Search

Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij, te sadržaja ugljika, dušika, vodika i sumpora), sadržaja teških metala te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima kao i policikličkim aromatskim ugljikovodicima nameće se zaključak da nije došlo ni do kakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 3 metara) uzrokovanih radom istraživane bušotine. Utvrđene vrijednosti relativno se razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla sa saniranog prostora i u uzorcima tla uzetim u okružju bivše bušotine). Sadržaj teških metala, mineralnih ulja kao i PAH-ova do dubine od 0, 3 metara na mjestu bušotinskog kruga ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Sva uzorkovanja u pogledu sadržaja onečišćenja tj. teških metala kreću se u granicama I razreda (čisto tlo) ili II razreda (tlo povećane onečišćenosti). Nešto je povećan sadržaj nikla i kroma u svim uzorkovanjima. Jedino je u pogledu sadržaja barija utvrđen viši sadržaj ovog metala u odnosu na njegov sadržaj u okolnom poljoprivrednom tlu. Potrebite količine krutog stajskog gnoja koje bi trebalo dodati kroz mjere rekultivacije tla pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Kada se provede navedena organska gnojidba u cilju rekultivacije tla bušotina obrađena u ovom elaboratu (Đeletovci 1) biti će do kraja sanirana, te će se u tom slučaju prostor bušotinskog kruga moći vratiti bivšim vlasnicima na korištenje. U studenom 2009. godine kada je provedeno uzorkovanje tla s bušotinskog radnog prostora ono je već tada bilo uključeno u redovitu poljoprivrednu proizvodnju. ***************** Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij, te sadržaja ugljika, dušika, vodika i sumpora), sadržaja teških metala, opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima kao i policikličkim aromatskim ugljikovodicima nameće se zaključak da nije došlo ni do kakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 3 metara) uzrokovanih radom istraživanih bušotina u ovom elaboratu. Utvrđene vrijednosti relativno se razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla s saniranoga prostora kruga i jame i u uzorcima tla uzetim u okružju bušotine). Sadržaj teških metala, mineralnih ulja kao i policikličkih aromatskih ugljikovodika do dubine od 0, 3 metara na mjestu bušotinskog kruga ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Sva uzorkovanje u pogledu sadržaja onečišćenja tj. teških metala kreću se u granicama I razreda (čisto tlo) ili II razreda (tlo povećane onečišćenosti). Nešto je povećan sadržaj nikla i kroma u svim uzorkovanjima. Jedino je u pogledu sadržaja barija utvrđen relativno viši sadržaj ovog metala u odnosu na njegov sadržaj u okolnom poljoprivrednom tlu. Potrebite količine i oblik mineralnog kalijeva gnojiva, te krutog stajskog gnoja koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Gnojidbu mineralnim gnojivima najjednostavnije je provesti prije osnovne obrade tla, a s ovim zahvatom navedeno gnojivo bi se unijelo u tlo. Kada se provede navedena organska i mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla bušotina obrađena u ovom elaboratu – Đeletovci 26 biti će do kraja sanirana, te će se u tom slučaju prostor bušotinskog kruga moći vratiti bivšim vlasnicima na korištenje. Ovdje je važno naglasiti da se bar već dvije godine bušotinski prostor koristi u poljoprivrednoj proizvodnji. Prethodne (2009) godine na prostoru bušotinskog kruga uzgajala se šećerna repa, dok je ove godine zasijana ozima pšenica.

Za neuređeno odlagalište otpada u Jagodnjaku dan je prijedlog sanacije istog.U cilju zaštite okoliša, a posebno zaštite podzemnih voda odabrano je tehničko i ekološki prihvatljivo rješenje sanacije i uređenja deponije. Izvršena je Procjena utjecaja na okoliš.

Bušotina Šan-140 tehnički je likvidirana na osnovu Projektnoga zadatka za likvidaciju bušotine izdanog od sektora za razradu i Programa radova likvidacije bušotine Šan-140 izdanog od Službe za likvidaciju bušotina i rudarskih postrojenja. Temeljem provedenih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij, te ukupni ugljik, dušik, sumpor i vodik), opterećenosti tla teškim metalima, ukupnim i mineralnim uljima kao i policikličkim aromatskim ugljikovodicima nameće se zaključak da nije došlo do određenih promjena u tlu do promatrane dubine od 0, 3 metra uzrokovanih radom istraživane bušotine u ovom elaboratu. Sadržaj teških metala, mineralnih ulja kao i policikličkih aromatskih ugljikovodika do dubine od 0, 3 metara na mjestu bušotinskog kruga ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Sva uzorkovanje u pogledu sadržaja onečišćenja tj. teških metala kreću se u granicama I razreda (čisto tlo) ili II razreda (tlo povećane onečišćenosti). Izuzetak od navedenog je povećan sadržaj nikla (čak više u okolišu) i kroma u svim uzorkovanjima. Jedino je u pogledu sadržaja barija utvrđen relativno viši sadržaj ovog metala u prostoru bušotinskog kruga u odnosu na njegov sadržaj u okolnom poljoprivrednom tlu. Razlog za navedeno pronalazimo u korištenju barijevih soli i drugih spojeva u naftnom rudarstvu. Potrebite količine i oblik mineralnog kalijeva gnojiva, te krutog stajskog gnoja koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Gnojidbu organskim i mineralnim gnojivima najjednostavnije je provesti prije osnovne obrade tla, a s ovim zahvatom navedena gnojiva bi se unijela u tlo. Kada se provede navedena organska i mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla bušotina obrađena u ovom elaboratu – Šandrovac-140 biti će do kraja saniran, te će se u tom slučaju prostor bušotinskog kruga moći vratiti bivšim vlasnicima na korištenje. Ovdje je važno naglasiti da se već sada navedeni bušotinski prostor koristi u poljoprivrednoj proizvodnji. Kada je provedeno uzorkovanje tla (jesen 2009) u prostoru bušotinskog kruga bio je zasijan kukuruz u konsocijaciji sa bučom.

Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij, te sadržaja ugljika, dušika, vodika i sumpora), sadržaja teških metala te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima kao i policikličkim aromatskim ugljikovodicima nameće se zaključak da nije došlo ni do kakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 3 metara) uzrokovanih radom istraživane bušotine (Be-84) u ovom elaboratu. Utvrđene vrijednosti relativno se razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla s prostora bušotinskog kruga i isplačne jame i u uzorcima tla uzetim u okružju saniranoga prostora). Sadržaj teških metala, ulja i PAH-ova do dubine od 0, 3 metara na bivšem bušotinskom prostoru ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Sva uzorkovanje u pogledu sadržaja onečišćenja tj. teških metala kreću se u granicama I razreda (čisto tlo) ili II razreda (tlo povećane onečišćenosti), izuzev već uobičajeno nikla koji u svim uzorkovanjima pripada trećem razredu (velika onečišćenost). Potrebite količine i oblik mineralnog gnojiva, te krutog stajskog gnoja koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Gnojidbu organskim i mineralnim gnojivima najjednostavnije je provesti prije osnovne obrade tla, a s ovim zahvatom navedeno gnojivo bi se unijelo u tlo. Kada se provede navedena organska i mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla bušotine obrađene u ovom elaboratu biti će do kraja sanirane, te će se u tom slučaju prostor bušotinskog kruga moći vratiti bivšim vlasnicima na korištenje. U studenom 2009. godine kada je provedeno uzorkovanje tla s bušotinskog radnog prostora ono je bilo uključeno u redovitu poljoprivrednu proizvodnju budući je na njemu provedena zahvat jesenskog oranja. ************ Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij, sadržaj ugljika, dušika, sumpora i vodika) te sadržaja teških metala te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima kao i policikličkim aromatskim ugljikovodicima nameće se zaključak da nije došlo ni do kakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 3 metara) uzrokovanih radom istraživanih bušotina u ovom elaboratu. Utvrđene vrijednosti relativno se razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla s bivših bušotinskih krugova i isplačnih jama i u uzorcima tla uzetim u okružju bivše bušotine). Nešto je povećan sadržaj žive, arsena i barija u prostoru bušotinskog kruga, ali su i te vrijednosti daleko ispod maksimalno dozvoljenih graničnih vrijednosti. Sadržaj teških metala i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metara na mjestu bivših bušotina ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno šumsko tlo. Sva uzorkovanje u pogledu sadržaja onečišćenja tj. teških metala kreću se u granicama I razreda (čisto tlo) ili II razreda (tlo povećane onečišćenosti). Nešto je povećan sadržaj žive, arsena i barija u prostoru bušotinskog kruga, ali su i te vrijednosti daleko ispod maksimalno dozvoljenih graničnih vrijednosti. Već uobičajeno vrijednosti nikla i kroma kreću se u granicama III razreda (povećana onečišćenost) u svim uzorkovanjima. Iako su u prethodnom poglavlju navedeni određeni zahvati rekultivacije odnosno mjere popravke tla, kako je u ovom slučaju riječ o šumskom tlu a okolna vegetacija ne pokazuje znakove deficijencije fosforom i kalijem iz toga razloga ne preporučamo mjere vezane uz dodavanje organskih i mineralnih gnojiva, odnosno mjere s kojima bi povećali sadržaj biljci pristupačnog fosfora i kalija, te podigli razinu organske tvari u tlu. Temeljem svega navedenog smatramo da su provedeni zahvati sanacije bušotinskog prostora Števkovica 32 dovoljni da se prostor vrati bivšim vlasnicima na korištenje.

