Search

Sport and physical activity can play significant role in the lives of persons with disabilities. Participating in sports can improve their health and physical capacities, promote constructive use of their time, as well as provide a better way to integrate and be included in the community. The aim of this qualitative study was to gain insight into perspectives of six coaches regarding their work as para taekwondo trainers. The results present the challenges in the coaches’ work, ways of dealing with difficulties related to para taekwondo training, and positive training outcomes. The challenges faced by coaches indicate acceptance of the abilities of the athletes, ascribed incompetence to athletes with disabilities, lack of trust in the abilities of athletes among people in their social environment, and aggressive behaviour exhibited by persons with intellectual disabilities. Other challenges include limited financial resources, the importance of becoming aware of one’s own prejudice about the capabilities of individuals with disabilities, and building relationships with athletes with disabilities. The coaches deal with difficulties related to para taekwondo training by educating themselves and others, applying an individualised approach to training, cooperating with people from the social environment of athletes with disabilities, and considering the work done with athletes with disabilities as a reward. They recognise positive training outcomes for athletes with disabilities through improvements in bodily functioning, better self-image, and further inclusion in the community.

Sexuality, sexual rights and basic human sexual freedoms are often denied to persons with physical disabilities. Persons with physical disabilities often face discrimination and stigmatization based on their sexuality. The denial of their basic sexual needs and freedoms is in the most cases based on prejudices. The aim of this presentation is to provide insight into perspectives of persons with physical disabilities´ about sexuality and sexual rights. Mix method questionnaire was used to collect data from 84 adults with physical disabilities (49 females and 35 males) living in Croatia. The data from closed and open-ended questions was analysed. The results provide insight into different determinants of their sexuality such as different sources of sexual information, as well as different sources of support or lack of support related of their right to enjoy all sexual rights. The results also show different problems and issues link to sexuality of persons with physical disabilities´, their experiences about discrimination and stigmatization based on their sexuality, as well as their suggestions how to improve the realization of sexual rights of persons with physical disabilities. The conclusion is that persons with physical disabilities often face different types of denial of their sexual rights, and are often stigmatized based on their sexual needs. Sexuality is an integral part of human life, so professionals working in formal support system should be more sensitized and educated how to provide support to persons with physical disabilities to realize their sexual rights.

Knjiga predstavlja rezultate o seksualnosti osoba s invaliditeom iz perspketiva osoba s invaliditetom i zaposlenika sustava formalne podrške. Teme koje su obrađene u knjizi odnose se na doživljaj vlastite seksualnosti, partnerske odnose, razgovor i informiranost o određenim temama vezanim za seksualnost, utjecaj invaliditeta na seksualnost, probleme vezane uz seksualnost osoba s invaliditetom, negativne komentare vezane uz seksualnost osoba s invaliditetom, doživljena neugodna iskustva, stavove o seksualnosti osoba s invaliditetom, te diskriminaciju i stigmatizaciju osoba s invaliditetom temeljem seksualnosti.

A human rights based approach to disability implies that persons with disabilities have a right to participate in all spheres of society on equal basis with persons without disabilities. Human rights perspective in research with persons with disabilities provides insight into participants´ perspectives of their fundamental rights, contributes to the understanding of human rights, and addresses power imbalances within and between providers of formal support to persons with disabilities. It also addresses inequalities, discrimination and power relations that persons with disabilities face. The aim of this presentation is to provide insight into key principles, elements, and issues of human rights perspective in qualitative research with persons with disabilities. The authors analysed and summarized main findings from different qualitative studies based on human rights perspective, and provide their perspectives about human rights perspective in qualitative studies they conducted with persons with disabilities. The results show that it is important to incorporate human rights perspective into research with persons with disabilities because it provides perspectives of persons with disabilities´ about exclusion, marginalization, discrimination, and/or stigmatization they face, and the violation of their human rights. The conclusion is that incorporation of human perspective in qualitative research with persons with disabilities provides better understanding of inequalities persons with disabilities face, an opportunity to empower persons with disabilities, and can result in changes in formal support system for persons with disabilities.

