Hranidba i dobrobit životinja

Jedno od primarnih prava životinje je da ne budu gladne i žedne. Sa stanovišta dobrobiti za životinje je važno da dobivaju hranu odgovarajućeg sastava, dostatnu količinu hrane, te da mogu zadovoljiti motivaciju za hranidbeno ponašanje. Životinje su slabo hranjene (engl. malnutrition) ako hrana koju dobivaju nije odgovarajućeg sastava s obzirom na potrebe životinja, odnosno deficjentna je u jednom ili više hranidbenih sastojaka. Životinje koje su hranjene s takvom hranom su aktivnije, te češće pokazuju ponašanja istraživanja, žvakanja i rovanja. Takvo se ponašanje može smatrati potragom za hranom, a može rezultirati u nenormalnim ponašanjima, kao što su grizenje repova kod svinja i čupanje perja kod kokoši. Neuravnotežena prehrana jedan je od uzroka koji dovode do šepavosti mliječnih krava. Ako životinje ne dobivaju dovoljnu količinu hrane, one su pothranjene (engl. undernutrition). Sa stanovišta dobrobiti poseban problem predstavlja hranidba životinja selekcioniranih za brzi porast težine i proizvodnju velikih količina mlijeka, jaja ili mesa jer takve životinje imaju i veliki apetit, a kod rasplodnih životinja tih pasmina unos hrane je ograničen da se spriječe problemi s reprodukcijom. Stoga se predlaže razrjeđenje koncentrirane hrane s vlakninom. Poznavanjem prirodnog hranidbenog ponašanja moguće je stvoriti društveni i fizički okoliš u kome ga životinje mogu ispoljiti. Odgovarajuća hranidba životinja omogućuje zdravlje životinja, a time čini neizostavni dio dobre dobrobiti životinja.