Search

Spomenik prorode Biljska stepa dio je krajobraza rubnog područja općine Bilje i zaštićena je i unutar Nature 2000. Naglom urbanizacijom i izgradnjom stambenih naselja, intenzivnom poljoprivredom i uslijed klimatskih promjena prirodno stanište stepa je danas u Europi ugroženo i smanjuje se, stoga je potrebno organizirati poseban monitoring i mjere zaštite. Biljska stepa je danas i unatoč mjerama zaštite ugrožena, te je potrebno propisati konkretne mjere njege i održavanja., The Natural Monument, Biljska Steppe, is a part of the border of the municipality of Bilje and is protected under ’Nature 2000’. Rapid urbanization; construction of residental settlements, intensive agriculture and climate change, has caused the natural habitat of the steppe in Europe today, to be endangered and in decline. Therefore it is necessary to organize special ways of monitoring and measures of protection. Today, despite the protection measures, the plant steppe is still endangered, so it is necessary to prescribe/create specific measures of care and maintenance.

Područje današnje Slavonije nakon Mira u Srijemskim Karlovcima 1699. godine dolazi pod Habsburšku krunu koja dijeli zemlju zaslužnim pojedincima, vojskovođama i bogatim obiteljima pretežito iz prostora današnje Austrije, Mađarske ili Njemačke. Proces dekameralizacije, odnosno izmjene vlasništva posjeda iz ruku vladara u vlasništvo crkvenog ili svjetovnog vladara, trajao je punih trideset godina i završio je do 1730. godine uspostavljanjem novih vlastelinstava nakon čega je započela izgradnja stambenih zdanja koja postaju ključnim nositeljima baroknih strujanja na tom prostoru. Ovaj rad fokusirat će se na višekrilni tip građevina koji se u pravilu odnosi na dvorce većih dimenzija i složenijih tlocrta. Gradnjom dolazi do prenošenja modela koji utječu na širenje srednjoeuropske likovne kulture. Razmatrane su elementarna tlocrtna tipologija, pojava specifičnih dekorativnih elemenata i veza s komparativnim srednjoeuropskim materijalom na primjerima četiri dvorca – princa Eugena Savojskog u Bilju, obitelji Hilleprand von Prandau u Valpovu, Eltz u Vukovaru i Esterházy u Dardi. After the Treaty of Karlowitz in 1699, the territory of modern-day Slavonia was annexed by the Habsburg Monarchy. The land was divided up and given to military leaders and wealthy families who were considered worthy individuals and were of Austrian, Hungarian and German origin. Ownership of property was moved from the hands of the crown to ecclesiastical or secular rulers, which lasted for thirty years and had ended by 1730 with the establishment of new seigniors. The castles built afterwards are considered to be the main bearers of baroque currents in the area. This paper focuses on the multi-winged type of buildings, which generally refers to castles that had larger dimensions and more complex plans. The construction of these buildings allowed for the spread of Central European forms and affirmed the trend of Slavonian architecture throughout the 18th century. This work deals with elementary floor plan typology, the emergence of specific decorative elements and the link with the comparative Central European material on the example of four castles – of Prince Eugene of Savoy in Bilje, and families Hilleprand von Prandau in Valpovo, Eltz in Vukovar and Esterházy in Darda.

Dry grasslands represent important habitats of many plant species, many of which are rare and endangered. However, these valuable habitats and their unique biodiversity are increasingly threatened due to a variety of anthropogenic activities. The investigation of vascular flora was carried out at the local cemetery in Bilje (45˚36'N ; 18˚45'E), at the grassland area situated in the vicinity of the protected steppe-like grassland from the alliance Festucion vallesiacae. The floristic survey was performed from April to September of 2019. A total of 105 vascular plant taxa from 38 families were recorded. The highest number of taxa belonged to the families Fabaceae (13 taxa), Asteraceae (11 taxa) and Brassicaceae (7 taxa). Life form spectrum analysis showed the high number of hemicryptophytes (66 taxa), therophytes (32 taxa) and geophytes (17 taxa). Among the identified taxa, Doronicum hungaricum (Sadl.) Rchb. f. and Prunus tenella Batsch are critically endangered species and are listed in the Red book of vascular flora of Croatia. The presence of a large number of plant species, among which some are protected by the Croatian law, indicates the significance of conservation of this remarkable area.

