspekcija zaštite okoliša. Tijekom 2013. Godine inspekcija je provela nadzor nad jedanaest uređaja na području Republike Hrvatske. Na primjeru nadzora jednog uređaja većeg kapaciteta (200.000 ES) ukazano je u kojim uvjetima i na kojim mjestima očekivano mogu nastati neugodni mirisi, te koje mjere je potrebno poduzeti da se negativan utjecaj u potpunosti ukloni ili barem umanji.

U procesima pročišćavanja otpadnih voda vrlo je izražena problematika postupanja s otpadnim tvarima nastalim iz onečišćenja vode. Ova problematika regulirana je propisima o zaštiti okoliša, a provedbu tih propisa nadzire inspekcija zaštite okoliša. Zbog sastava i količine u kojima nastaju, a naročito zbog konačnog zbrinjavanja, veliki problem u svakom sustavu za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda predstavljaju otpadni muljevi. Nakon postupaka obrade i kondicioniranja, konačno zbrinjavanje muljeva može se provesti primjenom u različite svrhe: u poljoprivredi, u proizvodnji komposta, u proizvodnji energije, u proizvodnji građevinskog materijala, itd. Najčešći oblici zbrinjavanja mulja su: odlaganje na odlagališta, spaljivanje u odgovarajućim spalionicama i primjena u poljoprivredi. Većina uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Republici Hrvatskoj otpadne muljeve uglavnom odlaže na odlagališta otpada ili na posebna odlagališta mulja. Takav oblik zbrinjavanja vrlo je problematičan zbog različitih štetnih utjecaja na okoliš. Zbrinjavanje otpadnih muljeva spaljivanjem u RH nije zastupljeno, budući da ne postoje spalionice namijenjene takvoj svrsi. U radu je prikazan primjer operatera uređaja za pročišćavanje otpadnih voda koji otpadni mulj zbrinjava kroz primjenu na poljoprivrednim površinama, sukladno važećim propisima. Opisana je procedura koju treba provoditi operater prilikom navedenog oblika zbrinjavanja otpadnog mulja. Posebno je naglašeno da se samo uz strogo poštivanje i nadzor primjene propisa te redovito izvješćivanje nadležnih institucija može provoditi zbrinjavanje otpadnog mulja primjenom u poljoprivredi.

Voda je jedna od najvažnijih sastavnica okoliša. Kvaliteta vode izravno utječe na kvalitetu života, budući da je voda ključni čimbenik osiguranja zdravlja ljudi i ekosustava. Kao posljedice svakodnevnih ljudskih aktivnosti nastaju i različiti oblici onečišćenja vode i vodnih resursa, čime nastaju otpadne vode. Stoga se potreba za postupkom pročišćavanja otpadnih voda prije ispuštanja u okoliš nametnula kao nužni dio društvenog razvoja, a isto je regulirano i odgovarajućim pravnim propisima. Pročišćavanje otpadnih voda proces je uklanjanja njihovog onečišćenja do onih količina ili koncentracija koje sadržane u pročišćenim vodama omogućuju neškodljivo i nesmetano korištenje voda za različite namjene i ne uzrokuju neželjene promjene u okolišu. U procesu pročišćavanja otpadnih voda pozornost je prvenstveno usmjerena na kvalitetu vode i postupke koji osiguravaju istu, pa je i temeljna zakonska regulativa koja se primjenjuje u nadzoru postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda uglavnom vezana uz područje gospodarenja vodama, što se prije svega odnosi na Zakon o vodama, pri čemu je za provedbu nadzora nadležna vodopravna inspekcija. No, postoji i druga problematika u procesima pročišćavanja otpadnih voda, koja se odnosi na postupanja s otpadnim tvarima, nastalim iz onečišćenja. Ova problematika regulirana je drugim okolišnim propisima, prije svega Zakonom o otpadu, pri čemu je za provedbu nadzora nadležna inspekcija zaštite okoliša. U radu je prezentiran primjer nadzora inspekcije zaštite okoliša na jednom uređaju za pročišćavanje otpadnih voda. Ukazano je na vrste otpada koji može nastati tijekom rada uređaja, te obveze operatera u postupku gospodarenja navedenim otpadom.

Okolišna prihvatljivost procesa definirana je njegovim tijekom bez štetnih utjecaja na okoliš. Nadzor okolišne prihvatljivosti provodi inspekcija zaštite okoliša na temelju važećih okolišnih propisa. Prilikom provođenja inspekcijskog nadzora stočarske proizvodnje na farmama nadzire se usklađenost s propisima u pogledu: postupanja s otpadom, emisija u zrak, tvari koje onečišćuju ozonski sloj i fluoriranih stakleničkih plinova, opasnih tvari u postrojenju, dostave podataka u registar onečišćivača okoliša (ROO), procjene utjecaja na okoliš (PUO), objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (OUZO), itd. Postupanje s otpadom odnosi se na neopasni i opasni otpad, nastao tijekom rada farme, koji je kategoriziran pripadajućim ključnim brojem otpada (KBO) prema Katalogu otpada. Neopasni otpad čine: ambalaža od papira i kartona, ambalaža od plastike, otpad čije sakupljanje i odlaganje ne podliježe specijalnim zahtjevima radi prevencije infekcije, komunalni otpad, itd. Opasni otpad čine: ambalaža onečišćena opasnim tvarima, otpad čije sakupljanje i odlaganje podliježe specijalnim zahtjevima radi prevencije infekcije, fluoroscentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu, itd. Emisije u zrak uglavnom nastaju izgaranjem goriva u stacionarnim energetskim sustavima za zagrijavanje prostora, tehnološke vode, itd. Tvari koje onečišćuju ozonski sloj i fluorirani staklenički plinovi primjenjuju se u rashladnim i klimatizacijskim sustavima na farmi. Opasne tvari u postrojenju predstavljaju spremnici energenata (UNP) i pogonskih goriva u krugu farme, koji mogu biti uzrokom nesreća. Dostava podataka u ROO obveza je svake farme koja tijekom svoje djelatnosti proizvede više otpada od propisanih količina. Obveza izrade PUO i OUZO ovisi o proizvodnom kapacitetu farme.