Prof. Buljevac sudionicima će približiti društveni položaj osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju, kao i članova njihovih obitelji, koji je određen je formalnom i neformalnom podrškom koji pojedinci s invaliditetom i članovi njihovih obitelji ostvaruju, njihovom uključenošću u svakodnevni život zajednice, ali i stavovima o osobama s invaliditetom u suvremenom hrvatskom društvu. Cilj njegova izlaganja jest predstaviti osnovne odrednice društvenog položaja osoba s invaliditetom/djece s teškoćama u razvoju i članova njihovih obitelji u društvu. Sudionicima će se pojasniti pojmovno određenje invaliditeta i osoba s invaliditetom/djece s teškoćama u razvoju, određeni društveni koncepti razumijevanja invaliditeta, te će se iznijeti spoznaje vezane uz relativnost invaliditeta. Vezano uz društvene koncepte razumijevanja invaliditeta, poseban naglasak biti će na pojašnjavanju osnovnih pojmova koji se odnose na socijalnu uključenost i kvalitetu života osoba s invaliditetom u suvremenom hrvatskom društvu. Također će se problematizirati najčešće prepreke s kojima se osobe s invaliditetom/ djeca s teškoćama u razvoju i članovi njihovih obitelji suočavaju u svakodnevnom životu. Navedene prepreke temelje se na rezultatima određenih znanstvenih istraživanja o društvenom položaju osoba s invaliditetom/djece s teškoćama u razvoju i članova njihovih obitelji u Hrvatskoj. Nadalje, u izlaganju će se predstaviti osnovni modeli invaliditeta, kao i suvremena načela i pristupi u radu s osobama s invaliditetom/djecom s teškoćama u razvoju i članovima njihovih obitelji. Sudionicima će se isto tako predstaviti važnost individualiziranog i holističkog pristupa u radu s osobama s invaliditetom/djecom s teškoćama u razvoju i članovima njihovih obitelji. Naposljetku ponudit će se sugestije o čemu voditi računa tijekom rada s obiteljima osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju. Prof. Babić u nastavku će sudionicima razložiti položaj osoba s invaliditetom/djece s teškoćama u razvoju i njihovih obitelji u okviru sustava socijalne politike u Hrvatskoj. Cilj njegova izlaganje jest ukazati na izazove s kojima se suočavaju u glavnim programima socijalne politike koji su namijenjeni poticanju i unapređenju socijalne integracije i podizanja kvalitete života tih osoba u Hrvatskoj. Sažeto će raščlaniti najvažnije socijalne programe i mjere kako novčanih naknada tako i socijalnih usluga u: mirovinskom i zdravstvenom sustavu, sustavu odgoja i obrazovanja, zapošljavanja i zaštite od nezaposlenosti, mjera u sustav socijalne skrbi namijenjenih zaštiti od siromaštva, te obiteljske politike i mjera usmjerenih na zaštitu dobrobiti i razvoja djece s poteškoćama u razvoju. Iako je temeljem ostvarivanja tih prava posljednjih godina položaj osoba s invaliditetom u društvu donekle poboljšan ne samo na normativnoj nego i na razini svakodnevnog života, sudionicima će skrenuti pozornost da u svim navedenim sustavima postoji još dosta prostora za unapređenja. Na tome tragu iznijet se i neke konkretne prijedloge kao i oni koji se odnose na ciljana unapređenje djelovanja Crkve u sklopu njoj svojstvenog poslanja počevši od onoga na razini župnih zajednica

U pozvanom izlaganju prezentirane su spoznaje vezane uz seksualnost, stereotipe o seksualnosti, partnerstvo i roditeljstvo osoba s invaliditetom.

Socijalna uključenost jedan je od pokazatelja kvalitete života osoba s oštećenjima vida. U suvremenom društvu socijalna uključenost postaje jedan od glavnih prioriteta različitih politika usmjerenih prema osobama s invaliditetom. Cilj izlaganja je predstaviti suvremene spoznaje o socijalnoj uključenost osoba s oštećenjima vida. Predstavit će se i problematizirati tri velike skupine činitelja koji utječu na socijalnu uključenost osoba s oštećenjima vida: osobni činitelji, društveni činitelji, te činitelji u sustavu podrške. Izlaganjem će se isto tako predstaviti pravi izvori koji doprinose boljoj socijalnoj uključenosti osoba s oštećenjima vida, ali i izazovi vezani uz socijalno uključivanje osoba s oštećenjima vida. Budući da je socijalna uključenost jedna od domena kvalitete života osoba s oštećenjima vida, problematizirat će se suvremene spoznaje i izazovi vezani uz kvalitetu života osoba s oštećenjima vida kroz domenu socijalne uključenosti. Naposljetku će se predstaviti spoznaje o utjecaju i odgovornosti društva na socijalnu uključenost osoba s oštećenjima vida, kao i spoznaje na koje sve načine socijalna uključenost utječe na poštivanje i realizaciju ljudskih prava osoba s oštećenjima vida

Izlaganjem se prezentiralo izazovi i skrbi o starijim gluhoslijepim osobama.