Sustavno praćenje aktivnosti 14C atmosferskog CO2 i bioloških uzoraka (voće – uglavnom jabuke, žitarice, kukuruz) u neposrednoj okolici Nuklearne elektrane Krško (NEK) provodi se od 2006. godine sa ciljem procjene mogućeg utjecaja NEK na razinu 14C u okolišu te na efektivnu dozu od 14C koju primi lokalno stanovništvo putem prehrane. Posebna je pozornost posvećena praćenju utjecaja remonta elektrane, koji se provodi svakih 18 mjeseci, na aktivnost 14C u okolišu. Tijekom 2017. godine nastavljeno je praćenje aktivnosti 14C u atmosferi i bilju, te su rezultati monitoringa za 2017. prikazani u ovom izvješću i uspoređeni s rezultatima iz prethodnih godina. Tijekom 2017. nije bilo remonta NEK, ali je raskrčen dio voćnjaka, te su neke lokacije morale biti neznatno promijenjene. Pomaknuta je također lokacija B za sakupljanje atmosferskog CO2 unutar NEK.

Sustavno praćenje aktivnosti 14C atmosferskog CO2 i bioloških uzoraka (voće – uglavnom jabuke, povrće, žitarice, kukuruz) u neposrednoj okolici Nuklearne elektrane Krško (NEK) provodi se od 2006. godine s ciljem procjene mogućeg utjecaja NEK-a na razinu aktivnosti 14C u okolišu te na efektivnu dozu koju primi lokalno stanovništvo putem prehrane. Posebna je pozornost posvećena praćenju utjecaja remonta elektrane, koji se provodi svakih 18 mjeseci, na aktivnost 14C u okolišu. U radu će se pokazati značajke aktivnosti 14C u okolišu elektrane i neki zaključci zasnovani na dugogodišnjem iskustvu monitoringa. Atmosferski CO2 sakuplja se na dvije lokacije unutar kruga NEK-a, obično u dvomjesečnim intervalima te u kraćim intervalima tijekom i neposredno nakon remonta. Biološki materijal koji integrira 14C iz atmosfere tijekom relativno kratkog vegetacijskog razdoblja (plodovi jabuke, kukuruz, žitarice i slično) skuplja se na početku vegetacijskog razdoblja (lipanj ili srpanj) te ujesen (prije berbe, rujan ili listopad) na više lokacija u unutarnjem i vanjskom krugu. Referentni uzorci bilja sakupljaju se na kontrolnoj točki kraj Dobove, 11, 2 km (zračna udaljenost) jugoistočno od NEK-a, na kojoj se ne očekuje utjecaj zračnih ispusta iz NEK-a. Praćenje aktivnosti 14C u okolici NEK u razdoblju od 2006. do kraja 2016. godine pokazuje da je utjecaj 14C ispuštenog u okoliš zračnim putem mjerljiv i u atmosferskom CO2 i u biljkama koje koriste CO2 za fotosintezu. Taj je utjecaj kratkoročan i prostorno ograničen na najbližu okolinu. Uočena je korelacija između ukupno ispuštene aktivnosti A14C i izmjerenih vrijednosti a14C u CO2 i u bilju.

