Search

U ovom su radu terminologijom društvenoga angažmana operacionalizirani stavovi i prakse mladih u Hrvatskoj u spektru održivosti, ekologije i socijalne zauzetosti. Podatci su prikupljeni anketnim istraživanjem 2020. godine (N = 348) u sklopu projekta CRO Laudato si’ — O brizi za naš dom. Analizom je utvrđeno da mladi prepoznaju vrijednost društvenoga angažmana, ali ga nesustavno provode na razini vlastitoga životnoga stila, što prolongira trend ekološke krize kao opće društvene krize i globalne ugroze ljudskoga dostojanstva i socijalne pravde., Within the framework of the generational approach which looks at the specificpatterns of youth in a particular sociocultural context the attitudes and practicesof young people in croatia are operationalized here, by means of social engagementterminology, within the spectrum of ecology, sustainability and social involvement. Data were collected in a survey in 2020 (n=348) which was part of a project calledcro laudato si about caring for our home. The analysis found that youngpeople value the features of social engagement which they pursue unsystematically intheir daily lives, and they demonstrate on a regular basis an openness to reducing theuse of plastic, water and electricity and not wasting food; furthermore, they are opento volunteer work, humanitarian work and refraining from shopping on sundays. The readiness detected in young people for a change in lifestyle in regard to increasingactive social engagement underlines the need to address these topics in a dedicatedsocial and scientific manner, such that young people in structural support step out oftheir declarative engagement and into the practical sphere. Thus, they would directtheir potential as generators of social trends towards ecological conversion and takea practical approach to the ecological crisis as a current global social crisis threateninghuman dignity and social justice.

U ovom radu posebna pozornost se posvećuje razvoju pojma osiguranja i njegovu utjecaju na društvo općenito od daleke povijesti do novijeg doba. Objasnit će se posebno utjecaj na generaciju Z i zastupljenost osiguranja u današnjem društvu. Osiguranje na radu kao jedno od najvažnijih je ujedno i sinonim za sam pojam osiguranja, pored ostalih ni malo manje važnih vrsta osiguranja. Razvojem i ostalih vrsta uvelike se povećala kvaliteta života i zadovoljstvo društva. Spriječili su se neki negativni utjecaji i smanjile stope kriminala i prevara. Poseban naglasak će biti kako društvo doživljava osiguranje. Zbog određenih skandala u prošlosti, slika osiguranja se na neki način podijelila, te danas imamo sukobljena shvaćanja osiguranja. Također, jedan od naglasaka će biti usporedba osiguranja u Republici Hrvatskoj, EU općenito s osiguranjem u Sjedinjenim Američkim Državama. Govorit će se isto tako o izrazito bitnom pojmu za ekonomski svijet, kako je to osiguranje pospješilo ekonomski razvoj u Europskoj Uniji. In this worksheet special attention would be about insurance development and its impact on society through history until today. The main focus will be about generation Z and insurance presence in todays society. Workers compensation as one of the most important types of insurance and also synonym for insurance world will be explained next to other types, but not less important ones. Development of the whole insurance market led us to better life quality as also society living pleasure. Negative influences have been stopped as criminal ratio also. Due to several scandals in the past, insurance picture was little bit ruined and splitted so today we have confronted thoughts of insurance. Also, one of the focuses would be comparassion between Croatian, EU and USA insurance market. Word is gonna be also about economic world and how did it changed due to insurance development.

Ovaj završni rad govori o čimbenicima koji utječu na odabir ugostiteljskih objekata generacije Milenijalaca i Zoomersa, tj. generacija Y i Z. Te dvije generacije predstavljaju značajan segment tržišta ugostiteljstva te predstavljaju generacije s najviše pripadnika do sada. Kako bi ugostiteljski objekti privukli, ali i zadržali pripadnike ovih dviju generacija, potrebno je da razumiju njihove želje i potrebe. U istraživanju, koje je provedeno putem anketnog upitnika, analiziraju se ključni čimbenici kao što su utjecaj okoline, lokacija samog objekta, kvaliteta usluge, kvaliteta pića cijena i slično. Metodologija istraživanja uključuje anketiranje uzorka iz obje generacije, prikupljanje i analizu podataka ten a samom kraju donošenje zaključaka o najutjecajnijim čimbenicima. Rezultati ovog anketnog upitnika mogu pripomoći ugostiteljima grada Splita i okolice jer je istraživanje provedeno na tom području. Istraživanje im može pomoći da prilagode svoje strategije i stvore privlačne ponude za svoje ciljane skupine., This final paper talks about the factors that influence the choice of catering establishments of the Millennials and Zoomers generation, i.e., generations Y and Z. These two generations represent a significant segment of the catering market and represent the generations with the most members so far. For catering establishments to attract and retain members of these two generations, they need to understand their wishes and needs. The research, which was conducted through a questionnaire, analyzes key factors such as the influence of the environment, the location of the facility itself, the quality of service, the quality of drinks, the price, and the like. The research methodology includes surveying a sample from both generations, collecting and analyzing data, and at the very end, drawing conclusions about the most influential factors. The results of this questionnaire can help restaurateurs in the city of Split and its surroundings, as the research was conducted in that area. Research can help them adjust their strategies and create attractive offers for their target groups.

Globalno tržište se intenzivno razvija, stoga na strani ponude stoji važan izazov prepoznavanja razlika između kupaca na tržištu kako bi adekvatno odabrali i zadovoljili pojedine ciljne skupine i opstali na tržištu. Postoji više vrsta percipirane vrijednosti proizvoda, a na poduzeću je odgovornost da uoči razinu važnosti pojedinih dimenzija percipirane vrijednosti koje vrednuju njegovi ciljni kupci. Osim toga, postoje potencijalne razlike između generacija koje bi također mogle biti važan čimbenik razlika u ocjenama prilikom procjene. U teorijskom dijelu rada detaljno je razrađena tema percipirane vrijednosti proizvoda, najvažnijih obilježja i specifičnosti generacija Y i Z. U praktičnom dijelu rada prikazuje se istraživanje dimenzija percipirane vrijednosti proizvoda Iphone marke Apple uzimajući u obzir razlike u ocjenama između generacija Y i Z. The global market is developing intensively, so on the supply side there is an important challenge of recognizing the differences between customers in the market in order to adequately select and satisfy certain target groups and survive on the market. There are several types of perceived value of a product, and it is the company's responsibility to perceive the level of importance of individual dimensions of perceived value valued by its target customers. In addition, there are potential differences between generations that could also be an important factor in the differences in evaluations. In the theoretical part of the paper, the topic of the perceived value of the product, the most important features and specifics of generations Y and Z is elaborated in detail. In the practical part of the paper, the research of the dimensions is presented. perceived value of Apple iPhone products taking into account the differences in ratings between generations Y and Z.