During the last decades, human rights of persons with disabilities have become the focus of majority of developed countries. Different topics about rights, support, and quality of life of persons with disabilities have become central themes in many international documents and laws. COVID-19 pandemic has great impact on realisation of human rights of persons with disabilities. Persons with disabilities´ quality of life, support system and opportunity of realisation of their human rights have been changed. Their ability to gain formal support, to be included in community, to be protected from different forms of discrimination, or to realize some human rights defined by laws have been changed. Although international and national organization have put great effort to ensure that every person with disability has the opportunity to realise his/her human rights, there are many examples of violation of human rights of persons with disabilities in the whole world. The aim of this paper is to summarize and discuss different international documents and papers about human rights of persons with disabilities, to discuss how formal support system has responded to the realisation of human rights of persons with disabilities during COVID- 19 pandemic, and to understand the impact of COVID-19 pandemic on persons with disabilities´ human rights. Finally, one of the aims is to raise the awareness of professionals about the importance of formal support system, especially social services, on the realisation of human rights of persons with disabilities during and after COVID-19 pandemic.

Social work practice with persons with intellectual disabilities has long history in Croatia. The aim of this paper presentation is to get insight into methods of social work practice with persons with intellectual disabilities in Croatian society during last decades. The institutionalization of persons with intellectual disabilities was based on certain methods that were used, while deinstitutionalization of persons with intellectual disabilities provides opportunities to social workers to use new methods of social work for persons with intellectual disabilities. The focus of this paper presentation is to highlight the strengths and weaknesses of social work methods with persons with intellectual disabilities that are or have not been used in Croatia: social case work, family work, social group work, and community organization. The analysis of these methods is going to be based on the analysis of Croatian laws, social work practice, and published papers about social work with persons with disabilities. In addition, the reasons why some of the methods are or have not been used in social work practice with persons with intellectual disabilities are going to be problematized. Finally, some ideas about how to make changes in methods of social work practice with persons with intellectual disabilities are going to be presented.

Uvodni dio rada se odnosi na prikaz spoznaja recentnih istraživanja o načinu kako uža i šira okolina percipira djecu i odrasle osobe s intelektualnim teškoćama. Interakcija s vršnjacima s intelektualnim teškoćama u školskom okruženju može biti značajan čimbenik odnosa prema njima u odrasloj dobi. Provedeno je kvalitativno istraživanje kojemu je cilj dobiti uvid u iskustva i perspektivu učenika redovitih razrednih odjela. U skladu s tim postavljeno je istraživačko pitanje: , , Kako učenici redovitih razrednih odjela doživljavaju posebne razredne odjele u redovitoj srednjoj školi?ˮ Istraživanje je provedeno u dvije srednje škole koje organiziraju posebne razredne odjele za obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju. Empirijska građa je prikupljena metodom polustrukturiranoga intervjua s ukupno 12 sudionika, a podaci su obrađeni tematskom analizom. Dobiveni rezultati sugeriraju kako je u odnosu prema vršnjacima koji pohađaju posebne razredne odjele dominantna stigmatizacija i milosrdan pristup. Perspektiva učenika redovitih razrednih odjela u mnogim segmentima odražava prevladavajuću negativnu sliku u društvu koja implicira negativna obilježja, nesposobnost i nužnost zaštite osoba s intelektualnim teškoćama.

