Search

U ovom preglednom radu prikazani su genetski i okolišni aspekti akumuliranja dvaju kemijskih tvari androstenona i skatola, odgovornih za pojavu nepoželjnog nerastovskog svojstva. Nerastovsko svojstvo je pojava neugodnog mirisa i okusa mesa nekastriranih, spolno zrelih muških svinja (Robic i sur 2008). Kako bi se izbjegla ova pojava, u svjetskom se uzgoju svinja primjenjuje kirurško odstranjivanje testisa mladih muških životinja, tj. kastracija (Bonneau i Squires, 2004). Primjenom ovakve metode učinkovito se izbjegava neugodni miris i okus mesa, no s druge strane, proizvodnjom kastriranih životinja nepoželjno se djeluje na brojna ekonomski važna svojstva. Kastrirani mužjaci rastu sporije s nižim dnevnim prirastima, ostvaruju nižu konverziju te imaju niže udjele mišićnog tkiva u polovicama (Walstra, 1974). Osim toga, proizvodnju kastriranih muških svinja prati i viša produkcija gnoja te veće ispuštanje nepoželjnih plinova, dušika i fosfora, u atmosferu. Uz spomenute nedostatke proizvodnje kastriranih muških svinja, u zadnje vrijeme svjetske udruge za dobrobit životinja kritiziraju kastriranje životinja u stočarskom uzgoju, stoga se u mnogim zemljama kastracija mora izvoditi uz primjenu anestetika, dok je u nekim zemljama potpuno zabranjena. U uzgoju svinja, ovisno o državi, predloženi su različiti pristupi koji bi omogućili izbjegavanje ovog svojstva. Kao moguće alternative kastraciji su: imunokastracija, klanje životinja prije dostizanja spolne zrelosti, izmjena režima hranidbe te rano utvrđivanje neugodnog mirisa na liniji klanja. U Australiji i Novom Zelandu imunokastracija se koristi od 1998. godine (Dunshea, 2001) jer je metoda vrlo učinkovita, no s druge pak strane iz određenih razloga u drugim zemljama svijeta (de Roest i sur, 2009) nije prihvaćena. Klanjem životinja prije spolne zrelosti postižu se željeni rezultati, no radi umanjene ekonomske dobiti ova metoda kao ni druge navedene nisu prihvatljiva dugoročna rješenja (Squires i Bonneau, 2004). Primjena SNP-ova (Single Nucleotide Polymorphisms) kao genetskih markera u genomskoj selekciji najizgledniji je pristup te se smatra da će skoroj budućnosti razvojem naprednih molekularnih metoda sekvenciranja genoma uz napredne statističke analize ovaj pristup biti unaprijeđen i primjenjiv u svjetskom uzgoju svinja (Robic i sur 2008)

Cilj je agrarne politike osigurati održivi razvoj zasnovan na postojećim, osobito zemljišnim, resursima, odgovarajućoj organizaciji poljoprivredne proizvodnje usklađenoj s potrebama i primjeni suvremene tehnologije koja održava ekološku ravnotežu. Sukladno ovome, nužno je oblikovati nacionalnu strategiju razvoja poljoprivredne proizvodnje i s njom povezane prehrambene industrije te operativne mjere njezine provedbe, vodeći računa i o zahtjevima globalnog tržista. Nositelji agrarne politike su njezini kreatori, ali i izvođači. Nacionalnu agrarnu politiku utvrđuju nadležna tijela državne vlasti - Vlada i resorno ministarstvo, dokumentima strategijske naravi (što je u Hrvatskoj izostalo), a u razradi koristeći se mjerama zemljišne politike, politike usmjeravanja poljoprivredne proizvodnje financijskim poticajima i mjerama utjecaja na cijene poljoprivrednih proizvoda. U tom sklopu značajni je utjecaj otkupljivača poljoprivrednih proizvoda koji cijenom reguliraju obujam proizvodnje pojedinih dobara. U Hrvatskoj je izostala realizacija institucije robne burze, kao dopunskog regulatora ponude i potražnje. Jedinicama teritorijalne samouprave u Hrvatskoj na raspolaganju stoje mjere zemljišne politike u okviru politike gospodarenja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, odnosno mjere uređenja zemljišta u okviru nadležnosti upravljanja sustavima za melioracijsku odvodnju i navodnjavanja. Ograničeni fiskalni kapacitet tih jedinica ne omogućava značajniji utjecaj u politici poticanja proizvodnje. Iskustva Osječko-baranjske županije u osiguravanju stručnih preduvjeta unaprjeđenja poljoprivredne proizvodnje malih gospodarstava (u ispitivanju kvalitete tla, podizanju novih nasada, unaprjeđenju kvalitete proizvodnje, edukacije proizvođača i dr.) ohrabruju.

