Search

The study was conducted as open field trial, with irrigation, with the Clery strawberry variety. The aim of the study was to investigate the effect of foliar application on berry and seaweed extract on the yield and quality of strawberry fruit (sugar, acid and anthocyanin content). The experiment was set up by random block system in 4 repetitions. The following treatments were applied to the strawberry crop: 1. control, 2. conventional NPK fertilization (10-52-10), 3. 30% reduced conventional NPK fertilization, 4. 30% reduced conventional fertilization + biostimulants. Due to arid growing conditions, NPK fertilizer was applied foliarly. Statistical analysis of the data showed significant differences between treatments in strawberry yield, and anthocyanins content. Compared to the control, the biostimulator had an effect on strawberry yield and total anthocyanin content, but not on the total soluble sugar and acid content of strawberry fruit., Istraživanje je provedeno u poljskim uvjetima, uz navodnjavanje, sa sortom jagode Clery. Cilj istraživanja bio je ispitati utjecaj folijarne primjene biostimulatora na bazi ekstrakta bobica i morskih algi na prinos i kvalitetu ploda jagode (sadržaj šećera, kiselina i antocijana). Pokus je postavljen po slučajnom blok sustavu u 4 ponavljanja. Na usjevu jagoda primijenjeni su tretmani: 1. kontrola, 2. konvencionalna gnojidba NPK (10-52-10), 3. 30% reducirana konvencionalna gnojidba NPK, 4. 30% reducirana konvencionalna gnojidba + biostimulator. Zbog sušnih uvjeta uzgoja NPK gnojivo primijenjeno je folijarno. Statističkom analizom podataka dobivene su značajne razlike između tretmana u prinosu ploda jagode i sadržaju ukupnih antocijanina. U usporedbi s kontrolom biostimulator imao je utjecaj na prinos jagode i sadržaj ukupnih antocijanina, ali ne na sadržaj šećera i kiselina u plodu jagode.

The aim of this study was to determine the differences in grain and ethanol yields between hybrids obtained from breeding programs in the Republic of Croatia and introduced HTF (High Total Fermentable) maize hybrids. The trial was conducted at three sites (Osijek, Beli Manastir and Zagreb) for two consecutive years (2012 and 2013) in three plant densities (60,000, 70,000 and 80,000 plants/ha). Pioneer HTF hybrids for the ethanol production were used as controls to assess the productivity of ethanol of hybrids from the Agricultural Institute Osijek and Bc Institute d.d. The study of ethanol production was carried out by using the Lemuz method. According to ANOVA statistical analysis, statistically significant differences in grain and ethanol yields were not found between HTF hybrids and hybrids of domestic breeding companies. Statistically significant difference was found in ethanol yield by sites (P, Cilj istraživanja bio je utvrditi razliku u proizvodnji zrna i etanola iz kukuruza između domaćih hibrida kukuruza koji se uobičajeno koriste za proizvodnju zrna i uvezenih HTF (High Total Fermentable) deklariranih hibrida za proizvodnju etanola. Poljski pokus je postavljen na 3 lokacije (Osijek, Beli Manastir, Zagreb) dvije godine uzastopno (2012, 2013) u tri gustoće sklopa (60,000, 70,000 i 80,000 biljaka/ha). Hibridi tvrtke Pioneer, deklarirani kao “HTF” hibridi za proizvodnju etanola iz zrna kukuruza korišteni su kao kontrola za procjenu produktivnosti etanola iz domaćih hibrida Poljoprivrednog instituta Osijek i Bc Instituta d.d. Laboratorijska proizvodnja etanola utvrđena je Lemuz metodom. Sukladno ANOVA statističkoj analizi nisu utvrđene statistički značajne razlike u prinosu zrna i etanola između HTF hibrida i hibrida domaćih oplemenjivačkih kuća. Statistički značajna razlika utvrđena je u prinosu etanola po lokalitetima (P

To achieve high yields and high quality sugar beet roots sugar beet has high nutrient requirements, both macro and micronutrients. Fertilizing the soil with nitrogen is usually done in the spring before sowing time. Nitrates are present in the environment, ie in the air, food (mostly in fruits and vegetables) and water. Also, nitrates are used as fertilizers in agriculture. Nitrogen carry of the offering but also a nutrient that affects root quality. Both, leaf and petioles of the sugar beet leaf is important for determination dynamics and nutrient status in the plants. Also, nitrate determination is important is case the leaves and sugar beet tops are used as animal feed. This paper shows most common determination of nitrates in sugat beet leaves (Refletoquant and CFA).

Agronomska biofortifikacija predstavlja najjednostavniji i najbrži način povećanja koncentracije Zn i Fe u zrnu. Ciljevi istraživanja su utvrditi utjecaj sorte i istodobne aplikacije mikroelementima Zn i Fe na povećanje koncentracije Zn i Fe u zrnu. Poljski pokus s 4 ozime sorte proveden uz 7 različitih tretmana aplikacije Zn i Fe: 1. kontrola, 2. aplikacija Zn u tlo u jesen, 3. Fe u jesen, 4. folijarna prihrana Zn, 5. folijarno Fe, 6. Zn + Fe u tlo i 7. Zn + Fe folijarno. Najveću koncentraciju Zn u zrnu ostvarila je sorta Divana (48, 598 mg/kg). Najveća koncentracija Zn u zrnu ostvarena je nakon folijarne aplikacije Zn (43, 356 mg/kg), te folijarne aplikacije Fe+Zn (41, 298 mg/kg). Značajno veću koncentraciju Fe u zrnu ostvarila je sorta Divana (47, 377 mg/kg) u odnosu na preostale tri sorte. Najveća koncentracija Fe (47, 103 mg/kg) u zrnu pšenice je rezultat folijarne aplikacije Fe, zatim folijarne aplikacije Fe + Zn (45, 703 mg/kg). Folijarna aplikacija Zn i Fe značajno povećava koncentraciju Zn i Fe u zrnu. Najveća koncentracija Zn u zrnu ostvarena je nakon folijarne aplikacije Zn ili Fe+Zn. Najveća koncentracija Fe je ostvarena nakon folijarne aplikacije Fe. Sorte i biofortifikacija Zn i Fe su značajno utjecali na koncentraciju Zn i Fe u zrnu.

UDK 631.41:546.4(497.6) The research objective was to determine the influence of basic soil chemical properties on total concentration and available fractions of essential trace elements in the soil. Agrochemical soil analysis were conducted at two localities of different soil properties Berak and Vinogradci in eastern Croatia. The soil at the site Berak was eutric cambisol of neutral reaction (pH average (H2O) 7.20), while the soil in Vinogradci was luvisol of slightly acid reaction (average pH (H2O) 5.87). Both soils were poor in organic matter and well supplied with phosphorus and potassium. As expected, at both analyzed sites the highest average concentrations were determined for total Fe, Mn and Zn followed, and the lowest concentrations were for total Cu. Higher total concentrations of analyzed microelements were recorded at the Berak site. The total concentrations of Zn and Cu in all analyzed soil samples were below the maximum permissible concentrations. The highest average concentration of available microelements fraction by EDTA Extraction, were at the Berak site determined for Mn (50.52 mg/kg), then Fe (21.77 mg/kg), Cu (4.78 mg/kg), and the lowest for Zn (1.47 mg/kg). At the Vinogradci site average concentrations of available fraction of microelements determined by EDTA extraction were the highest for Fe (77.09 mg/kg), then Mn (30.75 mg/kg), Cu (4.36 mg/kg), and the lowest for Zn (1.76 mg/kg). Identical order of average concentrations at both sites was also recorded for extraction with DTPA solution. Comparing available fraction of microelements by localities, higher average concentrations of Mn and Cu were found at the site Berak, while on site Vinogradci higher average concentrations were of Fe and Zn. At both sites the DTPA method extracted more of Fe and Mn, an average of 51.06% and 6.39% more than the EDTA method, but the method EDTA extracted more Zn and Cu, an average of 127.10% and 100.40% than DTPA method. The smallest share of the available fraction of the total concentration was recorded for Fe (0.06% by EDTA -0.09% by DTPA ), followed by Zn (1.20% by DTPA - 2.74% by EDTA) and Mn (5.93% by EDTA – 6.31% by DTPA), while the largest share was observed for Cu (10.92% by DTPA and 21.84% by EDTA).

UDK 631.453(497.5) It is well known that soil properties, metal speciation and plant species, especially soil- plant interactions, determine the availability of metals in soils. Therefore, various one- step extraction methods such as EDTA and DTPA have been used to represent the available fraction. In present study we observed the total (aqua regia) and available fraction (EDTA and DTPA) of toxic trace elements (Co, Cd, Cr and Pb) from soil on two farms (Berak and Vinogradci) in eastern Croatia that have different soil properties. The study included 106 soil samples from soil depth 0-30 cm that were collected during 2013- 2014. Samples were analyzed for standard soil properties (pH, organic matter, AL-P, AL- K) as well as for total and available fractions of toxic trace elements. Analyses of main soil properties show vide variety of soils. Soil pH (in H2O) was in range 4.4-8.6 (avg: 6.5), thus sampling sites included range from very acid to alkaline soils. Farm in Berak (average pH was 7.2) had more alkaline soils while farm in Vinogradci was acidic (average pH was 5.9). Organic matter varied from 1.1-2.8% (avg: 1.9), average phosphorous was 17.4 mg/100g and potassium 20.9 mg/100g. Total concentration of trace elements extracted by aqua regia show satisfactory results as not one sample had elevated levels of toxic trace elements (Co, Cd, Cr and Pb). In that regard all sites satisfy Croatian regulation on pollutants in agricultural fields. However, EDTA and DTPA extractions show higher availability of Cr, Co and Pb for both extractions (EDTA and DTPA) at farm in Vinogradci where soils are more acidic compared to farm Berak. Only available Cd was shown to be higher in Berak than in Vinogradci.