Nasilje među djecom postoji oduvijek, a danas se klasično nasilje među djecom i mladima smatra starim oblikom nasilja. Novi oblici nasilja sve više se povezuju s medijima, koji su glavni razlog takve promjene. Djeca i mladi sve su više izloženi medijskom sadržaju, koji je pun nasilničkog ponašanje, a što ima jak utjecaj na njih i njihovo ponašanje. Mladi i djeca postali su neizostavna medijska publika svakodnevnice. Najveći utjecaj u oblikovanju novih vrsta nasilja među djecom i mladima ima razvoj Interneta i društvenih mreža. Nove generacije kao i generacija Z od samog rođenja su u kontaktu s Internetom i društvenim mrežama. Oni ne poznaju svijet komunikacije bez društvenih mreža i tehnologije. Razvoj digitalnih medija i tehnologije oblikovalo je njihov način komunikacije. Korištenje društvenih mreža u komunikaciji među mladima i djecom danas je uobičajeno. Pomoću društvenih mreža i tehničkih uređaja stvaraju svoj svijet i svoja pravila u komunikaciji, a nasilje koje je nekad bilo pretvara se u elektroničko nasilje. Prema mnogim istraživanjima i praćenjima globalnog tržišta u korištenju društvenih mreža, Snapchat postaje najbrže rastuća mreža, a njezin najveći broj korisnika pripada generaciji Z. Snapchat kao jedna od najpopularnijih društvenih mreža, po svojim karakteristika i specifičnostima, razlikuje se od drugih društvenih mreža, a to privlači djecu i mlade. Iako Snapchat ima propisana pravila i uvjete korištenja, nije imuna da ju generacija Z koristi kao alat za širenje nasilja. Nasilje koje se širi društvenom mrežom može izazvati velike posljedice za mlade ljude. Kako bi se spriječilo elektroničko nasilje na Snapchatu, kao i na drugim društvenim mrežama, potrebna je prevencija. Prevencija je ključna u sprječavanju elektroničkog nasilja na Snapchatu i drugim društvenim mrežama. Djeca, mladi i roditelji trebaju biti educirani o različitim oblicima nasilja kako bi ih mogli prepoznati i spriječiti. Violence among children has always existed. What used to be violence among children and young people is now considered classic violence. Today, classic violence takes on new forms, and the main reason for this is the media. Children and young people are increasingly exposed to media content that is full of violent behavior, which has a strong influence on them and their behavior. Young people and children have become an indispensable media audience of everyday life. The biggest influence in shaping new types of violence among children and young people is the development of the Internet and social networks. New generations, as well as generation Z, have been in contact with the Internet and social networks since birth, they do not know the world of communication without social networks and technology. The development of digital media and technology has shaped their way of communication. The use of social networks in communication among young people and children is common today. With the help of social networks and technical devices, they create their own world and their own rules in communication, and the violence that once existed turns into electronic violence. According to many researches and monitoring of the global market in the use of social networks, Snapchat is becoming the fastest growing network, and its largest number of users belongs to generation Z. Snapchat, as one of the most popular social networks, differs from other social networks in terms of its characteristics and specifics, which attracts children and young. Although Snapchat has prescribed rules and terms of use, it is not immune to being used by Generation Z as a tool to spread violence. Violence spread through a social network can have major consequences for young people. In order to prevent electronic violence on Snapchat as well as on other social networks, prevention is necessary. With the help of prevention, we can act on children and young people as well as on parents to familiarize themselves with the forms of violence in order to be able to recognize them and thereby prevent them.

Razvoj novih tehnologija promijenio je društvenu klimu i stil života. Stupilo se u takozvano digitalno doba gdje je u svjetlu novo nastale virtualno-tehnokratske paradigme došlo do pojave velikog broja novih medija i internetskih platformi, do kreiranja digitalnih baza različitih vrsta podataka i do ubrzanog umrežavanja svijeta informacija na svim razinama. Društvene mreže okupljaju milijarde ljudi na cijeloj planeti, gotovo da i nema više niti jednog kutka svijeta u kojem Internet kao globalni fenomen nije prisutan. Medijska pismenost i informacijska pismenost dobivaju na sve većoj važnosti jer se svakim danom medijske i informacijske okolnosti mijenjaju a protok informacija je sve brži i veći. Kao posljedica te činjenice javlja se potreba za redefiniranjem pojmova, novim pristupima u formiranju i implementaciji alata i vještina medijske i informacijske pismenosti i povrh svega javlja se potreba za proučavanjem odnosa novih generacija prema spomenutim vrstama pismenosti. U fokusu sve većeg interesa znanstvenika koji se bave gore spomenutim temama je takozvana generacija Z, to su mladi ljudi između 18 i 27 godine života koji su rođeni u dobu virtualnog hiperprostora i s novim tehnološkim uređajima u rukama, čak i prije upućivanja na formalno obrazovanje pripadnici ovih generacija su se služili uređajima kao što su mobilni telefoni, „touch screen“ tehnologija i tableti. Pitanje koje se postavlja u ovom radu je mogu li pripadnici generacije Z uz ovako brzi protok informacija i sadržaja, kada je gotovo svaki pojedinac izložen tisućama informacija dnevno, razlikovati valjane i istinite informacije od onih koje nisu relevantne i imaju li alate i kompetencije za procjenu sadržaja i kritički pristup informacijama kojima su svakodnevno izloženi. Empirijskim istraživanjem pokušava se utvrditi smatraju li pripadnici generacije Z da informacijska pismenost doprinosi njihovom osobnom napretku te koje medije smatraju valjanim izvorom informacija, i na koji način provjeravaju vjerodostojnost izvora informacija. Između ostalog, pokušati će se utvrditi njihov odnos prema različitim informacijskim platformama. Budućnost leži upravo u rukama spomenute generacije Z, koja se razlikuje od svih dosadašnjih generacija jer je od samog rođenja izložena modernoj tehnologiji i virtualnom prostoru u kojem se odvija „on line“ društvenost njihove generacije, te je stoga od iznimne važnosti da im se unutar toga suvremenog modela življenja i djelovanja ponudi isto takav suvremen model edukacije a to se može postići upravo proučavanjem njihova odnosa spram informacijske pismenosti. The development of new technologies has changed the social climate and lifestyle. We have entered the so-called digital age, where in the light of the newly emerged virtual-technocratic paradigm, a large number of new media and internet platforms have appeared, along with digital databases of various types of data and accelerated networking of the world of information at all levels. Social networks gather billions of people worldwide, and there is hardly a corner of the world where the Internet, as a global phenomenon, is not present. Media literacy and information literacy are becoming increasingly important as the media and information landscape changes every day, with information flow becoming faster and larger. As a result, there is a need to redefine concepts and adopt new approaches in the formation and implementation of tools and skills related to media and information literacy, and above all, there is a need to study the attitudes of new generations towards these types of literacy. At the center of growing interest among researchers dealing with the aforementioned topics is the so-called Generation Z, which refers to young people between the ages of 18 and 27 who were born into the era of virtual hyperspace and with new technological devices in their hands. Even before formal education, members of these generations have used devices such as mobile phones, touch screen technology, and tablets. The question raised in this study is whether members of Generation Z, with such a rapid flow of information and content, can distinguish valid and truthful information from irrelevant ones, and whether they have the tools and competencies to evaluate content and approach the information they are exposed to on a daily basis critically. Through empirical research, an attempt is made to determine whether members of Generation Z consider information literacy to contribute to their personal progress, which media they consider valid sources of information, and how they verify the credibility of information sources. Among other things, their attitudes towards different information platforms will be examined. The future lies in the hands of the aforementioned Generation Z, which differs from all previous generations as they have been exposed to modern technology and the virtual space in which the "online" socialization of their generation takes place from birth. It is therefore of utmost importance to offer them a contemporary model of education within this modern model of living and functioning, which can be achieved by studying their relationship with information literacy.

S obzirom na današnje trendove, učestalu uporabu uređaja i vrijeme provedeno ispred ekrana opće je mišljenje da je čitanje u padu, posebice kod mlađih generacija. Društvene mreže, navika da se u što kraćem vremenskom roku dođe do što veće količine informacija i pretežito vizualan sadržaj smatraju se karakteristikama mladih ljudi. E-knjiga trebala je ponuditi rješenje i omogućiti knjizi da ostane relevantna u digitalnom dobu. Međutim, unatoč prvotnim pretpostavkama da e-knjiga podrazumijeva smanjenu uporabu i eventualni nestanak tiskane trendovi pokazuju da se desilo suprotno te su oba formata tražena. U ovome radu cilj je bio predstaviti tiskanu i e-knjigu, njihove glavne značajke, prednosti i mane, prisutnosti na društvenim mrežama te saznati više o stavovima i čitalačkim navikama studenata Filozofskog fakulteta, pripadnicima Generacije Z, putem ankete. Osim provedenog istraživanja kako bi se dobio potpuniji prikaz mišljenja i stavova o knjizi predstavljena su i druga istraživanja. Na temelju analize dobivenih rezultata formiran je zaključak da je e-knjigu potrebno dodatno razviti i unaprijediti te da popularnost tiskane i činjenica da je preferiraju za čitanje u slobodno vrijeme uvelike ovisi o subjektivnom doživljaju čitatelja, a da čitanje nije u padu već da se čita na drugačiji način. Considering today's trends, frequent use of devices and time spent looking at screens, the general opinion is that reading is on a downward trend, especially among the younger generations. Social media, the habit of obtaining as much information as possible in as little time and prevalent visual content are seen as characteristics of young people. The e-book was supposed to offer a solution and allow for the book to remain relevant in the digital age. However, despite the initial assumptions that the presence of e-book means a decrease in the use of the print book and its eventual disappearance, trends are showing that the opposite has happened and that both formats are equally sought after. The aim of this paper was to give an overview of both print and e-book, their main characteristics, advantages and disadvantages, presence online and to find out more about the attitudes and reading habits of students of Faculty of Humanities and Social Sciences, predominantly members of Generation Z, through a questionnaire. To get a fuller picture of book-related opinions and attitudes, other research has been reviewed as well. Based off the obtained results, it was concluded that e-book needs to develop further and that the popularity of the print and the facts that students prefer it to read in their spare time is largely due to the reader's subjective opinion and that reading is not declining but being done differently.