Na području Uprave šuma Ogulin, Šumarije Josipdol u G. J. ˝Radošić˝ bukova su stabla napadnuta gljivom Nectria ditissima Tul. Gospodarska jedinica bila je u zoni zaštite nekadašnjeg vojnog poligona Slunj. Pretpostavlja se da su vojne vlasti čistom sječom posjekle šumu 70-ih godina prošlog stoljeća. Izrađen je Prijedlog operativnog programa zaštite i sanacije zaraženih površina u G.J. ˝Radošić˝. Sanacija će se obavljati postupno do važenja gospodarske osnove 2012. godine.

Predmet diplomske naloge je starejši poslovno stanovanjski objekt v Murski Soboti. Objekt je zaradi različnih pomanjkljivosti in napak pri gradnji, dotrajanosti posameznih materialov, ter slabega vzdrževanja v zadnjih letih, potreben temeljite prenove. Investitor se je odločil, da poleg sanacije starega dela objekta na severni strani parcele zgradi nov, sodoben objekt z ravno streho. Cilj diplomskega dela je prikaz tehnologije grajenja posameznih gradbenih del, in sicer sanacija kulturno zaščitenega pročelja objekta, postopka rušitve objekta in gradnja novega objekta. Prav tako je prikazana ureditev gradbišča na omejenem prostoru v centru mesta. Delo je potekalo v skladu s terminskem planom. Po končani gradnji so bile izvedene ponovne meritve vlage na notranjih in zunanjih stenah objekta. Z načinom sanacije vlažnih zidov smo dosegli, da se vlaga v zidu izsušuje brez škodljivih posledic, kot so odpadanje ometa, izsoljevanje in propadanje objekta kot celote. Novozgrajeni del objekta na severni strani pa se sklada z novo urbanistično zasnovo Murske Sobote. The subject of the practical part of my thesis is an old business-house in Murska Sobota. The building needs complete renovation because of the mistakes done during the construction and poor maintenance. The investor decided to renovate the old part of the building and construct a new contemporary building with a flat roof in the north part of the building plot. The goal of my thesis is to present the building technology like the pulling down of the building, the construction of a new one and the sanitation of the facade which is of significant cultural importance. The construction was done according to the time plan. After the construction work reapeted moisture measurements of the inside and outside walls were carried out. Because of the sanitation the moisture in the wall drains without harmful consequences as peeling of the plaster and dilapidating the building. The new building in the north side corresponds to the new town planning of Murska Sobota.

V diplomski nalogi sem predstavila kako sistematično se lahko rešuje krizo: od identifikacije krize, vstopa kriznega managementa, obsežnih analiz poslovanja in zdravljenja krize z ukrepi na različnih področjih podjetja. Nadaljevala sem z predstavitvijo virov financiranja, ki sem jih delila na notraje in zunanje. V drugem, aplikativnem delu sem analizirala poslovanje konkretnega slovenskega podjetja. Na podlagi analize poslovanja in ovrednotenja sanacijskih variant, sem prišla do rešitve za podjetje X in ta je redna sanacija. Menim, da sem z diplomsko nalogo dosegla cilj, ki sem si ga zadala. In my thesis I introduced how a crisis can be systematically resolved: from crisis identification, entrance of crisis management, in depth analyses of business practices and treating the crisis with measures in various areas of the company. I continued with the explanation of sources of financing which I divided between internal and external. In the second, practical part, I analyzed business practices of a particular Slovene company. On the basis of the business analyses and evaluating the types of sanitations I concluded with the best solution for the company X which was regular sanitation. I believe that with the thesis I achieved the goal I set for myself.

U Trstenome, u neposrednoj blizini Arboretuma, nalaze se dvije azijske platane. Kao zaštićeni spomenici prirode od iznimne su turističke vrijednosti grada Dubrovnika i okolice. Starost platana dovela je do učestalih opadanja grana i propadanja stabala. Do danas su nekoliko puta provedene mjere sanacije i zaštite ovih stabala, s posljednjom sanacijom u svibnju 2009. godine.

Temeljem provedenih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij) te opterećenosti tla teškim metalima, ukupnim i mineralnim uljima i PAH-ovima nameće se zaključak da je došlo do određenih promjena u tlu do promatrane dubine od 30 centimetara. Vrlo je upozoravajući podatak o količini olova utvrđenoj na saniranom prostoru bušotine Klo-6α. Iako se sanirani prostor bušotine Klo-6α sada nalazi unutar prostora satelitske stanice Klo-1SSS-1 (slike 5 i 6, str. 35) utvrđena razina olova u tlu upozorava na njegovu visoku količinu. Budući nije riječ o poljoprivrednom tlu, već tlu koje se koristi u industrijske svrhe na njemu se ne mogu i ne smiju primijeniti kriteriji koji se primjenjuju za poljoprivredna tla. U ovom slučaju treba primijeniti kriterije koji se primjenjuju za tla u industrijskim zonama koji su puno liberalniji u odnosu na sadržaj pojedinih onečišćenja. Ovisno od države do države maksimalno dozvoljeni sadržaj olova u industrijskim krugovima kreće se od 500 mg/kg tla (Švicarska) preko 1.000 (Italija) pa do 2.000 mg/kg tla u Njemačkoj. Također u okolišu bušotine Klo-6α, te na saniranom prostoru Klo-11 utvrđen je povećan sadržaj molibdena. Općenito u ovom području u elaboratima koji su rađeni za bušotine polja Kloštar utvrđen je izrazito povećan sadržaj molibdena u nekim mjerenjima. Za utvrditi što je točan razlog navedenom bila bi potrebita dodatna istraživanja. Na oba sanirana prostora utvrđena je relativno povoljnija reakcija tla, te izrazito niži sadržaj organske tvari i biljci pristupačnog fosfora i kalija. Potrebite količine i oblike organskih i mineralnih gnojiva koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Navedena gnojiva bi trebalo dodati u skladu s provođenjem agrotehničkih radova (jesensko ili proljetno oranje) vezanih uz sjetvu usjeva koji će se uzgajati na prostoru bivšeg bušotinskog radnog prostora Klo-11. Kada se provede navedena organska i mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla, bušotinski prostor uključen u ovaj elaborat (Klo-11) biti će do kraja saniran te će se u tom slučaju prostor bušotinskog kruga moći vratiti vlasnicima na korištenje. Prije toga bilo bi preporučljivo utvrditi točno porijeklo molibdena. Sanirani bušotinski prostor Klo-6α i dalje treba ostati unutar satelitske stanice Klo-1SSS-1.