Kalcizacija, tj. neutralizacija kiselih tala u poljoprivredi se vrši primjenom materijala bogatih Ca i Mg koji imaju sposobnost podizanja pH vrijednosti tla. Sve je češća primjena nusproizvoda iz industrijske proizvodnje kao kalcizacijskih sredstava. Naglo podizanje pH vrijednosti tla često može imati negativan utjecaj na humus u tlu, tj. podizanjem pH vrijednosti tla potiče se mikrobiološka aktivnost a time i brža razgradnja humusa. Cilj istraživanja je utvrditi mogućnost primjene tri nova kalcizacijska materijala (drveni pepeo, filtarska prašina i bazična troska) te karbokalka kao kalcizacijskog sredstva dostupnog na tržištu te istražiti njihov kalcizacijski učinak, ali i utjecaj na sadržaj humusa u tlu. Istraživanje je provedeno tijekom 2015. - 2017. na dva lokaliteta u blizini Feričanaca. Na temelju dvogodišnjeg pokusa s lucernom, kroz četiri otkosa, utvrcđeno je da su pepeo i filtarska prašina jednako uspješni u neutralizaciji suvišne kiselosti kao i karbokalk, dok je bazična troska podigla pH vrijednosti u odnosu na kontrolu, no statistički slabije nego ostala tri kalcizacijska sredstva. Sadržaj humusa se nije bitno mijenjao tijekom prva tri otkosa no u četvrtom otkosu je primijećeno opadanje humusa na parcelama gdje je korišten karbokalk, pepeo i bazična troska dok kod kontrole i primjene filtarske prašine nije primijećeno statistički značajno opadanje humusa. Dakle, od istraživanih materijala, filtarska prašina se pokazala kao najbolje sredstvo i sa stajališta očuvanja plodnosti tla.

Zbog sve veće svijesti o ekologiji, komunalni otpad se koristi u svrhu dobivanja komposta. Kako bi se utvrdila kvaliteta takvog komposta ispitiana je energija klijavosti krastavca (Cucumis sativus L.) i salate (Lactuca sativa L.). U istraživanju je korišteno pet supstrata, dva dobivena iz komunalnog otpada, dva dobivena iz poljoprivrednih ostataka te jedan komercijalni supstrat. Klijavost salate se pokazala osjetljivija od krastavca na različite supstrate pa je time i bolji indikator pogodnosti određenog supstrata. Indeks klijavosti kod salate pokazao je određeni obrazac, tj. bio je visok kod korištenja poljoprivrednih komposta kao i kod određenih primjesa tih komposta s tresetom dok su supstrati od komunalnog otpada pokazali određeni fitotoksični efekt tj. imali su najlošiji indeks klijavosti salate.

Klijavost sjemena u velikoj mjeri utječe na prinos i kvalitet usjeva. Optimalne temperature za klijanje sjemena razlikuju se između vrsta i genotipova unutar vrste, a temelj su za određivanje optimalnog vremena sjetve. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi klijavost sjemena i svojstva klijanaca (dužina korijena i stabljike klijanaca) za 3 višegodišnje trave (Festuca pratensis, Festuca arundinacea i Festuca rubra) na različitim temperaturama (5, 10, 15 i 20ºC). Ispitivanje klijavosti sjemena provedeno je u klima komori metodom navlaženog rolanog filter papira sukladno pravilima ISTA. Od svake vrste zasijano je po 100 sjemenki u 4 ponavljanja. Nakon naklijavanja utvrđena su svojstva sjemena i klijanaca pri čemu je utvrđen značajan utjecaj temperature na sva ispitivana svojstva (p

Kisela tla, s pH reakcijom ispod 5, 5, predstavljaju problem u poljoprivrednoj proizvodnji. Kao mjera podizanja pH reakcije tla i postizanja optimalnih pH vrijednosti često prijmjenjuje kalcizacija. Cilj istraživanja je utvrditi mogućnost primjene tri nova kalcizacijska materijala (drveni pepeo, filtarska prašina i bazična troska) te karbokalka kao kalcizacijskog sredstva dostupnog na tržištu. Na temelju vegetacijskih pokusa analitički će se utvrditi učinak istraživanih materijala na neutralizaciju suvišne kiselosti tla te utjecaj na plodnost tla odnosno status hraniva u tlu. Rezultati su pokazali da sva četri kalcizacijska sredstva podižu pH vrijednost tla od kojih se filterska prašina pokazala kao najbolja a bazična troska najlošija. Na prinos lucerne je jedino primjena pepela pokazala pozitivan utjecaj. Daljnja istraživanja vezana za agrotehniču primjenu pepela i filtarske prašine su neophodna kako bi se iskoristio potencijal tih materijala kao poboljšivača tla.

The objectives were to examine efficiency of Zn biofortification and in vitro bioavailability of wheat grain under different levels of N fertilization and foliar Zn application. Foliar Zn was applied as ZnSO4 (0 and 1.5 kg/ha Zn) and N fertilization was carried out with four levels (0, 110, 145 and 180 kg/ha) growing two winter wheat cultivars (Srpanjka and Renata) under field conditions. Among all examined sources of variation in this trial (cultivar, N, foliar Zn and their interactions), foliar Zn application had highest effect on whole grain Zn concentration (23.3-32.7 mg/kg ; F=106.03 ; p

Značajan dio svjetskog stanovništva izložen je nedostatku Fe i Zn u prehrani te je cilj provedenog istraživanja utvrditi postoji li varijabilnost genotipova ozime pšenice prema koncentracijama i bioraspoloživosti Fe i Zn, što je analizirano u zrnu 343 genotipa. Raspon (24.33 - 95.75 mg/kg) i prosjek (38.79 mg/kg) koncentracija Fe bili su znatno veći nego koncentracije Zn (raspon 13.30 - 38.93 i prosjek 21.35 mg/kg). Koncentracije Fe varirale su nešto više (koef. var. 25.4 %) nego Zn (21.1 %), a značajno veći koeficijent varijabilnosti (45.3 %) utvrđen je za koncentracije fitata (prosjek 11.37 g/kg, raspon 3.62 - 23.68 g/kg). Odnos fitat/Fe bio je prosječno 25 (raspon 6.7 – 59.9), a odnos fitat/Zn 55 (16.5 - 140). Kod 65 genotipova (19 % analiziranih genotipova) utvrđen je odnos fitat/Fe < 15 (niži odnos je indikator veće bioraspoloživosti). Nije utvrđen odnos fitat/Zn < 15, ali je kod 7 genotipova odnos bio < 20. Klasterskom analizom izdvojena su 3 klastera iznadprosječnih bioraspoloživosti: 4 genotipa s iznadprosječnim koncentracijama Fe i Zn i ispodprosječnim odnosima fitat/Fe i fitat/Zn ; 49 genotipova s ispodprosječnim odnosima fitat/Fe i fitat/Zn, ali s nešto nižim koncentracijama Fe i Zn ; još 13 genotipova iznadprosječne bioraspoloživosti. Najveći je klaster sa 175 genotipova prosječnih koncentracija Fe, Zn i fitata, a kod 102 preostala genotipa mogu se očekivati vrlo niske bioraspoloživosti Fe i Zn. Rezultati dokazuju varijabilnost analiziranih genotipova pšenice prema svojstvima koja značajno utječu na sadržaj bioraspoloživog Fe i Zn u cjelovitom zrnu pšenice.

Soil organic matter content is one of the main issues of European soils and agriculture in general. Various methods are used to determine the organic matter. Most common approach is determining organic carbon from which organic matter is calculated as for example in wet combustion method by potassium dichromate and sulfuric acid. More robust, but easy-to-use method is loss on ignition (LOI) where soil is burned in muffled oven and the organic matter is determined from the weight loss. The aim of our research was to compare most commonly used method for determination of OM (potassium dichromate method) with LOI method on six different locations in Croatia, Serbia and Bosnia and Herzegovina. Our results showed good correlation between two different methods, although results of LOI method were somewhat lower from the potassium dichromate method. Our findings imply that correction factor used to convert LOI data into organic matter data should be adjusted for each location based on soil properties. However, good correlation suggests that values of one method can be easily predicted by regression analysis using the data from the second method.