Prehrana je jedan od najvažnijih čimbenika u ljudskom životu i društvu, a kao egzogeni čimbenik utječe na ljudsko zdravlje. Uslijed suvremenog načina života, što uključuje prehranu i fizičku (ne)aktivnost, u svijetu je došlo do pandemije poremećaja u prehrani i kroničnih nezaraznih bolesti (debljina, kardiovaskularne bolesti, šećerna bolest tipa II, neki oblici karcinoma). Vrijeme u kome živimo karakterizira rastući interes za prehranu, a u želji za poboljšanjem postojeće situacije, ili kao posljedica određenih uvjerenja, znanstvenih spoznaja, informacija u medijima (dovoljno ili nedovoljno stručno potkrijepljenih), javljaju se određeni trendovi u prehrani, koji traju kraće ili duže. Trend može biti vezan uz neku hranjivu tvar (prehrambena vlakna, n-3 masne kiseline, selen), ili za neku hranu (funkcionalna, genetski modificirana, ekološka), tip prehrane (mediteranski, vegetarijanski), sigurnost hrane (HACCP). Suprotno, neki momenti, kao klimatske promjene i ograničeni Zemljini resursi u svijesti običnog potrošača još ne pobuđuju dovoljnu pozornost. Cilj ovog rada je pobuditi zanimanje za kritičko promišljanje o pojedinom trendu i situaciji u kojoj se suvremeni čovjek/potrošač nalazi.

Kako bi utvrdili količine i vrste teških metala u različitim tipovima brašna i vrstama povrća provedene su, u suradnji sa Poljoprivrednim fakultetom u Osijeku, dvije studije. Ispitivanja toksičnih i esencijalnih teških metala u zrnu pšenice porvedena su na 5 proizvodnih površina za 4 izabrane sorte pšenice. Laboratorijskim analizama utvrđena je koncentracija ukupnih teških metala i biljci pristupačnih teških metala (Fe, Mn, Zn, Cu, Cd, Pb). Prilikom ispitavanja teških metala u povrću, analizirano je povrće sa ukupno 29 proizvodnih površina. Obuhvaćene su tri različite grupe povrća - lisnato, korjenasto i plodovito. Ukupna koncentracija svih navedenih teških metala (Fe, Mn, Zn, Cu, Ni, Mo, Cd, Pb, Cr) u tvrđena je u konzumnim dijelovima uzorkovanog povrća (korijen, lukovica, list ili plod) nakon razaranja biljnog uzorka mikrovalnom digestijom. Rezultati oba projekta statistički su analizirani uporabom SAS for Windows, dok su statističke značajnosti utvrđene testom ANOVA, korelacijama i regresijskim analizama. Ovisnosti analiziranih svojstava prikazane su regresijskim modelima. Najveće koncentracije teških metala utvrđene su u posijama i stočnom brašnu, te u integralnom brašnu jedne sorte pšenice, a najniže u brašnima tipa T850 i T550. Koncentracija teških metala značajno ovisi o vrsti povrća i konzumnom dijelu te su najniže u plodovitom povrću, a značajno više i lisnatom i korjenastom. Najviša koncentracija većine sesncijalnih teških metala utvrđena je u lisnatom povrću.

Meso divljači, riba i med oduvijek su bili prirodni i značajni izvor hrane za čovjeka.