Diplomsko delo predstavlja jezikovno analizo govora vasi Bilje in slovar opekarskega izrazja te vasi. Opekarstvo je bilo v spodnji Vipavski dolini skozi zgodovino ena glavnih gospodarskih panog, ki se je ohranila vse do devetdesetih let prejšnjega stoletja. V prvem delu diplomskega dela so najprej predstavljene zgodovinske in geografske značilnosti vasi Bilje, sledi opis razvoja opekarn in dela v opekarni. S pomočjo vprašalnice za Slovenski lingvistični atlas (SLA), objavljene v Vodniku po zbirki narečnega gradiva za Slovenski lingvistični atlas (SLA) Francke Benedik (1999) sem analizirala govor na vseh jezikovnih ravninah (glasoslovni, oblikoslovni, besedotvorni in skladenjski). Z metodo avdio snemanja vodenega govora sem posnela pogovor z dvema narečnima govorcema ter v nadaljevanju v fonetični transkripciji zapisala njun govor. Drugi del diplomskega dela je slovar opekarskega izrazja. Pripravljen je po vprašalnici, ki sem jo za opekarsko izrazje sestavila sama. Vprašalnica je diplomskemu delu dodana kot priloga. Pri izdelavi slovarskih gesel sem se zgledovala po načelih slovenskega narečnega slovaropisja oziroma metodologiji, ki jo je v svojem delu Shranli smo jih v bančah: slovenski prispevek k poznavanju oblačilne kulture v Kanalski dolini = Contributo lessicale alla conoscenza dell'abbigliamento in Val Canale uporabila Karmen Kenda-Jež (2007). This thesis represents the analysis of the local dialect spoken in the village of Bilje and the brickmaking process glossary from the same village. Throughout the history the brickworks were the main economic industry in the area of the lower part of the valley of Vipava, which remained until the nineteen-nineties. In the first part of the thesis, the historical and geographical characteristics of the village of Bilje are explained. In addition the evolution of brickworks is represented and the brickmaking process is being described. With the help of the questionnaire which was made for Slovenski lingvistični atlas (SLA), published in the Vodnik po zbirki narečnega gradiva za slovenski lingvistični atlas (SLA) by Francka Benedik (1999), I made an in-depth analysis of the dialect on every linguistic level (phonetics, morphology, word formation and syntax). Using the method of guided interview I have recorded the speeches of two native informants. I made the phonetic transcription of their speeches. In the second part of my thesis the glossary of the brickmaking process is presented. The glossary is made on the basis of questionnaire that I made for this purpose. This questionnaire is attached at the end of the thesis as an appendix. The glossary is composed by the principles of the Slovenian dialect dictionary writing or more specifically by the methodology introduced by Karmen Kenda-Jež in her work Shranli smo jo v bančah slovenski prispevek k poznavanju oblačilne kulture v Kanalski dolini = contributo lessicale alla conoscienza dell'abbigliamento in Val Canale (2007).

Sustavno praćenje 14C aktivnosti atmosferskog CO2 i bioloških uzoraka (voće – uglavnom jabuke, žitarice, kukuruz) u neposrednoj okolici Nuklearne elektrane Krško (NEK) provodi se od 2006. godine sa ciljem procjene mogućeg utjecaja NEK na razinu 14C u okolišu te na efektivnu dozu koju primi lokalno stanovništvo putem prehrane. Posebna je pozornost posvećena praćenju utjecaja remonta elektrane, koji se provodi svakih 18 mjeseci, na aktivnost 14C u okolišu. Tijekom 2015. godine nastavljeno je praćenje 14C u atmosferi i bilju, te su rezultati monitoringa za 2015. prikazani u ovom izvješću i uspoređeni s rezultatima iz prethodnih godina. Tijekom 2015. proveden je remont elektrane u trajanju od 36 dana, od 11.4.2015. do 17.5.2015. U 2015. godini opaženo je manje povećanje atmosferske aktivnosti 14C na lokacijama A i B nego u prethodnim godinama u kojima je proveden proljetni remont, što se može pripisati nižim aktivnostima A14C u zračnim ispustima. Dobivene su dobre korelacije između mjesečnih ispusta 14C aktivnosti u mjesecu remonta i najviše atmosferske 14C aktivnosti na obje lokacije za cijelo razdoblje monitoringa. Aktivnosti 14C u biološkom materijalu su također manje povišene nego u prijašnjim godinama s proljetnim remontom, što je također posljedica manje ispuštene aktivnosti.

Biljni uzorci (djetelina, lišće, gljive, rajčice, salata, i raštika) analizirani su metodom atomske apsorpcijske spektroskopije s ciljem odredbe sadržaja metala u njima. Rezultati su uspoređeni s dozvoljenim vrijednostima koje propisuje FAO (Food and Agriculture Organization) te protumačeni u kontekstu antropogenih aktivnosti.