Općina Feričanci se prostire na površini od 46 km2 i smještena je na krajnjem zapadnom dijelu Osječko-baranjske županije. Kisela tla u Osječko-baranjskoj županiji čine 35, 4% svih poljoprivrednih tala na području županije. Stoga je u sklopu provedbe VIP projekta „Utvrđivanje učinkovitosti novih karbonatnih i silikatnih materijala za kalcizaciju u vegetacijskim pokusima“ provedeno preliminarno istraživanje utvrđivanja potrebe u kalcizaciji na površinama tvrtke Osilovac d.o.o. iz Feričanaca. Za proračun potrebe u kalcizaciji prikupljeno je 84 uzorka tla s dubine 0-30 cm s ukupno 16 parcela. Provedene su osnovne agrokemijske analize tla, te je utvrđen izračun gnojidbe i potrebne kalcizacije. Neophodnost provedbe kalcizacije je utvrđena na svih 16 analiziranih proizvodnih površina. Pri tome, prosječne vrijednosti reakcije tla su se kretale u rasponu od pH(H2O) 5, 08 do pH(H2O) 6, 29 odnosno od pH(KCl) 3, 81 do pH(KCl) 5, 02. Raspon prosječnih vrijednosti hidrolitičke kiselosti tla (Hy) iznosio je od 4, 02 cmol/kg do 9, 81 cmol/kg. Preporučene doze saturacijskog mulja koji se kao materijal za kalcizaciju najviše koristi iznosile su u prosjeku od 9, 19 t/ha do 27, 33 t/ha. Učinkovitost saturacijskog mulja će u sklopu provedbe VIP projekta biti uspoređena s tri nova i alternativna materijala za kalcizaciju: filterska prašina sa oko 75% CaCO3, bazična troska sa do 50% kalcijevog silikata i drveni pepeo sa do 40% CaO.

Kako bi se zadovoljile potrebe za željezom i cinkom u svakodnevnoj prehrani ljudima kojima su žitarice osnovna namirnica, potrebno je povećati koncentraciju tih elemenata u zrnu te njihovu bioraspoloživost. Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj biofortifikacije cinkom i prihrane dušikom na bioraspoloživost željeza i cinka iz zrna pšenice sorte Srpanjka. Poljski pokus je proveden u vegetacijskoj sezoni 2013/2014. Primijenjeni su tretmani gnojidbe cinkom (kontrola bez Zn i folijarna aplikacija 1, 5 kg/ha Zn u obliku cink-sulfata) i tretmani gnojidbe dušikom (0, 110, 145 i 180 kg/ha) u četiri ponavljanja. Simulacija probave in vitro provedena je metodom po Kiersu, a koncentracije željeza i cinka u uzorcima nakon in vitro probave te u uzorcima cjelovitog zrna utvrđene su ICP-OES tehnikom. Bifortifikacija cinkom nije značajno utjecala na bioraspoloživost cinka (df =1 ; F=3, 6 ; p

Bilanciranje ukupnog unošenja i iznošenja značajan je činitelj optimalne raspoloživosti fosfora i kalija u tlima. Pokusi gnojidbe pšenice, kukuruza i šećerne repe s fosforom (0, 60, 120, 180 i 240 kg/ha) i kalijem (0, 80, 160, 240, 320 i 400 kg/ha) provedeni su na 4 lokaliteta u Baranji. Cilj je istraživanja kalibracija gnojidbe fosforom i kalijem na temelju iznošenja nadzemnom masom, odnošenja zrnom, unošenja gnojidbom, raspoloživosti AL metodom i bilance. Početne kiselosti tala su u rasponu 4, 4-7, 7 (pHKCl) i 5, 9-8, 4 (pHH2O), sadržaj humusa 1, 45-4, 01%, AL-raspoloživi fosfor 10, 2-31, 5 i kalij 9, 5-29, 8 mg/100 g. Dvogodišnja istraživanja obuhvatila su 4 vegetacije kukuruza, 2 pšenice i 1 šećerne repe. Gnojidba fosforom utjecala je na prinos zrna kukuruza samo u 1 vegetaciji na tlu siromašnom fosforom, a gnojidba kalijem na prirod kukuruzovine na praškasto-ilovastom tlu siromašnom kalijem. Prosječna odnošenja zrnom pšenice bila su 50-66 kg/ha P2O5 i 29-40 kg/ha K2O, zrnom kukuruza 44-122 i 21-72, dok su ukupna iznošenja nadzemnom masom pšenice bila 66-100 i 96-140, kukuruzom 74-139 i 83-196 te šećernom repom 105-125 kg/ha P2O5 i 235-310 kg/ha K2O. U tlo je žetvenim ostacima zaorano 4- 6 i 14-22 kg/ha nakon pšenice, 17-86 i 46- 156 nakon kukuruza te 45-59 kg/ha P2O5 i 99-152 kg/ha K2O nakon šećerne repe. Prema bilanci gnojidbe i iznošenja kontrolni tretman je nakon 2 godine trebao rezultirati smanjenjem raspoloživog fosfora 108-141 i kalija 115-182 kg/ha. Međutim, AL metodom je u tlima utvrđeno stvarno smanjenje raspoloživog fosfora 3-34 i kalija 19-151 kg/ha. Maksimalna gnojidba (240 kg/ha P2O5 i 400 kg/ha K2O) trebala je prema bilanci nakon 2 godine povećati raspoloživost fosfora za 329-344 kg/ha i kalija 560-651 kg/ha, ali je AL metodom utvrđeno povećanje raspoloživosti fosfora 239-411 i kalija 74-232 kg/ha. Zaključno, bilanciranje fosfora AL metodom točnije je nakon intenzivnije gnojidbe u odnosu na kontrolu, a kalija nakon kontrole u odnosu na veće gnojidbene doze.

Aim To determine impact of soil chemical properties and different wheat genotypes in Croatia on micronutrient and toxic elements content in wheat integral flour. Methods Research was conducted and soil samples were collected from two different production areas in the Republic of Croatia: Ovčara and Dalj. Besides soil samples, grain samples of four different Croatian wheat genotypes were also collected and analyzed. In total, 40 samples of soil and 40 samples of wheat grain were analysed for total (aqua regia) and plant available (EDTA extraction) heavy metal content of Fe, Mn, Zn, Cu, Pb, Cd. Results Determined soil pHKCl ranged from 5.63 to 6.25 at Ovčara and from 6.95 to 7.37 at Dalj sampling sites. The highest total concentration of heavy metals in soil were determined for Fe, followed by Mn, Zn, Cu, Pb and the lowest total concentration wasrecorded for Cd. The highest EDTA concentrations in soil were determined for Mn, than followed by Fe, Cu, Pb, and the lowest EDTA concentration was recorded for Cd. The highest concentration in integral wheat flour was found for Fe, than lower for Mn, Zn, Cu, Pb and the lowest concentration was found for Cd. If consumers in Croatia used daily 203 g of bread made of integral flour, they would take 2.31 to 8.44 µg Cd daily, depending on soil and wheat genotype.Conclusion The analysed soil and winter wheat genotypes have significant impact on potential daily intake of toxic and essentialheavy metals by integral flour or bread.

Soil acidification is a slow, continuous natural process resulting in acid soils being common in areas where soil development continued for long, geological periods of time and under climatic conditions which rainfall exceeds evapotranspiration. Soil acidification process may be accelerated by intensive agricultural production with fertilization as one of the main factors of intensification. The process of soil acidifications is aided by water leaching base cations to lower horizons and acid soils are widespread in the eastern Croatia. Consequently, in conditions of excessive soil acidity, numerous negative effects are present like hydrogen ions toxicity, toxicity of aluminum and manganese ions, phosphorus and molybdenum deficiency, reduction of microbiological activity and increased heavy metals availability. These unfavorable chemical properties of acid soils represent one of the main factors limiting the field crops yield. Alfalfa or lucerne (Medicago sativa L.) is the most widely used fodder legume in temperate regions. Soil acidity is one of the limiting factors affecting the production and sustainability of pastures and crops in many parts of the world. In Croatia, soil acidity is main limiting factor of field crops yield. Correcting soil pH by liming can influence plant nutrient availability and plant yield and quality. Alfalfa belongs to crops requiring a pH in the range of 6.5 to 6.8 or higher. Therefore the aim of the research was to determine the influence of liming, organic and mineral fertilization on alfalfa mineral composition change and above ground mass response, as well as impact on soil chemical properties. The pot experiment was conducted in field conditions, in eastern part of Croatia with two different acid soils of heavy and light textural class from Donji Miholjac and Magadenovac site. Acid soils were set up in plastic pots of 20 L volume with 10 liming and organic fertilization treatments in four repetitions according to random block design using alfalfa as the indicator plant. Lime material was added in two rates: 7, 5 and 15 t/ha of Mischkalk lime material (65 % CaO, ENV = 82, 5) as well as organic fertilization: 20 and 40 t/ha cattle manure and mineral fertilization 100:200:300 kg/ha N:P2O5:K2O. During each year, first cutting of alfalfa were sampled at the beginning of flowering stage by cutting whole above ground mass and analysed to determine mineral composition. Also, soil was sampled and analysed in a first year of investigation (2014.) and in second investigation year (2015.). A higher concentration of all investigated elements in the leaf and stalk was found in the first year, except of calcium, which concentration has increased in the second year because of the liming extension effect. However, in the second year was achieved higher total production of dry matter of alfalfa above ground mass. Liming significantly impacted on the increase in the number (8-14 %), height (4- 8 %) of alfalfa plants, and leaf dry matter yield (13-28 %), the stem (19-30%), and the total above ground mass (17 -29 %) and root mass (20-34 %). A higher concentration of all investigated microelements in the leaf and stalk was found in the soil which had a lower initial pH and higher concentrations of the same elements. Increasing doses of liming and fertilizer doses resulted with concentration increase of N, P, K and Ca in the leaf and stem of alfalfa, while liming reduced the concentration of Mg in the leaf. At the same time, increasing the doses of organic fertilizer impacted on the concentration increase of Fe, Mn, Zn and Cu in the leaf and stem of alfalfa, while liming resulted with the opposite effect where increment of lime rates reduced the concentrations of all investigated microelements in the leaf and in the stalk. Liming doses increment also resulted with positive effect on the concentrations increment of N, P, K and Ca in alfalfa root, and the with opposite effect on the concentration of Mg and microelements. At the same time, the impact of organic fertilization was smaller and slightly different on the root composition where organic fertilization significantly impacted on the concentration of N, K, Mn, Zn and Cu. So, liming of two acid soils positively impacted on alfalfa yield components and increased plant number and hight, as well as yield of above ground and root mass and also leaf and stalk dry matter yield. Moreover, liming and organic fertilization rates increment, increased concentrations of macroelements in alfalfa leaf and stalk, but decreased Mg leaf concentrations. Increment of organic fertilizer rates increased concentrations of micronutrients in alfalfa leaf and stalk, while liming showed the opposite effect and decreased micronutrients concentrations in alfalfa leaf and stalk by increament of lime rates.