U cilju utvrđenja stanja kvalitete tla na saniranom prostoru deponije otpada Šagulje-Ivik tijekom mjeseca lipnja i srpnja 2009. godine provedena su dva uzorkovanja tla na saniranom prostoru deponije, te u njenom neposrednom okruženju na kome se uzgajaju poljoprivredni usjevi odnosno se nalazi autohtona šuma. Ukupno je uzeto 10 uzoraka tla s dvije dubine (0-10 cm i 20-30 cm) na saniranom dijelu deponije, te 4 uzorka tla s dubine 0-10 cm u okružju deponije, 3 uzorka s poljoprivredne površine i jedan iz šume. Praškasto-ilovasta do praškasto-glinasto-ilovasta tekstura dominira na istraživanim tipovima tala. Temeljem navedenog nameće se zaključak da su tla slabe do osrednje propusnosti. Razlike u kemijskim značajkama tla na saniranoj površini deponije poslije provedbe postupka sanacije i izvan nje, u prirodnom tlu, nezahvaćenog radom deponije ukazuju na manje-više ujednačene vrijednosti reakcije tla. Ukazujemo da je tlo jako slabo humozno u većini uzorkovanja, dok je dosta humozno u manjem dijelu profila. U pogledu onečišćenosti tla teškim metalima tlo je bez obzira na mjesto uzorkovanja (sanirani prostor deponije ili okolno tlo) potpuno čisto u pogledu sadržaja kadmija, žive i olova u svim uzorkovanjima. Prema svom sadržaju barij se nalazi na granici čistog tla i povećane onečišćenosti. Također, bez obzira na mjesto uzorkovanja povećana onečišćenost zabilježena je u pogledu arsena i cinka u svim uzorkovanjima. Velika onečišćenosti u svim uzorkovanjima zabilježena je u pogledu molibdena, bakra, kroma i vanadija. Tlo je u svim uzorkovanjima bilo onečišćeno s niklom. Temeljem prikaza svih teških metala nameće se zaključak da ni u kom slučaju nije povećan sadržaj istraživanih teških metala na saniranom prostoru deponije. Slična je situacija u pogledu policikličkih aromatskih ugljikovodika, te ukupnih i mineralnih ulja u tlu. U svim uzorkovanjima sadržaj navedenih parametara se kreće u granicama početnih vrijednosti (vrlo slabe opterećenosti tla) i u saniranom prostoru deponije a i u okolnom tlu. Temeljem svega navedenog nameće se zaključak da sanirani prostor deponije otpada Šagulje-Ivik karakteriziraju značajke tla kakve ima i okolno tlo. Navedeno ukazuje da dosadašnje odlaganja otpada nije uzrokovalo povećan sadržaj istraživanih parametara u tlu koje se nalazilo ispod sanirane deponije. Navedeno ukazuje da se sanirani prostor može vratiti bivšim vlasnicima na korištenje.

Bušotina Ha-3 tehnički je likvidirana na osnovu Projektnoga zadatka i Programa radova likvidacije bušotine Ha-3 izdanoga od Službe za likvidaciju bušotina i rudarskih postrojenja. Temeljem provedenih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij), opterećenosti tla teškim metalima, ukupnim i mineralnim uljima i PAH-ovima nameće se zaključak da nije došlo do bitnih promjena u tlu do promatrane dubine od 30 centimetara uzrokovanih radom istraživane bušotine u ovom elaboratu. U oba uzorkovanja s prostora kruga, kao i u okolnom tlu utvrđeno je povećanje molibdena u svim mjerenjima. Također u svim mjerenjima utvrđen je povećan sadržaj nikla. Za utvrditi što je točan razlog navedenom bila bi potrebita dodatna istraživanja. Na prostoru bušotinskog radnoga prostora utvrđena je relativno povoljnija reakcija tla, te izrazito niži sadržaj organske tvari i biljci pristupačnog fosfora i kalija. Potrebite količine i oblike organskih i mineralnih gnojiva koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Navedena gnojiva bi trebalo dodati u skladu s provođenjem agrotehničkih radova (jesensko ili proljetno oranje) vezanih uz sjetvu usjeva koji će se uzgajati na prostoru bivšeg bušotinskog radnog prostora. Kada se provedu navedene mjere rekultivacije - agrotehnički zahvati pojašnjeni u prethodnom poglavlju tek tada ćemo smatrati da se prostor bušotinskog kruga može vratiti bivšim vlasnicima na korištenje.

Ovaj rad bavi se problematikom pristupa arheološkom keramičkom materijalu, problemima koji se javljaju tijekom restauratorskog i konzervatorskog postupka te odlukama, prvenstveno etičkim, kojima se restaurator i konzervator susreće tokom radova takve vrste. Četiri svjetiljke različite tipologije koje su nađene prilikom istraživačkih radova u uvali Caska na otoku Pagu, a datirane u razdoblju između I. i IV. po Kristu, bile su stoljećima u grobovima ispod zemljine površine u blizini mora, te izložene raznim destrukcijskim procesima koji su rezultirali estetskim, fizikalnim te kemijskim propadanjem samih predmeta. Predmet, svrha i cilj ovog rada je razmatranje problematike arheološke keramičke građe, određivanje tipologije te sanacija i rekonstrukcija arheološkog keramičkog materijala do razine koja nije destruktivna za same predmete. U tu svrhu nedestruktivnom metodom mikrofrakture na keramici utvrđena su oštećenja unutar samog materijala predmeta kao bi se što nedestruktivnijim načinom pristupilo problematici konzervacije i restauracije arheološkog keramičkog materijala.

Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij) te opterećenosti tla mogućim onečišćenjima (teški metali /izuzev molibdena/, ukupna i mineralna ulja, PAH-ovi) nameće se zaključak da nije došlo do izrazitih promjena u tlu do promatrane dubine od 30 centimetara uzrokovanih radom istraživane bušotine u ovom elaboratu. Već je najavljeno da je i na saniranom prostoru, ali i u okolišu uz ovu bušotinu utvrđen povećan sadržaj molibdena. Za utvrditi što je točan razlog navedenom bila bi potrebita dodatna istraživanja. Na prostoru bušotinskog radnoga prostora utvrđena je relativno povoljnija reakcija tla, te izrazito niži sadržaj organske tvari i biljci pristupačnog fosfora i kalija. Potrebite količine i oblike organskih i mineralnih gnojiva koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Navedena gnojiva bi trebalo dodati u skladu s provođenjem agrotehničkih radova (jesensko ili proljetno oranje) vezanih uz sjetvu usjeva koji će se uzgajati na prostoru bivšeg bušotinskog radnog prostora. Kada se provede navedena organska i mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla, bušotinski prostor uključen u ovaj elaborat (Bunjani-13) biti će do kraja saniran te će se u tom slučaju prostor bušotinskog kruga moći vratiti vlasnicima na korištenje.

Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij) te opterećenosti tla mogućim onečišćenjima (teški metali, ukupna i mineralna ulja, PAH-ovi) nameće se zaključak da nije došlo do izrazitih promjena u tlu do promatrane dubine od 30 centimetara uzrokovanih radom istraživane bušotine u ovom elaboratu. Na prostoru bušotinskog radnoga prostora utvrđena je relativno povoljnija reakcija tla, te izrazito niži sadržaj organske tvari i biljci pristupačnog fosfora i kalija. Potrebite količine i oblike organskih i mineralnih gnojiva koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Navedena gnojiva bi trebalo dodati u skladu s provođenjem agrotehničkih radova (jesensko ili proljetno oranje) vezanih uz sjetvu usjeva koji će se uzgajati na prostoru bivšeg bušotinskog radnog prostora. Kada se provede navedena organska i mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla, bušotinski prostor uključen u ovaj elaborat (Bunjani-28) biti će do kraja saniran te će se u tom slučaju prostor bušotinskog kruga moći vratiti vlasnicima na korištenje.

Bušotina Čep-10 tehnički je likvidirana na osnovu Projektnoga zadatka i Programa radova likvidacije bušotine Čep-10 izdanoga od Službe za likvidaciju bušotina i rudarskih postrojenja. Temeljem provedenih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij), opterećenosti tla teškim metalima, ukupnim i mineralnim uljima i PAH-ovima nameće se zaključak da nije došlo do bitnih promjena u tlu do promatrane dubine od 30 centimetara uzrokovanih radom istraživane bušotine u ovom elaboratu. U oba uzorkovanja s prostora kruga, kao i u okolnom tlu utvrđeno je povećanje molibdena u svim mjerenjima. Također u svim mjerenjima utvrđen je povećan sadržaj nikla. Za utvrditi što je točan razlog navedenom bila bi potrebita dodatna istraživanja. Na prostoru bušotinskog radnoga prostora utvrđena je relativno povoljnija reakcija tla, te izrazito niži sadržaj organske tvari i biljci pristupačnog fosfora i kalija. Potrebite količine i oblike organskih i mineralnih gnojiva koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Navedena gnojiva bi trebalo dodati u skladu s provođenjem agrotehničkih radova (jesensko ili proljetno oranje) vezanih uz sjetvu usjeva koji će se uzgajati na prostoru bivšeg bušotinskog radnog prostora. Kada se provedu navedene mjere rekultivacije - agrotehnički zahvati pojašnjeni u prethodnom poglavlju tek tada ćemo smatrati da se prostor bušotinskog kruga može vratiti bivšim vlasnicima na korištenje.

Bušotine Ok-10 i Ok-112 tehnički su likvidirane na osnovu Projektnoga zadatka i Programa radova likvidacije bušotine Ok-10 i Ok-112 izdanoga od Službe za likvidaciju bušotina i rudarskih postrojenja. Temeljem provedenih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij), opterećenosti tla teškim metalima, ukupnim i mineralnim uljima i PAH-ovima nameće se zaključak da nije došlo do bitnih promjena u tlu do promatrane dubine od 30 centimetara uzrokovanih radom istraživane bušotine u ovom elaboratu. U oba uzorkovanja s prostora kruga, kao i u okolnom tlu utvrđeno je izrazito povećanje molibdena na svim mjerenjima izuzev u okolišu Okola 112. Također u svim mjerenjima utvrđen je povećan sadržaj nikla a osobito je vrlo visok u okolišu Okola 112. Povećan sadržaj barija na saniranom bušotinskom prostoru Okola 10 nas ne iznenađuje. Napominjemo da je također u elaboratima koji su rađeni za bušotine polja Kloštar utvrđen izrazito povećan sadržaj molibdena i nikla u nekim mjerenjima i u krugu ali i u okolišu. Za utvrditi što je točan razlog navedenom bila bi potrebita dodatna istraživanja. Na prostoru bušotinskog radnoga prostora utvrđena je relativno povoljnija reakcija tla, te izrazito niži sadržaj organske tvari i biljci pristupačnog fosfora i kalija. Potrebite količine i oblike organskih i mineralnih gnojiva koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Navedena gnojiva bi trebalo dodati u skladu s provođenjem agrotehničkih radova (jesensko ili proljetno oranje) vezanih uz sjetvu usjeva koji će se uzgajati na prostoru bivšeg bušotinskog radnog prostora. Također višak zemlje koji je ostao na bušotinskom prostoru Okola 10 trebalo bi ukloniti ili preraspodjeliti po saniranoj površini. Kada se sve navedeno provede ; mjere rekultivacije - agrotehnički zahvati navedeni u prethodnom poglavlju i poravnanje zemlje na Okolima 10 tek tada ćemo smatrati da se prostor bušotinskog kruga može vratiti bivšim vlasnicima na korištenje.

U radu su opisani zahtjevi za pravilnu izvedbu industrijskih podova te vrste opterećenja u industrijskoj okolini. Prikazane su vrste materijala za izvedbu industrijskih podova te mogućnosti njihove uporabe. Posebno su opisani mehanizmi oštećenja kod industrijskih podova, njihovi uzroci te način sanacije podova.

Bušotina Klo-114 tehnički je likvidirana na osnovu Projektnoga zadatka i Programa radova likvidacije bušotine Klo-114 izdanoga od Službe za likvidaciju bušotina i rudarskih postrojenja. Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij) te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da nije došlo do bitnih promjena u tlu do promatrane dubine od 30 centimetara uzrokovanih radom istraživane bušotine u ovom elaboratu. Zanimljivo je da je i bušotinskom prostoru i okolišu Klo-114 utvrđen povećan sadržaj molibdena i nikla. Općenito u ovom području u elaboratima koji su rađeni za bušotine polja Kloštar utvrđen je izrazito povećan sadržaj molibdena u nekim mjerenjima. Za utvrditi što je točan razlog navedenom bila bi potrebita dodatna istraživanja. Na prostoru bušotinskog radnoga prostora utvrđena je relativno povoljnija reakcija tla, te izrazito niži sadržaj organske tvari i biljci pristupačnog fosfora i kalija. Potrebite količine i oblike organskih i mineralnih gnojiva koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju.

Bušotina Glo-24 tehnički je likvidirana na osnovu Projektnoga zadatka i Programa radova likvidacije bušotine Gl-24 izdanoga od Službe za likvidaciju bušotina i rudarskih postrojenja. Temeljem provedenih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij), opterećenosti tla teškim metalima, ukupnim i mineralnim uljima i PAH-ovima nameće se zaključak da nije došlo do bitnih promjena u tlu do promatrane dubine od 30 centimetara uzrokovanih radom istraživane bušotine u ovom elaboratu. U jednom uzorkovanju s prostora kruga utvrđeno je izrazito povećanje molibdena i nikla, dok je u jednom uzorku iz okoliša utvrđen povećan sadržaj bakra. Kako se navedena površina koristi već duži niz godina u vinogradarstvu povećan sadržaj bakra u tom uzorku ne iznenađuje. Napominjemo da je također u elaboratima koji su rađeni za bušotine polja Kloštar utvrđen je izrazito povećan sadržaj molibdena i nikla u nekim mjerenjima i u krugu ali i u okolišu. Za utvrditi što je točan razlog navedenom bila bi potrebita dodatna istraživanja. Na prostoru bušotinskog radnoga prostora utvrđena je relativno povoljnija reakcija tla, te izrazito niži sadržaj organske tvari i biljci pristupačnog fosfora i kalija. Potrebite količine i oblike organskih i mineralnih gnojiva koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Navedena gnojiva bi trebalo dodati u skladu s provođenjem agrotehničkih radova (jesensko ili proljetno oranje) vezanih uz sjetvu usjeva koji će se uzgajati na prostoru bivšeg bušotinskog radnog prostora. Kada se provedu agrotehnički zahvati navedeni u prethodnom poglavlju (mjere rekultivacije) smatramo da se prostor bušotinskog kruga može vratiti bivšim vlasnicima na korištenje.