Životni stil je način života koji se temelji na skupu vrijednosti, stavova, ponašanja i navika pojedinca ili skupine ljudi. Često se smatra jednim od najvažnijih pokazatelja socijalnog statusa i identiteta, jer odražava preferencije i vrijednosti pojedinca ili skupine u određenoj društvenoj zajednici. Također, može biti povezan s ekonomskim i društvenim uvjetima pojedinca, poput primanja, obrazovanja i mjesta stanovanja. Diplomskim radom pod nazivom Zapadni stil života i njegov utjecaj na potrošače u Hrvatskoj se želi pojasniti kako se razvijala Zapadna civilizacija, kako su se razvijali trendovi i kako se živjelo na Zapadu, želi se pojasniti što je stil života, utjecaj poznatih osoba i trendova na životni stil i svijest potrošača u Hrvatskoj, s naglaskom na žensku populaciju i generaciju Z te vrste koncepata životnog stila koji su danas prisutni. Nadalje, želi se pojasniti potrošačka kultura, utjecaj potrošnje na svijest i ostali relevantni pojmovi vezani za temu rada. Nakon teorijskog dijela, cilj istraživanja je ispitati (korištenjem anketnog upitnika) utjecaj modnih trendova na ponašanje žena te koliko su žene podložne kopiranju ponašanja svojih idola na društvenim mrežama. Također, u radu se žele istražiti stavovi i vrijednosti mlade generacije Z u vezi s tradicionalnim vrijednostima, društvenim problemima te njihovu razinu tolerancije i prihvaćanja različitosti. Nadalje, istraživanjem se želi utvrditi utjecaj brendova i potrošnje znakova na odabir životnog stila te razumjeti motivaciju za kupnju brendiranih proizvoda kao sredstva za identifikaciju s određenim životnim stilom. A lifestyle is a way of life based on a set of values, attitudes, behavior and habits of an individual or a group of people. It is often considered one of the most important indicators of social status and identity, as it reflects the preferences and values of an individual or group in a certain social community. Also, it can be related to the economic and social conditions of the individual, such as income, education and place of residence. The diploma thesis entitled Western lifestyle and its impact on consumers in Croatia aims to clarify how Western civilization developed, how trends developed and how people lived in the West, it aims to clarify what lifestyle is, the influence of famous people and trends on lifestyle style and consumer awareness in Croatia, with an emphasis on the female population and generation Z and the types of lifestyle concepts that are present today. Furthermore, consumer culture, the influence of consumption on consciousness and other relevant terms related to the topic of the paper are to be clarified. After the theoretical part, the goal of the research is to examine (using a questionnaire) the influence of fashion trends on the behavior of women and how susceptible women are to copying the behavior of their idols on social networks. Also, the paper aims to investigate the attitudes and values of the young generation Z in relation to traditional values, social problems and their level of tolerance and acceptance of diversity. Furthermore, the research aims to determine the influence of brands and the consumption of signs on the choice of lifestyle and to understand the motivation for buying branded products as a means of identification with a certain lifestyle.

V našem magistrskem delu smo se osredotočili na mlade, ki jih uvrščamo v generacijo Z in počasi vstopajo na trg dela. Prilagajanje novim ciljnim skupinam potencialnih kandidatov in iskanje novih načinov privabljanja le-teh je tema, ki ji posveča pozornost vedno več organizacij. Zaradi aktualnosti te teme, smo se spraševali, kako na strateško zaposlovanje mladih gledajo kadroviki v izbrani organizaciji ter katere izzive pri tem prepoznavajo. Na podlagi zastavljenih raziskovalnih vprašanj smo preko izvedenih intervjujev s kadrovskimi strokovnjaki v izbrani organizaciji X pridobili vpogled v njihovo opredelitev pojma strateški menedžment človeških virov, razumevanje vloge strateškega menedžmenta človeških virov v organizaciji in katere kadrovske dejavnosti uvrščajo v strateški menedžment človeških virov. Poleg tega smo pridobili informacije o tem, kdo so po njihovem mnenju glavni deležniki pri oblikovanju in izvajanju kadrovske strategije ter kakšen pomen ima usklajenost kadrovske strategije s poslovno strategijo za celotno uspešnost organizacije. Z intervjuvanci smo govorili o strategiji zaposlovanja mladih, njihovih izzivih s privabljanjem generacije Z ter pomenu grajenja znamke delodajalca. Rezultati so pokazali, da v izbrani organizaciji X kadrovsko strategijo načrtuje višji menedžment na podlagi postavljenih ciljev na mednarodni ravni. Hkrati jim je kot kadrovskim strokovnjakom omogočeno, da se pri strategiji zaposlovanja mladih vključujejo z nacionalnimi projekti, kot je karierni interni program za mlade. Kljub jasnim ciljem programa, jim je predstavljalo izziv, kako prodreti do mladih in se jim predstaviti kot privlačen delodajalec. Da bi to dosegli, so med drugim dali velik poudarek aktivnostim, ki pripomorejo h grajenju privlačne znamke delodajalca. In our master's thesis, we focused on young people, who we classify as generation Z and who are slowly entering the labor market. Adapting to new target groups of potential candidates and finding new ways to attract them is a topic that more and more organizations are paying attention to. Due to the relevancy of this topic, we researched how HR professionals in the chosen company view the strategic recruitment of young people and what challenges they recognize in this regard. Through interviews with HR experts in the selected company X we gained insight into their definition of the concept and the role of strategic human resource management in the organization and which HR activities they classify in strategic management of human resources. In addition, we obtained information about who, in their opinion, are the main stakeholders in the design and implementation of HR strategy and what importance the alignment of HR strategy with business strategy has for the overall success of the organization. We talked with the interviewees about the youth recruitment strategy, their challenges in attracting generation Z and the importance of building an employer brand. The results showed that in the selected company X, the HR strategy is planned by the senior management based on the set goals at the international level. At the same time, as HR experts, they are enabled to be involved in the recruitment strategy with national projects, such as the career internal program for young people. Despite the clear goals of the program, it was a challenge for them how to recruit young people and present themselves as an attractive employer. In order to achieve this they put a lot of emphasis on activities that help build an attractive employer brand.

Učitelji in predavatelji v razvitem svetu se soočajo s prihodom nove generacije, t. i. generacije Z, ki ima svoje značilnosti ter posledično v izobraževalni proces prinaša spremembe. Naša raziskava potrjuje, da tudi učitelji slovenščine kot tujega jezika v tujini pri študentih zaznavajo nekatere lastnosti, ki so značilne za generacijo Z. Raziskale smo tudi, katere metode učitelji uporabljajo, da bi se na zaznane spremembe učinkovito odzvali. V zaključku podajamo nekaj primerov dobre prakse in poudarjamo pomen tehtnega razmisleka za nadaljnji razvoj didaktičnih pristopov in metod pri delu z generacijo Z. Teachers and lecturers around the developed world are facing the advent of a new generation, so-called Generation Z, manifesting its own characteristics and special features, which entail changes in the educational process. The survey presented in this article confirms that teachers of Slovenian as a foreign language abroad perceive some traits in their students that are characteristic of Generation Z. It also investigated which methods teachers use to respond effectively to the perceived changes. It concludes by giving some examples of good practice and emphasizing the importance of thorough reflection to allow the further development of teaching approaches and methods for working with Generation Z.