Wheat (Triticum spp.) is the most important bread grain and an important source of food and essential minerals and vitamins for humans, especially in developing countries where bread is the basic or the most common type of food. Low concentrations of Fe and Zn in wheat grain leads to many health problems and even deaths, mostly of young children and women. The lack of these micronutrients in human diet highlights the need to increase their levels in grain. The simplest and fastest way is biofortification of wheat, the application of Fe and Zn in the form of fertilizers in the soil and foliar or a combination thereof, but their content is determined by the influence of a large number of grain genotype, soil conditions, physical and soil chemical properties, types of fertilizers, and partly with their content and availability in the soil where they are grown. In acidic soils, heavy metals are more soluble and mobile and available to plants than in calcareous soils, therefore, the concentration of Fe and Zn in wheat grain are greater in more acidic than in alkaline soils.

Intenzivna poljoprivreda i neadekvatna gnojidba, ali i druge antropogene aktivnosti, mogu rezultirati povećanjem štetnih elemenata u tlu. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati koncentracije toksičnih teških metala (Cr, Cd, Pb, Hg i As) u tlima obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava istočne Hrvatske (Osječko- baranjska županija i Vukovarsko- srijemska županija). Uzorci oraničnog sloja tla (0-30 cm) su prikupljeni s 26 obiteljskih gospodarstava iz 12 mjesta Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemska županije (ukupno 113 poljoprivrednih parcela, 87 iz Osječko- baranjske županije i 26 iz Vukovarsko-srijemske županije). Raspon pH tla je bio od iznimno kiselih (3, 8 u KCl) do alkalnih (7, 7 u KCl) tala. Sadržaj humusa se kretao od osrednje humusnog (1, 5 %) do iznimno humusnog (4, 9 %) tla. Koncentracije Cd (avg: 0, 42 mg kg-1), Cr (avg: 45, 9 mg kg-1), Pb (avg: 17, 2 mg kg-1), Hg (avg: 0, 05 mg kg-1) i As (avg: 8, 35 mg kg- 1) su unutar maksimalno dopuštenih koncentracija (MDK) propisanih pravilnikom o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (NN 32/10). Rezultati istraživanja su pokazali statistički značajne razlike (p

Main agricultural region of Croatia, eastern Croatia has soils of wide acidity. The soils vary from very acid to calcareous soils. Liming is often necessary to achieve suitable conditions for agricultural production. Trace element availability also varies due to the wide range of acidity. Two most common extraction methods for available fraction of trace elements (EDTA and DTPA) have been tested on soils of different pH in order to investigate the relationship between these two methods. The results show different extraction values for different elements between the methods, however for all elements there were a strong correlation between extraction methods indicating that one method can be used to easily predict the values of the other method.

Cilj istraživanja je bio utvrditi plodnost tala obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava istočne Hrvatske. Uzorci tla iz oraničnog sloja (0-30 cm) su prikupljeni s 30 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava tijekom 2013. i 2014. godine na području Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije. Ukupno je prikupljeno 250 uzoraka tla. Na uzorcima su određene osnovne agrokemijske analize: aktivna i supstitucijska kiselost, sadržaj humusa, AL- pristupačni fosfor i kalij, hidrolitička kiselost i sadržaj zemnoalkalnih karbonata. Na osnovi izmjerenih vrijednosti supstitucijskog aciditeta utvrđeno je da se tla kreću od jako kiselih (pHKCl= 3, 78) do alkalnih (pHKCl=7, 71). Sadržaj humusa se kretao od 0, 79 % do 4, 88 %, odnosno od siromašnih do vrlo humoznih tala. Sadržaj AL-pristupačnog P2O5 je bio od 2, 52 mg/100g tla do 100 mg/100g tla. Klasi jako siromašnih tala pripada 5, 6 % istraživanih tala, klasi siromašnih 39, 2 %, dok su ostala tla dobre i visoke opskrbljenosti fosforom. Opskrbljenost tla AL-pristupačnim K2O se kretala od od 9, 08 mg/100g tla do 100 mg/100g tla. Klasi jako siromašnih tala pripada 6, 0 % istraživanih tala, klasi siromašnih 41, 2 %, dok su ostala tla dobre i visoke opskrbljenosti kalijem. Hidrolička kiselost je izmjerena u 112 uzoraka tla i kretala se od 1, 27 cmol(+)kg-1 do 7, 48 cmol(+)kg-1, od čega je na 72 lokacije potrebno provesti kalcizaciju. Sadržaj zemnoalkalnih karbonata određen je u 143 uzorka i bio je u rasponu od 0, 41 % do 15, 23 %. Na osnovi provedenih istraživanja može se zaključiti da je na više od 50 % obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava uključenih u istraživanje opskrbljenost tla AL-pristupačnim fosforom i kalijem zadovoljavajuća. Na više od 85 % analiziranih gospodarstava utvrđen je sadržaj humusa manji od 2, 5 %, što ukazuje na značajnu potrebu organske gnojidbe.

The cation exchange capacity (CEC) or sum of exchangeable cations are an essential measurement in agronomy and soil science to estimate the physicochemical state of a soil, which may be a good indicator of soil quality and productivity. Soil testing laboratories do not usually provide a direct measure of CEC. Instead, often the CEC is calculated based on the quantities of base cations (Ca2+, Mg2+, K+ and Na+) extracted in the standard soil test (e.g. ammonium acetate). The study was conducted on 30 locations and 2 soil types (Luvisol and Stagnic Gleysols) in Eastern Croatia including only topsoil horizon (depth 0-30 cm). The soil samples (30) were analyzed for the following parameters: pH, organic matter, clay content, base cations (Ca2+, Mg2+, K+ and Na+), hydrolytic acidity, CEC and base saturation. Descriptive statistics showed that pH varied from 3.71 to 5.16 (average 4.22) on luvisol and 3.81 to 5.41 (average 4.40) on stagnic gleysols. Organic matter varied from 1.31 % to 2.86 % (average 1.97 %) on luvisol and 1.62 % to 3.11 % (average 2.26 %) on stagnic gleysols, while clay content varied from 11.95 % to 25.03 % (average 19.22 %) on luvisol and 10.76 % to 24.02 % (average 16.52 %) on stagnic gleysols. The highest value of CEC was recorded on stagnic gleysols (11.84 cmol(+)/kg) and values ranged from 7.01 to 17.52 cmol(+)/kg, while average value of luvisol was 11.60 cmol(+)/kg with range from 7.38 to 17.02 cmol(+)/kg. The highest value of exchangeable Ca2+ was recorded on stagnic glaysols (2832.0 mg/kg), while highest values of exchangeable Mg2+(460.7 mg/kg), K+ (452.7 mg/kg), and Na+ (27.80 mg/kg), was recorded on luvisol. The lowest value of exchangeable Ca2+ (291.80 mg/kg) and Mg2+ (55.47 mg/kg) was recorded on luvisol, while lowest value of exchangeable K+ (73.65 mg/kg) and Na+ (11.69 mg/kg) was recorded on stagnic gleysols. The average determined adsorption complex saturation luvisol amounted to 56.96 %, while the stagnic gleysols is 73.48 %. No significant difference was found between pH, organic matter, base cations (Ca2+, Mg2+, K+ and Na+) and CEC. Soil type was found to have significant influence on clay percentage, hydrolytic acidity and base saturation. It was obtained that stagnic gleysols has a significantly higher content of clay particles and hydrolytic acidity compared to luvisol, however it had significantly lower cation exchange capacity base saturation. According to the obtained results we can state that investigated soil belong to acid soils, with moderate organic matter content and moderate texture, average values of CEC are low (11.60 cmol(+)/kg on luvisol to 11.84 cmol(+)/kg on stagnic gleysols) and it’s not dependent on soil type, determined adsorption complex saturation of luvisol is statistically lower compared to stagnic gleysols and composition of cations on the adsorption complex is Ca> Mg> K> Na.