Rad je osnovna ljudska potreba i odrednica različitih domena kvalitete života i uključenosti u zajednicu. Osim toga, rad doprinosi i različitim aspektima zdravlja pojedinca. Osporavanjem prava na rad krše se različita prava propisana različitim međunarodnim i domaćim pravnim izvorima. Cilj ovog izlaganja je prikazati na koji način pravo na rad utječe na ostvarivanje različitih drugih prava zajamčenih Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom. Osobe s invaliditetom, kao socijalna grupa, temeljem mnogih aspekata imaju otežani pristup realizaciji zaposlenja i zadržavanju plaćenog posla. Samim time različite domene kvalitete života i uključenosti u zajednicu osoba s invaliditetom su pod direktnim utjecajem nezaposlenosti ili nesigurnog zaposlenja. Budući da je Republika Hrvatska potpisnica Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, dužna je osigurati pravo na rad osobama s invaliditetom koje imaju radnu sposobnost. Ovim izlaganjem pobliže će se prezentirati prava osoba s invaliditetom koja su u neposrednoj vezi s pravom na rad, kao i utjecaji na koji način nemogućnost ostvarivanja prava na rad utječe na nemogućnost realizacije pojedinog prava propisanog Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom, smanjenje kvalitete života i uključenosti u zajednicu osoba s invaliditetom. Problematizirat će se na koji način sustavi formalne i neformalne podrške utječu na mogućnost rada osoba s invaliditetom, te koje prepreke utječu na mogućnost rada osoba s invaliditetom. Mogućnost ostvarivanja prava na rad doprinosi boljoj inkluziji osoba s invaliditetom, poboljšanju njihove kvalitete života, izjednačavanju njihovih mogućnosti, ali i stvaranju socijalnog kapitala osoba s invaliditetom.

Socijalni radnici koji rade u korist osoba s invaliditetom često nisu svjesni vlastitih stavova i predrasuda prema korisnicima s invaliditetom, a koje utječu na pružanje podrške i zadovoljstvo korisnika i članova njihovih obitelji. Cilj radionice je podijeliti, raspraviti i osvijestiti stavove, predrasude i moguća diskriminatorna ponašanja socijalnih radnika u radu s osobama s invaliditetom. Svrha radionice je osnažiti sudionike za prepoznavanje vlastitih stavova, predrasuda i diskriminatornih ponašanja prema osobama s invaliditetom, što može rezultirati kvalitetnijim pružanjem formalne podrške obiteljima osoba s invaliditetom. Teme radionice su stavovi, predrasude i diskriminacija osoba s invaliditetom, utjecaj stavova i predrasuda na rad s osobama s invaliditetom, prepoznavanje diskriminatornih ponašanja stručnjaka, osvještavanje vlastitih stavova i predrasuda prema osobama s invaliditetom, te dobivanje vještina vezanih za pružanje kvalitetnije podrške osobama s invaliditetom i njihovim obiteljima. Aktivnosti koje će se provesti u radionici su usmeno teorijsko izlaganje, individualni rad na osvješćivanju vlastitih stavova, predrasuda i diskriminatornih ponašanja, grupna diskusija o vlastitim iskustvima vezanim za temu radionice, te naposljetku rad u manjih grupama s ciljem kreiranja smjernica za osvješćivanje vlastitih negativnih stavova prema osobama s invaliditetom, što može doprinijeti osnaživanju stručnjaka. Ovom radionicom želi se osnažiti socijalne radnike da osobe s invaliditetom ne poimaju drugačijima od osoba bez invaliditeta, već da na invaliditet kao obilježje osobe gledaju kao na različitost koja obogaćuje društvo.

Uspješno ovladavanje stručnim znanjima i vještinama u području socijalnog rada predstavlja preduvjet za kvalitetan i kompetentan profesionalni rad s korisnicima. Složenost društvenog okruženja i višestrukost zahtjeva korisnika iziskuju od socijalnih radnika ovladavanje i primjenu različitih profesionalnih kompetencija u svom djelovanju. Cilj ovog istraživanja je bio dobiti uvid u promišljanja socijalnih radnika o znanjima i vještinama potrebnim za učinkovito obavljanje poslova socijalnog radnika u centru za socijalnu skrb. Istraživanje je provedeno u okviru projekta »Socijalni rad u Centrima za socijalnu skrb u Republici Hrvatskoj« metodom fokusnih grupa (n=10) u kojima su sudjelovala 74 socijalna radnika zaposlena u centrima za socijalnu skrb. Analiza odgovora sudionika istraživanja je pokazala da sudionici kompetentnim socijalnim radnikom procjenjuju onoga koji iskazuje poštovanje prema korisnicima, koji je snalažljiv u različitim situacijama, kontinuirano radi na sebi, te se pridržava etičkih postavki profesije. Tri područja profesionalnih kompetencija koja su socijalni radnici procijenili najvažnijim za obavljanje poslova socijalnog radnika u centru za socijalnu skrb su: profesionalnost, profesionalno ponašanje i profesionalni razvoj, etičnost te vještine u procesu intervencija socijalnog rada. U pogledu specifičnosti kompetencija socijalnih radnika u odnosu na druge struke, sudionici ističu ovladavanje i primjenu znanja i vještina iz različitih disciplina, kao i integraciju istih obzirom na višestrukost radnih uloga socijalnih radnika. Dobiveni rezultati će biti razmatrani u okviru potrebe za kreiranjem oblika profesionalnog usavršavanja usmjerenih na jačanje postojećih i stjecanje novih profesionalnih kompetencija socijalnih radnika u cilju unapređenja kvalitete rada s korisnicima te povećanja radne produktivnosti.