Medgeneracijsko sodelovanje je gotovo način, ki z različnimi projekti in pobudami ustvarja dodano vrednost vedno širšega demografskega spektra populacije. Namen diplomskega dela je ugotavljanje stališč občanov Grosuplja o medgeneracijskih aktivnostih, ali so dogodki medgeneracijskega povezovanja za njih zanimivi ter ali se jih udeležujejo. V okviru raziskave se je želelo tudi ugotoviti njihovo splošno poznavanje pojmov na področju medgeneracijskega sodelovanja in povezovanja. Stališča občanov, vključenih v raziskavo, so bila pridobljena z anketnim vprašalnikom, ki so ga izpolnili posamezniki vseh starostnih skupin. Ugotovitve so pokazale, da sta medgeneracijska pomoč in aktivnosti na tem področju pri prebivalcih Grosuplja še vedno dokaj slabo udejstvovani. Pozitivna je ugotovitev, da občane aktivnosti zanimajo, a nimajo dovolj časa, da bi se jih udeleževali. Uporabnost študije se kaže v potrebi po povečanem pomenu ozaveščanja na področju povezovanja in pomoči med generacijami. Rezultati analize kažejo, da je potrebno v znanje ljudi o medgeneracijskem povezovanju še veliko vlagati, prav tako je potrebno aktivnosti približati srednji generaciji, ki se spopada s pomanjkanjem časa. Medgeneracijska pomoč lahko pomembno vpliva na celoten razvoj družbe in učinkovit prenos znanja med generacijami. Intergenerational cooperation is certainly a way of adding value to an increasingly broad demographic spectrum of the population through various projects and initiatives. The thesis aims to determine the Grosuplje citizens’ perspective on intergenerational activities in the city whether they find intergenerational events interesting and whether they participate in them. Part of the research was also to find out their general knowledge of the concepts in the field of intergenerational cooperation and networking. The citizens’ views included in the survey were obtained using a questionnaire filled in by individuals of all age groups. The findings showed that intergenerational support and activities in this field are still rather poorly implemented among the inhabitants of Grosuplje. On the upside, it was found that people are interested in activities, but that they, unfortunately, do not have enough time to participate in them. The usefulness of the study is reflected in the need to increase awareness-raising in the area of intergenerational networking and support. The results of the analysis show that there is still a need to invest more in people's knowledge of intergenerational networking and to bring activities closer to the middle-aged generation, which is struggling with a lack of time. Intergenerational support can have a significant impact on the overall development of society and the effective transfer of knowledge between generations.

Skoro šest desetljeća kontinuiranog istraživanja utjecaja podrijetla proizvoda i usluga na njihovu evaluaciju od strane potrošača, ukazuje na daljnju zaintrigiranost znanstvenika u području marketinga fenomenom efekta zemlje podrijetla proizvoda i usluga. Ipak, stvaranje proizvoda i usluga u uvjetima globalizacije, potiče dilemu glede preciziranja podrijetla proizvoda i usluga, time stvarajući prostora daljnjem širenju znanja unutar ovog područja. Shodno tome, ovaj se doktorski rad bavi definiranjem i testiranjem modela koji predstavlja unaprijeđeni koncept podrijetla proizvoda i usluga. Unutar modela ovoga rada, podrijetlo proizvoda i usluga je apstrahirano od same zemlje podrijetla, obzirom da sadržava i segment podrijetla marke, a koji zalazi i u aspekt kulturnog podrijetla marke. Provedenim istraživanjem, potvrđene su uloge etnocentrizma i imidža zemlje kao prediktora efekta podrijetla proizvoda i usluga, dok se posredništvo stava o zemlji podrijetla proizvoda i usluge, stava o marki i kulturnog podrijetla marke, ovisno o tome jesu li se promatrali proizvodi ili usluge, također pokazalo značajnim. Time su se upotpunila dosadašnja znanja o efektu podrijetla kako proizvoda i usluga, tako i marki, pokazujući kako dionici podrijetla sadržani u njima imaju simultani učinak na potrošače pripadnike generacije Z u Hrvatskoj.

Od svoje pojave pa do danas, koncept društveno odgovornog poslovanja postao je sastavnim dijelom poslovnih politika, poslovnih modela i komunikacijskih strategija brojnih kompanija, ali i brojnih drugih vladinih i nevladinih aktera. Apeli na društveno odgovorno postupanje zastupljeni su u brojnim komunikacijskim aktivnostima takvih aktera. Međutim, jedno od ključnih obilježja koja karakteriziraju eru generacije Z je upravo veliki broj promotivnih poruka i informacija kojima su svakodnevno izloženi. Obzirom na navedena obilježja okruženja u kojem se nalaze, proizlazi kako se navedeno odražava na psihografske karakteristike generacije Z u obliku smanjenog interesa za brendovima i kompanijama koje se promoviraju, kao i načinu percepcije propagandnih poruka koji se uvelike razlikuje od prethodnih generacija. U provedenom istraživanju nastojalo se utvrditi na koji način generacija Z percipira društveno odgovorna poduzeća i njihove proizvode. Istraživanje je provedeno na uzroku od 132 ispitanika koji su prema dobnoj skupini pripadnici generacije Z. Prikupljanje podataka provedeno je na Fakultetu ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković“ u Puli putem anketnog upitnika koji je sadržavao sedam pitanja usmjerenih prema ključnim odrednicama kojima se može utvrditi stav o društvenoj odgovornosti. Istraživanje je provedeno prema uzoru na prethodno provedeno istraživanje od strane Gupta, Reetika and Sankar Sen (2013). Iz istraživanja načelno proizlazi kako pripadnici generacije Z imaju pozitivnu percepciju društveno odgovornih kompanija i njihovih proizvoda., From its inception until today, the concept of corporate social responsibility has become an integral part of the business policies, models, and communication strategies of numerous companies, as well as many governmental and non-governmental organizations. Appeals for socially responsible behavior are represented in various communication activities of such entities. On the other hand, one of the key features that characterize Generation Z is exposure to a large number of promotional messages and information on a daily basis. Considering the aforementioned features of their surroundings, it follows that mentioned reflects on the psychographic characteristics of Generation Z in the term of reduced interest in brands and companies that are promoted, as well as a different way of perceiving propaganda messages compared to previous generations. In the conducted research, an effort was made to determine how Generation Z perceives socially responsible companies and their products. The research was conducted on a sample of 132 respondents who belong to Generation Z according to their age group. Data collection was carried out at the Faculty of Economics and Tourism "Dr. Mijo Mirković" in Pula using a survey questionnaire that contained seven questions aimed at key determinants that could provide insights into attitudes about social responsibility. The research was conducted according to the model from previous research by Gupta, Reetika, and Sankar Sen (2013). The findings of the research indicate that members of Generation Z have a positive perception of socially responsible companies and their products.