Das Schloss Bilje (ung. Bellye), im heutigen Kroatien, wurde von Prinz Eugen im frühen 18. Jahrhundert errichtet. Keine Dokumente wurden aus dieser Zeit erhalten, es existieren jedoch Unterlagen aus späterer Zeit, wie das Schlossinventar das im Jahre 1736, nach Eugens Tod zusammengestellt wurde, sowie die kostbare Bauaufnahme von 1766. Da das Schloss ein relativ bescheidenes und kleines Gebäude ist, kann geschlossen werden, dass es in erster Linie als Sitz der Gutsherrschaft verwendet wurde, und nicht als Residenz des Bauherren. In dieser Analyse wird das Schloss in Bezug zu einigen anderen unter Eugens Schlössern diskutiert, die verschiedenen Rollen und Zwecken gewidmet wurden (Schlosshof, Promontor, Ráckeve).

Uvod: Rat u Hrvatskoj donio je povećano opterećenje okoliša kao posljedicu uporabe borbenih sredstava pretežito na civilne ciljeve. Cilj istraživanja: Ispitati koncentraciju metala i metaloida u povrću, samoniklim jestivim biljkama, tlu, vodama, serumu, urinu i kosi stanovnika Osječko- baranjske županije. Materijali i metode: 391 uzorak seruma, urina i kose, uzorci tla s 25 lokacija podijeljenih u ratom izložena područja i neizložena područja, 11 ispitivanih lokacija s povrćem, 25 lokacija sa samoniklim jestivim biljem (maslačkom), 68 uzoraka vode iz 5 naselja su analizirani na 18 ratnih metala i metaloida metodom ICP-MS. Rezultati: Postoje znatna odstupanja u izmjerenim koncentracijama metala i metaloida populacije istočne Hrvatske u odnosu na relevantnu literaturu. Postoji povećano opterećenje određenim teškim metalima kod ispitivane populacije u ratom pogođenim područjima u odnosu na kontrolnu skupinu. Rezultati pokazuju manje abnormalnosti u koncentraciji nekih metala u tlu (As, Hg, Pb, Sb), listovima maslačka (As) i vodi (As, Fe) u nekim mjestima. Prema nacionalnom zakonodavstvu samo je u jednom uzorku tla utvrđena koncentracija Pb iznad maksimalno dopuštenih koncentracija (MDK) za ekološku, ali ne i za konvencionalnu poljoprivredu (Daljski most), u jednom uzorku koncentracija Ni iznad MDK, te u po jednom uzorku koncentracija Hg i Zn iznad MDK za srednje teška, ali ne i teška tla. Pitka voda, s izuzetkom po jednog uzorka s povišenim koncentracijama Fe, As i Mn je u bila skladu s propisima. Kada se ovi podaci koreliraju metodom analize glavnih komponenata (PCA), prisutnost metala u nekim ratom pogođenim područjima može se pratiti od tla kroz biljke do populacije što dokazuje da intenzivne borbene aktivnosti na malom prostoru mogu ostaviti tragove u vidu prisutnosti određenih koncentracija metala koje se mogu detektirati odgovarajućom metodom poput ICP-MS. Sve navedeno zahtijeva dodatna detaljna istraživanja. Zaključak: Ratno je djelovanje dopunski opteretilo okoliš i populaciju ratnim metalima i metaloidima, te je utvrđeno povećano opterećenje u populaciji i 15 godina nakon završetka borbenih djelovanja.