Acid soils are widespread in the continental part of Croatia with acidity as limiting factor either for the field crops yield or their quality. On the other hand, liming caused a significant changes in soil properties modifying soil acidity, nutrients and trace elements availability. The solubility and therefore plant availability of most of the essential heavy metals and trace elements in soils is expected to be remarkably changed after liming. The consequences of changed solubility differ among elements, but also among various crops and vegetables, especially among different consumable parts of crops (grain) or vegetables (root, leaves, fruits). Considering crop grains and vegetables as a very important sources of minerals in food, liming may result in multiple positive results as increasing Mo content and decreasing content of Cd, Cr, Pb and Ni. Simultaneously, liming can decrease content of essential minerals as Fe, Mn, Zn and Cu. Therefore, the aim of this study was testing liming influence on essential and detrimental trace elements in crop grains and some vegetables. The study is result of two separated experiments. First experiment was conducted in continental Croatia as four-year filed trials on very acid dystric luvisol (pHKCl 4, 02) limed with 0, 10 or 20 t/ha sugar factory waste lime on soil depth 30 cm. In second season, 14 months after liming, maize was grown, in third season winter wheat and in fourth season soybean. Second was pot experiment with very acid soil from orchard (pHKCl 4, 21) limed with 0 and 10 t/ha lime. In 3, 5 L pots with 5 kg of soil, hot pepper and lettuce were grown. In both experiments edible plant parts (grains, fruits or leaves) were collected for analyses of Fe, Mn, Zn, Cu, Mo, Ni, Co, Cr and Cd concentrations after digestion of samples in microwave oven. Liming didn’t cause consistently decreasing of iron (Fe) in grains and vegetables. Fe in wheat grain was decreased 6, 6 % by lower liming dose and 9, 5 % by higher dose, and in soybean by 1, 9 and 4, 8 %. On the other hand, liming didn’t affect Fe concentration in maize grain although maize was harvested 20, wheat 29 and soybean 44 months after liming. The liming experiment with vegetables resulted without effect on Fe in hot pepper but decreased Fe in lettuce leaves by 24 %. Manganese (Mn) concentration was also decreased at least in maize grain (7, 6 %) and the most in lettuce (77, 6 %). Different liming doses decreased Mn in wheat 19, 0 and 23, 1 % and in soybean 11, 3 and 24, 5 %. Hot pepper also accumulated 56, 5 % less Mn after liming than in acid soil. Very similar was influence on Zn concentrations since lower and higher doses decreased Zn in maize only 3, 9 and 5, 2 %, in wheat 4, 1 and 9, 4 % and in soybean 5, 4 and 13, 9 %. Decreasing Zn concentration was not significant in hot pepper (7, 9 %), but was the highest in lettuce (32, 3 %). Copper (Cu) concentrations weren’t significantly affected by liming although concentrations were 6, 3-7, 8 % lower in soybean, 9, 1 % in hot pepper and 17, 4 % in lettuce. Molybdenum (Mo) was the only trace element with increased concentrations as a result of liming. The lowest increasing was 37, 2 % in lettuce and 39, 7 % in hot pepper. Lowest liming dose increased Mo in maize 37, 7 %, and in wheat and soybean 51, 5 %. Highest liming dose increased Mo in maize grain also 51, 5 %, but significantly more in wheat (67, 1 %) and soybean (77, 6 %). Cobalt (Co) was in very low concentrations in all maize and wheat samples and therefore decreasing after liming was measured only in soybean grain (12, 9 %). Co concentrations were also low in vegetables, but still significant decreasing as result of liming was measured in hot pepper (36, 5 %) and lettuce (52, 6 %). Chromium (Cr) concentrations were also very low, especially in maize grain. Nevertheless, liming affected in further decreasing of Cr in wheat (24, 3-32, 3 %), soybean (20, 5-21, 3 %), hot pepper (19, 4 %) and lettuce (18, 2 %). Nickel (Ni) concentrations were significantly decreased in all analyzed samples after liming, starting from maize (19-35 %), soybean (35-42 %), wheat (41-47 %) and ending whit highest decreasing in lettuce (50, 2 %) and hot pepper (65, 4 %). Cadmium (Cd) concentrations were in maize grain below detection limit, in wheat grain was 0, 105 mg kg-1 on very acid soil, but lower liming dose decreased Cd concentration 25, 7 % and highest dose 37, 1 %. Liming resulted in decreasing Cd in soybean by 43-54 %, in hot pepper 35, 8 % and in lettuce 20, 7 %. Finally, liming had lowest influence on maize (Mn, Mo and Ni), stronger impact on wheat (no changes in Cu and Co, small changes in Zn and Fe concentrations), even highest on soybean (no changes only in Cu) and the highest changes were in trace elements concentrations in lettuce. Liming caused the highest relative decreasing of Ni concentrations and lowest decreasing of Zn and Co. No decreasing were significant for Cu. The most consistent relative changes in concentrations caused by liming acid soils were increasing of Mo concentrations.

Intenzivna poljoprivreda može rezultirati povećanjem toksičnih teških metala u tlu. Cilj našeg istraživanja je bio ispitati koncentracije toksičnih teških metala (Cr, Cd i Pb) u poljoprivrednim tlima istočne Hrvatske (Osječko-baranjska županija i Vukovarsko- srijemska županija). Uzorci oraničnog sloja tla (0-30 cm) su prikupljeni sa 134 lokaliteta poljoprivrednih površina (104 iz Osječko- baranjske županije i 30 iz Vukovarsko-srijemske županije). Raspon pH tla je bio od vrlo kisele (3, 8 u KCl) do alkalne (7, 7 u KCl) reakcije. Sadržaj humusa se kretao od iznimno niskog (0, 8 %) do visokog (4, 9 %). Prosječne koncentracije Cd (0, 42 mg kg-1), Cr (46, 5 mg kg-1) i Pb (16, 6 mg kg-1) bile su unutar maksimalno dopuštenih koncentracija (MDK) propisanih Pravilnikom o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (NN 32/10). Međutim, neki od lokaliteta koji su imali koncentracije Cr i Cd blizu gornje granice propisane MDK, su također imali i niski pH što povećava raspoloživost tih toksičnih elemenata pa je neophodno daljnje istraživanje o raspoloživosti teških metala na tim lokalitetima. Rezultati istraživanja su pokazali statistički značajne razlike za koncentracije Cd (p˂0, 05) i Cr (p˂0, 001) između dvije županije kao i među katastarskim općinama (Cd (p˂0, 001), Cr (p˂0, 001) i Pb (p˂0, 001). Najviše koncentracije Cr i Cd su zabilježene u Baranji (dio Osječko-baranjske županije) na području Gajića. Raspoloživa frakcija teških metala u tlu, odnosno koncentracije teških metala u vodenoj otopini tla su određene postojećim regresijskim modelima koji su pokazali da je koncentracija u vodenoj otopini tla ispod 1% od ukupne koncentracije. Daljnja istraživanja koja bi obuhvatila više podataka o koncentracijama teških metala u biljkama su potrebna kako bi se ispitao odnos između ukupnih koncentracija teških metala, teških metala u vodenoj otopini tla i koncentracija u biljci

The aim of the paper is to present the total concentrations of essential micronutrients Fe, Mn, Zn and Cu in arable soils of eastern Croatia, to predict available fractions of micronutrients calculated as a part of the total concentrations and to present the concentrations in plant material. Agricultural soils of eastern Croatia were sampled in Osijek-baranja and Vukovar-srijem county and 135 top soil samples were collected. According to basic soil properties results, analysed soils differed from extremely acid to slightly alkaline reaction, from extremely low to high humus content. The total content of analysed micronutrients differed very significantly in decreasing averages Fe (29144, 77 mg kg-1) > Mn (537, 63 mg kg-1) > Zn (67, 79 mg kg-1) > Cu (22, 39 mg kg-1). The maximum concentrations of total Zn and Cu as potentially toxic essential heavy metals in analysed arable soils were below maximum permissible concentrations in agricultural soils in Croatia for organic agriculture (150 and 50 mg kg-1). Total content of micronutrients in soil was not impacted by soil pH. Available (EDTA) fraction of micronutrients in soil was predicted by regression equations. Soil pH significantly impacted on available micronutrients fraction. Comparing predicted share of EDTA extractable fraction in total content, the lowest share was determined for Fe (0, 01 – 0, 97 %, in average 0, 36 %), considerably higher share for Zn (1, 54 – 5, 98 %, in average 3, 53 %) and the highest share was recorded for Cu (12, 76 - 30, 49 %, in average 30, 49 %). The descending order of average micronutrients concentrations in winter wheat grain were Mn (41, 34 mg kg-1) > Fe (36, 73 mg kg-1) > Zn (22, 76 mg kg-1) > Cu (3, 45 mg kg- 1). The analysed arable soils in eastern Croatia are unpolluted with total content of Zn and Cu below limits for conventional and organic agriculture.