Društveni mediji promijenili su način na koji tvrtke komuniciraju s potrošačima i potencijalnim korisnicima. Društvene mreže ne koriste samo mladi, već pripadnici svih generacija, od Baby Boomera do generacije Z. Koriste ih u slobodno vrijeme, ali i u vrijeme posla, odnosno za komunikaciju i povezanost s prijateljima i obitelji, te poslovne svrhe. Korisnici tako pretražuju dostupne informacije o proizvodima i uslugama prije nego donesu konačnu odluku o kupnji na koju mogu utjecati iskustva drugih korisnika na društvenim mrežama. Korisnicima društvenih mreža omogućena je sloboda govora te dijeljenja iskustva i mišljenja s drugima. S druge strane, društvene mreže omogućuju promociju proizvoda i usluga ciljanoj skupini potrošača. Aktivnosti na društvenim medijima, poput dijeljenja informacija, znanja i sudjelovanje u raspravama utječu na potrošačko ponašanje korisnika društvenih mreža, odnosno na njihovu odluku o kupnji, ali i na tvrtke koje na taj način analiziraju ponašanje ciljane skupine potrošača, te prilagođavaju način oglašavanja potencijalnim kupcima. Kako bi promocija bila uspješna, važno je analizirati ključne čimbenike potrošačkog ponašanja generacija koji su potencijalni korisnici proizvoda ili usluga koje tvrtke planiraju promovirati. U ovom radu analizirano je potrošačko ponašanje generacije BabyBoom i generacije Z analizom stavova i mišljenja o utjecaju društvenih mreža na proces kupnje koji su se prikupljali anketnim upitnikom. Social media has changed the way a business communicates with consumers and potential customers. Social networks are used not only by young people, but by members of all generations, from Baby Boomers to Generation Z. They use them in their free time, but also during work, that is, for communication and connection with friends and family, that is, for business purposes. Users also search for available information about products and services before making a final purchase decision, which can be influenced by the experiences of others on social networks. Users of social networks are provided with freedom of speech and sharing experiences and opinions with others. On the other hand, social networks enable the promotion of products and services to a target group of consumers. Activities in social media, such as sharing information, knowledge and participating in discussions, influence the consumer behavior of social network users, i.e. their purchase decision, but also in companies that analyze the behavior of the target group of consumers in this way, they adjust the way of advertising to potential customers. In order for the promotion to be successful, it is important to analyze the key factors of the consumer behavior of the generation who are potential users of the products or services being promoted. In this paper, the consumer behavior of the BabyBoom generation and generation Z was analyzed by analyzing the attitudes and opinions about the impact of social networks on the purchase process, which were collected through a survey.

U ovom radu govori se o digitalnoj privatnosti kao važnom vidu u života u svijetu ubrzanog tehnološkog napretka. Opisuju se različiti čimbenici koji utječu na kompetentnost i motivaciju korisnika interneta za zaštitom vlastite privatnosti i podataka koje ostavljaju u mrežnom okruženju. Motivacija korisnika za zaštitom nerijetko nailazi na različite prepreke kao što su nedostatna informiranost, manjak formalne edukacije, paradoks privatnosti i efekt treće osobe te općenita smanjena svjesnost o važnosti očuvanja vlastite privatnosti što dovodi do potencijalnih opasnosti po pitanju narušavanja privatnosti. U središtu rada je generacija Z kao generacija digitalnih urođenika rođenih nakon 1995. godine koji se od svoje rane dobi susreću s tehnološkim razvojem te svoje svakodnevne aktivnosti izvršavaju u digitalnom svijetu. U radu su opisane njihove navike i prakse u kontekstu digitalne privatnosti te stavovi o personalizaciji sadržaja na temelju prethodnih istraživanja. Također se obrađuju razlike u stavovima o zaštiti privatnosti između spomenute generacije i starijih generacija. Istraživački dio rada donosi rezultate istraživanja o stavovima i ponašanju generacije Z glede digitalne privatnosti, njihovoj informiranosti o toj temi i načinima na koje štite svoju privatnost u mrežnom okruženju na uzorku studentske populacije. Ističu se spoznaje kako pripadnici generacije Z veliku količinu slobodnog vremena provode u mrežnom okruženju što upućuje na veću potrebu za nadograđivanjem strategija zaštite privatnosti. Nedostatno informiranje o digitalnoj privatnosti u obitelji i u okviru formalnog obrazovnog sustava kao najbitnijih čimbenika odgoja i obrazovanja uočava se kroz izostanak primjene naprednih strategija zaštite digitalne privatnosti te nepoznavanjem određenih činjenica u kontekstu digitalne privatnosti. Rezultati istraživanja pokazuju kako postoji potreba i prostor za nadogradnju znanja i praksi u zaštiti digitalne privatnosti generacije Z.

V zadnjih nekaj desetletjih smo lahko spremljali hiter porast trajnostne mode kot odgovor na okoljevarstvene probleme, povezane s hitro modo, ozaveščanje o trajnostni modi pa se je odvijalo predvsem na družbenih omrežjih in je predstavljalo nov trend nakupovanja. Cilj moje naloge je bil predstaviti vpliv, ki ga imajo družbena omrežja na krojenje novih trendov, med katere spada tudi trajnostna moda, predvsem pa, kako družbeno omrežje TikTok vpliva na reprezentacijo trajnostne mode med mlajšo generacijo uporabnikov. S pomočjo semiološke analize in analize diskurza sem raziskovala, kakšno vlogo ima družbeno omrežje TikTok pri reprezentaciji trajnostne mode med mladimi in kaj spodbuja priljubljenost trajnostne mode med digitalnimi potrošniki. Za analizo sem izbrala tri ustvarjalce na omrežju TikTok iz področja trajnostne mode in preučevala njihove najbolj priljubljene posnetke. Glavna ugotovitev moje naloge je, da družbeno omrežje TikTok pozitivno vpliva na reprezentacijo trajnostne mode med generacijo Z, saj jim trajnostna moda predstavlja trend, ki jim omogoča samoizražanje ter vzpostavljanje ekonomskega statusa in osebne identitete. Over the past few decades, we have seen the rapid rise of sustainable fashion as a response to the environmental concerns associated with fast fashion, and the awareness of sustainable fashion has mainly taken place on social media and represented a new shopping trend. The aim of my assignment was to present the influence that social networks have on shaping new trends, including sustainable fashion, and above all, how the TikTok social network affects the representation of sustainable fashion among the younger generation of users. With the help of semiological analysis and discourse analysis, I researched what role the social network TikTok plays in the representation of sustainable fashion among young people and what promotes the popularity of sustainable fashion among digital consumers. For analysis, I chose three creators on the TikTok network from the field of sustainable fashion and studied their most popular videos. The main conclusion of my thesis is that the TikTok social network has a positive effect on the representation of sustainable fashion among Generation Z, as sustainable fashion is a trend that enables them to express themselves and establish economic status and personal identity.