Cilj izlaganja je predstaviti suvremene znanstvene spoznaje vezane uz problematiku nasilja u obiteljima osoba s invaliditetom: emocionalnog, tjelesnog, seksulanog, financijskog i zanemarivanja, kao i o oblicima podrške koje je poželjno pružati žrtvama nasilja.

The aim of this qualitative research is to present experiences of people with intellectual disabilities and psychiatric disabilities who live in foster care system. In conformity with the research aim, the qualitative method was applied in collection and analysis of data. The chosen method of data collection involved semi- structured interviews with 8 participant. The results indicated the violation of human rights of the research participants: emotional and physical abuse, denied opportunity to maintain personal hygiene, restricted access to adequate clothing or food, restricted opportunities for mobility, personal autonomy, communication , as well as restricted access to information or adequate health care. Preventive actions, which are aimed at supporting people with disabilities and creating an environment that is intolerant of all forms of abuse, represent a prominent topic of scientific studies on the subject of abuse and human rights.

Paradigmatske promjene koje su se tijekom zadnjeg desetljeća dogodile u teoriji i praksi socijalnog rada značajno su utjecale i na promjenu profesionalnog jezika socijalnog rada. Suvremeni jezik socijalnog rada odmaknuo se od terminologije koja je usmjerena na patologiju, problem, rješavanje problema, obesnažujuće oslovljavanje osoba s invaliditetom ili drugih korisnika. Nasuprot tome, potiče se korištenje jezika osnaživanja, odnosno jezika koji se sastoji od pojmova koji u svojoj srži reflektiraju ljudska prava, izjednačavanje mogućnosti, socijalnu promjenu, perspektivu moći i usmjerenost na snage i resurse korisnika. To je jezik kojim se izražava sudjelovanje, zajedništvo u procesu i dijalog između korisnika i socijalnog radnika te naglašava integritet i dostojanstvo pojedinca. Odgovornost je socijalnih radnika kontinuirano se profesionalno razvijati, što između ostalog uključuje usvajanje novih spoznaja i pristupa u radu, a time i terminologije, odnosno jezika koji prati suvremene promjene. To je posebno važno jer su riječi snažno sredstvo utjecaja na ljude i svijest društva općenito. Svjesni situacije da se u stručnim tekstovima, dokumentima i u govornom jeziku još uvijek koristi stigmatizirajuća terminologija i jezik obesnaživanja, potakla je na radionicu koja je usmjerena problematiziranju i raspravi o uporabnom jeziku u socijalnom radu. Također, radionica ima za cilj približiti i ukazati socijalnim radnicima – trenskim nastavnicima sadržaj obrazovnog programa studenata socijalnog rada koji se temelji i inzistira na korištenju osnažujućeg profesionalnog jezika. Sudionici će kroz interaktivnu raspravu moći podijeliti svoja iskustva i uvide o terminologiji s kojom se svakodnevno susreću u svom radu, koju koriste i koju izbjegavaju te podijeliti razmišljanja o tome kako se nazivlje i jezik koji se koristi reflektira na same korisnike i njihove životne šanse. U radionici će se predstaviti osnovne postavke osnažujućeg jezika socijalnog rada.

Podizanje razine svijesti o osobama s duševnim smetnjama kao preventivno djelovanje na stigmu i predrasude u društvu Važnost individualnog pristupa i suradnog odnosa u pristupu i rehabilitaciji osoba s duševnim smetnjama Obitelj kao važan čimbenik podrške i suradnik u interdisciplinarnom pristupu rehabilitacije osobe s duševnim smetnjama Zapošljavanje i radno okupacijske aktivnosti u integraciji osoba s duševnim smetnjama u zajednici

People with mild intellectual disabilities often face discriminatory behaviour in everyday life. The aim of this qualitative study was to gain insight into experiences of discrimination of people with mild intellectual disabilities. The participants were 25 people with mild intellectual disabilities. The research was conducted during 2014. Their experiences indicate that they have experienced direct and indirect discrimination by persons from their immediate social environment with whom they interact almost daily. This paper provides the basis for the conclusion that discrimination affects the inability of people with intellectual disabilities to realise certain social roles, such as the role of a respected employee, mother or friend of people without intellectual disabilities. It influences their quality of life because they face it in different life domains. Discrimination reduces life opportunities of people with mild intellectual disabilities, often resulting in social exclusion and lower quality of life.