U strukturi troškova konvencionalne biljne prizvodnje, agroethnička mjera gnojidbe čini više od 30 % ukupnih troškova proizvodnje. Stoga je racionalana i pravovremena gnojdba temeljni čimbenik ostavarivanja ekonomski učinkovite proizvodnje, te je cilj rada bio provesti izračun preporuka za preciznu gnojidbu kukuruza pojedinačnim gnojivima, te istu usporediti s konvencionalnom gnojidbom primjenom kompleksnih gnojiva. Pokus je postavljen u Banovcima 2013. godine na površinama u vlasništvu tvrtke Banovci d.d. i agrokemijskom analizom tla utvrđen je prosječni sadržaj AL- fosfora od 10, 05 mg100g-1, AL- kalija 10, 28 mg100g-1 što ubrajamo u kategoriju jako siromašnih tala fosforom i kalijem, pHH2O 7, 51, pHKCl 6, 43, sadržaj humusa 3, 2 % te sadržaj karbonata 3, 1 %. Gnojidbeni pokus proveden je s tri tretmana: kontrola-bez gnojidbe, konvencionalna gnojidba kompleksnim NPK gnojivom 10:20:30 i precizna gnojidba pojedinačnim gnojivima MAP i KCl. I u jednom i u drugom slučaju kao dušično gnojivo korištena je Urea i KAN, a potrebe za fosforom iznosile su 150 kgha-1, te kalija 300 kgha-1. Po završetku vegetacije kukuruza i nakon provedene gnojidbe rezultati su bili sljedeći: AL- fosfor u prosjeku je iznosio 18, 35 mg100g- 1, AL-kalij 20, 9 mg100g-1, pHH2O 7, 51, pHKCl 6, 43, sadržaj humusa 3, 2 % te sadržaj karbonata 3, 1 %. Dakle, nakon samo jedne vegetacijske sezone očito je povećanje sadržaja AL- fosfora za 8, 3 mg100g-1 i kalija za 10, 62 mg100g-1 (na parcelama gdje je provedena precizna gnojidba pojedinačnim gnojivima MAP i KCl). Ostvareni prinosi prema postavljenoj shemi pokusa bili su: 7, 9 tha-1 na kontroli, te 9, 5 tha-1 (konvencionalna gnojidba kompleksnim gnojivima), odnosno 10, 05 tha-1 (precizna gnojidba pojedinačnim gnojivima). Promatrano s financijskog aspekta povećanje prinosa od 1, 6 tha-1 do 2, 15 tha-1 jest povećanje dobiti za 1.600 knha-1 tj 2.150 knha- 1 (na bazi trenutne cijene kilograma kukuruza standardne kakvoće).

The 22 soil samples from Osijek-Baranja and Vukovar-Srijem counties were analysed for basic agrochemical soil properties and 4 fractions of heavy metals. The total heavy metal content (Fe, Mn, Zn, Cr, Ni, Cu, Pb and Cd) was determined by summarizing all 4 extracted fractions. There were 2 basic groups of soils: urban garden and arable land used as gardens. Also, limed arable land samples were analyzed. The aim of research was to determine total heavy metals concentrations, as well as different fractions impacted by pH and organic matter. Soil samples were analyzed using BCR (Community Bureau of Reference) three-step procedure for extraction of heavy metals. The highest total content of Fe was determined, followed by Mn, Zn, Cr, Cu, Ni, Pb and Cd. The orders of metals’ concentrations of the exchangeable (1st) fraction differ significantly from the total contents. Oxidizing (3rd) and residual (4th) fractions were in the same order of elements as total concentration, while in the reducing fraction (2nd) exceptions were Pb and Cr. Shares of metals in fractions were significantly different. The largest share of Cd and the lowest share of Fe were in exchangeable fraction, while residual fraction was vice versa. Given the pH reaction, it was found that in acidic soils were higher proportions of exchangeable fraction of Cu, Fe and Pb, and a smaller of Zn, Mn, Cr and Ni than in alkaline soils. Increasing humus content decreases exchangeable share, and increases the share of the reducing and oxidizing Pb fractions. Humus content significantly affects fraction of Ni and Zn. The analyzed fractions could be predicted by regression equations based on total concentration, acidity and humus content of the soil. Effect of liming on the concentration of the analyzed heavy metals was significant reducing the average concentration of exchangeable fraction of Fe, Zn, Cu, Ni, Pb, and Cd

Moderna poljoprivreda visoke prinose bazira kako na suvremenim sortama, tako i na agrotehnici, gdje gnojidba zauzima ključno mjesto u ostvarivanju visine prinosa svih poljoprivrednih kultura. Osim kao čimbenik stabilnosti prinosa gnojidba kao agrotehnička mjera sve je više u slubi biofortifikacije, odnosno, povećanja kakvoće prinosa. Kombinirana NPK folijarna gnojiva, s dodatkom ostalih makro i mikro elemenata koriste se u poljoprivrednoj proizvodnji za razne kulture s različitim učinkom na povećanje koncentracije mikroelemenata u zrnu. Stoga je cilj ovog istraživanja bio utvrditi utjecaj folijarne prihrane gnojivom Mortonic na promjenu koncentracije mikroelemenata u zrnu ratarskih kultura (pšenica, kukuruz i soja) u Republici Hrvatskoj. Pokusi su postavljeni na tri različita lokaliteta u Osječko-baranjskoj županiji, na tri različite površine tvrtki: Novi Agrar d.o.o. PC Klisa-kukuruz hibrid PR34N43 ; PPK Valpovo PC Zelčin-pšenica sorta Matea i soja sorta Julijana. Pokus je postavljen u tri tretmana: kontrola (standardna gnojidba i prihrana u tlo), jedna prihrana Mortonicom folijarno (soja), dvije prihrane Mortonicom folijarno za kukuruz i pšenicu. Mortonic je kompleksno folijarno gnojivo, proizvođača iz Grčke, pogodno za primjenu u prihrani s omjerom hraniva NPK 19-9-27, te obogaćeno mikroelementima Fe, Zn, B, Mn, Cu. Nakon vegetacije utvrđena je koncentracija Cu, Mn, Fe i Zn u zrnu pri čemu je najveću prosječnu koncentraciju mikroelemenata imala soja (Cu 12, 47 mg/kg, Mn 22, 66 mg/kg, Fe 74, 84 mg/kg, Zn 47, 16 mg/kg) zatim pšenica (Cu 3, 57 mg/kg, Mn 38, 29 mg/kg, Fe 31, 68 mg/kg, Zn 19, 95 mg/kg), a najniže koncentracije zabilježene su kod kukuruza (Cu 1, 42 mg/kg, Mn 4, 26 mg/kg, Fe 18, 71 mg/kg, Zn 14, 05 mg/kg). Prihrana Mortonicom rezultirala je povećanjem svih navedenih mikroelemenata u zrnu kod istraživanih kultura. Utvrđen je statistički značajan utjecaj (P ≤ 0, 05) primjene Mortonica na povećanje sadržaja Fe, Zn, Mn i Cu posebice nakon prvog tretmana dok je drugi tretman utjecao statistički značajno na povećanje koncentracije mikroelemenata samo u zrnu kukuruza.

Cilj ovog rada bio je utvrditi sadržaj teških metala (Zn, Fe, Pb i Cd) u plodu šampinjona s obzirom na upotrebu dvaju različitih komposta za proizvodnju gljiva. Pokus je postavljen u četiri ponavljanja po dizajnu slučajnog blok rasporeda na obiteljskom gospodarstvu Romanjek u Slavonskom Brodu, a korišteni su komposti Bio fungi Kft iz Mađarske i CNC Grondstoffen BV iz Nizozemske. Sadržaj teških metala u suhoj tvari šampinjona određen je induktivno spregnutom plazmom (ICP OES) nakon razaranja mikrovalnom tehnikom i kretao se u nizu Fe>Zn>Pb>Cd neovisno o porijeklu komposta. Statistički značajna razlika između sadržaja teških metala u plodu šampinjona ovisno o porijeklu komposta utvrđena je jedino za Cd (CNC Grondstoffen BV 0.134 mg/kg st, Bio fungi Kft 0.017 mg/kg st), dok za ostale teške metale nije utvrđena statistički značajna razlika. Sve dobivene vrijednosti bile su ispod granica propisanih Europskom regulativom o sadržaju teških metala. Dobiveni rezultati ukazaju na pogodnost oba supstrata za uzgoj šampinjona, te da s aspekta akumulacije teških metala u plodu šampinjona, odabir supstrata nije limitirajući faktor.

The objective was determination of liming and organic fertilization impact on soil iron and zinc status change as well as determination of iron and zinc soil availability changes to alfalfa concentrations in leaf dry matter. Liming resulted with significant impact of micronutrients availability decrement in soil, for Fe 2, 9-4, 7%, and for Zn 2, 1-3, 3 % per t/ha of applied CaCO3.. Fertilization doses impacted on Fe and Zn concentrations significant increase in alfalfa leaf dry matter, while liming application resulted in the opposite effect of Fe leaf concentration decrease for 3, 5-7, 8%, and of Zn leaf concentration decrease for 7, 6-22, 2% with increment of lime material doses.

The aim of this paper was to determine the influence of acid soils liming and initial soil acidity as well as organic matter content on availability of four heavy metals m(Zn, Pb, Cr and Cd). Liming experiment was conducted in laboratory conditions with six soils of different acidity according to rapid incubation method which was conducted in sealed containers for three days at a constant temperature of 60°C. Liming treatments resulted in trend of heavy metals availability decrement in all soils, but intensity of decrement differed considering initial soil acidity and initial heavy metals availability. According to relative heavy metals availability decrement, liming resulted in the strongest effect in extremely acid soils with the highest initial concentrations of available Zn, Pb, Cr and Cd. On the other side, the weakest relative liming effect on heavy metals availability decrement was recorded in moderately acid soils with the lowest initial concentrations of available heavy metals. Considering impact of initial humus content in soil, higher relative liming efficiency of heavy metals availability decrement was determined in soils with higher soil organic matter content and with lower initial concentrations of available heavy metals., Cilj je rada bio utvrditi učinak kalcizacije kiselih tala na promjenu pristupačnosti teških metala Zn, Cr, Pb i Cd, s obzirom na različitu kiselost tla i sadržaj organske tvari. Pokus kalcizacije proveden je na šest eksperimentalnih tala različite kiselosti u četiri ponavljanja, uz inkubaciju u zatvorenim posudama tijekom tri dana, uz konstantnu temperaturu od 60°C. Tretmani kalcizacije rezultirali su trendom smanjenja pristupačnosti teških metala u analiziranim tlima, ali se intenzitet smanjenja razlikovao ovisno o početnoj kiselosti tla te inicijalnoj pristupačnosti teških metala. Na temelju relativnoga smanjenja pristupačnosti teških metala, najveći učinak kalcizacije zabilježen je u ekstremno kiselim tlima, s najvećom inicijalnom koncentracijom pristupačnog Zn, Pb, Cr i Cd. Nasuprot tome, najslabiji relativni učinak kalcizacije utvrđen je u umjereno kiselim tlima s najnižom početnom razinom pristupačnosti teških metala. S obzirom na početni sadržaj humusa u tlu, veći učinak kalcizacije na relativno smanjenje pristupačnosti Zn, Pb, Cr i Cd, utvrđen je na tlima s višim sadržajem humusa i nižom početnom razinom pristupačnosti teških metala.