Uvod: Spolnost spada med osnovne življenjske potrebe. Pozitivna izkušnja prvega spolnega odnosa se odraža na samospoštovanju posamezniki s pozitivno izkušnjo prvega spolnega odnosa imajo rednejše spolne odnose in so zadovoljnejši v spolnosti. Mladim je treba dati prave informacije, ob pravem času, ki jih podajo strokovnjaki, in na način, ki jim je prilagojen, da v prvi spolni odnos vstopijo pripravljeni, saj so s tem možnosti za pozitivno izkušnjo večje. Namen: Namen diplomskega dela je raziskati spremembe v starostni meji prvega spolnega odnosa, o stanju ozaveščenosti in uporabi kontracepcije ter ugotoviti vire informacij o spolnosti pri Y- in Z-generaciji. Metode dela: V teoretičnem delu smo uporabili deskriptivno metodo raziskovanja s pregledom literature v slovenskem in angleškem jeziku. Literaturo za uporabo v diplomskem delu smo iskali v naslednjih podatkovnih bazah: Medline, Science Direct, Cinahl, z iskalnikom Pubmed in po spletnih portalih Google učenjak, DiKul ter v fizični obliki v Narodni univerzitetni knjižnici Ljubljana. V empiričnem delu diplomskega dela je bila uporabljena kvantitativna metoda s pomočjo spletnega anketnega vprašalnika. Ciljna populacija so bili posamezniki, rojeni od leta 1981 do leta 2012. Prostovoljci so izpolnili anonimni vprašalnik, ki je vseboval 13 vprašanj in štiri podvprašanja. Anketa je bila ustvarjena s pomočjo orodja za izdelavo spletnih anket EnKlikAnketa (1KA). Deljena je bila na spletnem omrežju Facebook in prek e-pošte. Narejena je bila osnovna deskriptivna statistika. Raziskava je potekala od 18. 4. do 30. 4. 2022. Rezultati: V celoti je bilo izpolnjenih 330 anketnih vprašalnikov. Od tega je bilo 72 % žensk in 28 % moških 44 % jih je bilo generacije Y in 56 % generacije Z. Anketa je pokazala, da je bila povprečna starost pri prvem spolnem odnosu pri Y-generaciji 16,45 leta in pri generaciji Z 17,12. Najpogostejši razlog za prvi spolni odnos je bila zaljubljenost. Največ mladih je informacije o spolnem in reproduktivnem zdravju dobilo iz medijev, knjig, časopisov, z interneta in s pornografskih strani, sledijo šola in prijatelji iste starosti. 80 % mladih je pri prvem spolnem odnosu uporabilo kontracepcijo, pogosteje predstavniki Y-generacije, največkrat je bil to kondom. Razprava in zaključek: Razen višje starosti ob prvem spolnem odnosu generacije Z so rezultati naše raziskave primerljivi z rezultati tujih raziskav. Glede na vire informiranja udeležencev raziskave se kaže očitna potreba po strokovni in sistematični spolni vzgoji. Glede na značilnosti posameznih generacij je potrebna uporaba različnih tehnik za predajanje znanja. Introduction: Sexuality is one of the basic life needs. A positive experience of one's first sexual intercourse is reflected in self-esteem individuals with a positive experience of their first sexual intercourse have more regular sexual intercourse and are more satisfied with their sexuality. Young people must be given the right information at the right time, by experts and in a way that is adapted to them. That way, they can enter their first sexual relationship ready, thus increasing their chances of a positive experience. Purpose: The purpose of the diploma thesis is to investigate changes to the age limit for first sexual intercourse, the degree of awareness about and the use of contraception, and to determine the sources of information about sexuality in Generations Y and Z. Methods: In the theoretical part, we used a descriptive research method with a literature review in the Slovenian and English language. The literature used in our thesis was searched in the databases Medline, Science Direct, Cinahl with the Pubmed search engine on the online portals Google Scholar and DiKul in the physical form of scientific articles and books from the National University Library of Ljubljana. In the empirical part of the thesis, a quantitative method was used with the help of an online survey questionnaire. The target population were individuals born between 1981 and 2012. Volunteers filled out an anonymous questionnaire containing 13 questions and 4 sub-questions. The survey was created using the online survey tool EnKlikAnketa (1KA). It was shared on Facebook and via e-mails. After collecting the responses, basic descriptive statistics were performed. The survey took place from 18 April to 30 April 2022. Results: A total of 330 questionnaires were completed. Of these, 72% of respondents were women and 28% were men 44% were Generation Y, and 56% were Generation Z. The survey showed that the average age at the first sexual intercourse in Generation Y was 16.45, or 17.12 for Generation Z. The most common reason for the first intercourse is falling in love. Most young people received information about sexual and reproductive health from the media, books, newspapers, the Internet and pornographic sites, followed by school and peers. 80% of young people used contraception during their first sexual intercourse, which was more common for representatives of Generation Y than Generation Z, and they most often used a condom. Discussion and conclusion: The results of our research are comparable to the results of foreign research, except for the higher age at the first sexual intercourse for Generation Z. According to the source of information of the research participants, there is an obvious need for professional and systematic general sex education. Depending on the particularities of each generation, it is necessary to use different techniques for imparting knowledge.

Završni rad Punkeri, novi val i generacija Z – sličnosti i razlike bavi se konceptom supkultura općenito, karakteristikama pankerske i supkulture novog vala te proučavanjem obilježja generacije Z kao prve generacijske kohorte koja je od samog početka izložena tehnološkim i internetskim inovacijama. U radu će se definirati pojam kulture, detaljnije proučiti razvoj pankerske i novovalne supkulture te pokušati obrazložiti načini razmišljanja i ponašanja današnje mrežne generacije. Usporedit će se buntovničke i aktivističke tendencije pankera i generacije Z te uvidjeti u kojim se područjima razlikuju, a u kojima ima sličnosti. U sklopu rada obavit će se kvalitativno istraživanje među pripadnicima generacije Z koristeći metodu dubinskih intervjua, kojim se pokušava razumjeti na koje se načine pripadnici generacije Z zalažu za svoje stavove i mišljenja te zanima li ih uopće politička klima njihove države i svijeta. Cilj rada je prikazivanje i razumijevanje razloga za primjenu specifičnih načina sudjelovanja u aktivističkoj sferi među generacijom Z. Nastojat će se uvidjeti kako je tehnološka i internetska revolucija devedesetih godina 20. stoljeća utjecala na metode i kanale kojima se mladi služe u svrhu podjele osobnih stavova i borbe za svoja uvjerenja. The paper Punks, new wave and generation Z – similarities and differences deals with the concept of subcultures in general, the characteristics of punk and new wave subculture, and the study of the characteristics of generation Z as the first generational cohort that was exposed to technological and Internet innovations from the very beginning. The paper will define the concept of culture, study the development of punk and new wave subculture in more detail, and try to explain the ways of thinking and behavior of today's online generation. The rebellious and activist tendencies of punks and generation Z will be compared, and it will be seen in which areas they differ and in which they are similar. As part of the work, qualitative research will be conducted among members of generation Z using the method of in-depth interviews, which tries to understand in what ways members of generation Z stand up for their views and opinions, and whether they are at all interested in the political climate of their country and the world. The aim of the paper is to show and understand the reasons for the application of specific ways of participation in the activist sphere among Generation Z. We will try to see how the technological and Internet revolution of the 1990s influenced the methods and channels used by young people for the purpose of sharing personal views and fighting for their beliefs.

Ker je informacijska pismenost ena najpomembnejših veščin v informacijski družbi, smo želeli ugotoviti, kakšno elektronsko gradivo bi bilo najprimernejše za informacijsko opismenjevanje pripadnikov generacije Z. Ti si med učenjem želijo samostojnosti, istočasno pa tudi usmerjanja. Zato smo pregledali štiri prosto dostopne spletne raziskovalne vodiče. Analizirani so bili raziskovalni vodič knjižnice univerze Cal Poly Humboldt za področje računalništva, vodič za učenje digitalnih veščin projekta GCFGlobal.org, vodič knjižnice TUS-a oziroma Technological University of the Shannon: Midlands Midwest ter raziskovalni vodiči UKM-ja. Pri analizi smo sledili ugotovitvam in priporočilom v strokovni literaturi. Analiza je pokazala, da so gradiva, ki jih raziskovalni vodiči ponujajo, večinoma vsebinsko primerna, enostavna za uporabo, razdeljena na smiselna poglavja, dobro berljiva in smiselno dopolnjena z multimedijskimi elementi ter hipertekstom. Slabosti gradiv so se kazale v okornih uvodnih in zaključnih delih, nezanimivem izgledu in skromnosti nalog za preverjanje znanja. Analizirane so bile tudi poučne igre, ki jih je vseboval eden od vodičev, ugotovili pa smo, da kljub svoji preprostosti popestrijo učno izkušnjo. Naše ugotovitve niso posplošljive, saj je bil za analizo izbran izredno skromen vzorec, zato bi bilo v nadaljnjih raziskavah smiselno ta vzorec razširiti. Smiselno bi bilo tudi raziskati, če se ugotovitve naše analize ujemajo z dejansko uporabniško izkušnjo. Since information literacy is one of the most important skills in the information society, we wanted to find out what kind of digital learning materials are best suited for information literacy training of Generation Z members. It is typical for this generation to desire autonomy and guidance at the same time. For this reason, we analyzed four free information literacy tutorials. We analyzed a Computer Science Research Guide from the Cal Poly Humboldt College library, a guide to learning digital skills from the GCFGlobal.org project, a guide from the library at TUS (Technological University of the Shannon: Midlands Midwest), and research guides from UKM. We based our analyses on findings and recommendations from the academic literature. The research found that the guides were acceptable in terms of content, user interaction, structure, readability, and use of multimedia and hypertext. However, the materials lacked introductions and conclusions, their external form, and exercises. We also analyzed the learning games included in one of the tutorials. They proved to be useful for the learning experience despite their simplicity. However, due to the small number of materials studied, our results cannot be generalized. Therefore, further research analyzing more tutorials is needed. It would also be beneficial if our results were consistent with actual user experiences.