Due to the active editorial policy, journal „Annual of Social Work“ recently redefined authors' and reviewers' guidelines. This process included several steps ; first step was the analysis of the guidelines in similar prospective scientific journals, which resulted in draft document including main issues important for the authors and reviewers collaborating with „Annual of Social Work“. In the second step, the draft was presented and discussed at the editorial board meeting. After receiving the suggestions of the editorial board, the document was revised and sent for the review to the expert in scientific publishing. The last step included finalizing the document and sending it for copying, editing and translation. Lastly, it was presented to authors and reviewers, and published at the web page of the journal „ Annual of Social Work”. Ethical questions are significant part of the guidelines, including editorial ethics, but also ethics in presenting the research findings. As the research in the field of social sciences are often conducted with people, sometimes with vulnerable groups, ethical questions should be considered in research design and ethical standards should be carefully set to minimize the risk of interfering with the research. Online research that focused on ethical questions was conducted with editorial board members of eight journals published by the Faculty of Law, University of Zagreb. The research was done via web survey and the results were interpreted using content analysis. The research findings will reveal the attitude of editorial board members towards ethical questions raised during the evaluation of articles published in the journals within the field of social sciences.

Human rights are independent, indivisible and interrelated. Therefore, a violation of one right, for example, the right to adequate housing conditions can affect the person ability to realize many other rights and vice versa. The right of living in the community with adequate housing may present the basis for a realization of many other rights, for example, the right to work, health care, social security, privacy and education. The aim of this qualitative research is to present experiences of people with intellectual disabilities and psychiatric disabilities who live in foster care system. The results indicates the violation of their human rights: emotional and physical violence, inability to take personal hygiene, inability to have adequate clothing, inability to have adequate food, inability to achieve personal mobility and autonomy, inability to communicate with others and to information, and inadequate health care. Preventive actions aiming at providing support to people with disabilities and creating the environment that is intolerant of all forms of violence stands out as the most important topic in the scientific studies on the subject of violence and human rights.

The process of deinstitutionalization of persons with disabilities in Croatia promotes and protects their human rights and includes their full integration in the community. One of the presumptions is that their quality of life will be improved in a community-based system of care. Life in foster care should provide persons with disabilities with an opportunity to occupy valued social roles in our society, to live independently and to manage everyday tasks with little or no help by relying on their own abilities. The aim of this qualitative study of the life in foster care is to gain insight into experiences of violation or protection of human rights of persons with disabilities. The participants in this study are persons with intellectual or psychiatric disabilities, and social welfare professionals. The results have indicated various forms of human rights violation. The participants reported experiencing violation of human dignity and their inability to participate fully in everyday life. Their community lives are restricted ; they are unable to gain access to information, adequate health care and to achieve an acceptable standard of living. The lack of standards in foster care also results in violation of human rights of persons with disabilities. The results of promotion and protection of human rights of foster care users with disabilities show respect for their dignity and autonomy, freedom to make their own choices and decisions, their effective participation and inclusion in the community, different aspects of independent living, and adequate standards of living. The main conclusion is that protection or violation of human rights of foster care users with disabilities depends mostly on attitudes and support of foster caregivers, their knowledge and intrinsic motivation to provide a home for people with disabilities. Protection or violation of human rights also depends on knowledge and awareness of foster care users, their opportunities and resources in the local community. It must be pointed out that formal support from social welfare professionals is also very important in the field of protection of human rights of people with disabilities living in foster care.