Oplemenjivanje ratarskog bilja posebna je znanstvena disciplina koja obuhvaća osnovna načela, metode i tehnike dobivanja genetski poboljšanih kultivara sukladno zahtijevima tržišta. Oplemenjivački rad je dugotrajan proces akumulacije poželjnih gena za važna agronomska svojstva u jednom genotipu koji, će, ovisno o okolinskim uvjetima i primijenjenim agrotehničkim mjerama, doprinijeti povećanju uroda i/ili kakvoće u njegovoj namjeni, te stabilnosti važnih gospodarski svojstava u uvjetima biotskog i abiotskog stresa. Genetsko poboljšanje uroda i kakvoće zrna ratarskog bilja doprinosi unaprijeđenju poljoprivredne proizvodnje, povećanju iskoristivosti zrna u prehrambenoj i prerađivačkoj industriji, te očuvanju okoliša i bioraznolikosti. Poljoprivredni institut Osijek ima dugogodišnju tradiciju rada na području genetike, oplemenjivanja i sjemenarstva poljoprivrednih kultura što je rezultiralo stvaranjem brojnih kultivara. Stvoreni sortiment visokih gospodarskih svojstava doprinosi unaprijeđenju poljoprivredne proizvodnje te indirektno povećanju kvalitete i sigurnosti prehrambenih proizvoda.

Koncentracija esencijalnih i toksičnih teških metala, te ostalih elemenata u tragovima u ekosustavima značajna je zbog potencijalne kontaminacije okoliša, ali i nutritivne vrijednosti proizvedene hrane. Cilj je ovoga rada integrirati rezultate istraživanja na području istočne Hrvatske i prikazati karakteristike poljoprivredne proizvodnje s aspekta koncentracije teških metala. Utvrđene su koncentracije teških metala ekstrahiranih različitim metodama iz ukupno 286 uzoraka tla, u zrnu i vegetativnim dijelovima 50 sorti pšenice, te u soji i različitim vrstama povrća uzgajanim u ruralnim i urbanim područjima. Utvrđena je prosječna ukupna koncentracija teških metala u tlu u opadajućem nizu Fe>Mn>Zn>Cr>Ni>Cu>Pb>Co>Cd s nešto drukčijim nizom koncentracije raspoloživih teških metala, ovisno o metodi ekstrakcije, Fe>Mn>Pb>Zn>Cu> Co>Ni>Cr>Cd. Samo je u jednom analiziranom uzorku (od 286) utvrđena previsoka koncetracija Pb i Ni, što definira veliki potencijal istočne Hrvatske za proizvodnju zdrave hrane. Ipak, previsoka koncentracija Pb i Cd u pojedinim uzorcima povrća (urbani vrt i kiselo tlo) znači da granične vrijednosti u tlima nisu garancija niske koncentracije teških metala u svim biljni vrstama. Također, značajne su razlike sorata pšenice u akumulaciji Zn, Cd i Fe u zrnu, u distribuciji Zn i Cd, te u odnosu Zn/Cd u zrnu i nadzemnim dijelovima soje i pšenice, te korijenu, listovima i plodovima povrća. Utvrđen je veliki utjecaj kalcizacije na smanjenje koncentracije teških metala (osim Mo) u zrnu pšenice, soje te u plodu feferone i listu salate.

Pogača uljane repice, kao glavni sporedni proizvod pri proizvodnji ulja godinama predstavlja veliki izazov istraživačima i nutricionistima glede njene uporabe u hranidbi kokoši nesilica. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj 8 i 16 % pogače uljane repice domaćeg kultivara Bristol u krmnim smjesama na proizvodna svojstva kokoši nesilica. U pokusu je korišteno 90 kokoši Hrvatica u periodu od 24. do 32. tjedna nesivosti. Kokoši su bile raspoređene u 30 kaveza sa po tri kokoši u svakom. Hranidba kokoši s 8 % (PN-8) i 16 % (PN-16) pogače uljane repice u hrani nije imala (p>0.05) negativan utjecaj na prosječnu masu jaja te prosječnu nesivost kokoši. Kod skupine PN-16 zabilježen je najviši mortalitet (10 %), što je značajno (p0.05). Prosječne ocjene za miris, okus, boju i opću ocjenu jaja u skupini PN-16 bile su niže u odnosu na ostale tretmane. Iz svega gore navedenoga vidljivo je da se pogače uljane repice dobivene iz sjemena uljane repice domaćih kultivara Bristol može preporučiti u udjelu od 8 % u krmnim smjesama za kokoši nesilice