Svrha ovog rada bila je istražiti postoji li i kakav je utjecaj primjene gerilskog marketinga na društvenim mrežama na kupovne odluke koje donose pripadnici generacije Z. U teorijskom dijelu rada u širem kontekstu objašnjeni su pojmovi: društvene mreže, gerilski marketing, generacija Z i proces donošenja odluka o kupnji. Nalazi empirijskog istraživanja temelje se na uzorku poznavatelja, kojega čini 77 ispitanika. Rezultati istraživanja pokazali su kako postoji značajan utjecaj primjene gerilskog marketinga na društvenim mrežama na jačanje svjesnosti o proizvodima i potrebu za dodatnim informacijama, te kupnju pripadnika generacije Z. The purpose of this paper was to determine whether exist and what is the impact of the application of guerrilla marketing via social networks on the purchase decisions made by members of generation Z. In the theoretical part of the paper, the terms: social networks, guerrilla marketing, generation Z and the purchase decision-making process are explained in a broader context. The findings of the empirical research is based on a judgment sample and consisted of 77 respondents. The results of the research showed that there is a significant impact of guerilla marketing via social networks on the strengthening of product awareness, the need of searching for additional information, and purchase among members of generation Z.

V svojem diplomskem delu sem se osredotočila na duševno zdravje študentov na Fakulteti za socialno delo, ki so del generacije Z. Generacija Z je prva generacija, ki je odraščala v svetu, polnem inovativne sodobne tehnologije in raznih tehnoloških pripomočkov, ki so spremenili naše vsakdanje življenje ter s tem vplivali tudi na doživljanje in interpretacijo življenja okoli nas. V svoji diplomski nalogi sem raziskovala vprašanja, povezana z duševnim zdravjem omenjene generacije, uporabo informacijsko-komunikacijske tehnologije zanimalo me je, kje študentje najdejo podporo in vire moči, ki jim pomagajo pri premagovanju duševnih stisk. Moja raziskava je kvantitativna, eksplorativna in empirična. Rezultati so pokazali, da se študentje, vključeni v raziskavo, v veliki meri lahko poistovetijo s karakteristikami, ki so značilne za generacijo Z, da so pri doživljanjih duševnih stisk iskali pomoč pri različnih strokovnih delavcih in delavkah ter da podporo oziroma vire moči v največji meri najdejo pri prijateljih, v družini in v naravi. Največ anketiranih oseb se je soočalo oziroma se sooča s tesnobo. Velika večina meni, da bi se morali na Fakulteti za socialno delo v sklopu zastavljenega predmetnika več pogovarjati o duševnih stiskah in njihovem soočanju. In my dissertation, I focused on the mental health of students at the Faculty of Social Work who are part of Generation Z. Generation Z is the first generation to grow up in a world full of innovative modern technology and various technological gadgets that have changed our daily lives and thereby also influencing the experience and interpretation of life around us. In my dissertation, I researched issues related to the mental health of this generation, the use of information technology and where students find support and sources of strength to help them overcome mental distress. My research is quantitative, exploratory, and empirical. The results showed that students can largely identify with the characteristics of this generation, that they sought help from various professionals in experiencing mental distress and that they find their sources of strength in their friends, family and in the nature. Most of the interviewed persons have faced or are facing anxiety and the vast majority believe that mental distress and their confrontation at the Faculty of Social Work should be discussed more in the set curriculum.

Using smart applications, members of Generation Z communicate in their networks on a wide‏ range of issues, which forms their social sensitivity and makes impact on their consumption. The article‏ focuses on Generation Z in Central and East Europe (CEE) where youth as a share of the total population is‏ the smallest in the world. This study investigates Generation Z in Lithuania, one of the CEE countries, and‏ presents the results of a large-scale survey of youth which analyses the expression of consumption and‏ its interconnection with characteristics formed by social media. There are three main characteristics that‏ explain consumption by Generation Z: cultural tolerance, social tolerance and tolerance to otherness on‏ the network. This threefold theoretical model was proved using the Structural Equation Model (SQM). On‏ the basis of this test we found out that social mindset is the strongest mediator between communication‏ environment and consumption by Generation Z. At the same time, communication environment‏ motivates for self-reward and hedonic consumption which does not compete and goes along with the‏ social mindset. We conclude that Gen Z is a new group in consumer society that is distinctive by its unique‏ characteristics.‏, Koristeći pametne aplikacija, pripadnici generacije Z komuniciraju putem svojih mreža o‏ širokom spektru tema, što oblikuje njihovu društvenu osjetljivost i utječe na njihovo korištenje medija.‏ Članak se fokusira na generaciju Z u Srednjoj i Istočnoj Europi gdje je udio mladih u ukupnom stanovništvu‏ najmanji na svijetu. Ova studija istražuje generaciju Z u Litvi, jednoj od zemalja Srednje i Istočne Europe‏ te predstavlja rezultate opsežne ankete provedene među mladima koja analizira korištenje i povezanost‏ s obilježjima koja oblikuju društveni mediji. Tri su glavna obilježja koje objašnjavaju korištenje‏ generacije Z: kulturna tolerancija, socijalna tolerancija i tolerancija prema drugačijima na mreži. Ovaj‏ trostruki teorijski model dokazan je uporabom strukturalnog modeliranja (Structural Equation Model‏ - SQM). Na temelju ovog testa otkriveno je da je društveni način razmišljanja najjači posrednik između‏ komunikacijskog okruženja i korištenja kod generacije Z. Istodobno, komunikacijsko okruženje motivira‏ na samonagrađivanje i hedonističku potrošnju, što je u skladu s društvenim načinom razmišljanja.‏ Zaključujemo da je Generacija Z nova grupa u potrošačkom društvu koja se razlikuje po svojim jedinstvenim‏ obilježjima.‏

Donedavno su ljudi o marketingu razmišljali jedino u kontekstu oglašavanja, a shodno tomu tradicionalne metode oglašavanja bile su dovoljne. Kako su potrošači s vremenom počeli biti bombardirani s mnoštvom reklama koje su napravljene prema istom principu, pojedini marketinški stručnjaci uvidjeli su da je vrijeme za promjenu i diferencijaciju. Sve češće se počinje prakticirati gerila marketing koji na neočekivane i neuobičajene načine privlači pažnju potrošača mnogo više nego tradicionalni marketing. Zahvaljujući svojim upečatljivim metodama, kampanje gerila marketinga uspješno se provode i na području kulture. Takve se kampanje posebno uspješno provode među Generacijom Y i Generacijom Z, čije je pripadnike u današnje vrijeme teško impresionirati. S tim na umu, provedeno je istraživanje kojim se nastojalo utvrditi koliko su ljudi zapravo upoznati s pojmom gerila marketinga, da li on uistinu više privlači pažnju potrošača za razliku od tradicionalnog marketinga te može li se takav oblik oglašavanja implementirati u kulturne institucije, odnosno u ovom slučaju u muzeje. Until recently, people thought about marketing only in the context of advertising, and consequently traditional methods of advertising were sufficient. As consumers over time began to be bombarded with a multitude of advertisements made according to the same principle, some marketing experts realized that it was time for change and differentiation. Increasingly, guerrilla marketing is beginning to be practiced, which unexpectedly and unusually attracts the attention of consumers much more than traditional marketing. Thanks to their striking methods, guerrilla marketing campaigns are also successfully implemented in the field of culture. Such campaigns are particularly successful between Generation Y and Generation Z, whose members are hard to impress these days. With this in mind, a study was conducted to determine how familiar people are with the concept of guerrilla marketing, whether it really attracts more attention than traditional marketing and whether this form of advertising can be implemented in cultural institutions, ie in this case in museums.