Rad se bavi pregledom mogućih uzroka propadanja zidnog oslika na nekoliko primjera crkava u Istri. Posebno je obrađena tema promjene krovišta s pokrovom, kapilarne vlage i aktivnih soli koje uništavaju zidni oslik.

U radu je dan pregled povijesti arhitekture iz perioda u kojem je građen objekt.Posebna je pozornost posvećena restauratorskim radovima, budući da je objekt zakonom zaštićen spomenik kulture. Napravljen je prijedlog sanacije pročelja zgrade u skladu sa pravilnikom Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, te je ukazano na važnost očuvanja arhitektonskog i graditeljskog naslijeđa.

Tijekom probijanja desne tunelske cijevi tunela "Vrata"” na autocesti Rijeka – Zagreb došlo je do otkrivanja speleološkog objekta (kaverne) za čije se postojanje nije znalo prije početka radova. Kaverna u tunelu "Vrata" je jedna od najvećih kaverni pronađenih u hrvatskom kršu. Na osnovi rezultata klasificiranja stijenskih masa izvršen je izbor podgradnih sustava za stabilizaciju svoda kaverne. To su : roštiljna konstrukcija koja će se izvoditi na površini kaverne, zatege i geotehnička sidra, čime se povećavaju efektivni naponi i granična otpornost nastalog sklopa. Ovo je bila jedinstvena sanacija (stabilizacija svoda kaverne i izvedba mostne konstrukcije unutar kaverne).

U ovom radu opisana je sanacija betonskih površina s naglaskom na izbor materijala i tehnologiju obrade, te priprema površina. Istraživanje je ograničeno na prskane i samolivene betone.

Bušotina Jam-126 tehnički je likvidirana na osnovu Projektnoga zadatka i Programa radova likvidacije bušotine Jam-126 izdanoga od Službe za likvidaciju bušotina i rudarskih postrojenja. Temeljem provedenih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij), opterećenosti tla teškim metalima, ukupnim i mineralnim uljima i PAH-ovima nameće se zaključak da nije došlo do bitnih promjena u tlu do promatrane dubine od 30 centimetara uzrokovanih radom istraživane bušotine u ovom elaboratu. U oba uzorkovanja s prostora kruga, kao i u okolnom tlu utvrđeno je izrazito povećanje molibdena i nikla. Napominjemo da je također u elaboratima koji su rađeni za bušotine polja Kloštar utvrđen izrazito povećan sadržaj molibdena i nikla u nekim mjerenjima i u krugu ali i u okolišu. Za utvrditi što je točan razlog navedenom bila bi potrebita dodatna istraživanja. Na prostoru bušotinskog radnoga prostora utvrđena je relativno povoljnija reakcija tla, te izrazito niži sadržaj organske tvari i biljci pristupačnog fosfora i kalija. Potrebite količine i oblike organskih i mineralnih gnojiva koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Navedena gnojiva bi trebalo dodati u skladu s provođenjem agrotehničkih radova (jesensko ili proljetno oranje) vezanih uz sjetvu usjeva koji će se uzgajati na prostoru bivšeg bušotinskog radnog prostora. Također velike gromade betona sa prostora bušotinskog kruga koje su ostale poslije sanacije trebalo bi ukloniti. Kada se sve navedeno provede ; mjere rekultivacije - agrotehnički zahvati navedeni u prethodnom poglavlju i uklanjanje preostalog betonskog kamenja, tek tada ćemo smatrati da se prostor bušotinskog kruga može vratiti bivšim vlasnicima na korištenje.

U posljednjih nekoliko godina u procesu intenzivne infrastrukturne gradnje u Republici Hrvatskoj, došlo je do urušenja nekolicine tunela koji su se izvodili u relativno lošoj stijenskoj masi i sa relativno malim nadslojem. Da bi se izvršio proboj kroz urušenu zonu odabran je postupak poboljšanja urušenog dijela mlaznim injektiranjem. Nakon poboljšanja urušene zone uspješno su izvedeni proboji tunela. U radu su prikazana projektna rješenja sanacije, tehnologija izvođenja i program monitoringa tunela za vrijeme proboja nakon poboljšanja mlaznim injektiranjem u tunelima Javorova Kosa i Vršek na autocesti Rijeka-Zagreb.

Temeljem provedenih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij), sadržaja teških kovina te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da nije došlo do nikakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 3 metra) uzrokovanih radom istraživanih bušotina u ovom elaboratu. Utvrđene vrijednosti relativno se razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla s bivših radnih prostora i isplačnih jama i u uzorcima tla uzetim u okružju bušotinskih radnih prostora i isplačnih jama). Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metra na mjestu bivših bušotina i isplačnih jama ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno šumsko tlo. Nešto je povećan sadržaj barija na bivšem radnom prostoru bušotine Šandrovac 163. Kako nisu utvrđene nikakve razlike u pogledu reakcije tla, sadržaja organske tvari, te biljci pristupačnog fosfora i kalija ne preporučamo dodatne melioracijske zahvate. Navedeni prostor bi trebalo što prije pošumiti u cilju povećanja sadržaja organske tvari na bušotinskim radnim prostorima a na taj način bi se i erozijski procesi koji su registrirani na bušotinskim radnim prostorima sveli u tolerantne okvire. Temeljem navedenog smatramo da se površine bivših isplačnih jama odnosno bušotinskih krugova mogu vratiti vlasnicima uz provođenje pošumljavanja površine bivšeg bušotinskog radnog prostora.

Bušotina Šan-108 tehnički je likvidirana na osnovu Projektnoga zadatka i Geološko fizikalnoga projekta za likvidaciju bušotine izdanog od sektora za razradu i Programa radova likvidacije bušotine Šan-108 izdanog od Službe za likvidaciju bušotina i rudarskih postrojenja. Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij) te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da je došlo do određenih promjena u tlu do promatrane dubine od 0, 3 metra uzrokovanih radom istraživane bušotine u ovom elaboratu. U svim slučajevima utvrđen je relativno visoki sadržaj nikla, kroma i bakra bez obzira na mjesto uzorkovanja (radni prostor ili okoliš), dok je u bušotinskom krugu utvrđen povećan sadržaj barija. Na prostoru bušotinskog radnoga prostora utvrđena je relativno povoljnija reakcija tla, te niži sadržaj organske tvari i biljci pristupačnog fosfora i kalija. Potrebite količine i oblike organskih i mineralnih gnojiva koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Navedena gnojiva bi trebalo dodati u skladu s provođenjem agrotehničkih radova (jesensko ili proljetno oranje) vezanih uz sjetvu usjeva koji će se uzgajati na prostoru bivšeg bušotinskog radnog prostora. Kada se provede navedena organska i mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla, bušotinski prostor uključen u ovaj elaborat (Šan-108) biti će do kraja saniran te će se u tom slučaju prostor bušotinskog kruga moći vratiti vlasnicima na korištenje.

Temeljem provedenih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij), sadržaja teških kovina te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da nije došlo do nikakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 3 metra) uzrokovanih radom istraživanih bušotina u ovom elaboratu. Utvrđene vrijednosti relativno se razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla s bivših radnih prostora i isplačnih jama i u uzorcima tla uzetim u okružju bušotinskih radnih prostora i isplačnih jama). Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metra na mjestu bivših bušotina i isplačnih jama ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno šumsko tlo. Nešto je povećan sadržaj molidbena na bivšem radnom prostoru, dok je u svim mjerenjima utvrđen povećan sadržaj nikla. Kako nisu utvrđene nikakve razlike u pogledu reakcije tla, sadržaja organske tvari, te biljci pristupačnog fosfora i kalija ne preporučamo dodatne melioracijske zahvate. Navedeni prostor trebalo bi što prije pošumiti u cilju povećanja sadržaja organske tvari na bušotinskim radnim prostorima a na taj način bi se i erozijski procesi koji su registrirani na bušotinskim radnim prostorima sveli u tolerantne okvire. Preostale električne dijelove (razvodnu kutija sa reflektorom) trebalo bi ukloniti s radnog prostora Čepelovac 12. Temeljem navedenog smatramo da se površine bivših isplačnih jama odnosno bušotinskih krugova mogu vratiti vlasnicima uz provođenje pošumljavanja površine bivšeg bušotinskog radnog prostora.