Cilj istraživanja je analitički, na temelju Nmin metode, utvrditi utjecaj distribucije unosa dušičnih gnojiva na dinamiku sadržaja dušika u tlu, te odrediti utjecaj raspoloživosti mineralnog dušika u tlu na komponenete prinosa ozime pšenice. Poljski gnojidbeni pokus uzgoja ozime pšenice postavljen je na dva lokaliteta Lađanska i Donja Motičina. Pokus različite distribucije gnojidbe dušikom dizajniran je prema slučajnom blok rasporedu u tri ponavljanja sa 7 tretmana gnojidbe i rasporedom primjene u osnovnoj gnojidbi i prihrani. Primjenjeni su slijedeći tretmani: kontrola, 80 kg N u prihrani, 80 kg N u osnovnoj gnojidbi i prihrani (40 kg N + 40 kg N), 120 kg N u prihrani, 120 kg N u osnovnoj gnojidbi i prihrani (60 kg N + 60 kg N), 160 kg N u prihrani, 160 kg N u osnovnoj gnojidbi i prihrani (80 kg N + 80 kg N). Ukupno je na svakom lokalitetu primjenjeno dvije prihrane i zasijano je 4 sorte pšenice. Tlo je uzorkovano prije prve i prije druge prihrane. Sadržaj Nmin dušika utvrđen prije prihrane značajno je rastao s povećanjem doze dušika, ali samo na tretmanima koji su uključivali osnovnu gnojidbu. Sukladno mjerenju nakon prve prihrane, aplikacija dušika isključivo u prihrani rezultirala je značajno većim sadržajem mineralnog dušika u tlu u odnosu na tretmane s osnovnom gnojidbom. Povećanje pristupačnosti dušika na lokalitetu Lađanska iznosilo je 22, 9 % - 25, 3 %, a na lokalitetu Donja Motičina 20, 5 % - 21, 3 %. Distribucija gnojidbe dušikom u jesen i proljeće rezultirala je većom nadzemnom masom pšenice, dok je unos duška samo prihranom u proljeće rezultirao većim prinosom zrna.

Cilj je ovoga rada utvrditi utjecaj razine ukupne i raspoložive koncentracije teških metala u tlima povrtnjaka na koncentracije teških metala u povrću. Analizirano je 147 uzoraka povrća i 29 uzoraka kiselih i karbonatnih tala iz povrtnjaka uglavnom u urbanim područjima. U uzorcima tla provedene su osnovne agrokemijske analize, te je izmjerena ukupna koncentracija teških metala nakon razaranja tla zlatotopkom, te frakcija biljci pristupačnih teških metala ekstrahiranih otopinom EDTA. Ukupna koncentracija Fe, Mn, Zn, Cu, Ni, Mo, Cd, Pb, Cr utvrđena je u konzumnim dijelovima povrća. Ukupne koncentracije teških metala u 28 analiziranih uzoraka tla nalaze se ispod propisanog praga koncentracija teških metala. Jedini lokalitet na kojem su utvrđene koncentracije iznad dozvoljenih vrijednosti je osječki gradski lokalitet Višnjevac u kojem je utvrđena koncentracija 190 mg/kg Zn, te 53 mg/kg Ni. Utvrđena je vrlo uska veza između visokih koncentracija toksičnog Pb u tlu i previsokih koncentracija Pb u povrću. Prosječno je previsoka koncentracija Pb utvrđena u 12, 9% uzoraka (19 od 147). Najmanji udio otpada na plodovito povrće (6, 5 %), nešto više na listove povrća (7, 1 %). Vrlo je visoki udio korjenastog povrća (26, 1 %) s previsokom koncentracijom Pb (12 od 46). Iako niti na jednom lokalitetu nije utvrđena previsoka koncentracija Cd u tlu, ipak je na 3 lokaliteta utvrđena previsoka koncentracija Cd u povrću. Dva je puta previsoka bila koncentracija korjenastog povrća, a jednom plodovitog. Previsoka koncentracija toksičnih teških metala dominantno je pojava kod korjenastih vrsta povrća, iako su na istim lokalitetima uzgajane i vrste povrća iz grupe plodovitog i lisnatog povrća.

Soil acidification results with significant soil chemical changes, especially with availability changes of certain macro and micoelements. The aim of this paper was to determine influence of excessive soil acidity neutralization to phosphorus availabilty change. Liming and fertilization experiment was sat up in 20 L volume plastic pots with two types of acid soils with different texture from Donji Miholjac (DM) and Magadenovac (MA) locality in a year 2004. and 2005. In order to neutralize excessive soil acidity, ten liming and fertilization treatments were applied in four repetitions. Liming doses were 7, 5 and 15 t/ha of mischkalk (65% CaO) with calcium carbonate equivalent (CCE) 116, 04 %, and effective neutralizing value (ENV) 82, 56 %. Organic fertilizer doses were 20 and 40 t/ha. Alfalfa cultivar Osječka 66 was sown as indicator plant. Soil was sampled and analysed after first and second year of investigation and plant material was sampled in three cuttings in each year and analysed. Results showed significant increase of soil pH values influenced by liming treatments. Soil acidity neutralization resulted with increment of AL- available soil phosphorus on average 1, 8-4, 9 mg/kg P2O5 per t of applied CaCO3, where phospohrus availability increment per unit of applied liming material was higher for lower liming doses applied and in soils with higher initial level of phosphorus availability. Organic fertilization resulted with phosphorus availability increment of 7, 3-10, 2 mg/kg P2O5 per every 10 t of applied organic fertilizer. Increment of liming rate and organic fertilizer rate showed phospohorus concentration increase in alfalfa leaf and stalk.

Količina kadmija koju će biljke usvojiti ovisi o koncentraciji i dostupnosti kadmija iz tla, pH vrijednosti tla, količini organske tvari, redoks potencijalu, temperaturi i koncentraciji ostalih elemenata u tlu. Prema međunarodnoj normi, maksimalna dozvoljena koncentracija kadmija u zrnu pšenice je 0, 2 mg kg-1. Hrvatske sorte pšenice do sada nisu testirane na koncentraciju i sadržaj kadmija u zrnu te se ne zna jesu li te količine u skladu s međunarodnom normom. U radu je utvrđen raspon varijacije koncentracija kadmija u listu zastavičaru i zrnu pšenice, uzorak remobilizacije iz lista zastavičara u zrno te su genotipovi grupirani obzirom na ispitivana svojstva. Pokus je postavljen po potpuno slučajnom planu sa četiri ponavljanja. Testirano je 52 genotipa Triticum aestivum (od kojih je bilo 34 hrvatska genotipa) i 3 genotipa Triticum durum. Korištene su dvije koncentracije kadmija (0 mg Cd kg-1 tla i 20 mg Cd kg-1 tla), koji je dodan u tlo u obliku CdCl2. Koncentracija kadmija u listu zastavičaru i zrnu pšenice određena je pomoću ICP-OES. Dobiveni rezultati ukazuju na postojanje statistički značajnih razlika između genotipova u koncentraciji kadmija u listu zastavičaru i svojstvu akumulacije kadmija u zrno. Raspon koncentracije kadmija u zrnu pšenice uzgajane na tlu tretiranom sa 20 mg Cd kg-1 tla, kretao se od 1, 09 mg kg-1 (genotip SW Maxi) do 6, 15 mg kg-1 (genotip Sana). Najniža koncentracija kadmija u listu zastavičaru utvrđena je u genotipu Bezostaja (0, 69 mg kg-1 ), a najviša u genotipu Katarina (11, 43 mg kg-1). Utvrđena je jaka veza pozitivnog smjera (r = 0, 60 ; P > 0, 001) između koncentracije kadmija u zrnu pšenice i listu zastavičaru.