U suvremenom, na znanju baziranom gospodarstvu, zaposlenici igraju iznimno važnu ulogu te mogu pridonijeti postizanju konkurentske prednosti. Upravo iz navedenih razloga poduzeća nastoje privući kvalitetne, vješte i znanjem oboružane zaposlenike te istovremeno potaknuti predanost kod postojećih. U tom se naporu sve više koriste marketinške tehnike i pristupi koji se temelje na poznavanju želja i potreba zaposlenika i potencijalnih zaposlenika. Provedeno istraživanje imalo je za cilj utvrditi važnost pojedinih faktora atraktivnosti poslodavaca u očima budućih posloprimaca i to u specifičnostima hrvatske nacionalne kulture. Povrh toga, istraživanjem se ukazalo na odnose i veze među pojedinim faktorima atraktivnosti te su prepoznate percepcije ispitanika prema obilježjima posla. Istraživanje je provedeno na uzorku od 72 ispitanika. Radi utvrđivanja međuovisnosti između pojedinih varijabli izračunat je Pearsonov koeficijent korelacije. Kako bi se bolje objasnile percepcije mladih prema obilježjima posla provedena je eksplorativna faktorska analiza. Provedenim istraživanjem prepoznati su najvažniji te najmanje važni faktori atraktivnosti, prepoznate su signifikantne razlike prema spolu, te veze među pojedinim varijablama. Povrh toga, istraživanjem su prepoznata tri faktora atraktivnosti, a to su sadržajna atraktivnost radnog mjesta, materijalni uvjeti rada te sloboda u obavljanju posla. Doprinos ovoga rada sagledava se u prepoznavanju veza među pojedinim varijablama ali i prepoznavanjem faktora atraktivnosti radnog mjesta u specifičnostima Republike Hrvatske te kod mlađe generacije koja ulazi na tržište rada. Sve navedeno može pomoći praktičarima osobito menadžerima marketinga i menadžerima ljudskih resursa u oblikovanju atraktivnih radnih okolina, sa dimenzijama koje će predstavljat adekvatan odgovor na potrebe korisnika.

Od svoje pojave pa do danas, koncept društveno odgovornog poslovanja postao je sastavnim dijelom poslovnih politika, poslovnih modela i komunikacijskih strategija brojnih kompanija, ali i brojnih drugih vladinih i nevladinih aktera. Apeli na društveno odgovorno postupanje zastupljeni su u brojnim komunikacijskim aktivnostima takvih aktera. Međutim, jedno od ključnih obilježja koja karakteriziraju eru generacije Z je upravo veliki broj promotivnih poruka i informacija kojima su svakodnevno izloženi. Obzirom na navedena obilježja okruženja u kojem se nalaze, proizlazi kako se navedeno odražava na psihografske karakteristike generacije Z u obliku smanjenog interesa za brendovima i kompanijama koje se promoviraju, kao i načinu percepcije propagandnih poruka koji se uvelike razlikuje od prethodnih generacija. U provedenom istraživanju nastojalo se utvrditi na koji način generacija Z percipira društveno odgovorna poduzeća i njihove proizvode. Istraživanje je provedeno na uzroku od 132 ispitanika koji su prema dobnoj skupini pripadnici generacije Z. Prikupljanje podataka provedeno je na Fakultetu ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković“ u Puli putem anketnog upitnika koji je sadržavao sedam pitanja usmjerenih prema ključnim odrednicama kojima se može utvrditi stav o društvenoj odgovornosti. Istraživanje je provedeno prema uzoru na prethodno provedeno istraživanje od strane Gupta, Reetika and Sankar Sen (2013). Iz istraživanja načelno proizlazi kako pripadnici generacije Z imaju pozitivnu percepciju društveno odgovornih kompanija i njihovih proizvoda.

U svijetu sve veće digitalizacije društvene mreže stvorile su prostor u kojem njihovi korisnici dijele informacije o proizvodima i uslugama prije nego donesu konačnu odluku o kupnji te nakon kupnje koje zasigurno utječu na druge korisnike. Aktivnosti na društvenim medijima, poput dijeljenja informacija, znanja i sudjelovanje u raspravama utječu na potrošačko ponašanje korisnika društvenih mreža, ali i na tvrtke koje na taj način analiziraju ponašanje ciljane skupine potrošača te prilagođavaju način oglašavanja potencijalnim kupcima. Cilj ovog rada bio je ispitati stavove generacije Z o utjecaju društvenih mreža na potrošačko ponašanje. U radu su ispitane razlike u percepciji pripadnika generacije Z o utjecaju društvenih mreža na proces kupnje obzirom na spol i završeni stupanj obrazovanja. Dobiveni rezultati ukazuju da ne postoji statistički značajna razlika u stavovima pripadnika generacije Z o utjecaju društvenih mreža na potrošačko ponašanje prema spolu kao ni u stavovima ispitanika generacije Z o utjecaju društvenih mreža na potrošačko ponašanje prema završenom stupnju obrazovanja, osim u dijelu koji se odnosi na korištenje društvenih mreža u svrhu dolaženja do novih informacija i vijesti.

Sport predstavlja značajno područje naših zajednica, a svaka generacija koja dolazi prilagođava se vremenu u kojem živi. Za Generaciju Z može se reći da im je najveći izazov upravo tehnološki napredak, koji im omogućuje trenutni dostup informacijama te, time, pruža razne mogućnosti, koje prijašnje generacije nisu imale. Međutim, istraživanje pokazuje, iako je ovo generacija koja gleda drugačije na doprinos lokalnoj zajednici u vidu sporta i sportskih sadržaja te njegove važnosti, ipak će u narednome razdoblju biti nužno dodatno utjecati na njeno opismenjavanje po pitanju EU fondova odnosno ovu generaciju spremnu prihvatiti svaku promjenu i preuzeti inicijative za poduzimanje bilokakvih promjena, aktivnije uključiti u podizanje svijesti o mogućnostima korištenja EU fondova za poboljšanje infrastrukture, obogaćivanja sportskih sadržaja, a od čega mladi stvaraju višestruke koristi za sebe same te odašilju poruku o Generaciji Z kao generaciji svjesnoj te važnosti za održiv rast i razvoj zajednice.

U interesu je istraživača doći do spoznaje što sve pokreće pojedinca da osnuje (društveno) poduzeće. (Društveno) poduzetnička namjera prvi je korak prema poduzetničkom ponašanju te su se stoga znanstvenici usmjerili na istraživanje prediktora i čimbenika koji utječu na proces formiranja društveno poduzetničkih namjera. Poduzetničko obrazovanje identificirano je kao jedan od možebitnih čimbenika koji utječu na društveno poduzetničke namjere, ali je uočen nedostatak istraživanja tog odnosa. U doktorskom radu je konstruiran model baziran na teoriji planiranog ponašanja u kojem je uvrštena varijabla poduzetničko obrazovanje kao antecendent, dok su glavni konstrukti teorije pretpostavljeni kao medijatori odnosa poduzetničkog obrazovanja i društveno poduzetničkih namjera. Nijedno dosadašnje istraživanje nije konstruiralo i testiralo model na ovakav način. Model se testirao na uzorku od 516 ispitanika studenata generacije Z. Glavne korištene statističke metode su modeliranje strukturnih jednadžbi temeljem kovarijance te analiza višestrukih grupa, dok su podaci za analizu prikupljeni iz anketnog upitnika. Temeljem dobivenih rezultata može se zaključiti kako poduzetničko obrazovanje djeluje na društveno poduzetničke namjere generacije Z indirektno, preko stavova prema društvenom poduzetništvu te percipirane kontrole ponašanja. Oni su medijatori tog odnosa, dok subjektivne norme to nisu. Štoviše, subjektivne norme nisu statistički značajno povezane s društveno poduzetničkim namjerama. Dodatno, utvrđena je statistički značajna razlika odnosa poduzetničkog obrazovanja i društveno poduzetničkih namjera s obzirom na fakultetsko usmjerenje studenata. Efekt poduzetničkog obrazovanja na društveno poduzetničke namjere veći je kod studenata neekonomskog usmjerenja u odnosu na studente ekonomskog usmjerenja generacije Z. Kod studenata generacije Z neekonomskog usmjerenja utvrđen je i direktan i indirektan efekt poduzetničkog obrazovanja na društveno poduzetničke namjere, dok je kod studenata generacije Z ekonomskog usmjerenja utvrđen samo indirektan efekt.