The results of authors' own laboratory testing of two CFRP strip types - Sika CarboDur Plates and SikaWrap fabrics, as well as the corresponding Sikadur epoxy adhesive used for bonding and/or impregnation of CFRP strips, are presented in this paper. Also, the adhesion of these CFRP strips to concrete was tested. The obtained experimental results show that the tested system can be successfully applied for strengthening/repair of concrete structures. In addition, certain examples of application in practice are presented. . U radu su prikazani rezultati sopstvenih laboratorijskih ispitivanja svojstava dva tipa karbonskih traka (CFRP) - laminata pod nazivom Sika CarboDur Plates i pletenih tkanina pod nazivom SikaWrap, kao i odgovarajućih epoksidnih lepkova tipa Sikadur koji se koriste za lepljenje i/ili impregnaciju CFRP traka. Takođe, ispitivana je i athezija (prianjanje) predmetnih karbonskih traka za beton. Rezultati eksperimentalnih ispitivanja pokazuju da se radi o sistemu koji se može primeniti kao kvalitetno rešenje za ojačanje/sanaciju betonskih konstrukcija. Na kraju su dati i izvesni primeri primene u praksi. .

Na mostu preko rijeke Krapine nosač stabilizatora željezničke dizalice, koja je prevožena preko mosta, teško je oštetio nizvodni glavni rešetkasti nosač. U svrhu ocjene uspješnosti izvedene sanacije provedeno je ispitivanje mosta probnim opterećenjem. U radu je opisana sanacija mosta i prikazani rezultati statičkog i dinamičkog ispitivanja probnim opterećenjem. Na temelju usporedbe tih rezultata s računskim u zaključku je ocijenjena valjanost sanirane konstrukcije za preuzimanje projektiranog opterećenja.

U radu se prikazuju različite mogućnosti sanacije pokosa na konkretnom primjeru ŽC 5029 – lokacija Gornje Jelenje. Definirani su parametri dionice te je temeljem utvrđenog modela usporedbe izvršena analiza varijantnih rješenja.

Osnovno pitanje bilo je kako pristupiti uređenju prostora nakon prirodnih katastrofa te kako društvo odgovara na prirodne katastrofe na globalnoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Kako su pojave prirodnih katastrofa učestalije i intenzivnijeg karaktera zbog klimatskih promjena koje su u tijeku, predstavljeni su mogući scenariji klimatskih promjena, njihovi uzroci i posljedice kao i globalni odgovor na klimatske promjene od kojih se kao prvi javlja Kyoto protokol. Klasificirane su vrste katastrofa prema različitim kriterijima i identificirana područja najizloženija pojedinim prirodnim katastrofama. Za posljedicu prirodne katastrofe imaju brojne gubitke ljudskih života, gubitak imovine, ekonomske gubitke, poremećaje u socijalnoj strukturi, prirodnoj okolini, a rizik katastrofalnog utjecaja povećava se kao rezultat rasta populacije , urbanizacije, promjena u prirodnoj okolini , nekvalitetne izgradnje i pojave siromaštva. Predstavljene su i svjetske smjernice u reagiranju na prirodne katastrofe u vidu sprečavanja događanja katastrofa „ early warning systems" i reakcije nakon katastrofe putem sanacije. Navedeno je nekoliko modela najbolje svjetske prakse upravljanja izvanrednim situacijama kao što su Sustav Ujedinjenih naroda, Američki sustav, Australski i drugi. Uređenje prostora nakon prirodne katastrofe prikazano je na primjeru posttsunami projekta obnove u Indiji gdje su kroz specifičnu problematiku prikazani ciljevi, metodologija, sudionici i rezultati projekta. Predstavljene su i klimatske promjene u Hrvatskoj, sadašnji procesi i procjene za budućnost. Identificirana su ranjiva područja s obzirom na pojedine prirodne rizike uzimajući u obzir one kojima je Hrvatske najizloženija, a to su: potresi, požari i poplave.

U diplomskom radu obrađena je sanacija Riječkog gata u Puli, koji je uslijed starosti te nedovoljnog održavanja postao najderutniji dio pulske rive. U uvodu je dan kratki povijesni razvoj Pule kao glavne ratne luke Austro-Ugarske. Nakon toga slijedi opis oštećenja na gatu, a zatim plan i provedba radova na sanaciji. Sanacija je podijeljena u tri glavne cjeline i to : sjeverni dio, južni dio, te čelo gata. Sanacija je vršena po principu mlaznog injektiranja te izvedbe novog obložnog zida spregnutog sa starim zidom. Nadmorski dio gata izveden je kao armirano betonska serklažna greda. Plato je saniran izvođenjem novog kamenog nabačaja na zbijenoj postojećoj podlozi. Konačno je izvedena armirano betonska ploča na kojoj je izveden kameni pločnik. U konačnici je dan opis sadašnjeg stanja gata.

The project of overhaul and redesign of autoclaves, a substantial part of coal drying equipment is realized at the requirement of Kolubara Prerada-Vreoci. Autoclaves operate under pressure at elevated temperature. Frequent in-service leakages occur on their shells in the segment support zone. Based on finite element method analysis, a new solution is offered and applied. The cause of leakage is eliminated and autoclaves are now in use with success. . Izveden je projekt sanacije i rekonstrukcije autoklava, bitnog dela opreme za sušenje uglja, po zahtevu kompanije Kolubara Prerada-Vreoci. Autoklavi rade pod pritiskom na povišenoj temperaturi. U toku eksploatacije na njima je dolazilo do čestih proboja plašta u zoni držača segmenata. Na osnovu analize metodom konačnih elemenata predloženo je i izvedeno novo rešenje. Uzrok pojave proboja je otklonjen i autoklavi se sada koriste sa uspehom. .

Plinska trošila priključuju se na dimnjak bez ikakvih sigurnosnih zahvata na dimnjaku, jer je uvriježeno mišljenje da je dimnjak ispravan ako je prohodan, a pogotovo ako je bio u funkciji 40-tak i više godina. Međutim i prvi znak vlage na dimnjaku alarm je za uzbunu, jer je trovanje započelo. Svaki cigleni dimnjak neispravan je za plinsko gorivo, jer će prije ili kasnije doći do poroznosti uzrokovane sastavom dimnog plina, a prva kapljica vlage na vanjskoj stijenki dimnjaka znak je za uzbunu i proglašenje dimnjaka neispravnim. Sanacija dimnjaka od poroznosti može se provesti umetanjem sanacijske cijevi od inox-a 316 L.

Bušotina Vo-4 i 4α tehnički je likvidirana na osnovu Projektnoga zadatka i Geološko fizikalnoga projekta za likvidaciju bušotine izdanoga od sektora za razradu i Programa radova likvidacije bušotine Vo-4 i 4α izdanog od Službe za likvidaciju bušotina i rudarskih postrojenja. Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij) te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da je došlo do određenih promjena u tlu do promatrane dubine od 0, 3 metra uzrokovanih radom istraživane bušotine u ovom elaboratu. U svim slučajevima utvrđen je relativno visoki sadržaj nikla i kroma bez obzira na mjesto uzorkovanja. Na prostoru bušotinskog radnog prostora utvrđena je relativno povoljnija reakcija tla, te niži sadržaj organske tvari i biljci pristupačnog fosfora i kalija. Potrebite količine i oblike organskih i mineralnih gnojiva koje bi trebalo dodati pojašnjene su u posebnom poglavlju. Navedena gnojiva bi trebalo dodati u skladu s provođenjem agrotehničkih radova (jesensko ili proljetno oranje) vezanih uz sjetvu usjeva koji će se uzgajati na prostoru bivšeg bušotinskog radnog prostora. Kada se provede navedena organska i mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla, bušotinski prostor uključen u ovaj elaborat (Vo-4 i 4α ) biti će do kraja saniran te će se u tom slučaju prostor bušotinskog kruga moći vratiti vlasnicima na korištenje.