U ovom radu su prikazani rezultati istraživanja fiziološke reakcije mladih biljaka salate i rotkvice na tretman s 0, 5 mM Cu odnosno Pb u hranjivoj otopini u trajanju od dva dana. Tretman teškim metalima nije utjecao na koncentracije niti omjere fotosintetskih pigmenata u listovima obje kulture. Prikazani rezultati upućuju na zaključak da je akumulacija prolina u listu salate jedan od važnih fizioloških mehanizama neutralizacije oksidacijskog stresa uslijed izlaganja korijena salate visokoj koncentraciji Cu odnosno Pb u hranjivoj otopini. U listu rotkvice nije ustanovljena takva fiziološka reakcija te je unatoč sinergističkog djelovanja peroksidaze i katalaze u listu, izmjeren povećan intenzitet lipidne peroksidacije u tretiranim biljkama. Potencijalna opasnost od akumulacije teških metala u jestivom dijelu biljke se može pretpostaviti, ako se ispitivane biljne vrste uzgajaju u kontaminiranom tlu, što bi trebalo provjeriti daljnjim istraživanjima, u kojima bi biljke bile izložene različitom sadržaju metala u mediju rasta, različitom tipu tla ili supstrata te drugačijim uzgojnim uvjetima (zaštićeni prostori, uzgoj na otvorenom).

Analiza biljkama pristupačnog fosfora obavezna je agrokemijska analiza tla za procjenu plodnosti i preporuku gnojidbe, a u RH u upotrebi je najčešće AL metoda (ekstrakcija tla s amonij-laktat otopinom uz pH 3, 75). Analiza AL metodom ekstrahiranog fosfora u nekim tlima (posebice karbonatnim) može rezultirati neodgovarajućim reakcijom usjeva na utvrđenu pristupačnost fosfora i preprouku gnojidbe, pa je cilj ovog rada usporediti AL metodu sa 6 različitih ekstrakcijskih metoda za utvrđivanje pristupačnosti fosfora u tlu: Olsen, Morgan, Bray 1, Bray 2, CAL i DL. Svaka metoda ima različit kemizam i pH ekstrakcijske otopine: Olsen (pH 8, 5), Morgan (4, 8), Bray 1 i Bray 2 (2, 6), CAL (4, 1) DL (3, 7). S ciljem usporedbe prikupljeno je i analizirano 360 uzoraka tla s područja kontinentalne Hrvatske. Analize su obuhvaćale kemijska svojstva tla kao pH, humus, AL-P2O5 i karbonati, a tla su prema kiselosti podjeljena u dvije pH grupe (pHKCl 6 179 uzoraka). Prosječno možemo reći da količina ekstrahirnaog fosfora u mg P2O5 kg-1 opada po nizu: Bray 1> DL> AL> CAL> Bray 2> Olsen> Morgan. Statistički značajna korelacija utvrđena je u svim uzorcima između AL i Olsen metode (r= 0, 88), AL i Bray 1 metode (r=0, 68), te Olsen i Bray 1 metode (r= 0, 75). Kod ostalih metoda nije utvrđena statistička značajnost što je očekivano s obzirom na različit kemizam pojedinih metoda i veliku heterogenost uzoraka. Rezultati ukazuju na zaključak da se AL metoda može uspješno komparirati s Olsen i Bray 1 metodom, te da se Olsen metoda može komparirati i s Bray 1 metodom.

Cilj je ovog rada utvrditi koncentraciju toksičnih neesencijalnih (Cd i Pb) i esencijalnih (Fe, Mn, Zn, Cu) teških metala u različitim tipovima brašna pšenice kao posljedicu svojstava tla (koncentracija teških metala i kiselost tla) i specifičnosti sorti. Tijekom vegetacije pšenice izabrano je 40 proizvodnih jedinica u istočnoj Hrvatskoj na temelju pH tla i sorte pšenice tako da su 4 sorte (Srpanjka, Zdenka, Mura i Divana) uzorkovane s 5 slabokiselih i 5 slaboalkalnih tala. U uzorcima tla utvrđena je pored pH i koncentracija ukupnih i pristupačnih (EDTA ekstrakcija) esencijalnih i toksičnih (Cd, Pb) teških metala. U uzorcima brašna T 550, T 850, stočnog brašna, posija i integralnog brašna mikrovalnom digestijom i mjerenjem na ICP-OES utvrđena je koncentracija teških metala. Najznačajnije pozitivne korelacije između ukupnih koncentracija metala u tlu i koncentracija u brašnima utvrđena je za Cd (integralno, stočno i posije), dok su korelacije pristupačnih metala najznačajnije za Fe (T 550, stočno i integralno brašno). Niz koncentracija teških metala u zrnu pšenice (integralno brašno), te u brašnima T550 i T850 bio je identičan nizu ukupnih koncentracija u tlu (Fe>Mn>Zn>Cu>Pb>Cd), dok je u stočnom brašnu i posijama najveća koncentracija Mn. Utvrđene su vrlo značajne razlike između sorti jer je najveća koncentracija svih metala u integralnom brašnu utvrđena za sortu Divana, ali je ista sorta imala i najniži prinos. Najviši je prinos imala sorta Srpanjka uz najniže koncentracije Fe, Zn, Cu i Pb, a izuzetak su Mn (u istom rangu sa sortama Mura i Zdenka) te Cd kojega je Srpanjka (31 ppb) akumulirala dvostruko više od Mure (15, 9 ppb) i Zdenke (13, 8 ppb). Sve su koncentracije Cd značajno niže od dozvoljenih koncentracija Cd u zrnu pšenice. Izmjerena je značajna razlika koncentracije svih elemenata, osim Pb, u tipovima brašna i posijama, najviše su koncentracije utvrđene u posijama (Zn, Cu, Cd) ili stočnom brašnu(Fe, Mn), a najniže u brašnu T 550 (Fe, Zn, Mn, Cu) ili T 850 (Cd). Najviša koncentracija Zn u stočnom brašnu i T 850 utvrđena je za sortu Divana, a najniža za sortu Srpanjka, dok je odnos koncentracija u brašnu T 550 suprotan. Istovremeno, najnižu koncentraciju Cd u brašnu T 550 ima sorta Mura, u brašnu T 850 sorta Zdenka, dok su najviše koncentracije u brašnu T 550 kod sorte Srpanjka, a T 850 kod sorte Divana. Navedeni podaci dokazuju sortnu specifičnost translokacije teških metala u dijelove zrna pšenice.

Cilj razvijenog modela je predviđanje utjecaja kalcizacije na promjenu kemijskih svojstava tla. Radi prikupljanja ulaznih podataka za kalibraciju modela proveden je gnojidbeno- kalcizacijski pokus uzgoja lucerne na kiselim tlima. Primjenjeno je deset tretmana kalcizacije i gnojidbe mineralnim i organskim gnojivima u ćetiri ponavljanja. Tlo je uzorkovano i analizirano nakon prve i druge godine istraživanja u 2004. i 2005. godini, te je u svakoj godini uzorkovano tri otkosa lucerne i utvrđena koncentracija hraniva. Rezultati promjene svojstava tla, iznošenja hraniva prinosom i provedenih agrotehničkih mjera su korišteni za kreiranje linearnih regresijskih jednadžbi modela. Minimalni set podataka za definiranje početnog stanja sustava obuhvaćao je početne vrijednosti pH (KCl) ili Hy i početne koncentracije P2O5, Fe, Mn, Zn i Cu. Promjena stanja sustava opisana je provedenim agrotehničkim mjerama mineralne i organske gnojidbe, te kalcizacije. Modeli su kalibrirani za istraživani raspon svojstava tla budući da dovoljno precizno predviđaju promjenu raspoloživosti hraniva uz prosječno odstupanje između predviđene i analitički utvrđene vrijednosti od 7, 5 % za P2O5, 14, 2 % za Fe, 11, 6 % za Mn, 18, 0 % za Zn i 24, 2 % za Cu, te 4, 2 % za konačnu pH vrijednost tla kao rezultat utjecaja kalcizacije i gnojidbe. Modeli promjene svojstava tla mogu koristiti kao sastavni dio modela za utvrđivanje potrebe u kalcizaciji. Validacija modela nije provedena, te primjenjivost na tla i uvjete različite od istraživanih nije provjerena.

The aim of this investigation was to compare different computer models for phosphorus fertilizer requirement determination based on different soil phosphorus tests. Commonly used data for fertilizer recommendations in Croatia include properties such as soil pH, organic matter content and plant available phosphorus and pottasium extracted by acid Egner-Rehim– Domingo (ammonium lactate) soil P test (AL-P). The additional information, like organic P, was very useful in situation when response to fertillization based on AL-P test failure. Existing computer models can be improved by addition organic P as a new initial variable.

Električni konduktivitet je analiziran kod tri kultivara soje, u sjemenu starosti 6 i 18 mjeseci. Dinamika otpuštanja elektrolita iz sjemena tijekom imbibicije je kod ispitivanih kultivara bila slična, pri čemu su vidljive genotipske razlike u konduktivitetu, kao i intenzitetu lipidne peroksidacije u sjemenu. Najveći intenzitet lipidne peroksidacije je u prosjeku za sve kultivare i starosti sjemena utvrđen nakon 3 h imbibicije, što znači da u početnoj fazi imbibicije dolazi do intenzivnog stresa i peroksidacije lipida u sjemenu. Osim vrlo značajnog utjecaja kultivara na ispitivane pokazatelje, starost sjemena je također imala vrlo veliki značaj kao i duljina imbibicije.

The aim of this paper was to compare impact of liming on soil pH in field conditions with rapid incubation method and computer model for prediction of liming impact on soil pH. Used computer model was based on soil pH and hydrolytic acidity as major soil properties. Predicted pH showed significant correlation with pH values obtained in a rapid incubation laboratory method (r=0, 903). Correlation coefficient between predicted soil pH and measured pH in field conditions was r=0, 790. The mean difference between soil pH results in filed conditions and results determined by laboratory incubation method was 0, 58 pH units.