Jedno od primarnih prava životinje je da ne budu gladne i žedne. Sa stanovišta dobrobiti za životinje je važno da dobivaju hranu odgovarajućeg sastava, dostatnu količinu hrane, te da mogu zadovoljiti motivaciju za hranidbeno ponašanje. Životinje su slabo hranjene (engl. malnutrition) ako hrana koju dobivaju nije odgovarajućeg sastava s obzirom na potrebe životinja, odnosno deficjentna je u jednom ili više hranidbenih sastojaka. Životinje koje su hranjene s takvom hranom su aktivnije, te češće pokazuju ponašanja istraživanja, žvakanja i rovanja. Takvo se ponašanje može smatrati potragom za hranom, a može rezultirati u nenormalnim ponašanjima, kao što su grizenje repova kod svinja i čupanje perja kod kokoši. Neuravnotežena prehrana jedan je od uzroka koji dovode do šepavosti mliječnih krava. Ako životinje ne dobivaju dovoljnu količinu hrane, one su pothranjene (engl. undernutrition). Sa stanovišta dobrobiti poseban problem predstavlja hranidba životinja selekcioniranih za brzi porast težine i proizvodnju velikih količina mlijeka, jaja ili mesa jer takve životinje imaju i veliki apetit, a kod rasplodnih životinja tih pasmina unos hrane je ograničen da se spriječe problemi s reprodukcijom. Stoga se predlaže razrjeđenje koncentrirane hrane s vlakninom. Poznavanjem prirodnog hranidbenog ponašanja moguće je stvoriti društveni i fizički okoliš u kome ga životinje mogu ispoljiti. Odgovarajuća hranidba životinja omogućuje zdravlje životinja, a time čini neizostavni dio dobre dobrobiti životinja.

Cilj istraživanja bio je usporediti učinkovitost restriktivne hranidbe u ljetnim mjesecima uz dodatak Bio-Mos-a na proizvodne rezultate tovnih pilića gledanih preko ostvarenih tjelesnih masa, konverzije krmnih smjesa i mortaliteta. 360 (Cobb 500) jednodnevnih (muških + ženskih) pilića slučajnim je izborom podijeljeno u dvanaest skupina po 30 pilića. Istraživanje je trajalo 38 dana i bilo je podijeljeno u dvije faze: 1. faza od 1. do 18. dana i 2. faza od 19. do 38. dana, a tijekom istraživanja pilići su konzumirali krmne smjese starter (21, 80 % s.b.) i finišer (18, 83 % s.b). Hranidbeni tretman tijekom istraživanja bio je slijedeći: četiri skupine (K) bez tretmana, četiri skupine (P) s restrikcijom hrane u 4. tjednu od 25% i u 5. tjednu od 20% u odnosu na (K) i četiri skupine (PBM) s istim tretmanom kao i (P) uz dodatak Bio-Mos-a, 2.0 kg/t (0-18 dana) i 1.0 kg/t (19-38 dana). Prosječne tjelesne mase u dobi pilića od 38 dana iznosile su 2.52, 2.27 i 2.35 kg. Konverzija hrane je u istraživanom periodu iznosila ; 1.77, 1.74 i 1.70 kg/kg. Mortalitet je iznosio 7.5, 5 i 1.7 %. Pilići kontolne skupine ostvarili su očekivano najbolje (p>0.05) tjelesne mase, no pilići iz skupine (PBM) imali su najbolju konverziju hrane i najniži postotak mortaliteta, što opravdava restriktivnu hranidbu te korištenje Bio-Mos-a, poglavito tijekom ljetnih mjeseci.