Grassland area at the local cemetery in the village of Bilje (Baranja region, northeastern Croatia) is the last remnant of dry steppe grasslands of the alliance Festucion vallesiacae in Croatia. It is a site included in the national ecological network of Croatia (designated with code HR2000728) which is part of the EU Natura 2000 network. Osijek-Baranja County proclaimed in 2001 protection of this steppe grassland in category of natural monument. The research of the grassland flora in the area of 0.63 ha was carried out during eight field surveys, from April to May, 2015. Total of 104 of vascular plants from 86 genera and 42 families were recorded. Among the identified taxa, the most belongs to Poaceae (11.0%), followed by Fabaceae (10.1%), Asteraceae (7.3%), Caryophyllaceae (6.4%), Brassicaceae (5.5%) and Lamiaceae (5.5%). Regarding the distribution of plant life forms, hemicryptophytes were dominant (62.4%), followed by therophytes (21.1%) and geophytes(12.8%). According to threatened status, given in Red Book of Vascular Flora of Croatia, three taxa are critically endangered (CR), one is vulnerable (VU) and three are nearly threatened (NT). High number of plant taxa recorded in this very small area suggests that steppe grasslands in Bilje is important for plant diversity.

Travnjačka površina na mjesnom groblju u Bilju (Baranja, sjeveroistočna Hrvatska) među malobrojnim je preostalim suhim stepolikim travnjacima sveze Festucion vallesiacae u Hrvatskoj. Biljska je stepa odlukom Skupštine Osječko-baranjske županije zaštićena u kategoriji Spomenik prirode od 2001. godine. Prema Uredbi o ekološkoj mreži, uvrštena je u Popis područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove s oznakom HR2000728 te predstavlja sastavni dio ekološke mreže Republike Hrvatske, odnosno Europske unije NATURA 2000. Flora stepolikog travnjaka istraživana je u proljeće 2015. Ukupno je utvrđeno 109 biljnih svojti iz 35 porodica među kojima su Poaceae (11, 0 %), Fabaceae (9, 2 %), Asteraceae (7, 3 %), Caryophyllaceae (7, 3 %), Lamiaceae (5, 5 %) i Rosaceae (5, 5 %) imale najveći udio broja svojti. Prema analizi životnih oblika utvrđen je najveći udjel hemikriptofita (59, 6 %) ; slijede terofiti (22, 0 %) i geofiti (13, 8 %), dok su prema horološkoj analizi najbrojnije biljke euroazijskog flornog elementa (32, 1 %) i široko rasprostranjene biljne svojte (24, 8 %). U Crvenu knjigu vaskularne flore Hrvatske uvršteno je 7 vrsta, od kojih su tri u kategoriji kritično ugrožene (CR), jedna je osjetljiva (VU), dok su tri gotovo ugrožene (NT). Veliki broj zabileženih vrsta te prisutnost rijetkih i ugroženih vrsta hrvatske flore na ovom površinom malom području od svega 0, 64 ha, ukazuju da je stepolika livada u Bilju jedinstveno stanište koje je važno očuvati.

Dvorac Eugena Savojskog u Bilju, građen je početkom 18. stoljeća kao sjedište vlastelinstva, ali je specifičan po bastionskom sustavu utvrda. Provedena su arhitektonska i povijesno-umjetnička istraživanja dvorca, određene su razvojne faze i naznačene smjernice za obnovu dvorca.

Sustavno praćenje 14C aktivnosti atmosferskog CO2 i bioloških uzoraka (voće – uglavnom jabuke, povrće, žitarice, kukuruz) u neposrednoj okolici Nuklearne elektrane Krško (NEK) provodi se od 2006. godine sa ciljem procjene mogućeg utjecaja NEK na razinu 14C u okolišu te na efektivnu dozu koju primi lokalno stanovništvo putem prehrane. Posebna je pozornost posvećena praćenju utjecaja remonta elektrane, koji se provodi svakih 18 mjeseci, na aktivnost 14C u okolišu. Atmosferski CO2 skuplja se apsorpcijom CO2 u zasićenoj otopini NaOH na dvije lokacije u dvomjesečnim intervalima, a u vrijeme trajanja remonta razdoblja sakupljanja uzoraka su nešto kraća. Biološki uzorci skupljaju se na početku vegetacijskog razdoblja (lipanj ili srpanj) te ujesen (prije berbe, rujan ili listopad) na lokacijama u okolici NEK koje se mogu podijeliti u tzv. unutarnje i vanjske, kao i na kontrolnoj točki u Dobovi, 12 km jugoistočno od NEK. Porast 14C aktivnosti u atmosferskom CO2 unutar NEK opažen je za vrijeme i neposredno nakon remonta koji se provodi svakih 18 mjeseci. 14C aktivnost bilja u okolici NEK ovisi o udaljenosti od ventilacijskog ispusta i o smjeru vjetrova. Najviše 14C aktivnosti u bilju izmjerene su u ljetnim sakupljanjima u godinama kad je remont proveden u proljeće (2006., 2009. i 2012.), a najniže u jesenskim sakupljanjima 2007. i 2010., prije jesenskog remonta. Nije opažena značajna razlika u efektivnim dozama zbog unosa hranom za stanovnike iz okolice NEK i iz Dobove.