Izvješće UN-a iz 2010., izrađeno povodom Svjetskog dana zaštite okoliša, navodi da poljoprivreda podjednako štetno djeluje na okoliš kao i uporaba fosilnih goriva. Uzgoj stoke te pripreme područja za izgradnju farmi uzrokuju ispuštanje visokih emisija stakleničkih plinova u atmosferu, a primjena gnojiva i zaštitnih sredstava u biljnoj proizvodnji među najvećim su uzrocima onečišćenja voda. Prijenosom pravne stečevine EU u nacionalno zakonodavstvo u području okoliša, Republika Hrvatska preuzela je obvezu ispunjavanja standarda zaštite okoliša sustavom izdavanja dozvola za sva postrojenja na koja se primjenjuje Direktiva 96/61/EC o integriranom sprječavanju i kontroli onečišćenja (IPPC Direktiva), uključivo i objekte i postrojenja za proizvodnju hrane te intenzivan uzgoj peradi i svinja. Dozvolom se omogućuje rad postrojenja i određuju uvjeti pod kojima se rad može obavljati uz najmanji negativni utjecaj na okoliš ispuštanjem onečišćujućih tvari. Prema aktualnim podacima Ministarstva zaštite okoliša i prirode, 68 postrojenja za intenzivan uzgoj peradi i svinja obveznici su ishođenja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (IPPC Dozvola). Iskustva zemalja članica EU ukazuju na činjenicu da intenzivna poljoprivredna proizvodnja teško postiže zadovoljavajuću razinu poštivanja uvjeta određenih Dozvolom. Pregovaračkim stajalištima Republike Hrvatske i Europske komisije dobiveni su rokovi do kojih se postojeća postrojenja za uzgoj svinja i peradi moraju uskladiti s okolišnim zahtjevima, jer im u protivnom prestaje rad. U radu se prikazuje zakonodavni okvir koji uređuje područje zaštite okoliša u navedenoj poljoprivrednoj proizvodnji te provođenje nadzora uvjeta zaštite okoliša propisanih Dozvolom.

Ovaj rad predstavlja studija slučaja općine Istočna hrvatska koja svoj razvoj temelji na iskorištavanje obnovljivih izvora energije za aktivnosti u poljoprivredi, energičan iturizma, koji bi trebao značajno poboljšati živote lokalnog stanovništva i širu zajednicu. U radu je prikazana glavni potencijal obnovljivih izvora energije i planova za njihovo korištenje. Glavni potencijal obnovljivih izvora energije je izvor geotermalne vode. Po svojoj kvaliteti i sposobnosti među najboljima u Hrvatska, koja nudi mogućnost razvijanja različitih oblika poljoprivredne proizvodnje, energije i turizma. Posebno je predstavljen projekata staklenicima i uzgoj ribe.

U radu su prikazani rezultati istraţivanja kvalitete rada centrifugalnog rasipaţa tvrtke ‖Bogballe‖ tipske oznake ‖L‖ (L2+). Istraţivanja su provedena u poljskim uvjetima rada uz osiguranje potrebnih klimatskih uvjeta s obzirom na temperaturu (>18°C) i relativnu vlagu zraka (< 60%). Brzina vjetra dosezala je maksimalnu brzinu od 1, 4 m/s okomito na pravac smjera kretanja rasipaţa. Pokus je izveden sa dva ponavljanja na istom stroju, a korišteno gnojivo bila je urea. Prvo ponavljanje obavljeno je s radnim zahvatom od 18 metara sa tvorniţkim lopaticama gdje je ostvaren koeficijent varijacije od 10, 56 % i s radnim zahvatom od 24 metra sa prilagoŤenim lopaticama za „hrvatsko gnojivo―, te je koeficijent varijacije iznosio 12, 6%. URE-a ima ţak 98, 77% granula promjera od 1, 1 do 3, 0 mm ali i zamjetni udio od 30, 2% granula manjih od 2, 1 mm u promjeru. Istraţivanja su obavljena pri brzini rada 8 km/h i raspodjeli 400 kg/ha gnojiva URE-e za radni zahvat 18 m i 600 kg/ha za radni zahvat 24 m. Nakon provedenih vaganja granula URE-e sakupljenim u ispitnim kutijama dobiveni koeficijenti površinske raspodjele gnojiva su bili zadovoljavajuši. Na temelju dobivenih rezultata rasipaţ tvrtke „Bogballe“ tipske oznake ‖L‖ moţe se svrstati u kategoriju dobrih rasipaţa kojeg preporuţujemo za primjenu na našim površinama (prema IMAG standardima)