Obitelji djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom se u zadovoljenju određenih potreba članova svojih obitelji obraćaju sustavu formalne podrške. Također utvrđivanjem teškoća u razvoju kod djeteta obitelj postaje korisnikom sustava formalne podrške. Upravo bi profesionalci, zaposleni u sustavu socijalne skrbi, zdravstva, odgoja i obrazovanja, mirovinskog itd., trebali obiteljima s invaliditetom pružati pravovremenu, jednaku i odgovarajuću podršku i pomoć. Međutim, nerijetko se ove obitelji susreću s izravnim diskriminacijama, gdje u zadovoljenju svojih prava ostaju prepušteni sami sebi. Cilj ovog izlaganja je predstaviti i problematizirati rezultate više istraživanja koje su autori proveli proteklih godina, a koji ukazuju na diskriminaciju obitelji osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju unutar sustava formalne podrške. Zaključci navedenih istraživanja povezat će se s osnažujućom i antidiskriminacijskom ulogom i praksom socijalnog rada u zaštiti prava obitelji s invaliditetom.

Znanstvena monografija pruža uvid u postavke i rezultate kvalitativnog istraživanja o poštivanju ljudskih prava osoba s invaliditetom (osoba s intelektualnim teškoćama i osoba s duševnim smetnjama) smještenih u udomiteljskim obiteljima i obiteljskim domovima. Rezultati istraživanja ukazuju na poštivanje, ali i povredu velikog broja ljudskih prava osoba s invaliditetom zajamčenih Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom.

Parenting a child with disability is a great challenge. When those children become adults, parents’ worries and fears do not disappear nor do they diminish. New questions and problems arise with every life stage a child enters, so parents often feel emotionally and physically exhausted. Globally speaking, there are few studies on this topic, and in Croatia we have almost none. The aim of this study was to get the insight into some aspects of parenting adults with disability. Also, differences between those parents regarding different types and degrees of an adult child’s disability are examined. Both quantitative and qualitative approach was used in this research, conducted in 2015. In the quantitative part of this research we tested in total 300 parents of adult persons with disability. They filled a questionnaire about certain quality of life dimensions (family structure, forms of support, their needs, some aspects of parenthood, spirituality). Qualitative part of the research was consisted of conducting the semi-structured interview with 20 parents. Through the interview they expressed their experiences in raising a child with disability and providing care for an adult child, as well as their thoughts on the future challenges. The results of this study provide us an insight into various determinants of parenting adult persons with disability. We got a good understanding on what kind of difficulties and fears parents of adult persons with disability have to face on a daily basis, as well as the level and type of support they need. These findings will contribute to the scientific knowledge and provide the insight into parenting adult with disability in the national context, but can also be a guideline for policy holders and practitioners who work with these families.

Cilj radionice je podrška stručnjacima prilikom objavljivanja znanstvenih i stručnih priloga u časopisu Ljetopis socijalnog rada. Ljetopis socijalnog rada časopis je koji problematizira suvremene spoznaje o teoriji i metodologiji te o obrazovanju u području socijalnog rada. Časopis je nedavno pokrenuo promociju publiciranja stručnih članaka u vidu aktivnosti koje uključuju da se stručnjacima iz područja socijalnog rada učini dostupnim prezentiranje njihovih stručnih iskustava široj javnosti. Ovime se ujedno želi doprinijeti promociji prakse socijalnog rada kroz jedini časopis u RH koji se specifično bavi publiciranjem radova iz ove djelatnosti. U uvodnoj prezentaciji biti će prikazane upute za autore Ljetopisa socijalnog rada i proces objave članka.. Prvi dio radionice baviti će se pitanjima „Kako odabrati temu rada?“ te „Na koji način svakodnevna praksa može biti izvor podataka za stručne priloge?“ te će biti prikazani odabrani članci kao primjeri dobre prakse socijalnog rada s obitelji. U središnjem djelu radionice u interaktivnom radu u malim grupama raditi će se na idejnom konceptu stručnog priloga koji može poslužiti kao skica za pisanje rada. U završnom krugu u velikoj grupi biti će predstavljeni idejni koncepti uz aktivnu raspravu o mogućnostima poboljšanja.

Prezentacija preliminarnih rezultata kvalitativnog istraživanja o poštivanju ljudskih prava osoba s invaliditetom smještenih u udomiteljskim obiteljima i obiteljskim domovima. Preliminarni rezultati ukazuju na nepoštivanje, ali i poštivanje prava zajamčenih Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom korisnika udomiteljstva koji su osobe s invaliditetom.

Sustav formlane podrške trebao bi osobama s invaliditetom omogućiti bolju uključenost u zajednicu. U izlaganju će se predstaviti rezultati istraživanja o sustavu formalne podrške i životu u zajednici osoba s invaliditetom.