Bušotina Klo-99 tehnički je likvidirana na osnovu Projektnoga zadatka i Geološko fizikalnoga projekta za likvidaciju bušotine izdanoga od sektora za razradu i Programa radova likvidacije bušotine Klo-99 izdanoga od Službe za likvidaciju bušotina i rudarskih postrojenja. Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij) te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da je došlo do određenih promjena u tlu do promatrane dubine od 0, 3 metra uzrokovanih radom istraživane bušotine u ovom elaboratu. U svim slučajevima utvrđen je relativno visoki sadržaj nikla i bakra bez obzira na mjesto uzorkovanja (radni prostor ili okoliš). Na prostoru bušotinskog radnoga prostora utvrđena je relativno povoljnija reakcija tla, te izrazito niži sadržaj organske tvari i biljci pristupačnog fosfora i kalija. Potrebite količine i oblike organskih i mineralnih gnojiva koje bi trebalo dodati pojašnjene su u posebnom poglavlju. Navedena gnojiva bi trebalo dodati u skladu s provođenjem agrotehničkih radova (jesensko ili proljetno oranje) vezanih uz sjetvu usjeva koji će se uzgajati na prostoru bivšeg bušotinskog radnog prostora. Kada se provede navedena organska i mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla, bušotinski prostor uključen u ovaj elaborat (Klo-99) biti će do kraja saniran te će se u tom slučaju prostor bušotinskog kruga moći vratiti vlasnicima na korištenje.

U ovom radu prikazuje se način sanacije i konačno zatvaranje napuštenog odlagališta otpada Papuk koje se nalazi na prostoru bivše ciglane u samomm gradu Vinkovcima. Odlagalište se koristilo u razdoblju od 1965.-1991. godine. U razdoblju odlaganja otpada, na odlagalište se dovozio komunalni i neopasni proizvodni otpad, građevinski te glomazni otpad. Otpad se na lokaciji istresao bez ikakvog plana i reda te odlagao bez uvažavanja osnovnih mjera zaštite. Otpad se također često palio, tako da je većina otpada izgorjela. Nakon prestanka odlaganja otpada, odlagalište je djelomično prekriveno zemljom. Na početku Domovinskog rata odlagalište se našlo na samoj liniji razgraničenja pa je jednim dijelom lokacija bila i minirana. Sanacija i konačno zatvaranje odlagališta Papuk provest će se u skladu s važećim zakonskim propisima. Nakon sanacije lokacija će se urediti u skladu s prostorno-planskom dokumentacijom te privest u 4 nove namjene, i to: 1) pristupna cesta, 2) reciklažno dvorište, 3) športsko-rekracijska namjena s info centrom i 4) arboretum.

Temeljem provedenih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij), sadržaja teških kovina te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da nije došlo do nikakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 3 metra) uzrokovanih radom istraživane bušotine u ovom elaboratu. Utvrđene vrijednosti relativno se razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla s bivšeg radnog prostora i isplačne jame i u uzorcima tla uzetim u okružju bušotinskog radnog prostora i isplačne jame). Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metra na mjestu bivšeg bušotinskog radnog kruga ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno šumsko tlo. Izuzetak je povećan sadržaj nikla na bivšem radnom prostoru bušotine, te niži sadržaj arsena u bušotinskom radnom krugu u odnosu na okolno šumsko tlo. Kako nisu utvrđene nikakve razlike u pogledu reakcije tla, sadržaja organske tvari, te biljci pristupačnog fosfora i kalija ne preporučamo dodatne melioracijske zahvate. Temeljem navedenog smatramo da se površina bivšeg bušotinskog kruga Mramor brdo 20 može vratiti vlasnicima uz preventivnu mjeru pošumljavanja površine bivšeg bušotinskog radnog prostora.

Bušotina Klo-77 tehnički je likvidirana na osnovu Projektnoga zadatka i Geološko fizikalnoga projekta za likvidaciju bušotine izdanoga od sektora za razradu i Programa radova likvidacije bušotine Klo-77 izdanoga od Službe za likvidaciju bušotina i rudarskih postrojenja. Likvidacije je provedena u vremenu od 19. 12. 2006. pa do 23. 12. 2006. godine o čemu je sastavljen tehnički izvještaj broj: 3T40. Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij) te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da je došlo do određenih promjena u tlu do promatrane dubine od 0, 3 metara uzrokovanih radom istraživane bušotine u ovom elaboratu. Na prostoru bušotinskog radnoga prostora utvrđena je relativno povoljnija reakcija tla, te izrazito niži sadržaj organske tvari i biljci pristupačnoga fosfora i kalija. Potrebite količine i oblike organskih i mineralnih gnojiva koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Kada se provede navedena organska i mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla, bušotinski prostor uključen u ovaj elaborat (Klo-77) biti će do kraja saniran te će se u tom slučaju prostor bušotinskog kruga moći vratiti bivšim vlasnicima na korištenje.

Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij) nameće se zaključak da nije došlo do određenih promjena u ovim vrijednostima do promatrane dubine od 0, 3 metra. U skladu s navedenim vrijednostima na bivšem radnom prostoru odnosno površini koja je vraćena u poljoprivrednu proizvodnju trebalo bi provesti rekultivaciju tj. izjednačiti razinu organske tvari odnosno sadržaj biljci pristupačnog fosfora i kalija s količinama organskog i mineralnog gnojiva kako je to navedeno u prethodnom poglavlju. Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metra na prostoru koji je vraćen u poljoprivrednu proizvodnju ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Relativno je onečišćeniji bušotinski radni prostor Legrad 3 u odnosu na Legrad 12, no sve su te vrijednosti daleko ispod maksimalno dozvoljenih. Iz toga proizlazi zaključak da bušotinski radni prostori nisu djelovali negativno na okoliš, odnosno da nije došlo do povećane emisije onečišćenja sa ovoga prostora. Potrebite količine i oblike organskih i mineralnih gnojiva koje bi trebalo dodati pojašnjene su u posebnom poglavlju. Navedena gnojiva bi trebalo dodati u skladu s provođenjem agrotehničkih radova (jesensko ili proljetno oranje) vezanih uz sjetvu usjeva koji će se uzgajati na prostoru bivšeg bušotinskog radnog prostora. Na bušotinskom radnom prostoru Legrad 12 pri uzorkovanju tla za ovaj elaborat je bila zasijana ozimina gustog sklopa (pšenica ili ječam). Kada se provede navedena organska i mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla, bušotinski prostori uključeni u ovaj elaborat (Legrad 3 i Legrad 12) biti će do kraja sanirani te će se u tom slučaju moći vratiti vlasnicima na korištenje.

Na temelju pregleda terena, provedenih istražnih radova i iskustava sa sličnim slučajevima procjenjeni su uzroci klizanja i dati prijedlozi sanacije.