Gegenstand dieses Artikels sind soziokulturelle Umstände der 30er Jahre des 20. Jahrhunderts in Osijek, wie sie aus den auf Essekerisch verfassten Texten von Lujo Plein („Die essekerische Sprechart. Gesammelte Gespräche aus Gassen der Osijeker Peripherie“), Vladimir Hafner („Esekeriše kšihtn“), Ernest Dirnbach („Ulična prisluškivanja , ferera‘ Franje“) und Miroslav Stilinović („Esekeriše kuackšihtn, kolumnan, prife“) herauszulesen sind. Die Handlung der Momentaufnahmen vollzieht sich auf der Straße, im Kino, auf dem Marktplatz, im Park, im Theater, am Strand, in der Kneipe, im Familiarenkreis der eigenen vier Wände. Man lässt darin Hausfrauen und Fabrikarbeiterinnen, Bettler und Betrüger, Vagabunde und Kriminelle, Prostituierte und Kupplerinnen, sich des Lebens Freuende und von dessen Realität Enttäuschte, Junge und Alte, Gesunde und Kranke, Verliebte und Zerstrittene, Ehrliche und Scheinheilige zu Wort kommen. Sie zerreißen sich das Maul über all und jedes, sobald sie eine Gelegenheit dazu finden. Familiäre Verhältnisse, zwischenmenschliche Beziehungen, Arbeit und Vergnügung, Kriminalität, Aberglaube des einfachen Menschen, seine Angst um die Existenz im Zeitalter des technischen Fortschritts, Auswanderung nach Übersee - dies u. a. m. sind Gesprächsthemen im alltäglichen Leben des Osijeker Proletariats. Die Gesamtheit der Momentaufnahmen bildet ein Geflecht aus Intoleranz, Neid, Bosheit, Verleumdung, Niedertracht, Streiterei und Rauferei ohne besonderen Anlass, Betrug und Diebstahl, Straßenraub, Vergiftung aus Rache und/oder Gewinnsucht, Morden. Das Faszinierende an den Texten ist die Natür1ichkeit der Dialoge, die Aktualität des Gesprächsthemas und die Kraft des bildhaften, oft saftigen sprachlichen Ausdrucks.

As a new state on the political map and a new FAO member, but with a rich tradition in the development of agriculture, agricultural science and education, with considerable capacities for agricultural production, Croatia attaches particular importance to contemporary problems of food supply and for this reason has unreservedly supported the idea of holding the world food summit. We should stress an once: Croatia belongs to the circle of countries that will be able to meet its own food needs and will be able to export an important part to the markets of developed and developing countries. Croatia has opted for a sustainable development, in which the basis of the economy is tourism and agriculture. This orientation presupposes a protected and unharmed evnivornment on the one hand, and a rich and diverse supply of food including food of exceptional quality, produced by alternative methods, on the other. Also, the sicence and research capacities and the network of educational institutions for the training of all kinds of personnel in agriculture open up opportunities for collaboration with developed and devloping countries. The main objective of the National Report is to prepare of Croatian Mission for the World Summit, the ambition of which is to map out the routes for the development of world agriculture and food production. In order to fulfill this objective, the National Report ha to answer the question: what is Croatia doing and what can it offer the world by way of a contributiočn to the increase of food security? Fo this, it is necessary to analyse all aspects of food security at a national level, especially factors that affect food security, so that on the basis of this the basic direction of activity might be defined, as well as the way to meet the challenges of tomorrow. The Report also aims at starting up a dialoque about all the open questions of tomorrow, particularly of a plan directed towards greater food security fo the population of Croatia, a dialogue between governmental and non-gvernmental organizations and individuals, or the professional and the wider public, so that ultimtely it should be possible to gain some insight into the place and attitude of Croatia towards the topics defined in the documents for the lead-up to the World Food Summit. We should state that the topics an the materials prepared by the Summit Secretariat, that is the FAO, have constituted a basic guideline and very valuable support for the elaboration of this report. Bearing in mind the fact that in the preparation of this Report practically all the scientific institutions and distinguished individuals from the areas ofthe production, processing and trade in food in Croatia have taken part, we are convinced that it will meet all expectations and constitute for our mission a reliable backing fo the Summit. In this connection, we would like to perform a pleasant duty and warmly thank all our many associates, without whom it would have been extremely difficult to complete the work on this very important task.

Processing of agricultural products