Posebno mjesto u razmatranju florealnih prikaza baroknog stila na Pelješcu zauzima ciklus slika s pjevališta crkve Gospe od Rozarija u Tomislavovcu (nekadašnji Kozô) iznad mjesta Putnikovići. Slikar Filippo Naldi, vojni časnik u mletačkoj službi u Neretvi tijekom treće četvrtine XVIII. stoljeća naslikao je iznimno dragocjen ciklus narativnog karaktera u toj osamljenoj grobljanskoj crkvi. Posebno je zanimljiv prikaz pogreba, onodobne nošnje, ali i florealnih motiva (hortenzija) koji se pojavljuju kao dekoracija figuralnim prikazima. Sedamdesetih godina XVIII. stoljeća Filippo Naldi oslikao je predoltarnik u župnoj crkvi sv. Martina u Žuljani, gdje u bokoru girlandi razaznajemo bilje (ruže i kamelije) koje se tada uzgajalo i cijenilo. U istoj crkvi se nalazi i drugi oslikani drveni predoltarnik iz XVIII. stoljeća. U bivšoj dominikanskoj crkvi Gospe od Rozarija u Vignju, koja se započela graditi 1671. godine, nalazi se jedinstveni kameni oltar u Hrvatskoj iz apulijskog grada Lecce. Na retablu oltara izrađenog od mekanog krednjaka isklesani su gusto nanizani reljefi šipaka, akantusa te cvjetova drugih biljaka. Vrijeme XVII. stoljeća je razdoblje u kojem je cvijet tulipana bio iznimno popularan, i čije su lukovice plaćane u zlatu. Na kamenom nosaču propovjedaonice u crkvi Gospe od Rozarija isklesan je reljef bokora tulipana. Motiv tulipana bio je iznimno popularan u korčulanskim kamenoklesarskim radionicama XVII. i XVIII. stoljeća. Akantusov list, obljuben u klasičnoj umjetnosti zbog svoje dekorativnosti, bio je u širokoj primjeni i tijekom baroknog razdoblja, pa ga nalazimo i na drvenom retablu oltara sv. Križa u crkvi Gospe od Rozarija u Vignju.

Recepcija se samonikloga jestivog bilja mijenja te bi se ono danas moglo nazivati pomodarskom, čak otmjenom hranom, a ne hranom svakodnevice i siromašnih. U tom okrenutom pogledu krije se i razlog više zašto toj vrsti bilja pristupiti s posebnom pažnjom, vodeći pritom računa kako samo smještanje mogućega virtualnog herbarija unutar zidova muzeja ne može biti dostatno za svrhu koju bi takva zbirka trebala imati – sačuvati i prenijeti znanje prepoznavanja i sabiranja bilja te razvijati svijest o važnosti očuvanja ekološke čistoće i biološke raznolikosti. Izlaganjem se htjelo ukazati na ulogu muzeja u očuvanju baštine u totalitetu i jačanju socijalne svijesti, kao i individualne odgovornosti. Hrana je sagledana kao medij kroz koji možemo progovoriti o mnogim aspektima očuvanja baštine., The view on the natural edible herbs has been changing and today it could be called fashionable, even fancy food, not every day food or the food for the poor. In this inverted view there is a further reason why special notice should be taken of this kind of herbs, having in mind that the placement of a potential virtual herbarium within the walls of the museum couldn’t suffice for the purpose this collection should serve – to keep and transfer the knowledge about identifying and collecting herbs, developing the consciousness about the importance of the preservation of ecological purity and biological diversity. Exhibiting this has had the purpose of pointing to the role of the museum in the preservation of heritage in its totality and the strengthening of the social awareness as well as the individual responsibility. Food has been considered to be a medium through which we can communicate the many aspects of the preservation of heritage.