U mjestu Sirač nalazi se srednjovjekovno-turska kamena utvrda Stari Grad. U tijeku su radovi VII faze arheoloških istraživanja, konzervacije i sanacije. Sada se izvode se iskopavanja u unutrašnjem dvorištu, a zatim u slijedećim fazama slijede istraživanja s vanjske strane perimetralnog sekundarnog bedema te obrambenog kanala gdje se pretpostavlja da će se naći tragovi pozicije glavnog ulaza u utvrdu. Najvažniji nalaz predstavlja otkriće širokih temelja (4 m) branič-kule koja je po svemu sudeći, bila prvi fortifikacioni objekt na lokalitetu. Prilikom proširenja odnosno gradnje nove utvrde Stari Grad negdje u 14.-15. st. branič-kula je srušena, ali se to ne može s sigurnošću tvrditi poradi devastacije lokaliteta. Interesantan je nalaz i velikog kapitela od kamena pješćenjaka. Od pokretnih arheoloških nalaza u građevinskoj šuti pronađeno je nekoliko fragmenata fine srednjovjekovne keramike, dosta fragmenta obične keramike i grube keramike te opet dijelova vojne opreme iz II svjetskog rata i dijelova plastične i staklene ambalaže 20. st. Ove godine slijede radovi građevinske sanacije i konzervacije glavnog sjevernog bedema. Nakon završetka radova i projekta prezentacije lokalitet će se urediti kao Memorijalno-kulturni turistički park Stari Grad Sirač.

Cilj rada bio je istražiti i usporediti različite metode sanacije opožarenih sastojina na specifičnim lokalitetima

Bušotina Iva-62 tehnički je likvidirana na osnovu Projektnoga zadatka i Geološko fizikalnoga projekta za likvidaciju bušotine izdanoga od sektora za razradu i Programa radova likvidacije bušotine Iva-62 izdanog od Službe za likvidaciju bušotina i rudarskih postrojenja. Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij) te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da je došlo do određenih promjena u tlu do promatrane dubine od 0, 3 metra uzrokovanih radom istraživane bušotine u ovom elaboratu. U svim slučajevima utvrđen je relativno visoki sadržaj nikla bez obzira na mjesto uzorkovanja. Na prostoru bušotinskog radnoga prostora utvrđena je relativno povoljnija reakcija tla, te izrazito niži sadržaj organske tvari i biljci pristupačnog fosfora i kalija. Potrebite količine i oblike organskih i mineralnih gnojiva koje bi trebalo dodati pojašnjene su u posebnom poglavlju. Navedena gnojiva trebalo bi dodati u skladu s provođenjem agrotehničkih radova (jesensko ili proljetno oranje) vezanih uz sjetvu usjeva koji će se uzgajati na prostoru bivšeg bušotinskog radnog prostora. Kada se provede navedena organska i mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla, bušotinski prostor uključen u ovaj elaborat (Iva-62) biti će do kraja saniran te će se u tom slučaju prostor bušotinskog kruga moći vratiti vlasnicima na korištenje.

Zadatak rada je izrada aproksimativnog predračuna sanacije armiranobetonske konstrukcije lansirne stanice za torpeda. Riječ je o objektu industrijske baštine. Gradnja je započela 1929. godine, a u funkciji testiranja torpeda bila je do 1966. Konstrukcija je u iznimno lošem stanju. Izrađen je idejni projekt sanacije, a aproksimativni predračun kao „ishodišni izračun“ (pretpostavlja se uklanjanje u cijelosti i izrada nove konstrukcije) rađen je na bazi tog projekta.

Economic efficiency is one of the many essential demands regarding the technical management of windstorms. The main goal of this paper is to analyze a hypothetical scenario in which a forest owner works independently on windstorm restoration, using his own equipment and work power. Managing windstorm damage is a difficult and dangerous task, although a potentially lucrative endeavour as our investigation shows. A windstorm represents an opportunity for instant profit for forest owners who are independent of regular forest income. Economic damage is greater and longer lasting for owners with large forest properties and for farm households, which depend on regular forest income. We compared two potential scenarios in a wind-damaged area within the 2000-2010 forestry management period. First, we include a hypothetical scenario in which the windstorm did not occur. An inventory of regular thinning as well as simulation of future events based on past dynamics was done. We also performed a second scenario in which we assumed that private owners carry out windstorm restoration alone, although in reality felling has been carried out with short-wood technology (mechanized cutting). The results section presents the possibilities to attain reasonably high yield by dealing with the consequences of a minor windstorm. Ekonomska učinkovitost je ena izmed mnogih nujnih zahtev pri tehničnem odpravljanju škode, ki jo povzročajo gozdne ujme. Glavni namen tega prispevka je analizirati hipotetični scenarij, po katerem se lastnik gozda sam, z lastno opremo in delovno silo, ukvarja z obnovo svojega gozdnega posestva po ujmi. Odpravljanje takšne škode je težka in nevarna naloga, hkrati pa tudi potencialno donosna, kot kažejo naše raziskave. Ujma je namreč priložnost za takojšen dobiček za lastnike gozdov, ki niso odvisni od rednih prihodkov, povezanih z gozdom. Ekonomska škoda je večja in dolgotrajnejša za lastnike velikih gozdnih posestev in kmečka gospodinjstva, ki so odvisna od rednih gozdarskih prihodkov. Avtorja članka sta primerjala dva potencialna scenarija v območju, ki so ga v gozdnogospodarskem obdobju 2000-2010 prizadele gozdne ujme. Najprej vključita hipotetični scenarij, po katerem ujme sploh ni bilo, in napravita popis rednega redčenja ter simulacijo prihodnjih dogodkov na osnovi dotedanje dinamike. Potem se posvetita drugemu scenariju, po katerem se z obnovo gozdov po ujmi ukvarjajo lastniki sami, čeprav je delo dejansko potekalo z uporabo tehnologije kratkega lesa oz. mehanizirane sečnje. Rezultati kažejo na možnost, da je mogoče dosegati tudi sorazmerno visok prihodek pri odpravljanju posledic manjših vetrolomov.

Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij) nameće se zaključak da je došlo do određenih promjena u ovim vrijednostima do promatrane dubine od 0, 3 metra. U skladu s navedenim vrijednostima na bivšem radnom prostoru odnosno površini koja je vraćena u poljoprivrednu proizvodnju trebalo bi provesti rekultivaciju tj. izjednačiti sadržaj organske tvari te biljci pristupačnog fosfora i kalija s količinama organskih i mineralnih gnojiva kako je to navedeno u prethodnom poglavlju. Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metra na prostoru koji je vraćen u poljoprivrednu proizvodnju ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Nešto je povećan sadržaj nikla i barija unutar bušotinskog radnog prostora. Iz toga proizlazi zaključak da bušotinski radni prostor nije djelovao negativno na okoliš, odnosno da nije došlo do povećane emisije onečišćenja sa ovoga prostora. Potrebite količine i oblike organskih i mineralnih gnojiva koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Navedena gnojiva bi trebalo dodati u skladu s provođenjem agrotehničkih radova (jesensko ili proljetno oranje) vezanih uz sjetvu usjeva koji će se uzgajati na prostoru bivšeg bušotinskog radnog prostora. Kada se provede navedena organska i mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla, bušotinski prostor uključen u ovaj elaborat (Per-2) biti će do kraja saniran te će se u tom slučaju prostor bušotinskog kruga moći vratiti vlasnicima na korištenje.

Uređenje starog rudnika željeza u Rudama kod Samobora je u Republici Hrvatskoj jedan od pionirskih pokušaja zaštite i očuvanja tehničke rudarsko-geološke baštine (rudničkih prostorija) u okviru Neighbourhood Programme Slovenia-Hungary-Croatia 2004-2006. Interreg III A. U Hrvatskoj je tek u okviru Parka prirode Medvednica obnovljen i uređen za posjete stari rudnik srebra i olova Zrinski na Medvednici. Nažalost veliki potencijal podzemnih prostorija raških ugljenokopa dosad je nedovoljno iskorišten i valoriziran.