Agroekološki elaborat stanja tala s projektom rekultivacije bušotinskih radnih prostora bušotina polja Đeletovci (Đt-1 i Đt-26)

Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij, te sadržaja ugljika, dušika, vodika i sumpora), sadržaja teških metala te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima kao i policikličkim aromatskim ugljikovodicima nameće se zaključak da nije došlo ni do kakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 3 metara) uzrokovanih radom istraživane bušotine. Utvrđene vrijednosti relativno se razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla sa saniranog prostora i u uzorcima tla uzetim u okružju bivše bušotine). Sadržaj teških metala, mineralnih ulja kao i PAH-ova do dubine od 0, 3 metara na mjestu bušotinskog kruga ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Sva uzorkovanja u pogledu sadržaja onečišćenja tj. teških metala kreću se u granicama I razreda (čisto tlo) ili II razreda (tlo povećane onečišćenosti). Nešto je povećan sadržaj nikla i kroma u svim uzorkovanjima. Jedino je u pogledu sadržaja barija utvrđen viši sadržaj ovog metala u odnosu na njegov sadržaj u okolnom poljoprivrednom tlu. Potrebite količine krutog stajskog gnoja koje bi trebalo dodati kroz mjere rekultivacije tla pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Kada se provede navedena organska gnojidba u cilju rekultivacije tla bušotina obrađena u ovom elaboratu (Đeletovci 1) biti će do kraja sanirana, te će se u tom slučaju prostor bušotinskog kruga moći vratiti bivšim vlasnicima na korištenje. U studenom 2009. godine kada je provedeno uzorkovanje tla s bušotinskog radnog prostora ono je već tada bilo uključeno u redovitu poljoprivrednu proizvodnju. ***************** Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij, te sadržaja ugljika, dušika, vodika i sumpora), sadržaja teških metala, opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima kao i policikličkim aromatskim ugljikovodicima nameće se zaključak da nije došlo ni do kakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 3 metara) uzrokovanih radom istraživanih bušotina u ovom elaboratu. Utvrđene vrijednosti relativno se razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla s saniranoga prostora kruga i jame i u uzorcima tla uzetim u okružju bušotine). Sadržaj teških metala, mineralnih ulja kao i policikličkih aromatskih ugljikovodika do dubine od 0, 3 metara na mjestu bušotinskog kruga ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Sva uzorkovanje u pogledu sadržaja onečišćenja tj. teških metala kreću se u granicama I razreda (čisto tlo) ili II razreda (tlo povećane onečišćenosti). Nešto je povećan sadržaj nikla i kroma u svim uzorkovanjima. Jedino je u pogledu sadržaja barija utvrđen relativno viši sadržaj ovog metala u odnosu na njegov sadržaj u okolnom poljoprivrednom tlu. Potrebite količine i oblik mineralnog kalijeva gnojiva, te krutog stajskog gnoja koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Gnojidbu mineralnim gnojivima najjednostavnije je provesti prije osnovne obrade tla, a s ovim zahvatom navedeno gnojivo bi se unijelo u tlo. Kada se provede navedena organska i mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla bušotina obrađena u ovom elaboratu – Đeletovci 26 biti će do kraja sanirana, te će se u tom slučaju prostor bušotinskog kruga moći vratiti bivšim vlasnicima na korištenje. Ovdje je važno naglasiti da se bar već dvije godine bušotinski prostor koristi u poljoprivrednoj proizvodnji. Prethodne (2009) godine na prostoru bušotinskog kruga uzgajala se šećerna repa, dok je ove godine zasijana ozima pšenica.