Levels of six PCB congeners and seven organochlorine pesticides were investigated and compared in ambient air and in pine needle samples. The applied methods are suitable for the analysis of PCBs and organochlorine pesticides in environmental samples and for their detection in recent intakes. DDE, HCB, lindane, PCB-28, PCB-52, PCB-101, PCB-138 and PCB-153 were found in all pine needle and air samples. The highest median values were found for PCB-28, PCB-101 and γ-HCH, and the lowest for PCB-180 and DDD. The median value of α-HCH/ γ-HCH ratios was 0.2 in both matrices. DDE/DDT ratios were close to or below 1 in some pine needle and ambient air samples. The results showed a correspondence between air and pine needle pollution; the same compounds were present in the highest or in the lowest levels in both types of matrices. These results suggest that pine needles are passive biomonitors of air pollution., Ispitane su i uspore|ene razine šest indikatorskih kongenera PCB-a i sedam organoklorovih pesticida u uzorcima zraka i borovih iglica. Primijenjene metode prikladne su za analizu PCB-a i organoklorovih pesticida u uzorcima iz okoliša te za određivanje njihova unosa u okoliš. DDE, HCB, lindan, PCB-28, PCB- 52, PCB-101, PCB-138 i PCB-153 na|eni su u svim uzorcima zraka i borovih iglica. PCB-28, PCB-101 i γ-HCH prisutni su u najvišoj, a PCB-180 i DDD u najnižoj razini. U obje matrice omjer α-HCH/γ-HCH je 0.2. Omjer DDE/DDT jednak je ili manji od jedinice u nekim uzorcima zraka i borovih iglica. Iz prikazanih rezultata vidljivo je da je onečišćenje zraka i borovih iglica slično, tj. da su isti spojevi prisutni u najvišim odnosno najnižim razinama u obje matrice. Rezultati upućuju na to da su vrste i razine organoklorovih spojeva u borovim iglicama dobar pokazatelj prosječnog profila onečišćenja zraka.

Homeopatija je 250 godina stara metoda liječenja koja svakim danom postaje sve popularnija diljem svijeta. Homeopatska medicina se temelji na zakonu sličnosti: tvar koja u velikim količinama izaziva simptome u zdrave osobe, u minijaturnim će dozama pomoći ozdravljanju bolesne osobe koja pati od sličnih simptoma. Homeopatski pripravci su potpuno prirodni proizvodi biljnog, životinjskog ili mineralnog porijekla. Ovim radom analizirane su biljne vrste koje se najčešće koriste u homeopatskoj medicini, te njihove botaničke karakteristike. Navode se informacije o simptomima i tijeku bolesti za koje se koriste, te način liječenja koji se primjenjuje. Zanimljivo je istaknuti korištenje primjerice aeroalergogene vrste Ambrosia artemisiifolia L. u svrhu liječenja peludne alergije. U okviru ovog rada opisuju se i druge biljne vrste koje se najčešće koriste u liječenju homeopatskom medicinom. Primjerice to su vrste: Arnica montana L., Calendula officinalis L., Chamomilla recutita (L.) Rausch., Colchicum autumnale L., Hypericum perforatum L., Phytolacca americana L., Symphytum officinale L. i Urtica urens L. Može se zaključiti da među biljnim vrstama koje se koriste u liječenju homeopatskom medicinom ima mnogo vrsta koje su inače čovjeku nepoželjne vrste. Stoga je potrebno više istraživanja posvetiti pozitivnom djelovanju ovih biljnih vrsta na ljudsko zdravlje.

U radu se prikazuju uvjeti i posljedice selidbe biljaka s Bliskog istoka u zapadnu Europu.